Film autora Dejana Rakite i Vladimira Kovačevića, nastao u produkciji portala Gerila.info, prati višegodišnje borbe građana, aktivista, stručnjaka i lokalnih zajednica za očuvanje rijeka koje predstavljaju jedan od najvrijednijih prirodnih resursa Bosne i Hercegovine.

Kroz sedam različitih priča – sa Plive, Duboke, Neretve, Kasindolske rijeke, Neretvice, Ugra i Kruščice – dokumentarac prikazuje kako se širom zemlje ponavljaju gotovo identični obrasci: dodjela koncesija, osporavane dozvole, dugotrajni sudski procesi, pritisci na lokalne zajednice i uporna borba građana da sačuvaju rijeke od pretvaranja u cjevovode.

Posebnu vrijednost filmu daju autentična svjedočenja ljudi koji su godinama bili na prvoj liniji odbrane rijeka. U filmu govore aktivisti, mještani, ribočuvari, naučnici, novinari i predstavnici organizacija za zaštitu životne sredine, koji iz vlastitog iskustva svjedoče o posljedicama izgradnje mini hidroelektrana i borbi za očuvanje prirode.

Za razliku od klasičnih dokumentaraca, film je sniman bez naratora. Priču nose glasovi ljudi sa terena – onih koji su protestovali, blokirali bagere, organizovali pravne bitke i mjesecima ili godinama dežurali uz rijeke koje su željeli zaštititi.

Film donosi i širu sliku problema upravljanja prirodnim resursima u Bosni i Hercegovini. Kroz konkretne primjere otvara pitanje odnosa institucija prema javnom interesu, zaštiti životne sredine i ulozi građana u donošenju odluka koje direktno utiču na njihove zajednice.

„Rijeke na ivici“ ne govori samo o ekologiji. Ovo je priča o vodi, ljudima i pravu zajednica da odlučuju o prostoru u kojem žive. Istovremeno, film postavlja pitanje koliko je jedno društvo spremno da žrtvuje zarad energetskih projekata i ekonomskih interesa.

Dok su neke rijeke već nepovratno promijenjene, druge se još uvijek mogu odbraniti. Upravo zato autori kroz ovaj film žele otvoriti javnu raspravu o budućnosti rijeka u Bosni i Hercegovini i značaju njihovog očuvanja za buduće generacije.

Film je realizovan u okviru programa „Innovation. Media. Minds: EU Support to Public Service Journalism in the Western Balkans“, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Goethe-Institut u ime Evropske komisije u saradnji sa implementacionim partnerom DW Akademie.

Sadržaj filma isključiva je odgovornost redakcije Gerila.info i ne odražava nužno stavove Evropske unije.

The post Pogledajte dokumentarni film „Rijeke na ivici“: Priča o borbi za vodu i posljednje slobodne rijeke BiH first appeared on Gerila.info.

Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT upozorila je da se ove sedmice navršavaju pune četiri godine od početka sudskih postupaka koje je firma Buk d.o.o. pokrenula protiv dvije aktivistkinje, zbog njihovog javnog istupanja protiv izgradnje mini hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci. Predmeti su zvanično otvoreni 24. januara 2022. godine, ali do danas nijedan nije dobio sudski epilog.

U predmetu protiv Sare Tuševljak održano je samo pripremno ročište. U slučaju Sunčice Kovačević započeto je i glavno ročište, ali ono od decembra 2024. godine nije dovršeno. Razlog – vještačenja koja, prema navodima Centra za vještačenje i procjenjivanje „Zenit d.o.o.“ iz Banjaluke, spadaju u „izrazito složena, stručna i komplikovana“, zahtijevaju izlazak na teren i visok nivo specijalizovanog znanja.

Problem je, međutim, u tome što nalaz vještaka sud do danas nikada nije zaprimio. Iako je postupajući sudija u proteklih 14 mjeseci više puta slala urgencije i dopise, rokovi su probijani iznova. Iz ACT-a s pravom pitaju: da li vještak uopšte ima kapacitete za ovakvu vrstu postupka – ili je nekome u interesu da se predmeti razvlače unedogled?

Ove tužbe su u međuvremenu prepoznate kao klasičan primjer SLAPP postupaka – strateških tužbi protiv javnog interesa – od strane UN-ovih specijalnih izvjestitelja, kao i organizacija Amnesty International, Front Line Defenders i Coalition Against SLAPPs in Europe. Njihova svrha nije dokazivanje štete, već zastrašivanje, iscrpljivanje i ušutkavanje onih koji javno govore o zloupotrebama.

