Objavio je ovo Radio Slobodna Evropa (RFE) pozivajući se na odgovor Suda u Strazburu. Kako navode, apelacija Dodika protiv Bosne i Hercegovine podnesena je u januaru 2026. godine, a uz nju je zatraženo i donošenje privremene mjere kojom bi se zaustavila primjena sudskih odluka u BiH.

Sud je taj zahtjev razmotrio i odbio u februaru ove godine, bez dodatnog obrazloženja.

Prema pisanju RFE, iz Evropskog suda nisu ulazili u sadržaj zahtjeva, već su samo potvrdili da je procedura provedena i da je zahtjev za privremenu mjeru odbijen.

Komentar na ovu odluku nije želio dati Dodikov pravni zastupnik Goran Bubić, dok je vršiteljica dužnosti agentice Bosne i Hercegovine pred Sudom u Strazburu Monika Mijić potvrdila da BiH u ovom trenutku još nije zaprimila predmet.

Odluka o privremenoj mjeri ne znači i konačan ishod postupka. Sud bi o samoj apelaciji mogao odlučivati u narednim fazama, nakon što predmet bude dostavljen Bosni i Hercegovini i nakon što se sve strane izjasne.

Iz Suda u Strazburu, međutim, nisu precizirali u kojoj fazi se trenutno nalazi Dodikova apelacija.

Šta znači odbijanje privremene mjere?

Kako podsjeća Radio Slobodna Evropa, privremene mjere prema Pravilu 39 predstavljaju izuzetnu pravnu mogućnost koja se primjenjuje samo u situacijama kada postoji neposredan rizik od nenadoknadive štete po prava zagarantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

U praksi, Sud ih najčešće odobrava u slučajevima deportacija ili izručenja, kada postoji opasnost po život ili zabrana mučenja i nečovječnog postupanja.

Evropski sud veoma rijetko koristi ovaj mehanizam, a posebno naglašava da Pravilo 39 nije predviđeno za zaustavljanje izvršenja redovnih sudskih odluka, osim u izuzetnim okolnostima.

Milorad Dodik je ranije pravosnažno osuđen pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog nepoštivanja odluka Kristijana Šmita, čiji legitimitet ne priznaje Republika Srpska.

Izrečena mu je kazna od godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija

Nakon toga, Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku o prestanku njegovog mandata predsjednika Republike Srpske.

Sud BiH je odbio žalbu njegovih advokata, dok je Ustavni sud Bosne i Hercegovine kasnije odbio i apelaciju, uz obrazloženje da je mandat prestao danom pravosnažnosti presude.

The post Evropski sud odbio zahtjev Dodikovog pravnog tima za privremenu mjeru first appeared on Gerila.info.

Dodik ima pravo žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH, a po okončanju žalbenog postupka, odluka CIK-a će postati pravosnažna. CIK je najavio da će u zakonskom roku od 90 dana raspisati prijevremene izbore za predsjednika RS.

Dodatnu kontroverzu izazvalo je neemitovanje današnje sjednice CIK-a uživo, iako je ranije najavljeno da će biti prenos na zvaničnom YouTube kanalu. Kako su naveli iz CIK-a, „aparatura im ne radi već nekoliko mjeseci“.

Presuda, pokušaji opstrukcije i pravni manevar

Podsjetimo, Sud BiH je proglasio Dodika krivim jer je od 1. do 9. jula 2023. godine u Banjaluci, svjesno ignorisao odluke visokog predstavnika Kristijana Šmita (kojeg vlasti Srpske ne priznaju), te je, kako je navedeno, nastavio zakonodavni postupak suprotan međunarodnim odlukama koje su privremeno suspendovale primjenu pojedinih zakona iz RS-a.

CIK je prethodno odbio zahtjev Dodikovog pravnog tima da se odluka odgodi do očitovanja Ustavnog suda BiH, a Dodikov advokat Goran Bubić najavio je podnošenje žalbe i traženje privremene mjere.

