Cilj istraživanja je prikupljanje naučnih podataka koji bi mogli poslužiti kao dodatni argument za zaštitu cijelog riječnog sistema Une. Riječ je o inicijativi koju predvodi međunarodna organizacija Riverwatch, sa vizijom da Una, zajedno sa svojim najvažnijim pritokama, bude zaštićena od izvora do ušća.

Takav model već je primijenjen na rijeci Vjosi u Albaniji, prvom evropskom nacionalnom parku koji štiti kompletan tok jedne divlje rijeke. Organizatori vjeruju da bi rezultati istraživanja mogli predstavljati važan korak ka proglašenju Nacionalnog parka „Divlje rijeke Una“ i dugoročnijoj zaštiti ovog jedinstvenog prirodnog bogatstva.

Una, koja izvire kod Donje Suvaje u Hrvatskoj, kroz Bosnu i Hercegovinu protiče više od 200 kilometara prije nego što se ponovo vrati u Hrvatsku i ulije u Savu. Njene sedrene barijere, vodopadi, brojne pritoke i bogat biljni i životinjski svijet već decenijama privlače pažnju biologa, ekologa i istraživača iz cijelog svijeta.

„Rijeka Una sa svim svojim pritokama je i dalje očuvana rijeka. I dalje je tu većinski slobodna konekcija, bez bilo kakvih vještačkih pregrada i to je toliko rijetko u Evropi, da nema brana na rijeci. I mi ovdje, i sa ovom Sedmicom nauke, sačuvamo taj status ove rijeke. Ljudi takođe vole Unu, ali njoj prijete mnoge prijetnje i rizici, poput masovnog turizma i betonizacije obala, zagađenje, i uobičajene stvari koje se dešavaju sa svim rijekama odnosno sa prirodom uopšte. Mi ćemo izgubiti Unu, takvu kakvu je znamo, ukoliko ne reagujemo. Zato mi ovdje želimo da napravimo istraživanja koja će otvoriti oči da zaštitimo Unu, ali i njene pritoke – Klokot, Krušnica, Japra i ostale rijeke“, rekao je Ulrich Eichelmann iz međunarodne organizacije Riverwatch za Gerilu.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu za Gerilu kaže da je Una ugrožena prvenstveno što se neplanski upravlja sa ovom rijekom.

“Imamo nekoliko dionica koje su zaštićene ali dobar dio Une nije zaštićen. Međutim, čak i taj zaštićeni dio trpi od posljedica ilegalne gradnje, od posljedica neplanske gradnje, problem je tu i sa otpadnim vodama, a važno je i napomenuti problem sa planiranim odlaganjem nuklearnog otpada na Trgovskoj gori u granici sa BiH i u neposrednoj blizini same rijeke Une. Niz problema se veže za Unu, ali prvenstveno je tu problem nepostojanje vizije upravljanja i zaštite rijeke Une”, ističe Topić.

On ipak dodaje da postoji jedinstvo zaštite rijeke Une, ali ne postiji jedinstvo da se problemi sistematski riješe.

“Una je jedna od naših najznačajnijih rijeka i to i jeste razlog zašto se baš na njoj javlja veliki broj što privatnih, što ugostiteljskih objekata, ali ono što je problematično jeste nepostojanje definisane sankcije tj. reperkusije za ilegalno sagrađene objekte na Unu”, ističe Topić.

Već prvog dana istraživanja naučni timovi zabilježili su nekoliko značajnih nalaza. Nekoliko kilometara nizvodno od istraživačkog kampa pronađeni su tragovi aktivnosti dabrova, uključujući tragove ishrane i kretanja, dok su istraživanja kopnenih ekosistema potvrdila prisustvo aktivnih populacija trčaka, grupe tvrdokrilaca čije prisustvo ukazuje na očuvanost prirodnih staništa.

Posebnu pažnju istraživači posvećuju mladici, jednoj od najznačajnijih ribljih vrsta u slivu Une. Ihtiološki timovi tragaju za mladim jedinkama kako bi identifikovali ključna mrijestilišta i prikupili podatke koji bi mogli pomoći u zaštiti ove vrste i njenog staništa.

