Iako je inspektor u Zapisniku o izvršenoj vanrednoj inspekcijskoj kontroli od 23. oktobra prošle godine konstatovao da je direktorica škole Živka Kukrić prvo obavijestila Aktiv da je školi potreban profesor fizičkog vaspitanja na određeno vrijeme do kraja školske 2024/25. godine, te da je potom konkurs raspisan za prijem pripravnika ali na neodređeno vrijeme. Uprkos evidentnom odstupanju, inspektor je konstatovao nepravilnost ali nije utvrdio odgovornost, što otvara pitanje zašto nadležni organi nisu reagovali na netačno informisanje Aktiva, koje podliježe prekršajnim sankcijama prema Zakonu o srednjem obrazovanju i vaspitanju RS.

Zanimljivo, na istom konkursu koji je objavljen u jednom dnevnom listu 2.oktobra 2024.godine, bio je otvoren i konkurs za druge pripravnike, i to za poziciju profesora fizike, matematike, računarstva i informatike, ali za ova tri radna mjesta je navedeno da se traže na određeno vrijeme, odnosno do kraja školske godine 2024/25.

Postavlja se legitimno pitanje zašto je rukovodstvo Gimnazije samo u slučaju zapošljavanja pripravnika na poziciju profesora fizičkog vaspitanja odlučilo promijenila bitne karakteristike spornog konkursa, dok su preostala tri pripravnika zasnovala radni odnos na određeno radno vrijeme?

Prema Zakonu o srednjem obrazovanju i vaspitanju Republike Srpske, kada se uprazni radno mjesto u školi, prvo se nastoji popuniti interno, dodjeljivanjem norme postojećim nastavnicima, ukoliko, naravno, nemaju punu normu. Ako to nije moguće, škola je dužna da tačno informiše Aktiv direktora i zatraži mišljenje o postojanju kandidata iz drugih škola sa područja te regije. U slučaju da se nastavnik ne pronađe ni u srednjim, a potom ni u osnovnim školama, tek tada se daje saglasnost za raspisivanje konkursa.

U ovom slučaju, ta procedura nije ispoštovana u potpunosti, što dovodi u pitanje zakonitost cijelog procesa.

Posebno je indikativno da su tri druga pripravnika u istoj školi zaposlena na određeno vrijeme, dok je samo za profesora fizičkog predviđen angažman na neodređeno. Kada su zainteresovani pokušali da provjere akt o sistematizaciji radnih mjesta u školi dostavljen im je samo izvod iz kojeg nije bilo moguće utvrditi da li je odluka u skladu sa pravilima.

“Mi smo tražili da nam Gimnazija dostavi akt o sistematizaciji da provjerimo šta je tim aktom predviđeno u pogledu uslova koje mora da ispunjava nastavnik fizičkog, međutim nisu nam dali cijeli akt nego izvod iz kog se ništa ne može zaključiti. Sumnjam da nisu uspjeli u tako kratkom roku promijeniti akt o sistematizaciji i da nam zato ne daju”, rekli su za GERILU iz TI BiH.

Kako se radi o javnoj ustanovi, zapošljavanje mora biti u skladu sa pravilnikom o sistematizaciji, a ne prema proizvoljnim odlukama uprave. Akt o sistematizaciji je u ovom slučaju jako bitan jer ako istim nije predviđeno da se na upražnjeno mjesto zaposli pripravnikonda je to još jedna nezakonitost vezana za ovo zapošljavanje.

Direktorica škole Živka Kukrić je u komunukaciji sa TI BiH tvrdila da ima diskreciono pravo da određuje da li će neko biti zaposlen na određeno ili neodređeno vrijeme i da li će biti pripravnik ili iskusni radnik, ali zapravo je Zakon taj koji jasno propisuje procedure koje se moraju poštovati.

Na upit Gerile iz Gimnazije su potvrdili da konkurs jeste bio raspisan ali da neka radna mjesta zahtjevaju da budu popunjena prijemom radnika na određeno vrijeme, dok neka druge mjesta zahtjevaju popunu na neodređeno vrijeme.

