Dok se širom Bosne i Hercegovine rijeke sve češće nalaze na meti investitora zainteresovanih za izgradnju mini hidroelektrana, dokumentarni film „Rijeke na ivici: Bitka za vodu Bosne i Hercegovine“ donosi priču o ljudima koji su odlučili da se tome suprotstave.

Film autora Dejana Rakite i Vladimira Kovačevića, nastao u produkciji portala Gerila.info, prati višegodišnje borbe građana, aktivista, stručnjaka i lokalnih zajednica za očuvanje rijeka koje predstavljaju jedan od najvrijednijih prirodnih resursa Bosne i Hercegovine.

Kroz sedam različitih priča – sa Plive, Duboke, Neretve, Kasindolske rijeke, Neretvice, Ugra i Kruščice – dokumentarac prikazuje kako se širom zemlje ponavljaju gotovo identični obrasci: dodjela koncesija, osporavane dozvole, dugotrajni sudski procesi, pritisci na lokalne zajednice i uporna borba građana da sačuvaju rijeke od pretvaranja u cjevovode.

Posebnu vrijednost filmu daju autentična svjedočenja ljudi koji su godinama bili na prvoj liniji odbrane rijeka. U filmu govore aktivisti, mještani, ribočuvari, naučnici, novinari i predstavnici organizacija za zaštitu životne sredine, koji iz vlastitog iskustva svjedoče o posljedicama izgradnje mini hidroelektrana i borbi za očuvanje prirode.

Za razliku od klasičnih dokumentaraca, film je sniman bez naratora. Priču nose glasovi ljudi sa terena – onih koji su protestovali, blokirali bagere, organizovali pravne bitke i mjesecima ili godinama dežurali uz rijeke koje su željeli zaštititi.

Film donosi i širu sliku problema upravljanja prirodnim resursima u Bosni i Hercegovini. Kroz konkretne primjere otvara pitanje odnosa institucija prema javnom interesu, zaštiti životne sredine i ulozi građana u donošenju odluka koje direktno utiču na njihove zajednice.

„Rijeke na ivici“ ne govori samo o ekologiji. Ovo je priča o vodi, ljudima i pravu zajednica da odlučuju o prostoru u kojem žive. Istovremeno, film postavlja pitanje koliko je jedno društvo spremno da žrtvuje zarad energetskih projekata i ekonomskih interesa.

Dok su neke rijeke već nepovratno promijenjene, druge se još uvijek mogu odbraniti. Upravo zato autori kroz ovaj film žele otvoriti javnu raspravu o budućnosti rijeka u Bosni i Hercegovini i značaju njihovog očuvanja za buduće generacije.

Film je realizovan u okviru programa „Innovation. Media. Minds: EU Support to Public Service Journalism in the Western Balkans“, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Goethe-Institut u ime Evropske komisije u saradnji sa implementacionim partnerom DW Akademie.

Sadržaj filma isključiva je odgovornost redakcije Gerila.info i ne odražava nužno stavove Evropske unije.

The post Pogledajte dokumentarni film „Rijeke na ivici“: Priča o borbi za vodu i posljednje slobodne rijeke BiH first appeared on Gerila.info.

Dok se širom Balkana nižu planovi za nove rudnike, male hidroelektrane, eksploataciju šuma i druge projekte koji izazivaju otpor lokalnog stanovništva, iz Bijeljine je ovog vikenda poslana poruka solidarnosti i zajedničke borbe.

Na premijeri dokumentarnog filma „Odbranimo prirodu Balkana“, održanoj u organizaciji udruženja Eko put iz Bijeljine i Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, okupili su se aktivisti i građani koji godinama upozoravaju da se odluke o korištenju prirodnih resursa prečesto donose bez učešća lokalnih zajednica.

Film autora Dragana Stanimirovića i Svjetlane Panić donosi priče ljudi koji su odlučili da se suprotstave projektima za koje vjeruju da ugrožavaju rijeke, šume, biodiverzitet i kvalitet života. U fokusu su zajednice koje se bore protiv izgradnje malih hidroelektrana, nekontrolisane eksploatacije šljunka, devastacije šuma i širenja rudarskih projekata širom regiona.

U jednosatnom dokumentarcu prikazano je djelovanje organizacija i inicijativa okupljenih u regionalni savez „Odbranimo prirodu Balkana“, mrežu koja danas povezuje tridesetak organizacija iz zemalja bivše Jugoslavije.

U vremenu kada se građani u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i drugim državama regiona suočavaju sa sličnim problemima, od planiranih rudnika litijuma i drugih metala do hidroenergetskih zahvata i sječe šuma, regionalno povezivanje postaje jedno od najvažnijih oruđa otpora.

