Da li će pravosuđe sada dosljednije istražiti navode o njihovim zloupotrebama položaja i drugim nezakonitostima? Koliko tužiocima mogu pomoći dokazi koje imaju SAD? Ko je uznemiren sankcijama, a ko najviše negira odluke američke administracije? Zašto je američki ambasador brojne primjere korupcije u BiH  uporedio sa scenama iz filmova o mafiji?

Na ovogodišnju „Crnu listu“ dospjeli su Milorad Dodik, Fadil Novalić, Marinko Čavara, Asim Sarajlić, Milan Tegeltija, Gordana Tadić, Dijana Kajmaković, Alen Šeranić, Mirsad Kukić, Slobodan Stanković, Altenativna televizija Banjaluka..

Pogledajte film „Crna lista“:

The post TV ŽURNAL PRIKAZUJE: Pogledajte film Crna lista first appeared on Gerila.info.

Pretpostavlja se da se sankcije odnose na zabranu putovanja u SAD i zabranu raspolaganja imovinom u toj zemlji. Slične sankcije, početkom godine, uvedene su Miloradu Dodiku članu Predsjedništva BiH i lideru SNSD-a. Istim sankcijama obuhvaćen je Milan Tegeltija bivši predsjednik VSTS BiH i njegova supruga ali i Alternativna televizija iz Banjaluke. Nezvanično, saznaje Gerila info, pod sankcijama su ili će tek biti još mnoge firme u Republici Srpskoj koje se dovode u vezu sa porodicom Dodik. Radi se o spisku od nekoliko desetina kompanija.

Asmir Sarajlić je delegat u Domu naroda Parlamenta BiH, član je SDA a u vezu sa korupcijom i zloupotrebom položaja dovodi se zbog navodne kupovine delegata za izbor predsjednika Kantonalnog odbora SDA Sarajevo. Navodi se i da je zloupotrijebio položaj u odnosu na javno preduzeće BH Telekom gdje je vršio pritisak na proces zapošljavanja.

Gordana Tadić, bivši glavni tužilac BH Tužilaštva, trenutno je tužilac tog tužilaštva. Njen mandat na čelu Tužilaštva obilježilo je nekoliko afera.

Gerila info, Klix

The post Američke sankcije Gordani Tadić i delegatu SDA first appeared on Gerila.info.

VSTV je saopštio da je prije tri dana odlučivao i odbio zahtjev za izuzeće dvojice članova Drugostepene komisije Mahmuta Švrake i Mustafe Šabića, pa je time potvrđen sastav komisije.

Vijeće je takođe odbacilo zahtjeve advokata glavne državne tužiteljice za izuzeće troje članova VSTV-a iz donošenja odluka o sastavu Drugostepene komisije. Advokat Vlado Adamović zatražio je izuzeće Lagumdžije te dvije potpredsjednice Vijeća Sanele Gorušanović-Butigan i Biljane Simeunović.

Simeunović je prema saopštenju naknadno sama tražila izuzeće i taj je zahtjev VSTV prihvatio.

BIRN BiH je ranije pisao da je Adamović u zahtjevu naveo da je izuzeća zatražio zbog fer i pravičnog postupka, te kako bi se sačuvala objektivnost i spriječila pristrasnost. U svom je zahtjevu kazao da je rukovodstvo Vijeća svjedočilo pred Privremenom istražnom komisijom Parlamenta BiH za utvrđivanje stanja u pravosuđu, gdje se raspravljalo o CMS sistemu i njegovoj upotrebi u Tužilaštvu BiH.

U svom odgovoru na Adamovićev zahtjev i ujedno vlastitom zahtjevu za izuzeće, u koji je BIRN BiH imao uvid, Simeunović je kazala da je kao tužiteljica Tužilaštva BiH, u kojem je glavna tužiteljica Gordana Tadić, dužna da bude izuzeta u skladu sa odredbama Poslovnika o radu VSTV-a.