Dalje se navodi da je prijem pripravnika na neodređeno vrijeme uslovilo osnivanje sportskog smjera u banjalučkoj Gimnaziji kao i najavljeni zahtjev za prekid radnog odnosa jednog od radnika.  Nije, ipak, navedeno neslaganje informisanja Aktiva direktora sa konačnim tekstom konkursa.

Slučaj je prijavljen Ombudsmanu za ljudska prava BiH, uz sumnju da je došlo do zloupotrebe službenog položaja i namjernog dovođenja u zabludu predsjednika Aktiva direktora od strane rukovodstva banjalučke Gimnazije.

TI BIH je tužio Gimnaziju zbog nedostavljanja informacija vezanih za sporni konkurs, te odbijanja pristupa akta o sistematizaciji radnih mjesta u školi.

Dejan Rakita / GERILA

The post Manipulacija konkursom u banjalučkoj Gimnaziji? Inspekcija utvrdila nepravilnosti, sankcija nema! first appeared on Gerila.info.

Ovim protestom poslali su jasnu poruku upravi škole, poručujući da škola bez učenika nema glas i da je upravo njihovo pravo na slobodu kretanja, mišljenja i mirnog okupljanja ključni temelj obrazovne zajednice.

Na ogradi škole jutros je osvanuo transparent s natpisom „Bojkot“,  dok su maturanti u zvaničnom saopštenju, koje su predali upravi, izrazili oštro neslaganje sa postupcima rukovodstva. „Spremni smo za razgovor i očekujemo da se naši zahtjevi shvate krajnje ozbiljno. Ponavljamo, ograđujemo se od bilo kakvih političkih uticaja, kao i od svih izjava naših učenika koje nisu sadržane u našem saopštenju“, navodi se u njihovoj izjavi za „Nezavisne novine“.

Petak je za učenike banjalučke Gimnazije bio dan kada su se suočili s nečim što, kako kažu, nije u skladu s njihovim osnovnim pravima. Naime, vrata škole bila su zaključana, a učenicima je bilo onemogućeno da napuste objekat, navodno iz bezbjednosnih razloga. Nezvanične informacije govore da je zaključavanje uslijedilo zbog sumnje da se dio maturanata planirao pridružiti studentskim protestima u kampusu Univerziteta u Banjoj Luci.

Iz uprave škole su tvrdili da zaključavanje nema nikakve veze sa studentskim okupljanjima, već da je riječ o standardnoj proceduri nakon uvođenja elektronskih brava. Ipak, pojedini učenici su izjavili da su školu mogli napustiti jedino oni po koje su došli roditelji, dok su ostali bili zatvoreni unutar školskog objekta.

Direktorica Gimnazije Živka Kukrić danas je u izjavi za Gerilu odbacila tvrdnje da se učenicima uskraćuje pravo na slobodu kretanja, ističući da je u pitanju isključivo mjera zaštite. „Vrata se automatski zaključavaju zbog elektronske brave, i to je isključivo zbog bezbjednosti učenika. Ja ne mogu dozvoliti da učenici koji treba da su na nastavi izlaze iz škole“, rekla je Kukrić.

Takođe, osvrnula se na poruku koju je u petak poslala zaposlenima, a koja je procurila u javnost, a u kojoj je tražila da spriječe učenike da odu na protest. „Smirujte učenike jer na kraju svako odgovara za svoje postupke, a vi ste u stalnom kontaktu sa njima“, napisala je tada Kukrić.

Ona danas tvrdi da nije bilo pritisaka sa strane da se zabrani odlazak učenika na studentski protest, te da su učenici bez problema odali počast žrtvama tragedije u Novom Sadu. Na pitanje novinara Gerila info o njenim odlascima na skupove podrške Miloradu Dodiku u Sarajevu, odbila je da odgovori, uz tvrdnju da „politici nije mjesto u školama“ i da njene privatne aktivnosti ne bi trebale biti predmet javnog interesovanja.

Uprkos objašnjenjima uprave škole, maturanti insistiraju na tome da su im u petak bila uskraćena osnovna prava i da očekuju konkretne odgovore i promjene. Smatraju da obrazovna ustanova treba da podstiče kritičko mišljenje i slobodu izražavanja, a ne da sputava učenike.