Na to je ukazala i Snežana Jagodić Vujić iz udruženja Eko put, podsjećajući da je film nastajao kroz zajednički rad ljudi iz različitih krajeva Balkana.

„Ovaj dokumentarni film nije nastao za jedan dan ni na jednom mestu. Snimanje je krenulo od Bijeljine, prošle godine, krajem oktobra meseca kada je ovdje održan sastanak većeg broja predstavnika raznih udruženja, od Makedonije do Slovenije. Kako naša borba za zdravu prirodu i životnu sredinu obuhvata više oblasti – zagađenje vazduha, vode, zemljišta, rudarenje i druge štetne projekte – Savez je postao ‘Odbranimo prirodu Balkana’ i povezuje različite ljude iz različitih krajeva u istoj borbi za istu stvar, a to je upravo ono što svi želimo – zdrava priroda i zdravi ljudi“, rekla je Jagodić Vujić.

Njene riječi oslikavaju širu promjenu koja se posljednjih godina dešava širom regiona. Lokalne inicijative koje su nekada vodile izolovane bitke danas sve češće razmjenjuju iskustva, pružaju podršku jedne drugima i zajednički nastupaju prema institucijama i investitorima.

Organizatori smatraju da je upravo takva saradnja ključna za uspjeh budućih ekoloških borbi.

„Ovaj savez je možda i najuspješniji mirovni pokret u regiji jer ponovo spaja ljude u borbi za ono što je najvažnije – prirodu, zajednička dobra i održiv način života. Solidarni i ujedinjeni šaljemo poruku da ne pristajemo na lažne zelene projekte iza kojih se kriju želja za profitom i ekološka devastacija“, poručila je Aida Kapetanović iz Fondacije ACT.

Premijera u Bijeljini samo je početak regionalne turneje filma. Već naredne sedmice dokumentarac će biti prikazan u Srbiji, u Kulturnom centru Novi Pazar, u okviru Mikser festivala, nakon čega su planirane projekcije i u drugim državama regiona.

Autori i organizatori pozivaju građane, organizacije civilnog društva, akademsku zajednicu i kulturne radnike da se pridruže mreži „Odbranimo prirodu Balkana“, uvjereni da će budućnost rijeka, šuma i prirodnih bogatstava zavisiti upravo od spremnosti ljudi da ih brane.

Jer, kako pokazuje i sam film, najveće ekološke pobjede na Balkanu nisu izvojevale institucije, već zajednice koje su odbile da odustanu.

GERILA

The post Premijera filma „Odbranimo prirodu Balkana“: Ljudi protiv profita u borbi za rijeke, šume i život first appeared on Gerila.info.

Dok se u Banjaluci najavljuju nove zgrade, nove izmjene regulacionih planova i novi građevinski zahvati u već preopterećenim naseljima, dio stručne i građanske javnosti upozorava da najveći grad Republike Srpske već godinama funkcioniše bez ključnog dokumenta — Urbanističkog plana.

Upravo zbog toga je neformalna grupa građana “Za Plan” organizovala fokus grupu sa predstavnicima stručne javnosti, univerzitetskim profesorima, organizacijama civilnog društva i građanima, pokušavajući otvoriti pitanje kako danas izgleda urbanističko planiranje u Banjaluci i ko zapravo odlučuje o prostoru u kojem građani žive.

Tokom razgovora učesnici su ukazali na posljedice dugogodišnjeg neusvajanja novog Urbanističkog plana, od nekontrolisane gradnje i nestanka zelenih površina do sve izraženijeg osjećaja da se odluke donose iza zatvorenih vrata, bez stvarnog uključivanja javnosti i struke.

Posebno je naglašeno da javni prostor ne smije postati isključivo prostor profita.

“Zaključeno je da javni prostor mora ostati prostor javnog interesa, te da njegovo planiranje i uređenje zahtijeva odgovoran, transparentan i participativan pristup”, poručili su iz inicijative “Za Plan”.

Kao jedno od mogućih rješenja predložena je izmjena gradske Odluke o uređenju gradskog građevinskog zemljišta, kako bi buduće uređenje zelenih i javnih površina obavezno podrazumijevalo javne konkurse za idejna rješenja i uključivanje stručne javnosti u izbor najboljih projekata.

Građanska inicijativa “Za Plan” od odbornika Skupštine grada već duže vrijeme traži da se obustave donošenja novih regulacionih planova dok ne bude usvojen novi Urbanistički plan Banjaluke.