“Tvrdi se da sam se ‘izražavala netačno u odnosu na činjenice’, jer kako se navodi: ‘tvrdnja da sistem nije u cijelosti implementiran u Tužilaštvu BiH’, u tom momentu nije bila tačna, a posebno je to pristrasno i bez ijednog dokaza o razlozima eventualne opravdanosti neprimjene sistema”, navodi u zahtjevu Simeunović.

Ona kaže kako je zbog toga optužena da je stvorila “spin” o krivici tužiteljice Gordane Tadić i da je zbog toga opravdano nepristrasna.

“Ne može se na osnovu impresije kreirati objektivan zaključak. Već po tom osnovu je zahtjev u ovom dijelu u cijelosti neosnovan, jer nije obrazložen i zasnovan na činjenicama. Radi pojašnjenja navodim da je tačno da sam naznačila na upit Komisije da u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine sistem automatske dodjele predmeta nije implementiran. Ovo je činjenica koja je opštepoznata tužiocima Tužilaštva BiH”, navodi u svom odgovoru Simeunović.

U razgovoru za BIRN BiH Simeunović kaže kako je njoj indikativno da je Odbrana ranije, po priznanju advokata Adamovića, svjesno propustila podnijeti zahtjev za izuzeće druge potpredsjednice Gorušanović-Butigan iz Prvostepene disciplinske komisije.

“Ako navedete da ste nešto svjesno propustili, a tražiš nešto što znaš da ne može, onda je to vrlo indikativno i onda to upućuje na onaj moj prvi odgovor u manipulisanju cijelim Vijećem. Radi se o manipulaciji i pokušaju odugovlačenja postupka, te vrijeđanju članova VSTV-a”, kaže Simeunović.

Adamović je u zahtjevu za izuzeće, u koji je BIRN BiH imao uvid, naveo i da su “sudije i tužioci došli u fazu objektivne pristrasnosti postupanja i ponašanja i da znaju šta se od njih očekuje”. On je rekao da se ne primjenjuje Zakon o VSTV-u jer su sastavi disciplinskih vijeća “dominantno bošnjački”.

Potpredsjednica VSTV-a Simeunović je u odgovoru na zahtjev za izuzeće navela da se pravila koja važe za sastav VSTV-a ne mogu primjenjivati za sastav pojedinih komisija u radu VSTV-a.

“Osporavati sastav Komisije, a priori zbog nacionalnosti članova Komisije, spada u domen koji nema utemeljenje u pravu i pravnoj normi, nego je krajnje neprimjereno i neumjesno izražavanje. Konstatacija o nacionalnom porijeklu koje definiše nacionalno opredjeljenje osobe je krajnje opasno kontaminiranje javnog prostora”, zaključuje Simeunović.

Prvostepena komisija VSTV-a je krajem jula donijela odluku kojom se utvrđuje disciplinska odgovornost Tadić za prekršaje “nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti” i “propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća”.

Prema tužbenom zahtjevu, Tadić je prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.

Tadić je na teret još stavljeno i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća, a ova tačka se tiče propuštanja da kao rukovodilac Tužilaštva BiH primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja Tužilaštva BiH koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog zakona.

Iz VSTV-a nisu saopštili kada će biti donesena odluka Drugostepene disciplinske komisije u predmetu protiv Tadić. Na tu odluku postoji mogućnost žalbe po kojoj će odlučivati svi članovi Vijeća.

Jasmin Begić/BIRN BiH

The post Potvrđen sastav Drugostepene disciplinske komisije protiv Gordane Tadić nakon zahtjeva za izuzeće first appeared on Gerila.info.

piše: Predrag Blagovčanin, tacno.net

Nedavno razrješenje Gordane Tadić sa pozicije glavnog tužioca Tužilaštva BIH, zbog disciplinskog prekršaja, nemara ili nepažnje u vršenju službenih dužnosti, otvara i pitanje svjesnog činjenja proceduralnih pogrešaka kao mehanizma stopiranja istraga u predmetima visoke korupcije.

Upravo su to i nalazi Transparency BIH, objavljeni u nacionalnom izvještaju, gdje se navodi da je uz mali broj optužnica za djela korupcije upitan i sam kvalitet optužnica.