Njihovo saopštenje upućeno upravi škole prenosimo u cjelosti:

“Poštovani,

Mi, maturanti JU Gimnazija Banjaluka, ovim putem upućujemo zvanično saopštenje povodom događaja od 31. januara 2025. godine, kada smo protivzakonito zaključani u holu škole za vrijeme malog odmora, u 11.45 časova, čime su nam uskraćene osnovne slobode i prava zagarantovani Ustavom Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

Tog dana, neformalna grupa ‘Studenti za studente’ iz Banjaluke organizovala je skup podrške studentima iz Srbije, koji već više od dva mjeseca protestuju ponukani tragedijom na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je život izgubilo 15 ljudi. Kao punoljetni i punopravni građani Republike Srpske, izrazili smo želju da ih podržimo minutom ćutnje u dvorištu naše škole i da pošaljemo video zapis tog događaja kao znak solidarnosti. Podsjećamo, sve ovo planirali smo izvesti za vrijeme malog odmora, tako da ne bismo stvorili smetnju redovnom odvijanju nastave. Umjesto toga, fizički nam je onemogućeno napuštanje škole. Zamjenica direktora Vukosava Govedarica, sekretar Mirko Ratković, domar i nekoliko radnika škole blokirali su izlaze, što nikada ranije nije viđeno.

Ističemo da su pojedini učenici koji su pokušali da napuste prostor škole na malim odmorima koji su prethodili incidentu u 11.45 časova, fizički spriječeni i vraćeni u prostorije škole od strane sekretara JU Gimnazija Banjaluka.

Nakon što nam je onemogućeno napuštanje škole, održali smo simbolički minut ćutnje u holu. Za to vrijeme, zamjenik direktora i ostali pripadnici školske Uprave glasno su razgovarali u našoj blizini, što je krajnje ponižavajuće, ne samo u odnosu prema sopstvenim učenicima, nego i prema žrtvama u Novom Sadu i svim ljudima koji se bore za pravdu povodom njihove tragične smrti.

Naša prava su jasno definisana i zaštićena:

Ustavom Republike Srpske, kojim je svakome zajamčena sloboda misli i opredjeljenja, savjesti i uvjerenja, sloboda kretanja, javnog izražavanja mišljenja, kao i pravo na mirno okupljanje i javni protest.

Članom II/3 Ustava Bosne i Hercegovine koji garantuje slobodu izražavanja, okupljanja i udruživanja.

Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja ima primat nad domaćim zakonodavstvom u skladu s Članom II Ustava BiH, konkretno čl. 10 (sloboda izražavanja) i čl. 11 (sloboda okupljanja i udruživanja).

Zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju Republike Srpske, koji propisuje da se vaspitno-obrazovne ustanove temelje na principima demokratičnosti, poštovanja ljudskih prava i sloboda.

Protivno tvrdnjama direktora Živke Kukrić da je zaključavanje škole ‘ustaljena praksa’, vrata su do tog dana bila redovno otvorena za vrijeme odmora, a u većini slučajeva i za vrijeme nastave. U Viber poruci direktora škole Živke Kukrić upućenoj razrednim starješinama četvrtih razreda, nekoliko dana prije incidenta, jasno se vidi namjera imenovane da se spriječe učenici da javno iskažu svoj stav. Ujedno, imenovana je izvršila pritisak na profesore škole navodeći da su i oni ‘…djelimično odgovorno za njihove postupke…’, aludirajući na postupke punoljetnih učenika.  Napominjeno da smo u posjedu pomenute komunikacije.

Važno je naglasiti da je danas, 3. februara škola ponovo otključana, te se može slobodno ulaziti i izlaziti, što potpuno diskredituje argument direktorice JU Gimnazija da je zaključavanje škole ‘ustaljena praksa’.

Takođe, Uprava škole nikada nije dežurala na vratima. Kao odgovor na tvrdnje da su vrata zaključana zbog elektronskih brava, imamo video dokaze koji potvrđuju da se ne radi ni o kakvim elektronskim bravama, te da su članovi školske uprave, prije svega sekretar i zamjenik, svojeručno otključavali i zaključavali vrata škole.