Paralelno s tim, timovi za riječnu ekologiju mapiraju riječna ostrva i ade, analiziraju vegetaciju i procjenjuju kako promjene vodostaja utiču na njihovo funkcionisanje. Istraživanja će obuhvatiti približno 200 kilometara riječnog toka, od Martin Broda do ušća Une u Savu.

Za profesora Gabriela Singera sa Univerziteta u Innsbrucku, koji predvodi naučni dio ekspedicije, Una predstavlja jedan od najvrjednijih riječnih sistema na evropskom kontinentu.

„Una je izuzetan riječni sistem na evropskom nivou. Ako dođete ovdje kao naučnik, možete raditi decenijama zbog raznolikosti biodiverziteta ovog područja. U razgovoru sa svojim studentima rekao sam im da bih, kada bih bio riba, volio da živim u Uni. Potencijal koji Una ima je izuzetan ne samo za istraživače i naučnike, već i za snimatelje i novinare, jer se ovdje zaista može vidjeti kako izgleda zdrava rijeka“, rekao je Singer.

Naučnici će tokom sedmice istraživati i grupe organizama koje predstavljaju važne pokazatelje kvaliteta vode, poput jednodnevki, tulara i kamenjarki, dok će posebni timovi analizirati stanje pećinskih i kopnenih ekosistema.

Slična istraživanja već su sprovedena na Neretvi, gdje su naučnici pronašli vrste koje do tada nisu bile poznate nauci.

„Na Neretvi smo našli nove vrste za znanost koje nikad prije nisu bile nađene i sada su u opisu. To su vrste koje su nađene samo tamo i nigdje drugdje na svijetu“, rekla je Maja Zagmeister, profesorica na Biotehničkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani.

Iako se Una smatra jednom od najočuvanijih rijeka u Evropi, stručnjaci upozoravaju da nije pošteđena pritisaka.

„Neobično je vidjeti ovakve rijeke da postoje u Evropi, ovako zdrave i očuvane. Sama rijeka, iako je ovakva kakva jeste, pod velikom je prijetnjom i udarom, prije svega zbog nelegalne gradnje na obali, ribljih farmi, a tu je prijetnja i od nuklearnog otpada, to je priča oko Trgovske gore“, upozorio je Eichelmann.

Za Azru Berbić iz Fondacije ACT, Sedmica nauke predstavlja početak novog poglavlja u borbi za očuvanje Une.

„Kako bismo Unu sačuvali za nas i buduće generacije, moramo zajedno raditi na koracima koji će eliminisati prijetnje s kojima se suočava i osigurati da Una i njene pritoke slobodno i zdravo teku. Kada kažem svi, mislim na naučnike, medije i aktiviste koji su ovdje, ali isto tako i lokalno stanovništvo, vlasti na svim nivoima, neovisno o političkim podjelama te administrativnim i državnim granicama, jer Una je tu da nas spaja“, poručila je Berbić.

Organizatori očekuju da će rezultati istraživanja poslužiti kao dodatna stručna osnova za inicijativu proglašenja Nacionalnog parka „Divlje rijeke Una“. Ukoliko bude realizovana, riječ je o projektu koji bi mogao predstavljati jedan od najvećih poduhvata zaštite prirode u Bosni i Hercegovini i regionu.

GERILA

The post Više od 75 naučnika u Bosanskoj Krupi: Može li Una, jedna od posljednjih divljih rijeka Evrope, dobiti najveću zaštitu? first appeared on Gerila.info.

Samo dva mjeseca kasnije, rezultati međunarodnog i domaćeg naučnog istraživanja zvanično su potvrdili upravo suprotno od tvrdnji institucija: ispuštanje vode osiromašene kiseonikom iz HE Ulog jeste uzrok pomora.

Na konferenciji održanoj u Plavoj sali Parlamentarne skupštine BiH, međunarodni i domaći naučnici – uključujući tim iz Insbruka, univerzitetske eksperte,  svjetski priznate stručnjake, hidrologe, biologe i nezavisne istraživače – predstavili su rezultate detaljnog mjerenja, terenskog rada i analize koja nedvosmisleno potvrđuje: HE Ulog jeste uzrok ekološke katastrofe u Neretvi!

Ni resorno Ministarstvo ni Inspektorat Republike Srpske danima ne daju nikakvo saopštenje niti komentar na nalaze naučnika. Kao da se konferencija na kojoj su izloženi nepobitni dokazi nije uopšte – ni dogodila?!