Vlada RS odbacuje presudu i poziva na “nacionalno jedinstvo”

U međuvremenu, Vlada Republike Srpske je na hitnoj sjednici usvojila osam zaključaka, među kojima je i odbijanje presude Suda BiH. Vlada je ocijenila da je presuda “pravno ništavna, neustavna i politički motivisana”, te pozvala sve političke stranke iz RS da stanu uz Dodika.

SNSD je, pokušavajući zadržati političku kontrolu, pozvao opoziciju da se formira „vlada nacionalnog jedinstva“. Međutim, reakcije opozicije su, za sada, više nego hladne.

Jedini bez jasnog stava zasad je predsjednik PDP-a Draško Stanivuković, a odluka te stranke očekuje se nakon sjednice Predsjedništva PDP-a zakazane za sutra.

Takođe se najavljuje i sazivanje vanredne sjednice Narodne skupštine RS, gdje se očekuje dodatna politička reakcija na cijeli slučaj.

„Važi Gavrilov princip“

Posebnu pažnju izazvala je izjava Ognjena Tadića, Dodikovog savjetnika, koji je na platformi X objavio:

„Svi koji u BiH tjeraju mak na konac i traže mane svakoj politici Republike Srpske treba da znaju da stanje u BiH nije normalno i da u ovakvoj BiH važi samo jedan princip – Gavrilov princip.

Princip po kome je jedino važno pobijediti i nadvladati stranog uzurpatora.“

Karijera Milorada Dodika

Milorad Dodik je u politički život ušao krajem 1980-ih kao član Saveza komunista, a kasnije i Reformske stranke Ante Markovića. SNSD je osnovao 1996. godine. Bio je više puta poslanik u NSRS, a funkciju premijera RS obavljao je u dva navrata – od 1998. do 2001. i od 2006. do 2010. godine.

Tri puta je bio predsjednik Republike Srpske – od 2010. do 2018. i ponovo od 2022. godine, dok je od 2018. do 2022. bio srpski član Predsjedništva BiH.

U narednim danima očekuje se žalbeni proces, mogući pravni manevri, kao i politički potresi unutar Republike Srpske ali i BiH, uključujući pitanje raspisivanja izbora i buduće podrške Dodiku unutar entitetske vlasti.

GERILA

The post CIK oduzeo mandat Dodiku! Slijede žalbe, najavljeni vanredni izbori, vlast u RS odbacuje presudu first appeared on Gerila.info.

Iz Suda BiH je potvrđeno da su zaprimljene žalbe i odbrane i Tužilaštva BiH, što ukazuje da ni jedna strana nije zadovoljna ishodom suđenja.

Ova informacija, iako tehnički predstavlja redovnu pravnu proceduru, otvara važna politička pitanja: da li ovim potezom Milorad Dodik, čiji advokati sada aktivno učestvuju u pravnom procesu pred Sudom BiH, zapravo priznaje nadležnost tog suda i legalnost presude? Da li je podnošenje žalbe u suprotnosti sa njegovim dosadašnjim tvrdnjama da ne priznaje odluke ni visokog predstavnika Kristijana Šmita, ni institucija države Bosne i Hercegovine?

Podsjećamo, Dodik je u više navrata osporavao legitimitet Šmita kao visokog predstavnika, tvrdeći da njegovo imenovanje nije verifikovano odgovarajućom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN-a. Upravo je Šmit 2023. godine donio odluku kojom se u Krivični zakon BiH uvodi djelo „neizvršavanje odluka visokog predstavnika“, što je predstavljalo osnov za optužnicu protiv Dodika.

Prvostepena presuda izrečena 26. februara 2025. godine izazvala je žestoke političke reakcije u Republici Srpskoj, uključujući najave institucionalnog otpora, osporavanja nadležnosti Suda BiH i tvrdnje da je riječ o politički motivisanom procesu. Međutim, ulazak u proces žalbe, koji pretpostavlja poštovanje pravne procedure i očekivanje sudske revizije, baca drugačije svjetlo na cijeli slučaj.