Ovim putem iznosimo sljedeće ZAHTJEVE:

Javno objašnjenje i izvinjenje Uprave JU Gimnazija Banjaluka svim učenicima i njihovim roditeljima zbog poniženja i povrede dostojanstva koje su pretrpjeli ovim postupkom, kao i izvinjenje javnosti koja je s pravom izrazila nezadovoljstvo putem društvenih mreža. Oštro osuđujemo ovakav postupak, koji je neprihvatljiv u jednoj vaspitno-obrazovnoj ustanovi, te podsjećamo da je časna dužnost Uprave da štiti, a ne ograničava prava učenika.

Zahtijevamo da se uprava JU Gimnazija Banjaluka ubuduće, bez obzira na okolnosti, prije svega vodi principima demokratičnosti, poštovanja ljudskih prava i sloboda, a koji su propisani Zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju Republike Srpske, te da poštuje osnovna ljudska prava propisana Ustavom Republike Srpske i BiH. Zahtijevamo da svi ostali problemi učenika, koji se, između ostalog, tiču nezadovoljavajućih higijenskih uslova u toaletima JU Gimnazije Banjaluka, kao i brojni drugi, koji će biti izneseni na Savjetu učenika, konačno počnu shvatati krajnje ozbiljno, te da se aktivno radi na rješavanju istih.

Upravi škole dajemo rok od 10 dana od dana prijema ovog saopštenja da ispuni navedene zahtjeve. U suprotnom, bićemo prinuđeni da organizujemo proteste u krugu naše škole i pokrenemo pravne postupke protiv Uprave JU Gimnazija Banja Luka.

Upoznati smo sa situacijom da se pojedini maturanti targetiraju od strane Uprave JU Gimnazija Banja Luka u cilju zastrašivanja i gušenja našeg glasa. Napominjeno da je naše djelovanje zajedničko i nije vođeno ničijim ličnim interesima, već iskrenom željom da ukažemo na stvarne društvene probleme, a prije svega na one koji postoje u našoj školi. 

Ograđujemo se od bilo kakvih političkih uticaja, kao i od svih izjava i stavova naših učenika koji nisu sadržani u ovom Saopštenju. Bez obzira na različite stavove povodom protesta u Srbiji, smatramo da je potpuno nedopustivo punoljetna lica lišavati njihovih Ustavom zagarantovanih sloboda. Mi nismo ničija produžena ruka. Mi smo lice budućnosti.

Ne ponižavajte nas, jer mi predstavljamo generacije koje dolaze. Ne ponižavajte naše roditelje koji su nas odgojili da ne ćutimo suočeni s nepravdom.

S poštovanjem,

Maturanti JU Gimnazija Banjaluka

Banjaluka, 3. februar 2025. godine”.

Njihova tiha pobuna danas možda nije bila glasna, ali je svakako odjeknula. Hoće li ih uprava škole čuti i uvažiti njihove zahtjeve – ostaje da se vidi.

Gerila.info

The post Maturanti banjalučke Gimnazije u tišini poslali glasnu poruku upravi škole first appeared on Gerila.info.

Učenicima banjalučke Gimnazije u petak je bilo onemogućeno da napuste školski objekat. Vrata škole bila su zaključana, nezvanično, zbog informacije da je dio učenika četvrtih razreda imao namjeru da se pridruži protestima koje su u kampusu organizovali banjalučki studenti.

Iz ove škole su tvrdili da zaključavanje škole nije imalo nikakve veze sa studentskim protestima već da je to uobičajena procedura nakon uvođenja elektronske brave. Učenici su, međutim, tvrdili za gerila info da su van objekta mogli da izađu samo učenici po koje su došli roditelji.

Novinari Gerila info nisu uspjeli u petak da stupe u kontakt sa direktoricom ove škole Živkom Kukrić. Nakon što nas je centrala škole u više navrata spajala sa njenom kancelarijom niko se nije javljao. U međuvremenu, pojavila se poruka koju je direktorica Živka Kukrić u petak poslala zaposlenima u Gimnaziji i u kojoj traži da se spriječi da učenici odu na protest.

“Smirujte učenike jer na kraju svako odgovara za svoje postupke a vi ste u stalnom kontaktu sa njima”, napisala je, između ostalog, Kukrić.

Ona je u poruci navela i da “dobro zna šta su protesti jer je dovoljno prošla i dovoljno za ovu državu dala”.