„Nemar se naročito ogleda u kvalitetu optužnica, koje se tokom krivičnog postupka često mijenjaju zbog grešaka i manjkavosti u pogledu opisa krivičnog djela, tumačenja zakonskih odredbi i navođenja malo ili nimalo dokaza o krivičnoj namjeri optuženog ili optuženih“.

Kontinuitet upitnog kvaliteta optužnica kao i amnestiranja proceduralnih pogrešaka istražitelja i tužioca, karakterističan je za mandate Gorana Salihovića i Gordane Tadić na pozicijama glavnih tužioca Tužilaštva BIH.

Nabavka SAP sistema: Nikad završena istraga

Istraga na predmetima nabavki SAP sistema u vrijednosti od 16 miliona KM koju je vršila hrvatska kompanija B4B a koji su realizovani kroz 26 tendera sa Elektroprivredom BIH, Elektroprenosom BIH, JU Apotekama Sarajevo kao i drugim institucijama, do danas nije završena.

Podsjećamo, masovna implementacija njemačkog softverskog rješenja SAP u institucijama započela je u periodu dolaska SDP-a, predvođenim u tom periodu Zlatkom Lagumdžijom na vlasti.

U tom trenutku B4B u vlasništvu Mate Ćatića, pobjede na milionskim tenderima u institucijama na čelu sa SDP-ovim kadrovima osiguravao je potvrdama o ekskluzivitetu koje im je dostavljala podružnica njemačkog SAP-a, SAP West Balkans iz Beograda.

Uporedo, tenderskom dokumentacijom eliminatorni zahtjev je bio posjedovanje obrasca proizvođača, preciznija autorizacija, koju je na osnovu potpisanog ugovora mogla dobiti jedino kompanija B4B Zagreb. Međutim, potvrde SAP West Balkans koje su naznačavale informaciju da je B4B jedini ovlašteni partner za prodaju i implementaciju SAP sistema jednostavno nisu bile tačne.

U realizaciji poslova sa Elektroprivredom BIH, u tom trenutku na čelu s Elvedinom Grabovicom, kompanija B4B imala je i podršku Đinite Fočo, tadašnje direktorice Agencije za javne nabavke, što potvrđuju i email prepiske s Matom Ćatićem o čemu je portal Tačno.net pisao.

Svi podaci i informacije o namještanju milionskih tendera, preuveličanim cijenama, privatnim konekcijama između ponuđača, ugovornih organa i rukovodioca agencije za sprovođenje Zakona o javnim nabavkama poznati su i nadležnim tužilaštvima, koji od 2015. godine vode istragu o ovom predmetu.

Istražitelj: Hasan Pleh

Sagovornik portala Tačno.net koji je informacije o načinu na koji je B4B dobijao milionske tendere prijavio nadležnom Tužilaštvu ističe da od 2015. godine do 2018. godine nije bilo nikakvih informacija o statusu prijave.

„Poslije prijave FMUP-u 2015. godine, napravio sam i prijavu Tužilaštvu BIH protiv Mate Ćatića i Elvedina Grabovice. Dva dana sam davao izjave u prostorijama Tužilaštva i predao dokumentaciju koju sam posjedovao. Kako je vrijeme odmicalo, a ništa se nije dešavalo, par puta sam kontaktirao Mirzu Jamakovića da vidim u kojoj je fazi prijava. Nekog konkretnog odgovora nije bilo pa sam na protokol Tužilaštva BIH dostavio pismeni zahtjev za uvid u moju prijavu.“

Tužilaštvo BIH odbilo je da mu dostavi zapisnik o njegovoj izjavi koju je dao Hasanu Plehu i Mirzi Jamakoviću. Nakon što je informisan da u Tužilaštvu ne postoji spis sa njegovom izjavom, zbog zloupotrebe položaja prijavljuje Mirzu Jamakovića i Hasana Pleha SIPA-i.