Dodikovi advokati sada traže oslobađajuću presudu, dok Tužilaštvo BiH, prema nezvaničnim informacijama, traži strožu kaznu. Istovremeno, Miloš Lukić, v.d. direktora “Službenog glasnika” RS, koji je suđen u istom predmetu, oslobođen je optužbi.

U ovom trenutku javnost ostaje s otvorenim pitanjem: da li Milorad Dodik, koji retorički negira legitimitet Šmita, Suda BiH i zakona koje je visoki predstavnik nametnuo, zapravo svojim pravnim potezima demonstrira priznanje sistema koji javno osporava? Ili je, kako to primjećuju neki pravni stručnjaci, odbijanje da se prihvati pravni okvir BiH korisno za političke govore, ali ne i za izbjegavanje zatvorske kazne.

Ishod žalbenog postupka mogao bi imati ne samo pravne, već i duboke političke posljedice, kako po Dodika lično, tako i po ukupne odnose između Republike Srpske i institucija BiH.

Gerila.info

The post Dodikovi advokati uložili žalbu: Priznaje li predsjednik RS sada Sud BiH i njegovu nadležnost? first appeared on Gerila.info.

Bubić je rekao novinarima da je Sud saslušao svih šest ljekara i donio odluku da naredno ročište zakaže za 29. januar u 13 časova.

“Iz ovoga slijedi da je Sud prihvatio mišljenje Opšte bolnice da predsjednik Dodik iz zdravstvenih razloga ne može prisustvovati suđenju najmanje šest nedjelja računajaći od dana operativnog zhvata koji je bio 9. decembra”, izjavio je Bubić.

U Sudu BiH danas je održana statusna konferencija sa braniocima u predmetu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodiku i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića, kojima se sud zbog “nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”.

Sudija Suda BiH Sena Uzunović saopštila je na početku statusne konferencije da je odbijen zahtjev odbrane Milorada Dodika za izuzećem vještaka Harisa Vranića.

Uzunovićeva je istakla da je zahtjev za izuzeće neosnovan, navodeći da je Sud BiH od Vranića tražio preliminarno medicinsko vještačenje i dopunsko nakon zaprimljenog otpusnog pisma.

Goran Bubić, advokat predsjednika Srpske, rekao je da bi etički bilo da se Vranić sam izuzme kao vještak zbog neprijateljskog stava prema predsjedniku Srpske koji je iznio i na Facebooku 2021. godine.

Vranić je u prvom dijelu statusne konferencije branio nalaz vještačenja, pojašnjavajući da je mišljenje sastavljeno isključivo na osnovu medicinske dokumentacije, te da je prvom naredbom Suda od njega zatraženo da utvrdi koja je vrsta medicinskog zahtvata vršena.

Kako je naveo, Sud BiH je, nakon što je primio otpusno pismo, tražio dodatno mišljenje u kojem će biti ocijenjeno da li predsjednik Srpske može putovati na relaciji Banjaluka – Sarajevo i koje fizičke aktivnosti su mu zabranjene.

“U te fizičke aktivnosti ne spada vožnja automobilom i sjedenje uz, naravno, desetominutne pauze”, rekao je Vranić i dodao da je u otpusnom pismu primijetio i “kontrodiktornosti”, te da zahvat “nije zahtijevao hitnost”.

Na pitanje Bubića, Vranić je danas potvrdio da je imao sporni status na Facebooku, prenosi Srna.

Nakon Vranića, pred Sudom će svoje mišljenje objasniti i šestočlani tim ljekara Opšte bolnice “Primarijus doktor Abdulah Nakaš” iz Sarajeva.

The post Sud BiH naredno ročište protiv Milorada Dodika zakazao za kraj januara first appeared on Gerila.info.

Advokat Milorada Dodika Goran Bubić je za medije izjavio da su ga iz Tužilaštva BiH obavijestili da su prigovori odbrane odbijeni.

Bubić je na ročištu 20. decembra zatražio izuzeće tužilaca, tvrdeći da ne postoji nepristrasan pristup predmetu zbog čega su prijedlozi za izuzeće relevantni.