Živka Kukrić danas, u razgovoru za Gerila info, kaže da je čitava priča preuveličana i da je bespotrebno iz Gimnazije otišla loša slika. Ponavlja da se vrata automatski zaključavaju od uvođenja elektronske brave i da je to zbog bezbjednosti učenika. Kaže i da je njena obaveza da svi učenici budu bezbjedni kao i da ne bi mogla sebi oprostiti da se nešto dogodi djeci koja bi trebalo da su u školi a nisu.

“Mi smo imali situaciju da su došle dvije studentkinje koje su željele da uđu u školu. Na malom odmoru se hodnik napunio učenicima koji su željeli da izađu. Mi imamo jasan pravilnik o ponašanju u školi koji kaže da je moguće izlaziti iz zgrade na velikom odmoru a na malom odmoru se učenici pripremaju za naredni čas. Ja ne mogu dozvoliti da djeca koja treba da su na nastavi izlaze iz škole. Zamislite da je 600 djece izašlo iz škole i krenulo kroz grad, to je veliki bezbjednosni problem. Bar polovina od tog broja su maloljetna djeca. Moja je briga bezbjednost te djece. Ja sam cijeli dan imala pozive roditelja koji su pitali gdje su im djeca“, kaže Živka Kukrić za Gerila info.

Kaže i da su učenici bez ikakvih problema odali poštu stradalima u Novom Sadu. Tvrdi da nije imala nikavih pritisaka ili poziva sa zahtjevima da se spriječi odlazak učenika na protest studenata. Na pitanje o njenim odlascima na skupove podrške Miloradu Dodiku u Sarajevo ne želi da odgovori.

“Politici nije mjesto u školama i šta ja radim u slobodno vrijeme ne treba da bude interesovanje javnosti. Ja politiku nikada nisam unijela u školu. Ponavljam politici nije mjesto u školi a šta ko radi u slobodno vrijeme nije javni interes“, kaže direktorica Gimnazije.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Reakcija učenika Gimnazije! Najava novih okupljanja first appeared on Gerila.info.

Grad je dobio kredit za izgradnju sportske gimnazije u objektu Sokolskog društva iako nije upisan kao vlasnik imovine tog društva. Odbornici su dali dozvolu za kreditno zaduženje od 1,5 miliona maraka a grad je raspisao tender za rekonstrukciju objekta i za njegovo prilagođavanje obrazovnoj ustanovi. Međutim Sokolski dom nije u vlasništvu grada Banjaluka o čemu je Gerila info pisala u nekoliko navrata (https://www.gerila.info/odbornici-odobrili-kredit-za-ulaganje-u-objekat-koji-nije-u-vlasnistvu-grada/#google_vignette).

U gradu Banjaluka se pozivaju na presudu Vrhovnog suda Republike Srpske kojom jeste utvrđeno da je ništavan upis zabilježbe ispravke nosioca prava nad imovinom u korist Sokolskog društva. Međutim, naši izvori objašnjavaju da Vrhovni sud nije utvrdio da je grad vlasnik imovine odnosno Grad još nije upisan kao vlasnik imovine Sokolskog doma jer po tom pitanju nije održano još nijedno ročište. Grad možda bude upisan kao vlasnik te imovine ali za sada nije. Zato nije jasno na osnovu čega je odbren kredit za izgradnju sportske gimnazije. Još manje je jasno raspisivanje tendera za posao na imovini koja još nije u vlasništvu grada.

Problem broj 2

Gradonačelnik Draško Stanivuković najavio je otvaranje sportske gimnazije u Sokolskom domu već za narednu školsku godinu. Izvori Gerila info iz Ministarstva prosvjete, međutim, potvrđuju da je nastavni plan i program za narednu školsku godinu u Republici Srpskoj već spreman i da u njemu nema sportske gimnazije u Banjaluci. Nema, doduše, ni privatnih obrazovnih ustanova što je tek priča za sebe budući da će nekoliko stotina djece u Srpskoj sljedeće godine sigurno pohađati privatne školske ustanove.

Dakle po planu i programu Ministarstva prosvjete Republike Srpske sportske gimnazije u objektu Sokolskog doma kao ni bilo gdje drugdje u Banjaluci nema.

