Riječ je o predmetu koji se odnosi na navodne zloupotrebe položaja prilikom nabavke respiratora za vrijeme pandemije virusa korona.

Nezavisne novine objavile su danas da su dobile potvrdu od Dragice Tojagić, sekretara Republičkog javnog tužilaštva, da je tužilaštvo utvrdio da tokom istrage nije prikupljeno dovoljno dokaza da bi se podigla optužnica protiv Kusturića.

“Zbog toga je donesena naredba da se istraga protiv osumnjičenog obustavi. Istraga se, na osnovu Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske, može otvoriti ponovo ukoliko se pribave novi dokazi koji ukazuju da postoje osnovi sumnje da je učinjeno krivično djelo”, prenose Nezavisne Tojagićevu izjavu.

Akcijom “Luna” koju je u oktobru 2024. godine vodila SIPA, pretresene su prostorije Fonda zdravstvenog osiguranja RS, kao i prostorije firme “Medietik” u Banjaluci, zbog, kako je ranije potvrđeno, ispitivanja sklopljenih milionskih ugovora FZO sa firmom “Medietik” tokom pandemije virusa korona.

The post Obustavljena istraga protiv Dejana Kusturića first appeared on Gerila.info.

NATO ili SNSD?

Da.

Pregovarač sa EU ili v.d. predsjednika Republike Srpske?

Ima posla ko hoće raditi.

Hitni postupak ili redovna procedura?

Što je brzo, to je i kuso.

Povreda poslovnika ili krivi navod?

Ne mislim se ja puno javljati.

OHR ili USAID?

Prošlost moja nije sjajna bila.

Mladen Ivanić ili Milorad Dodik?

Dva počasna predsjednika.

Američko govno ili ruska torta?

Ne jedem slatko.

Glas Srpske ili Nezavisne novine?

Kopanja je bolje slušao.

BIG radio ili Radio Slobodna Evropa?

Grešila sam mnogo i sad mi je žao.

Trojka ili SDA?

Bakir je nagodan.

Trileće ili pita s jabukama?

Nije „trileće“ nego patišpanj.

Teletina ispod sača ili lešo junetina?

Jedno je zdravije, drugo slađe.

Strani plaćenici ili domaći izdajnici?

Nama je samo stalo da Republika Srpska bude stabilna.

Lider projekta za razvoj medija i nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini ili asistent šefa političkog odjela i savjetnik za međunarodne odnose u Kancelariji OHR u Banjoj Luci?

Predugačko vam je pitanje.

Stalni posao ili freelance?

Nisam sigurna kako mi se sad vodi ovo što radim.

Dejan Kusturić ili Ranko Škrbić?

Dva oka u glavi.

Hong Kong ili Šangaj?

Hong Kong ima bolje respiratore.

Fond zdravstvenog osiguranja ili Medietik?

Uvijek je bolje poslovati s državom.

Kafa ili čaj?

Čula sam jednom da ne treba piti piće u koje se piri.

Nebojša Vukanović ili Igor Crnadak?

Sa Crnatkom sam bar radila.

Valcer ili tango?

Plešem kako drugi sviraju.

Ivica Dačić ili Aleksandar Vulin?

Juče ne bih morala slagati.

RIK ili CIK?

PIK.

Šmit ili Vestendorp?

Prva ljubav zaborava nema.

Vlado Đajić ili Srđan Mazalica?

Nije lako biti ramena za te glave.

Savjet ministara BiH ili Vlada Republike Srpske?

Nisam bila ministar u Vladi RS.

Državna imovina ili imovina entiteta?

Tek sam preuzela mandat. Morala bih pitati.

Potjera ili Ko želi biti milioner?

A ko ne želi?

(u sljedećem broju objavljujemo penzionisani leksikon rakidžije Milorada Dodika)

Goran Dakić / GERILA.info

The post V.d. leksikona v.d. predsjednika Republike Srpske: Prošlost moja nije sjajna bila first appeared on Gerila.info.