Ročište je odgođeno nakon što je zatraženo izuzeće tužilaca Nedima Ćosića, Nives Kanevčev, Biljane Golijanin, te Gordane Bosiljčić.

Sudija Suda BiH Mirsad Strika odredio je za 17. januar naredno ročište.

Formalni početak suđenja još nije uslijedio jer su dva dosadašnja ročišta prekinuta iz proceduralnih razloga.

Podsjećamo, Dodik je optužen za krivično djelo neprovođenja odluka visokog predstavnika za BiH.

Optužnica protiv Dodika i direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića podignuta je jer su omogućili da se objave dva zakona što ih je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, a visoki predstavnik ih je nakon toga poništio.

The post Glavni tužilac Tužilaštva BiH odbacio zahtjev Dodikove odbrane: Suđenje se nastavlja 17. januara first appeared on Gerila.info.

PIŠE: Đorđe Vujatović/ Media.ba

U Vladi Republike Srpske (RS) već su održana dva sastanka radne grupe, neformalnog tijela koje bi trebalo da aktivno učestvuje u predlaganju najavljenog zakona o medijima u RS-u. Prema posljednjim informacijama, radna grupa ima 18 članova, a u njoj se nalaze predstavnici javnih medija, predstavnici nekoliko privatnih TV-stanica i štampanih medija, nekoliko pravnika, te predstavnici Udruženja novinara RS-a.

Novinari u RS-u godinama upozoravaju da je potreban novi zakon o medijima jer je Zakon o javnom informisanju RS-a iz 1997. godine prevaziđen. Međutim, s obzirom na posljednje izmjene Krivičnog zakonika RS, kojim se kriminalizuje kleveta, kao i Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, čiji nacrt je usvojen u prvom čitanju krajem septembra u Narodnoj skupštini RS (NSRS), u medijima i međunarodnim organizacijama vlada mišljenje da je treći zakonski prijedlog dio paketa kojim će se ugušiti medijske slobode.

Među članovima radne grupe i Alternativna televizija

„U Vladi RS će reći da ti zakoni međusobno nemaju nikakve veze, ali to jeste set sistemskih zakona koji regulišu jednu oblast. Mi tražimo taj zakon o medijima 15-20 godina. Međutim, svih ovih godina nije bilo razumijevanja da pričamo o zakonu o medijima i onda imate da se u nekoliko mjeseci radi na tri zakona. Postoji strah i u medijskoj zajednici i u javnosti zašto se u tako kratkom vremenu stavljaju tri zakona koji se nadovezuju jedan na drugi“, kaže Sandra Gojković Arbutina, glavna urednica Nezavisnih novina i jedna od članica pomenute radne grupe.

Prema njenim riječima, još ne postoji nijedna formalna odluka Vlade RS-a o formiranju radne grupe, a na prvom sastanku manje je razgovarano o tom zakonu, a najviše o podjelama u medijskoj zajednici. Dodaje i da je problem što nijedno ministarstvo, institucija ili agencija u RS-u nije nadležna za medije, te se postavlja pitanje ko će biti predlagač zakona. Govore da bi predlagač zakona mogao biti Sekreterijat Vlade RS-a.

„Ja bih voljela da se u to uključi što više kolega, bez obzira koliko nas je u tom savjetodavnom tijelu, da predložimo što bolji tekst i da kažemo šta su naši zahtjevi i onda da pratimo ono što je medijska zajednica predložila i ono što će se naći u nacrtu zakona“, dodaje Gojković Arbutina.

U medijskoj zajednici postavljeno je pitanje na koji način je došlo do formiranje radne grupe, kao i ko su ostale osobe koje se nalaze u tom tijelu i po kojem kriterijumu su birane. Među članovima pomenute grupe nalaze se i predstavnici Alternativne televizije, koja je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država (SAD) zbog povezanosti sa Miloradom Dodikom, predsjednikom SNSD-a i RS-a, ali i Goran Bubić, advokat Dodika, kao i još neke osobe koje se dovode u blisku vezu sa Dodikom.