Dok sud ćuti, investitor djeluje.

Samo nekoliko mjeseci nakon što je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS u oktobru prošle godine poništilo ekološke dozvole za MHE „Samar“ i „Slapi“, firma Buk ponovo je podnijela zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu – ovaj put za MHE „Slapi“, snage 0,925 megavata. Riječ je o istom projektu koji je već jednom proglašen nezakonitim, ali sada se vraća kroz novu administrativnu proceduru.

Lokacija dodatno pojačava zabrinutost. Prema upozorenjima ACT-a, vodozahvat planirane elektrane bio bi smješten u samom srcu planiranog zaštićenog područja „Kanjon Kasindolske rijeke“, dok bi se mašinska zgrada nalazila tik iznad Bolnice „Srbija“ u Kasindolu. Uprkos tome, Ministarstvo je pozvalo javnost da u roku od 15 dana dostavi primjedbe, što su aktivisti iskoristili da ponovo mobilišu građane.

Neformalna grupa STOP izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci poručila je da neće odustati. Podsjećaju da je gotovo 3.000 građana potpisalo peticiju za zabranu gradnje, da je Grad Istočno Sarajevo potpisnik Deklaracije „Gradovi/Opštine bez brana“, te da konačna pobjeda može biti samo proglašenje zaštićenog područja i raskid koncesionih ugovora koji važe do 2044. godine.

Sudski postupci protiv Sare Tuševljak i Sunčice Kovačević time prestaju biti samo lična pravna bitka. Oni postaju dio šire slike građanskog otpora u Bosni i Hercegovini, u kojoj ulogu zaštitnika javnog interesa često preuzimaju upravo građani i aktivisti – onda kada to izostane od strane institucija. Njihovi napori se, međutim, nerijetko pokušavaju neutralisati dugotrajnim i iscrpljujućim sudskim postupcima, dok se istovremeno isti sporni projekti vraćaju „na mala vrata“, uz institucionalnu podršku.

Kasindolska rijeka je, stoga, danas ogledalo odnosa institucija prema javnom interesu i lakmus-papir spremnosti države da zaštiti one koji brane prirodu, umjesto da ih izlaže pritiscima, tužbama i zamoru.

Četiri godine bez presude i novi zahtjev za dozvolu jasno pokazuju da ova borba još nije završena – i da cijena njenog ishoda daleko nadilazi obale jedne rijeke.

Dejan Rakita / GERILA

The post Sudski procesi bez kraja, rijeka bez mira: Kasindolska rijeka ponovo pod pritiskom investitora first appeared on Gerila.info.

Iz NVO “Green Team” kažu da nisu inicijatori akcije, ali da apsolutno podržavaju ovu i sve akcije i građanske inicijative kako bi se ovaj problem riješio u što skorije vrijeme.

“Dok je Bosna (a i Hercegovina) vjekovima u zarobljeništvu prošlosti, kako one starije tako i ove novije – misli li IKO na budućnost? Misli li ko na mlade koji odlaze, na roditelje sa djecom, misli li uopšte neko o onima koji “po stare dane” moraju ići u inostranstvo trbuhom za kruhom. Znamo da oni misle o tome, šta ostavljaju u Bosni (a i Hercegovini) kada odu, a mislimo li mi šta ostavljamo generacijama koje dolaze? Ostavljamo li im kao društvo u suštini samo jake temelje za mržnju i podjela, zatrovano tlo i vodu. Pa kako onda da žive ovdje? Ostavljamo li im u nasljeđe rijeke u cijevima zarad malih hidroelektrana i preko 10 000 “divljih” deponija smeća? Da li je to nešto što će dočekati one koji se još nisu ni rodili? Da li će ih dočekati radioaktivni otpad u nekoj staroj kasarni/skladištu na 800 metara od Une? Zar im nismo dovoljno sve zatrovali, od perspektive, hrane, prirode u globalu, pa zar im treba još i radioaktivni otpad? Na proljeće se budi sve, da li će se probuditi i naša svjest o riječi “budućnost” – oni koji dolaze iza nas će moći suditi o tome. PS. Stikeri u 11 gradova nisu djelo Green team-a, ali djelimo razmišljanje sa učesnicima u akciji, jer – DOŠLO NAM JE.. PROLJEĆE”, upozoravaju iz NVO “Green Team-a” na svojoj oficijelnoj FB stranici.