“Gradimo prvu sportsku banjalučku gimnaziju. Hvala odbornicima za podršku, kojom su se stvorili preduslovi za realizaciju ovog važnog projekta. Bilo je neizvjesno i od te neizvjesnosti smo došli do jednoglasne podrške za ovu značajnu odluku”, rekao je Draško Stanivuković nakon što su odbornici izglasali odluku o kreditu od 1,5 miliona maraka.

Iz grada Banjaluka nisu odgovorili na zahtjev Gerila info za dostavljanjem dokaza o upisu grada nad vlasništvom imovine Sokolskog doma. Nije nam odgovoreno ni na pitanja upućena prije gotovo mjesec dana a koja se odnose na postojanje odnosno nepostojanje građevinske dozvole za rekonstrukciju igrališta pored Sokolskog doma. Kao ni na pitanje da li je grad u momentu rekonstrukcije i ulaganja oko 800 000 maraka u rekonstrukciju tog igrališta bio i vlasnik istog.

Vladimir Kovačević/GERILA info

The post Gradska vlast i dalje, bez dokaza, tvrdi da je Sokolski njihov. Nema sportske gimnazije u planu ministarstva! first appeared on Gerila.info.

Grad traži kredit po kamatnoj stopi ne višoj od 5,5 odsto uz rok vraćanja od 60 mjeseci. Osnivanje i izgradnja sporstke gimnazije želja je gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića koji sportsku gimnaziju želi da smjesti u objekat Sokolskog doma u Banjaluci. Taj objekat nalazi se u centru grada, stotinjak metara udaljen od banjalučke gimnazije. Kreditna sredstva bila bi iskorištena za sanaciju i adaptaciju postojećeg objekta kako bi on bio pogodan za obrazovnu ustanovu takve vrste. Ono što je, međutim, sporno jeste to što grad Banjaluka nije vlasnik objekta Sokolskog doma. Objektom decenijama upravlja Sokolsko društvo Banjaluka a ono što jeste tačno jeste da je grad pokrenuo spor pred Okružnim privrednim sudom Banjaluka kako bi bio upisan kao vlasnik. Taj proces međutim daleko je od epiloga jer po tužbi grada kojom se traži upis nije održano ni jedno ročište.

Grad je tužbu radi utvrđenja i predaje u posjed kompletne imovine Sokolskog doma podnio u novembru 2023. godine. Sud je tužbu Sokolskom društvu dostavio na odgovor 12. januara ove godine. Okružni sud je ranije, 2021. godine, utvrdio samo da je ništavan upis iz 1993. godine a kojim je Sokolsko društvo upisano kao vlasnik. Ta presuda, međutim, nije sprovedena jer nije bila provodiva te je Sokolsko društvo i dalje titular nad imovinom Sokolskog doma. O svemu ostalom ovaj sud tek treba da odlučuje a ishod nije izvjestan.

Dakle, na sceni je svojevrsan status u kojem su dalje dva ishoda moguća. Prvi je da Sokolsko društvo ostane upisano kao vlasnik imovine Sokolskog doma a drugi je da Okružni privredni sud presudi u korist grada Banjaluka. Kada će se i da li će se to desiti nije moguće prognozirati.

Zanimljivo, grad Banjaluka u obrazloženju pripremljene odluke, po kojoj skupština grada treba da odobri zaduženje za izgradnju sportske gimnazije, navodi da je objekat Sokolskog doma u vlasništvu grada što nije istina.

“Grad je do danas izradio Urbanističko tehničke uslove i idejni projekat za rekonstrukciju objekta i procjenjena vrijednost radova z ovaj objekat je 1,25 miliona maraka plus PDV. U objektu idejnim projektom su predviđene četiri učionice, pet kabineta, zbornica, sanitarni čvorovi za učenike i profesore, fiskulturna sala a sve u skladu sa pedagoškim standardima za srednje obrazovanje“, piše, između ostalog u pripremljenoj odluci gradske uprave.