Zanimljivo, kao i sa prethodnim zakonima, izradu ovog zakona najavio je Dodik u martu ove godine, u jeku kampanje i protesta zbog izmjena Krivičnog zakonika RS.

„Prihvatam da se napravi jedan takav zakon, ali da ga naprave novinarske zajednice, jer ako mi to pokrenemo, opet će biti da hoćemo da gušimo medije. Neka napravi taj prijedlog novinarska zajednica i neka ga uskladi sa ustavno-pravnim sistemom i ja se slažem i neću ih osporavati. Ako bi mi to pokrenuli opet bi bilo da mi to nešto regulišemo, jer pozicija novinara u redakcijama na značajnom broju medija je ponižavajuća“, izjavio je Dodik u intervjuu koji je u martu dao za UNA TV.

Iz Vlade RS-a nisu nam odgovorili na pitanja na koji način su vršili odabir članova radne grupe, ali su kroz ranija saopštenja isticali da su novinari birani na osnovu višedecenijskog iskustva na pozicijama glavnih i odgovornih urednika u medijima.

Dodali su da je, što se izbora portala tiče, kriterijum bio i “čitanost portala”. U radnoj grupi, ipak, nema predstavnika nekoliko veoma uticajnih medija iz RS-a, kao što su RTV BN, BUKA, Capital i drugi.

„Vidimo na djelu konspiracije i potpuno ignorisanje medija koji zbog svog rada imaju prijetnje, tužbe i pritiske. Dakle, to govori da je u pitaju još jedan zakon kojem je za cilj kontrola pa i prestanak rada tih medija po mogućnosti, a ne da se uvede red u medijsku zajednicu“, kaže Aleksandar Trifunović, urednik BUKE.

Informacije o zakonu se prenose hodnicima

Novinari u RS-u smatraju da je zakon potreban, ali da proces njegove izrade treba biti transparentan.

„Novinarska profesija je srozana u svakom smislu, od plata, pa do toga da političari i razni nosioci funkcija, čak i portparoli sebi daju za pravo da zovu novinare i govore im koju vijest treba da objave, koju da poprave, a koju da skinu. Trenutno vlada veliki haos. Zakon nam je potreban, potrebno je uvesti red, da se zna ko je novinar, a ko nije, samo cijeli taj proces treba biti transparentan i formalan, a ne da se takve informacije prenose po hodnicima ili kafanama“, kaže Anđelka Marković, novinarka i urednica u UNA TV.

Prema njenim riječima, poučeni iskustvima prethodno usvojenih zakona, ne vjeruje da će procedura ovaj put biti bolja.

„Dakle i tu je sve bilo nejasno, i ko piše zakon. Čak i ministar pravde nije znao da nam objasni u kojoj je fazi, ko su autori, a da ne pričamo o tome da je to civilizacijski korak unazad“, dodaje Marković.

Kako će izgledati tekst novog zakona, još ne znaju ni u pomenutoj radnoj grupi. Dobiće na uvid zakone koji su na snazi u zemljama regiona, koje bi trebalo da uporede, te da predlože nacrt koji će se zatim poslati u skupštinsku proceduru. Novinari imaju svoje prijedloge šta bi trebalo da taj zakon sadržava.

Sandra Gojković Arbutina podsjeća da se godinama priča o takozvanim divljim portalima, koji su najveći, kako govori ona, generatori lažnih informacija, te da je potrebno urediti tu oblast.

„Nama, prije svega, treba registar medija ali taj registar ne treba da bude rigorozon. U tom registru treba da bude svako ko je spreman da priloži svoje podatke da se bavi novinarskim poslom. Ne smije se postavljati ograničavajući faktori, a bojim se da bi moglo do toga da dođe ili da nekoga eliminišete iz ovoga ili onog razloga. Jako je mnogo medija i treba im dozvoliti rad. Dakle, da se znaju prava i obaveze“, kaže Gojković Arbutina.

Novinarka Al Jazeera Balkans Ljiljana Smiljanić ističe, međutim, da će biti jako teško urediti oblast na samo jednom dijelu države.