„Nakon što je Tužilaštvo BIH odbilo sve moje zahtjeve za uvid u moju prijavu 2017. godine, podnio sam krivičnu prijavu protiv Hasana Pleha i Mirze Jamakovića koji su uzimali moju izjavu u Tužilaštvu. Na upit SIPA-i 2018. godine šta se događa sa mojom prijavom, dobio sam odgovor na email da su oni izvršili sve potrebne istražne radnje i moj slučaj uputili Tužilaštvu BIH.“

SIPA je završila istragu po prijavi i kompletnu dokumentaciju dostavila Tužilaštvu BIH na dalje postupanje, a tek 2018. godine naš sagovornik, koji je u međuvremenu ostao bez posla, pozvan je u Tužilaštvo BIH kako bi opet dao izjavu u istrazi koju do danas vodi tužilac Ćazim Hasanspahić.

„Tužilac Ćazim Hasanspahić 2018. godine me kontaktirao i sa mnom prošao opet kroz proces prijave jer prema njegovim riječima, 2018. godine nije bilo traga mojoj prijavi u sistemu. Od 2018. do danas sam više puta pozivan da dam izjave u Tužilaštvu ali do dana današnjeg ne znam u kojoj je fazi moja prijava.“

Portal Tačno.net više od dva mjeseca čeka zvanični odgovor Tužilaštva BIH o daljim aktivnostima po predmetu prijave protiv zaposlenika Tužilaštva BIH Hasana Pleha i Mirze Jamakovića.

Do danas odgovori iz Tužilaštva BIH nisu došli.

Podsjećamo, protiv nekadašnjeg glavnog tužioca Gorana Salihovića potvrđena je optužnica zbog zloupotrebe položaja i ovlaštenja, a u periodu mandata Salihovića, Hasan Pleh bio je imenovan za Šefa Kabineta.

Prema pisanju medija, upravo je Hasan Pleh u ovom periodu sklapao sporazume sa advokatima o krivici optuženih, saslušavao lica u postupku te vršio niz drugih radnji za koje nije imao ovlaštenja.

Upravo su ove proceduralne greške iz Tužilaštva BIH, prema izvorima portala Tačno.net, dovele do kašnjenja pokretanja istrage u predmetima milionskih nabavki SAP IT rješenja.

Međutim, postavlja se pitanje zbog čega istraga koju je preuzeo tužilac Ćazim Hasanspahić još uvijek nije realizovana te zbog čega Tužilaštvo BIH ne odgovara na pitanje da li je pokrenut postupak protiv Hasana Pleha i istražitelja Mirze Jamakovića.

Izvor: tacno.net

The post Od Gorana Salihovića do Gordane Tadić: Kako su propadale istrage Tužilaštva BIH first appeared on Gerila.info.

“Komisija je donijela odluku kojom se utvrđuje disciplinska odgovornost tužene za disciplinske prekršaje koji uključuju ne samo obavljanje tužilačke funkcije nego i ostale poslove relevantne za poslovanje Tužilaštva, čime je iskazala nemar i počinila disciplinski prekršaj ‘nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti’ i ‘propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Savjeta’”, saopšteno je iz VSTS-a.

Protiv Tadić je početkom aprila 2021. podnesena disciplinska tužba, ali je Kancelarija disciplinskog tužioca na pripremnom ročištu odustala od tačke koja je teretila za ponašanje u sudu ili tužilaštvu ili izvan suda ili tužilaštva koje šteti ugledu tužilačke funkcije a koja se, kako je ranije saopšteno, odnosi na narušavanje ugleda pravosuđa neosnovanim zahtjevom za isplatu potraživanja u vezi s najmom stana, dok je za preostale tačke proveden postupak.

Tadić je, prema tužbenom zahtjevu, prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTS-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.

Osim toga, Tadić je na teret još stavljeno i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Savjeta, a ova tačka se tiče propuštanja da kao rukovodilac Tužilaštva BiH primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja Tužilaštva BiH koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Savjeta da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog zakona.

Kancelarija disciplinskog tužioca je, na ročištu održanom 12. jula, zatražila da Tadić budu izrečene mjere zbog neizvršavanja obaveza i odluka VSTS-a, dok je Odbrana ocijenila da nije počinjen prekršaj.