Inače, u julu prošle godine otvoren je rekonstruisani sportski teren kraj objekta Sokolskog doma. Grad je investirao u rekonstrukciju igrališta iako, prema tvrdnjama izvora Gerila info, za tako nešto nije postojala građevinska dozvola. A nije, tvrde naši izvori, ni mogla biti izdata jer ni to zemljište nije u vlasništvu grada već je po istom principu kao i objekat Sokolskog doma (sa kojim čini jedinstvenu cjelinu) predmet spora. Gradonačelnik Draško Stanivuković je, prilikom otvaranja rekonstruisanog sportskog igrališta, rekao kako se grad izborio da imovinu Sokolskog doma vrati u svoje vlasništvo a tada je najavio i otvaranje sportske gimnazije.

“Na ovaj način Banjaluka ostvaruje snove grada, koji čeka da postane evropski i svjetski, a ako ne graite ovakve trene, ako nemate sportsku gimnaziju, ako ne gradite mostove onda ne možete to biti“, rekao je Stanivuković u julu 2023. godine.

Tada je rečeno i da je za rekonstrukciju sportskog terena Sokolskog doma izdvojeno 800 000 maraka. Nezvanično, radovi su kasnije “narasli” na oko milion zbog naknadnih plaćanja izvođaču radova.

Iz banjalučke Gradske uprave za sada nisu odgovorili na pitanja u vezi spora oko imovine Sokolskog doma. Tražili smo informacije o tome da li je grad vlasnik objekta i zemljišta na kojem se nalaze Sokolski dom i igralište pored njega kao i informacije u vezi sa izgradnjom vanjskog igrališta i postojanjem građevinske dozvole. Pitali smo i kako je moguće da je grad, ukoliko nije vlasnik zemljišta, investirao u igralište na tuđem zemljištu. Odgovore ćemo objaviti kada i ukoliko ih dobijemo.

GERILA info

The post Grad Banjaluka traži kredit za investiciju u objekat koji nije u vlasništvu grada! first appeared on Gerila.info.

Iako postoje „objašnjenja“ Ministarstva prosvjete i kulture RS, preciznih podataka o tome gdje se troše ova sredstva nema, a kako se „participacija“  plaća godinama, jasno je da su u pitanju milionski iznosi.

Rijetki su i roditelji koji uopšte postave pitanja gdje se troši njihov novac.

Posebno zabrinjava činjenica da se proteklih godinama prikupio višemilionski iznos, dok istovremeno škole grcaju u dugovima za vodu, struju i slično, a o njihovom izgledu da i ne govorimo.

Kako kažu roditelji, objašnjenja iz Ministarstva prosvjete RS kako taj novac odlazi za kupovinu svjedočanstva i sveski vrijeđaju, a posebno da se koriste za otklanjanje materijalnih šteta koje u školama naprave učenici?!

“Svake godine nas bukvalno tjeraju da uplatimo tih 50 maraka. Do koje mjere ide pritisak govori i to da se pred svim učenicima saopštava ko je ostao dužan da uplati navedeni iznos. Kada ih pitamo gdje odlazi taj novac, nastavnici kažu da je to u skladu sa zakonom i da je tako propisalo ministarstvo. Roditeljski se završi, a onda svi u hodnicima komentarišu kako je to kriminal” izjavio je jedan od roditelja čije dijete pohađa srednju školu u Banjaluci.

Dodaje kako se roditelji pripreme u osnovnim školama.

“U početku su to osiguranja od tri marke, pa nazovi škole u prirodi, gdje djecu odvezu na neku livadu par kilometara od grada i naplate prevoz po 15 maraka, pa onda školske ekskurzije na kojima se uzimaju ogromne cifre. Znaju da potpitanja nema, jer je roditeljima u cilju da nijedno dijete ne bude izostavljeno“, objasnio je ovaj Banjalučanin koji je želio ostati anoniman.

Priča drugih roditelja je identična, ali boli činjenica da osim komentara druge reakcije gotovo da i nema.

Ministarstvo prosvjete i kulture RS se poziva na Zakon o srednjem obrazovanju i vaspitanju, članu 161. stav 3. kojim je kako citiraju, definisano da škola može na početku školske godine od učenika naplatiti participaciju, a da će se prikupljena sredstva koristiti za osiguranje učenika, kupovinu svjedočanstava, diploma, svesaka, otklanjanje materijalnih šteta koje načine učenici i slično.

Iza „može“ i „slično“ se najverovatnije i krije konačan odgovor na pitanje o otimačini novca roditeljima.