„Veliki je prostor za brojne zloupotrebe. Ako želite da uredite medije onda morate misliti malo šire, ako donesete zakon koji će samo u RS-u nešto regulisati, bojim se da ćete napraviti samo još veći problem i još veći haos na medijskoj sceni. Trebalo je ozbiljnije pristupiti tome i uključiti sva udruženja, uključiti više pravnika, posebno one koji imaju više iskustva u saradnji sa medijima jer su potrebni ljudi koji razumiju kako mediji funkcionišu“, dodaje Smiljanić.

Ona je izrazila bojazan da jedan broj članova radne grupe ne razumije i ne poznaje kako trenutno rade mediji jer je riječ o oblasti koja se tehnološki brzo mijenja.

„Bojim se da važna pitanja ovaj zakon neće dotaći, kao što to nisu ni izmjene Krivičnog zakonika, a to su prije svega anonimni portali koji prenose netačne informacije, nanose štetu. S druge strane, usvajaju se novi zakoni koji će dodatno otežati ionako težak posao onim medijima koji svoj posao rade profesionalno, koji rade u javnom interesu i koji govore građanima one informacije koji oni moraju da znaju, a to je kako se troši njihov novac, kako se zloupotrebljava službeni položaj u različitim institucijama kroz rodbinsko zapošljavanje…“, zaključuje Smiljanić.

Registar medija bez nevladinih organizacija

Nepoznanica je mnogo, ali pojedini članovi radne grupe su na sjednici čak izašli sa inicijativom da u registar medija ne bi trebalo da budu uključeni medijski projekti nevladinog sektora, to jeste da nevladine organizacije ne mogu biti vlasnici medija, što je poseban udar za projekte nezavisnog i istraživačkog novinarstva.

„Ne vidim razlog za takvu inicijativu, osim ako cilj nije zatvoriti Buku, Capital, Gerilu i slične medije. U stvari znam, to je jedina svrha takvog prijedloga”, napominje Aleksandar Trifunović.

I ostali novinari iz Banjaluke kažu da su šokirani ovim prijedlogom i da je to nova omča koja se stavlja na vrat novinarima i medijima. Marković govori da nosioci funkcija moraju biti spremni da će mediji izvještavati o njima i kako obavljaju posao od javnog interesa.

„Po meni je to gušenje medijskih sloboda, gušenje slobode govora … Ako se to nezavisno istraživačko novinarstvo uguši, iako i nije na visokom nivou, prosto ćemo doći u onaj period beznađa i medijskog jednoumlja. Iskreno, plašim se za našu profesiju i ne sluti mi ovo ništa na dobro“, kaže Anđelka Marković.

Zbog udara na medijske slobode prethodnih dana Banjaluku su posjetili i predstavnici Međunarodne federacije novinara, u sklopu posjete delegacije Media Freedom Rapid Response (MFRR).

Predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever kaže da je upoznata da se radi novi medijski zakon, te je izrazila zabrinutost u kom pravcu idu novinarske slobode u RS-u, ali i regionalni trendovi. U Srbiji su prošle sedmice usvojeni Zakon o javnom informisanju i medijima i Zakon o elektronskim medijima, čije nacrte su kritikovale i međunarodne organizacije, jer nisu u skladu sa mađunarodnim standardima za slobodu izražavanja.

“Mi smo pratili situaciju kada je riječ o medijskom zakonu u Srbiji, koji smo izrazito kritikovali. Oni su u Srbiji imali osmosatni sastanak sa premijerkom Anom Brnabić, neke stvari su uspjeli vratiti u nekave normalne okvire. Isto tako u Hrvatskoj početkom ljeta je iscurio draft, novinari su reagovali i taj draft je isto povučen”, kaže Sever.

U nadi da se, kako je dodala Sever, u RS ne radi po uzoru ili po primjerima hrvatskog i srpskog medijskog zakona, delegacija MFRR probala je upozoriti ljude s kojima su razgovarali da postoje bolji primjeri.