Tadić je za glavnu tužiteljku imenovana u januaru 2019. a funkciju vršioca dužnosti glavnog tužioca je prije toga obavljala od septembra 2016., nakon suspenzije Gorana Salihovića.

Na ovu odluku postoji mogućnost žalbe Drugostepenoj disciplinskoj komisiji u roku od osam dana od dana prijema.

Izvor: detektor.ba

The post Gordana Tadić smijenjena s pozicije glavne državne tužiteljke first appeared on Gerila.info.

TI BiH je ovaj slučaj prijavio još u izbornoj kampanji 2018. godine jer postoji osnov sumnje da je prijetnjama počinjeno krivično djelo koje se odnosi na povredu slobode opredjeljenja birača.

Postupajući tužilac je odbio pokrenuti istragu uz obrazloženje da prijetnja nije konkretna, da predizborni govor nisu slušali samo radnici RITE Gacko nego lica koja se ne mogu identifikovati, da „nije jasno kako može doći do izbacivanja s posla“ i sl.

TI BiH se žalio na ovakvu argumentaciju postupajućeg tužioca, a glavnoj tužiteljici Tužilaštva BiH Gordani Tadić trebalo je skoro dvije godine da donese odluku o pritužbi. U konačnici, prijava je 13. januara ove godine odbačena uz obrazloženje da prijetnja nije izazvala strah kod zaposlenih.

“Riječi koje je Milorad Dodik uputio na predizbornim skupovima u Ugljeviku i Gacku jesu krajnje neprimjerne sa aspekta korektnosti izražavanja i poštovanja prema drugim učesnicima u izbornom procesu. Međutim, one kod prisutnih nisu izazvale ozbiljan strah niti su iste ozbiljno shvaćene. Uvidom u zapise sa tih skupova vidi se da su isti ispraćeni sa smijehom prisutnih i ovacijama. U tom smislu tačni su navodi postupajućeg tužioca koji se odnose na izostanak elemenata krivičnog djela”, navodi se u odlucu Tužilaštva BiH koju potpisuje glavna tužiteljica Gordana Tadić.

U odluci se dalje navodi da je glasanje u Bosni i Hercegovini tajno pa je „opštepoznato da ni prijavljeni Milorad Dodik nije mogao znati kako su svi radnici RITE Gacko iskoristili svoje glasačko pravo“.

Ovakva argumentacija Tužilaštva BiH posebno je sporna zbog sve učestalijih pojava kontrole izbornog procesa (fotografisanja listića i sl.) a zanimljiva je i u kontekstu Dodikovih nedavnih prijetnji građanima Banjaluke nakon posljednjih izbora „da će uzeti podatke sa svakog biračkog mjesta“ i uskratiti ekonomsku pomoć.

TI BiH je u pritužbi naveo da kod ovog krivičnog djela i nije potrebno dokazivati da je pritisak na birače uspio, odnosno da nije potrebno utvrđivati koliko je penzionera pod prijetnjom zaista i glasalo za njegovu stranku. Važan element kod krivičnog djela Povreda slobode opredjeljenja biračaje jeste da izrečene prijetnje kod lica kojima su upućene izazivaju osjećaj ostvarivosti tih prijetnji i da utiču na slobodu opredjeljenja birača.

TI BiH smatra posebno spornim što Tužilaštvo BiH pri razmatranju prijetnje i njene krivično-pravne relevantnosti nije uzelo u obzir da je prijetnje izreklo lice koje je na istaknutom društvenom položaju i ima stvarnu političku moć. Na ovaj način se šalje poruka da će ekonomsko uslovljavanje i prijetnje biračima proći nekažnjeno.

Podsjećamo, Milorad Dodik je tokom kampanje za Opšte izbore 2018. godine prijetio radnicima RITE Gacko da će biti „izbačeni s posla“ ako glasaju za kandidate opozicije, a zatim i penzionerima da će im biti uskraćena jednokratna pomoć ako ne glasaju za njegovu političku opciju.