Iz “Za Plan” podsjećaju da važeći Urbanistički plan datira još iz 1975. godine, te upozoravaju da donošenje novih regulacionih planova bez dokumenta višeg reda predstavlja ozbiljan pravni i urbanistički problem.

“Grad ne treba da se gradi ‘od slučaja do slučaja’ — već na osnovu jasne i javne vizije budućnosti”, poručuju iz inicijative.

Uprkos tome, skupštinska većina je u martu ove godine usvojila izmjene još 22 regulaciona plana u gradu. Vlast je takve poteze predstavljala kao nastavak razvoja Banjaluke, dok struka i stanovnici Banjaluke upozoravaju da se zapravo radi o ubrzanom popunjavanju posljednjih slobodnih prostora u već formiranim naseljima.

Jedan od ključnih glasova struke posljednjih mjeseci je redovna profesorica na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu u Banjaluci Brankica Milojević, koja upozorava da se urbani razvoj grada praktično tri decenije odvija bez strateškog plana.

Podsjeća da je posljednji ozbiljan pokušaj izrade Urbanističkog plana za period 2020–2040 zaustavljen nakon javnog uvida početkom 2022. godine, nakon čega je uslijedilo intenzivno usvajanje pojedinačnih regulacionih planova.

“Štetne posljedice ovakvog razvoja su već sada vidljive i ogledaju se u nekontrolisanoj ekspanziji stambene izgradnje, potpuno prepuštenoj zahtjevima tržišta i investitora, smanjenju zelenih površina, posebno u stambenim blokovima, nedostatku dječijih igrališta i sportskih terena, dječijih vrtića, osnovnih škola, nedostatku javnih prostora i sadržaja, ugrožavanju obale Vrbasa”, rekla je profesorica Milojević.

Građani koji se godinama protive novim gradilištima u naseljima poput Obilićeva-Mejdana, Rosulja ili Starčevice upozoravaju da infrastruktura više ne može pratiti tempo gradnje. Ulice su zakrčene, parking mjesta nestaju, zelene površine se smanjuju, a dječija igrališta postaju potencijalne građevinske parcele.

Istovremeno, iz inicijative “Za Plan” tvrde da institucije mjesecima izbjegavaju da jasno odgovore na pitanje zakonitosti usvajanja regulacionih planova bez Urbanističkog plana. Zbog toga su protiv gradonačelnika Draška Stanivukovića i načelnika Odjeljenja za prostorno uređenje Vuka Višekrune podnijeli i krivičnu prijavu, tvrdeći da je višegodišnjim usvajanjem spornih planova nanesena šteta javnom interesu i otvoren prostor za korist privatnih investitora.

NGG „Za Plan“ najavila je da će u narednom periodu nastaviti aktivnosti usmjerene ka zagovaranju institucionalnih promjena koje bi omogućile veće učešće građana i stručne javnosti u procesima urbanog planiranja u Banjaluci.

Dejan Rakita / GERILA

The post “Za Plan” okupio struku i građane: Banjaluka ne može dalje bez Urbanističkog plana first appeared on Gerila.info.

Nakon više od godinu dana institucionalnog ćutanja, Mreža za zaštitu prirode u BiH donijela je odluku o povlačenju inicijative za proglašenje Matinskog visa zaštićenim prirodnim područjem. Inicijativa je dostavljena Opštinskom vijeću Žepče u aprilu 2024. godine, ali se nikada nije našla ni na dnevnom redu. Izmjenama Zakona o zaštiti prirode Federacije BiH, koje su u međuvremenu stupile na snagu, saglasnost vijeća više nije obavezna, što je otvorilo prostor za nastavak borbe – drugim, efikasnijim putem.

Ali povlačenje inicijative nije kapitulacija, poručuju iz Mreže za zaštitu prirode u BiH koja okuplja 23 ekološka udruženja.

„Ovo nije odustajanje od borbe za prirodu i Matinski vis, već odgovoran čin djelovanja u skladu sa zakonom. Za razliku od onih koji već godinama dopuštaju neustavno uništavanje državnog zemljišta u zoni kamenoloma Ograjina, mi biramo odgovornost“, navode iz Mreže.

Iz ove mreže poručuju da ne žele biti dio „političkog igrokaza“ lokalnih vlastodržaca koji, kako navode, već decenijama omogućavaju devastaciju prirode – bez konsultacija s mjesnim zajednicama i građanima, uz brojne manipulacije i lažirane procedure. Tvrde da posjeduju dokaze o falsifikovanju potpisa, izmišljenim zborovima građana i montiranim odlukama koje se koriste za predstavljanje lažne slike da mještani ne žele zaštitu prirode.