“U krajnjem slučaju, na evropskom nivou u proceduri je Evropski akt o medijskim slobodama kao nekakva osnova medijskog zakona, gdje mi isto imamo naravno svoje amandmane, pritužbe”, navela je ona.

Inicijativa po kojoj se nevladine organizacije ne mogu registrovati kao mediji su apsolutni udar na nekoliko preostalih medija koji se bore za svoju nezavisnost i koji neće moći nastaviti raditi, smatra Sever.

“U tome smo isto razgovarali na nekoliko sastanaka i u Banjaluci i izrazili svoje protivljenje. Mislim da će vrlo brzo izaći naš prvi press release nakon tih sastanaka. To je sljedeći korak na koji se u RS, po mom mišljenju, neupitno spremaju a to će za mnoge medije i mnoge novinare biti veliki, da ne kažem završni udarac”, dodaje Sever.

Sever, kao i ostali predstavnici međunarodnih novinarskih udruženja, pokušali su u Banjaluci da se sastanu sa Miloradom Dodikom, ali bezuspješno. Održali su nekoliko sastanaka u NSRS i u pojedinim ministarstvima. Kaže, sastanku sa predsjednikom NSRS Nenadom Stevandićem prisustvovao je i predsjednik poslaničke grupe SNSD Igor Žunić, a obojica su, kako dodaje, rekli da ne znaju ništa o pripremi novog zakona o medijima.

Izvor: media.ba

The post Zakon o medijima u Republici Srpskoj – stvarna potreba ali i još jedna moguća omča na vratu novinarstva u RS first appeared on Gerila.info.

Podsjećamo, Goran Bubić, Dodikov advokat, je tražio izuzeće sudije Ćosić-Dedović, a u vezi sa optužnicom Tužilaštva BiH zbog neizvršavanja odluke visokog predstavnika, kojeg RS ne priznaje.

“Jasmina Ćosić Dedović svojevremeno je bila kandidat za sudiju Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, a Milorad Dodik, tada u svojstvu člana Presjedništva BiH, protivio se njenom imenovanju na navedenu pravosudnu funkciju u ime BiH”, rekao je ranije  Bubić.

Današnja odluka Suda BiH, kako prenose mediji iz FBiH, donesena je jednoglasno i u skladu sa procedurom, i sada nema prepreka da se u narednim danima donese odluka Suda BiH u vezi sa optužnicom protiv Dodika i Miloša Lukića, v.d. direktora Službenog glasnika RS. Čekaće se samo kraj godišnjih odmora u pravosudnim institucijama BiH koji još uvijek traje.

Podsjećanja radi, Tužilaštvo BiH 25. avgusta dostavilo je dorađenu optužnicu, a iz Suda BiH tada su rekli da će odluka biti donesena u zakonskom roku, odnosno osam dana od dana prijema optužnice ili 15 dana u složenim slučajevima, tako da je moguće da se odluka donese krajem ove ili već početkom naredne sedmice.

Ko je Jasmina Ćosić Dedović?

Ćosić Dedović je, prema dostupnim podacima na veb stranici Suda BiH, pripravnički staž odradila u periodu od 2002. do 2003. godine odradila u Kancelariji visokog predstavnika u BiH u mandatu Pedija Ešdauna, nakon čega je angažovana i kao Ešdaunova savjetnica.

Od 2004. do 2008. godine je radila kao pravni pomoćnik na Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju u Hagu.

The post SUD BIH ODBIO ZAHTJEV DODIKOVE ODBRANE Odluka o optužnici protiv predsjednika RS u narednim danima? first appeared on Gerila.info.

Na tu odluku čekaće se, po svemu sudeći, dok se ne donese odluka o zahtjevu za izuzeće sudije Jasmine Ćosić Dedović i, ukoliko se donese odluka o izuzeću, prvo se mora završiti proces izbora novog sudije u ovom slučaju.

The post (Ne)Potvrđivanje optužnice protiv Dodika koči zahtjev za izuzeće sudije i godišnji odmori first appeared on Gerila.info.