Smrtonosna voda: kako je Neretva ostala bez kiseonika

Prema nalazima istraživačkog tima, 12. septembar obilježio je trenutak kada je iz akumulacije HE Ulog ispuštena voda sa izrazito niskom koncentracijom rastvorenog kiseonika. To je bila dubinska, hladna, “mrtva” voda, koja tokom ljetnih mjeseci u stratifikovanim akumulacijama gubi kiseonik i postaje toksična za bilo koji oblik života nizvodno od HE Ulog.

Podsjećamo, 12. septembra lokalni ribari su nizvodno od HE Ulog uočili veliki broj uginule ribe, rakova i drugih riječnih organizama. Pomor je zabilježen na dionici od samog Uloga pa sve do oko sedam kilometara nizvodno od elektrane.

Prema ekološkoj dozvoli koju je kompaniji EFT izdale Ministarstvo za građevinarstvo i ekologiju RS, HE Ulog mora raditi u protočnom režimu i kontinuirano ispuštati količinu vode u granicama ekološki prihvatljivog proticaja — najmanje 0,52 kubna metra u sekundi.

HE Ulog je dozvolu za obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije dobila u martu ove godine, a izdala ju je Regulatorna komisija za energetiku RS.

Profesor Gabriel Singer sa Univerziteta u Insbruku potvrdio je ono što su mnogi pretpostavljali, ali bez dokaza nisu mogli sa sigurnošću tvrditi:

„Mjerenja koja smo izvršili 28. septembra, šesnaest dana nakon pomora ribe, potvrdila su da je uzrok pomora ispuštanje niske vode osiromašene kisikom. HE ‘Ulog’ je primjer kako ne treba realizovati hidroenergetske projekte.“

Singer dodaje da su takve posljedice bile potpuno predvidive, jer akumulacije ovakvog tipa ljeti neminovno stvaraju slojeve vode sa različitim temperaturama i kvalitetom. Kada hidroelektrana radi u vršnom režimu — i ispušta dubinsku vodu — rezultat je smrtonosan.

Naučnici: „Ulog je opasan, predvidiv i ponovljiv slučaj“

Nakon pomora, istraživački tim proveo je terenske analize na pet kilometara toka rijeke nizvodno od HE Ulog. Otkriveni su dokazi hemijske destabilizacije, povećanog prisustva sumporvodika i kiseonika gotovo na nuli. Tijela uginule ribe, mekušaca, rakova i insekata ukazivala su na naglu, nepostepenu smrt.

Muriz Spahić, akademik i jedan od vodećih hidrologa u BiH, događaj je opisao kao upozorenje koje se ne smije ignorisati:

„Ovaj slučaj mora poslužiti kao primjer da energetski razvoj mora biti u ravnoteži s očuvanjem okoliša. Odluke se moraju donositi na temelju naučnih činjenica, a ne kratkoročnih komercijalnih interesa.“

Spahić je naglasio da je Neretva jedan od najvrednijih ekosistema jugoistočne Evrope, rijeka u kojoj su istraživači posljednjih godina otkrili potpuno nove vrste za nauku. „Njena zaštita je zajednička odgovornost svih nas“, poručio je.

Na prezentaciji je istaknuto da će se incidenti poput septembarskog pomora ponavljati ako se hitno ne zabrani vršni režim rada HE Ulog, te ako se ne uvede 24-časovni monitoring kvaliteta vode.

Neretva kao kolateralna šteta privatnog profita

Izgradnja HE Ulog već godinama je sinonim za sumnjive poslove, kršenje propisa, ignorisanje upozorenja i netransparentnost. Projekat je od početka pratio niz ozbiljnih problema: nestabilno tlo, česti odroni, pogibije radnika, probijanje rokova, izmjene projektne dokumentacije i tehničkih rješenja usred gradnje.

Još od prvih radova, istraživanja geologa upozoravala su da je trasa buduće akumulacije na izrazito nestabilnom terenu.

Umjesto da se radovi zaustave ili revidiraju, investitor — kompanija EFT Group — nastavio je sa gradnjom u tišini, oslanjajući se na podršku institucija Republike Srpske.