Ujedno su se ogradili od iznosa pa navode kako je na direktorima da preporuče koju će cifru roditelji plaćati, a zanimljivo je kako uopšte nemaju podataka koliko je sredstava prikupljeno tokom prošle školske godine uz obrazloženje da su adresa za ovo pitanje škole ili opštine.

„Ministarstvo prosvjete i kulture preporučuje školama, da utvrde visinu participacije do iznosa od 50 KM, takođe, predloženo je da od participacije budu oslobođena djeca ratnih vojnih invalida, djeca bez jednog ili oba roditelja, djeca iz višečlanih porodica i primaoci socijalne pomoći. Ukoliko srednju školu pohađaju dva ili više učenika  iz iste porodice, svi zajedno plaćaju participaciju u visini navedenog iznosa.  Odluku o visini participacije donosi školski odbor i maksimalan iznos za istu je 50KM, mnoge opštine naplaćuju mnogo manji iznos za upisninu. Sredstva za ovu namjenu se uplaćuju u budžete opština/gradova  i raspoređuju se u skladu sa planom budžeta za tu godinu“, naveli su iz Ministarstva prosvjete RS.

Ipak, postoje oni koji pokušavaju na sve načine doći do odgovora, koristeći se naravno raspoloživima zakonskim sredstvima.

Dario Sandić, advokat iz Banjaluke, komentarišući pljačku roditelja, ističe da se novac godinama uzima nezakonito, te da za to niko nije odgovarao, za sada.

„Evidentno je da u ovoj državi, entitetu ili kako god želite da je nazovete, ne postoji niti trunka morala, poštenja i odgovornosti. Iz ovoga vidite da nezakonitih radnji nisu pošteđeni niti oni najbitniji – djeca. I na djeci se krade, zarađuje, uzima“, izjavio je Sandić za Gerilu.

Banjalučki advokat je u nekoliko navrata tražio od Ministarstva prosvjete RS da mu decidno objasne gdje se troši novac roditelja koji svake godine moraju izdvojiti 50 maraka kako bi im djeca pohađala srednju školu.

“Iz dopisa vidite da ovo traje više od dvije godine, ali niste vidjeli da je bilo ko odgovarao, ostao bez posla, otišao u zatvor, vratio novac koji do sada desetinama godina naplaćuju nezakonito. Nema odgovornosti, niti za direktore škola koji uzimaju novac od djece, nema odgovornosti ni za ministra koji daje nezakonita uputstva direktorima škola da uzimaju nezakonito novac od đaka. Nema odgovornosti predsjednika vlade, koga i ne interesuje šta njegov ministar prosvjete radi, jer je zauzet kiriminalnim radnjama na višem nivou, ipak je on premijer“, kategoričan je Sandić.

Međutim, ono što je najgore u svemu, to je da izostaje reakcija roditelja.

Iako iz Ministarstva prosvjete RS navode da postoje određene kategorije koje su oslobođene plaćanja participacije, ogromna većina roditelja kao da i ne mari za ovu otimačinu.

“Roditelji plaćaju i plaćaju i plaćaju…kao da im je samo bitno da djeca budu u školi četiri godine i da dođu sa papirom na kojem piše diploma. Nema apsolutno nikakve brige niti odgovornosti. Ali nikakve. Niko ne zna gdje ovaj novac završi i ko ga i na šta potroši. Škole su u ogromnim dugovima za struju, vodu, grijanje, telefon, internet. Oni koji treba da im obezbijede osnovne uslove za rad ih ne obezbjeđuju, ali to nećete čuti u javnosti od bilo kojeg direktora, jer direktore postavlja ministar i taman posla da „grizu ruku koja ih hrani“. Istovremeno, ne shavataju da nas ta ruka gura pod vodu i guši“, ističe Sandić.

Zaključuje i kako je Ombudsman BiH naložio Ministarstvu prosvjete da donese pravilnik na osnovu kojeg će tačno odrediti koliko se uplaćuje i za šta se uplaćuje novac, ali da se ništa ni nakon toga nije promijenilo.

Gerila.info

The post U čije džepove odlaze stotine hiljada maraka koje škole uzimaju od učenika i roditelja na ime participacije? first appeared on Gerila.info.