The post Tužilaštvo BIH: Dodikove prijetnje biračima nisu krivično djelo first appeared on Gerila.info.

IZVOR: Žurnal.info

The post Iako je glavna državna tužiteljka Bosne i Hercegovine Gordana Tadić na službenim putovanjima koristi pasoš Hrvatske first appeared on Gerila.info.

Čelnici Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Milan Tegeltija i Ružica Jukić skinuti su sa spiska učesnika studijskog putovanja u Pariz, koje je organizovala Evropska unija u okviru projekta EU4Justice, objavio je magazin Žurnal.

U Francusku neće ići ni glavna državna tužiteljka Gordana Tadić. Odlučeno je da Tužilaštvo BiH zastupa tužilac specijalizovan za finansijski kriminal i korupciju, dok će druga tužilaštva zastupati glavni tužioci.

“Nakon konsultacija sa Delegacijom Evropske unije zaključili smo da se prvo mora organizovati  sastanak  na tehničkom nivou”, piše u dopisu koji je stigao u VSTS.

U prilogu ovog dopisa se nalazi i novi, redukovani spisak putnika u Pariz koji će, od 8. do 12. jula učestvovati na studijskom putovanju.

U maju ove godine VSTS-u je dostavljen spisak nosilaca pravosudnih funkcija koje bi trebale putovati u Pariz.

Prvi na spisku je bio predsjednik VSTS-a Milan Tegeltija, a onda su redom navedeni potpredsjednica VSTS-a Ružica Jukić, član VSTS-a Mahmut Švraka, direktor Sekretarijata VSTS-a Admir Suljagić, zamjenik direktora Sekretarijata Hajro Posković, glavna disciplinska tužiteljka Alena Kurspahić, te zamjenik glavne disciplinske tužiteljke Mirza Hadžiomerović.

Početkom juna, nakon izbijanja afere “Potkivanje” čiji je glavni akter Milan Tegeltija, na adresu VSTS-a je stigao novi spisak, uz obrazloženje da se prvo mora organizovati sastanak na tehničkom nivou, te da će visoki zvaničnici tek naredne godine uzeti učešće u ovom projektu.

Milana Tegeltije i Ružice Jukić više nema na spisku. Član VSTS-a Mahmut Švraka koji je jedan od potpisnika pisma kojim četiri člana VSTV-a traže raspravu o Tegeltijinoj odgovornisti ostao je na spisku putnika.

Admir Suljagić i Hajro Posković, također, nisu uklonjeni. Tu je i Mirza Hadžiomerović, zamjenik šefa Kancelarije disciplinskog tužioca, te glavni tužioci iz Kantona Sarajevo, Tuzlanskog kantona i glavni tužilac Brčko Distrikta.

Kada je u pitanju Tužilaštvo BiH, za razliku od kantonalnog nivoa, glavni tužilac Gordana Tadić nije pozvana. Poziv je stigao za državnog tužioca koji je specijalizovan za finansijski kriminal i korupciju.

Dakle, sa prvobitnog spiska su izbrisani Milan Tegeltija i Ružica Jukić, dok je na spisak, naknadno, uvršten Tomislav Ljubić, glavni tužilac Kantonalnog tužilaštva Tuzla koji je proteklih dana bio oštar kritičar rada Visokog sudskog i tužilačkog savjeta.

Upravo su Tegeltija i Ružica Jukić bili veliki protivnici imenovanja Tomislava Ljubića na ovu poziciju, te su u konačnici i glasali protiv njegovog imenovanja.

Nakon otvorenog sukoba Ljubić se našao na spisku učesnika studijskog putovanja, dok su Tegeltija i Jukić uklonjeni uz obrazloženje da se projekat provodi na tehničkom nivou.

Izvor: zurnal.info

The post Milan Tegeltija i Ružica Jukić skinuti sa spiska putnika u Pariz! first appeared on Gerila.info.

Tužilaštvo BiH ne postiže pravdu za sve žrtve ratnih zločina zbog stalnih nedostataka koje ne rješava u posljednih nekoliko godina, piše u tematskom izvještaju OSCE-a u vezi procesuiranja ratnih zločina.