Istovremeno, dozvole su se mijenjale “u hodu”, a rokovi za završetak projekta probijani više puta. Ekološka dozvola i studije uticaja bile su predmet žalbi građanskih organizacija, a upravo je žalba Fondacije ACT dovela do poništenja vodne dozvole u martu 2025. godine.

Ipak — gradnja je nastavljena.

Ekocid kao očekivani ishod

Kada su se u septembru pojavile stotine mrtvih jedinki ugroženih vrsta — mekousne pastrmke i bjelonogog raka — institucije su požurile da saopšte kako je “navodni pomor” vjerovatno rezultat nečeg drugog.

U saopštenju Ministarstva za prostorno uređenje, koje je RTRS 16.septembra prenio bez ijednog dodatnog pitanja ili konteksta, navedeno je:

„Inspekcija nema konkretne dokaze da je razlog navodnog pomora u vezi sa radom HE Ulog.“

Umjesto ispitivanja akumulacije, uzorci su uzimani u potočićima iznad brane, tvrde eko aktivisti. Umjesto mjerenja sadržaja kisika, pozivali su se na ranije izvještaje iz juna — mjeseca kada stratifikacija još nije dostigla kritičnu fazu.

Ulrich Eichelmann, izvršni direktor Riverwatch-a, organizacije koja vodi evropsku kampanju “Save the Blue Heart of Europe”, upozorio je da je pomor samo početak:

„Katastrofa u septembru nije samo ubila ribe, već je uništila kompletan život u tom dijelu. Ako se dozvoli da HE Ulog nastavi ilegalno raditi u vršnom režimu, razorna šteta neće stati ispod elektrane — već će biti pogođene populacije riba sve do Konjica.“

On je dodao da je ovo je daleko od lokalnog incidenta: “Ovo je prijetnja cijelom ekosistemu Neretve”.

Nakon što su međunarodni timovi predstavili rezultate istraživanja u Parlamentu BiH, Republička uprava za inspekcijske poslove, Ministarstvo za prostorno uređenje RS i rukovodstvo HE Ulog nisu se oglasili. Još uvijek.

Jednako simptomatično — RTRS nije prenio nijednu vijest o ovim nalazima.

„Zaštita rijeka nije političko pitanje“

Azra Berbić, aktivistkinja Fondacije ACT, podsjetila je da je borba za Neretvu borba za opstanak:

„Zaštita rijeka i voda nije nacionalno ni etničko pitanje. Štiteći Neretvu, Unu, Plivu, Vrbas, Drinu — štitimo budućnost ljudi koji žive ovdje.“

Berbić je naglasila da je Neretva rijeka u kojoj su naučnici otkrili nove vrste za svjetsku nauku, rijeka čiji se biodiverzitet ne može obnoviti ako se ekološki šokovi budu ponavljali.

Dok javnost i dalje čeka reakciju, zvanični rezultati istraživanja ostaju neoborivi: međunarodni i domaći naučnici potvrdili su da je HE Ulog uzrok masovnog pomora ribe i drugih organizama u Neretvi. Institucije Republike Srpske još nisu ponudile objašnjenje, niti najavile bilo kakve mjere u vezi sa radom elektrane.

Ostaje otvoreno pitanje da li će nadležni preispitati režim rada HE Ulog, revidirati dozvole i uvesti nadzor koji bi spriječio slične incidente – ili će izostanak reakcije dovesti do ponavljanja ekoloških šteta u budućnosti.

I dok su nalazi sada dostupni javnosti i potvrđeni od strane međunarodno priznatih stručnjaka, izostanak reakcije institucija ostavlja Neretvu bez jasne garancije da se ovakav incident neće ponoviti.

Dejan Rakita / GERILA

The post Institucije RS mjesecima negirale, nauka dokazala suprotno: HE Ulog uzrok ekološke katastrofe u Neretvi! first appeared on Gerila.info.

Naučnici okupljeni na drugoj Sedmici nauke na Neretvi su već prvog dana svoje istraživačke misije rekli kako pretpostavljaju da su pronašli nove vrste, što će biti potvrđeno nakon završetka ovog događaja.

The post Sedmica nauke na Neretvi okupila 70-ak naučnika i istraživača, naučnici pretpostavljaju da su već našli nove vrste (FOTO) first appeared on Gerila.info.