„Ovo je bio test za lokalnu vlast u Žepču, ali i za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Pokazalo se da se zaštita prirode sistemski blokira, dok se istovremeno ubrzava eksploatacija u korist pojedinaca. Na tom testu vlast u Žepču je pala – ne pred nama, nego pred vlastitim građanima“, navodi se u saopštenju.

Matinski vis, planinski plato iznad Žepča, godinama je pod pritiskom širenja eksploatacije kamena. Iako se radi o području izuzetne pejzažne, biološke i kulturne vrijednosti, lokalna vlast sistematski odbija da ga zaštiti. U isto vrijeme, ubrzano se odobravaju koncesije za kamenolome, bez javnih rasprava, bez studija uticaja na okoliš i mimo volje mještana.

Mreža je jasno poručila da zaštita prirode nije političko pitanje, niti tema na kojoj se ubiru glasovi, već civilizacijsko pitanje i moralna obaveza prema budućim generacijama. Optužuju političke strukture da se ponašaju kao da priroda nije zajedničko dobro, već resurs za eksploataciju i privatni profit. Posebno upozoravaju na odgovornost koju mladi vijećnici danas preuzimaju – ili odbacuju.

„Ne želimo da mladi svoju političku biografiju počnu kao generacija koja je odbila zaštititi prirodu. Ovo je prilika da ubuduće pažljivije biraju, jer neće zauvijek stajati iza onih koji ih guraju u nezakonite odluke“, ističu iz Mreže.

Iako je ova inicijativa povučena, najavljuju novu fazu – borbu kroz alternativne mehanizme, pravne prijave, javne kampanje i dokumentovanje svakog slučaja devastacije, bez oslanjanja na kompromitovane institucije. Fokus ostaje na građanima, mjesnim zajednicama i pokretu koji vjeruje da je priroda vrjednija od profita.

Portal Gerila.info već je pisao o ovom slučaju, upozoravajući da je Opštinsko vijeće Žepče godinama odbijalo raspravljati o zaštiti Matinskog visa, dok istovremeno ubrzano donosi odluke u korist koncesionara za kamenolome.

„Ovo nije kraj. Ovo je početak nove faze. Nastavljamo borbu, jače nego ikada prije“, poruka je koju ekološki aktivisti upućuju i Žepču i cijeloj Bosni i Hercegovini.

Ovakav obrazac ponašanja institucija na svim nivoima u BiH nije jedinstven samo za slučaj Matinskog visa, na žalost.

Sličan scenario odigrao se i nedavno u Banjaluci, gdje Narodna skupština Republike Srpske nije usvojila inicijativu za zabranu istraživanja i eksploatacije litijuma na području Majevice, iako je ona imala podršku više od 6.000 građana i brojnih ekoloških organizacija.

Od prisutnih 58 poslanika, 42 su glasala, a njih čak 25 – većinom iz vladajuće koalicije – ostalo je suzdržano, a 17 je bilo za, a niko, paradoksalno, nije bio protiv.

Narodni poslanici tako nisu usvojili Prijedlog odluke o moratorijumu na dodjelu koncesija za geološka istraživanja i za eksploataciju mineralnih sirovina, ruda i drugih resursa na području planine Majevica do okončanja postupka zaštite područja u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Republike Srpske i usvajanja dokumenta o politici dodjele koncesija u skladu sa Zakonom o koncesijama Republike Srpske – građanska inicijativa.

Podsjećamo, predstavnici udruženja “Eko put” iz Bijeljine, “Čuvari Majevice” i “PEU Korak” iz Zvornika predali su 20. januara ove godine na protokol NSRS peticiju za donošenje odluke o moratorijumu na geološka istraživanja i eksploataciju pronađenih ruda na području planine Majevice, a i neposredno prije glasanja pozvali su poslanike da podrže ovu inicijativu.

Time se, i u Narodnoj skupštini RS, kao i u Opštinskom vijeću Žepče, još jednom potvrdio, sada već utabani i zabrinjavajući, obrazac institucionalne pasivnosti i političke opstrukcije kada je riječ o zaštiti prirode u Bosni i Hercegovini — čak i u trenucima kada je ta zaštita tražena legalnim putem, s legitimnim argumentima i podrškom javnosti.

Dejan Rakita / GERILA

The post Eko udruženja povlače inicijativu za Matinski vis, ali nastavljaju borbu: Inistitucije opet ignorišu zaštitu, ali ubrzavaju eksploataciju! first appeared on Gerila.info.