Zbog neefikasnog rada, navedeno je u Izvještaju koji bi danas trebao biti prezentovan javnosti, Tužilaštvo BiH čak rizikuje i iskrivljivanje istorijskih činjenica.

Tužioci namještaju norme

Eksperti OSCE-a su, tako, pronašli da Tužilaštvo BiH namjerno razdvaja ili raščlanjuje predmete na više optužnica kako bi tužioci ispunili godišnje norme.

“Nastavljanjem razdvajanja predmeta u cilju podnošenja odvojene optužnice ili prenosa vođenja postupka ili raščlanjivanjem većih događaja u naizgled izolovane slučajeve, Tužilaštvo BiH rizikuje ponovo traumatiziranje svjedoka-žrtava koji su davali iskaz više puta i iskrivljivanje istorijskih činjenica”, navedeno je u Izvještaju koji je u posjedu Žurnala.

Kao primjere ovakvog postupanja, OSCE navodi predmete Ramić i drugi, Taranjac i drugi, te Hadžić i drugi.

Tužilaštvo BiH je, piše u Izvještaju, tokom 2018. godine u najmanje četiri predmeta podiglo optužnice u kojima je Sud BiH, zbog činjenične i vremenske povezanosti događaja i navoda donio odluke o spajanju postupaka nakon potvrđivanja optužnica.

Tako je jedan tužilac Tužilaštva BiH podnio tri odvojene optužnice koje sadrže navode koji se zasnivaju na povezanim činjenicama i događajima u Konjicu. Prva optužnica, potvrđena u februaru 2018. godine, tereti 14 osoba, među kojima Eseda Ramića kao komandanta Opštinskog štaba TO Konjic, za naređivanje i podstrekavanje na izvršavanje ratnih zločina. Samo nekoliko mjeseci kasnije, Tužilaštvo BiH je podiglo jos dvije optužnice, Grabovac i drugi i Borić, koje sadrže identične obrasce događaja poput onih u optužnici u predmetu Ramić i drugi.

“Nadalje, iako se o smatra da je Štab TO imao samo jednog komandanta u to vrijeme, i Esad Ramić i Omer Borić su optuženi da su obojica bili komandanti Opštinskog štaba TO u isto vrijeme i njihove pojedinačne optužnice sadrže šest identičnih tačaka koje ih imenuju kao komandante”, primijetili su eksperti OSCE-a.

Skoro isti obrazac primijenjen je i za zločine u Prijedoru. Tri tužioca Tužilaštva BiH podigla su pet zasebnih optužnica u protekle dvije godine. Svih pet se odnosi na djelovanje istog bataljona na istom geografskom području, u istom vremenskom periodu. Od pet optužnica, tri je podigao isti tužilac što, prema mišljenju OSCE-a, dokazuje da je Tužilaštvo BiH znalo da su one usko povezane.

“Gore navedeni primjeri pokazuju flagrantnu zloupotrebu odredbi razdvajanja predmeta sadržanih u ZKP-u, što negativno utiče na efikasnost Tužilaštva BiH. Ovom praksom, Tužilaštvo BiH  troši dragocjene resurse duplirajući istražne radnje, produžavajući trajanje postupka forsiranjem održavanja višestrukih suđenja tamo gdje je potrebno samo jedno”, navedeno je u Izvještaju.

Najniži broj osuda

Upravo zbog bespotrebnog trošenja resursa i vremena, istrage  Tužilaštva BiH su nekvalitetne, pa OSCE to navodi kao glavni razlog što je u 2018. godini bilo svega 39 posto osuđujućih presuda.

“U 2018. godini Tužilaštvo BiH je dostiglo do sada najnižu tačku u broju osuđujućih presuda u okončanim predmetima. Od ukupno 44 optuženih, samo je 17 osoba osuđeno. Taj broj je jednak stopi od 39 posto osuđujućih presuda. Preostala osumnjičena lica oslobođena su svih optužbi”, piše OSCE.