Mario Crnković iz ovog udruženja za portal Gerila.info kaže da će oni svoje aktivnosti uskoro aktivirati na najviši nivo.

“Planirali smo da 29.marta u Novom Gradu okupimo veliki broj mladih, ali i djece, iz Novog Grada i okoline kako bi svi zajedno na tom velikom protestu poslali poruku da se ne slažemo sa odlukom o odlaganju radioaktivnog otpada iz NE Krško u blizini našeg grada, nađe države i naše Une. Nakon toga ćemo svi zajedno napraviti akciju čišćenja našeg grada”, rekao je Crnković.

“Ono što je dobro da nekih pomaka ipak ima. Naše udruženje po pozvano  da 25-tog marta u zgradi Parlamentarne skuptšine BIH prisustvuje konferenciji pod imenom “Problem skladišta/odlaganja radioaktivnog i nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore. Napokon napori svih nas u proteklom periodu, počinju davati rezultate”, pozitivno ocjenjuje Crnković za naš portal.

GERILA.info

The post U gradovima BiH osvanule naljepnice koje upozoravaju na opasnost od nuklearnog otpada u blizini Une first appeared on Gerila.info.

Novoizabrani predsjednik Košarkaškog saveza BiH Mirza Teletović na konferenciji za medije povodom postavljanja na ovu funkciju osvrnuo se i na teme koje nemaju previše veze sa sportom. Konkretnije, odgovorio je na prozivke u vezi sa izgradnjom mini hidrocentrala na rijeci Doljanci u blizini Jablanice o čemu je pisala i Gerila.

Pokušali smo da stupimo u kontakt sa rukovodstvom firme Eko-Vat, ali nam je vlasnik firme Šaban Teletović kada je čuo ko smo i kojim ga povodom zovemo odmah prekinuo poziv i kasnije se nije ni javljao na naše pozive. Druga osoba iz menadžmenta Eko-Vata Zlatko Maslo nam se nije ni javljao na pozive.

Ali je zato Mirza Teletović na konferenciji za medije komentarisao negodovanja mještana Jelačića i Zlata u blizini Jablanice koji se protive izgradnji mini hidrocentrala na rijeci Doljanci, kao i medijske napise o izgradnji mini hidrocentrala i protestima mještana.

Teletović je rekao da su mini hidrocentrale strategija Opštine Jablanica, Hercegovačko-neretvanskog kantona i države, te da peticije i tužbe trebaju biti upućene na te adrese.

Jablanica godinama nije imala nikakav projekat, a od 2005. godine se zna da će na rijeci Doljanci biti pravljene mini hidrocentrale i niko se nije bunio dok Mirza nije počeo da pravi. Pet godina je potrebno da se prikupi sva dokumetacija i sve je od početka bilo transparentno. Kancelarije firme koja izvodi radove su širom otvorene svima koji žele vidjeti dokumentaciju. Zar vi mislite da bih nešto dirao da nemam dokumentaciju, da nemam sve dozvole? Pet godina sam radio na tome i sada je na protestima bilo tačno 12 ljudi kojima nešto smeta. Način koji su protestovali nije legalan jer nemaju dozvolu da zaustavljaju radove, a oni su stali ispred mašina. Zato će svima ići krivične prijave.

Naglasio je da je pravilnik o mini hidrocentralama prenesen iz EU i da postoji ekološki minimum koji je regulisao kanton. Inače, smatra da su protesti ispolitizovani.

Opštinski izbori su za dvije godine, samo ću toliko reći. Sve je otišlo van konteksta normalne priče, ali ja se nisam pokajao. U BiH postoji manje od 30 mini hidrocentrala. Kako da zemlja napreduje ako ne damo velikim projektima da idu naprijed? Ja sam mogao da živim gdje god hoću, a došao sam u rodni grad u kojem 22 godine nije napravljeno ništa veliko i sad je ispalo da sam došao da uništim rijeku na kojoj sam se kupao kao i drugi ljudi.

The post Odgovor Mirze Teletovića na prozivke u vezi sa izgradnjom hidrocentrala: “Dok Mirza nije počeo da ih pravi – niko se nije bunio” first appeared on Gerila.info.