U ovom periodu funkciju glavne državne tužiteljice je obavljala Gordana Tadić, koja je, prije stupanja na funkciju, bila šefica Odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH.

Izvor: zurnal.info

The post OSCE O PROCESUIRANJU RATNIH ZLOČINA: Istrage bile nekvalitetne, Tužilaštvo BiH rasipalo resurse i vrijeme first appeared on Gerila.info.

Dok je bila u Rumuniji, Gordana Tadić imala poziv s nepoznatih broja iz Afrike i Moldavije, zbog čega je sve prijavila policiji. Hiljade bh građana primilo pozive zu Afrike, a samo glavna tužiteljica – ugrožena. Nekoliko puta lažno prijavljivala da je ugrožena.

Glavna državna tužiteljica Gordana Tadić obavijestila je policijske agencije u BiH da joj je ugrožena sigurnost, jer u utorak, 4. juna ove godine, primila telefonske pozive iz Zimbabvea i Moldavije. Istovremeno je naređena provjera brojeva na koje se tužiteljica Tadić nije javila, “jer ne poznaje nikoga u tim državama”.

“Dana 4. 6. 2019. godine, policijski službenici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH obaviješteni su od strane gđe Gordane Tadić, glavnog tužioca Tužilaštva BiH, da je tokom navedenog dana, dok se nalazila na službenom putu u Bukureštu, u vremenskim intervalima 13.11, 13.44 i 14.49 sati na svoj mobilni telefon zaprimila telefonski poziv sa broja 00263787112933. Na pozive se nije htjela javiti iz razloga jer se ispod pozivnog broja nalazilo ime države Zimbabve, iz koje imenovana nema od koga primiti poziv”, piše u dopisu upućenom svih državnim policijskim agencijama.

Sličnu “neugodnost”, koja ugrožava njenu sigurnost, Gordana Tadić je pretrpjela i dva dana kasnije, kada je zaprimila dva telefonska poziva sa broja 00373905129900. Na pozive se, logično, nije htjela javiti, jer je ispod broja pisalo Moldavija, a iz te države je nema ko zvati, jer nikoga ne poznaje.

“S obzirom da je gospođa Tadić prije nekoliko dana zaprimila prijetnje putem telefona u Tužilaštvu BiH, ista traži da se izvrši provjera predmetnih telefonskih brojeva”, navedeno je obavijesti policijskim agencijama.

Da je Gordana Tadić išta čitala proteklih dana, znala bi da su telekom operateri upozorili svoje korisnike da se ne javljaju na nepoznate brojeve iz afričkih zemalja.

“Našim korisnicima savjetujemo da se ne javljaju na sumnjive brojeve, niti da uzvraćaju pozive. Savjetuje se da građani sumnjivi broj prijave na 1444, kako bi bio blokiran”, glasilo je saopćenje jednog od telekom operatera iz BiH.

No, Gordana Tadić se odlučila da o njenim “sumnjivim pozivima”, kojima su, inače, izložene hiljade bh državljana, obavijesti policiji, te da ustvrdi da je njena sigurnost ugrožena. Inače, nije ovo prvi slučaj da Gordana Tadić izmišlja priče o vlastitoj ugroženosti.

Prvo je, prije dvije godine, prijavila SIPA-i da je neko pokušao atentat na nju, jer su joj “škripale kočnice” na privatnom automobilu. Ispostavilo se kasnije da je njen suprug zaboravio promijeniti pakne.

Uslijedila je, zatim, istraga zbog tvrdnje Ružuce Jukić da nepoznate osobe prisluškuju nju i Gordanu Tadić. Iako je lično vodila istragu o navodno ugriženoj vlastitoj sigurnosti – predmet je propao.

Potom je Gordana Tadić prijavila je nepoznati vozač u Olovu napao kolonu vozila u kojoj se nalazila glavna državna tužiteljica. I od toga, naravno, nije bilo ništa.

Na kraju je sigurnost glavne državne tužiteljice ugrozio poziv iz Zimbabvea. Istraga je u toku.

The post Uplašena tužiteljka Tadić first appeared on Gerila.info.