Od ukupno 165 respiratora čak 85 se uopšte ne koristi i oni godinama skupljaju prašinu po bolnicama, a firma “Medietek” je zahvaljujući tom poslu ostv arila prihod od 12 miliona KM a budžet RS je oštećen za više od 4 miliona KM.

“Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) i Uprave za organizovani i teški kriminalitet Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, po nalogu Republičkog javnog tužilaštva Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala vrše pretrese više lokacija na području grada Banjaluka. Pretresi se vrše u prostorijama Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, privatnom objektu vršioca dužnosti direktora Fonda zdravstvenog osiguranja i bivšeg direktora firme “Medietik”, a u cilju pribavljanja dokaza u istrazi koju protiv v.d direktora Fonda zdravstvenog osiguranja Dejana Kusturića vodi Republičko javnog tužilaštvo zbog sumnje da je počinio produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja, a u vezi sa postupcima javnih nabavki respiratora i druge medicinske opreme za vrijeme pandemije korona virusa“, piše u saopštenju.

Iz Tužilaštva dodaju da au “prema do sada pribavljenim dokazima utvrdili da postoje osnovi sumnje da je v.d. direktora FZO RS, koristeći okolnosti proglašenja pandemije korona virusa, iskoristio svoj službeni položaj i ovlašćenje vršioca dužnosti direktora, te proveo javnu nabavku respiratora i medicinske opreme za ponuđačem “Medietik”, bez prethodno utvrđene tehničke specifikacije, količine respiratora kao i vrijednosti istih”.

“Takođe je utvrđeno da je od ponuđača “Medietik” zaključenjem ugovora, te kasnijim zaključenjem Aneksa ugovora Fond zdravstvenog osiguranja nabavio 165 respiratora, koji su isporučeni zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj, od kojih 85 respiratora nikada nije upotrijebljeno jer je utvrđeno da isti nisu pogodni za upotrebu kod pacijenata. Nabavkom respiratora i medicinske opreme firma ‘Medietk’ ostvarila je prihod u visini od oko 12 miliona KM, dok je budžet Republike Srpske oštećen za više od 4 miliona KM”, stoji u saopštenju Tužilaštva.

Očekuje se i da Kusturić bude uhapšen danas u toku dana u akciji “Luna” koju sprovodi Državna agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA), zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja ili ovlašćenja i nesavjestan rad u službi, saznaju “Nezavisne novine”.

Izvor Nezavisnih stiče se i da će Kusturić vjerovatno biti lišen slobode ali da će o eventualnom pritvoru biće odlučeno naknadno.

Dejan Kusturić je v.d. direktor FZO novembru 2016. godine, a na toj poziciji je naslijedio Darka Tomaša, koji je na izborima te godine izabran za načelnika Prnjavora.

Dejan Rakita/GERILA

The post AKCIJA “LUNA” Od ukupno nabavljenih 165 respiratora od firme Medietik, čak 85 nisu u upotrebi! first appeared on Gerila.info.

U akciji učestvuju i pripadnici Uprave za organizovani i teški kriminalitet MUP-a Republike Srpske, a akcijom rukovodi Republičko javno tužilaštvo.

Jelena Miovčić, portparol SIPA, potvrdila je za Gerilu da se rade istražne radnje u vezi sa kršenjem Krivičnog zakonika Republike Srpske, to jeste “zloupotrebi službenog položaja ili ovlaštenja i nesavjestan rad u službi”.

Prema nezvaničnim informacijama, riječ je o radnjama koje su u vezi sa istragom o nabavkama tokom trajanja virusa korona.

Vrši se pretres prostorija i u porodčnoj kući VD direktora Fonda, Dejana Kusturića.

The post SIPA akcija u Banjaluci- Pretresi u Fondu zdravstvenog osiguranja first appeared on Gerila.info.

“Danas sve stoji, kažu da je tako cijelo jutro. Ne možemo ništa, kad pokušavamo da se ulogujemo, samo vrti. Primamo samo hitne slučajeve”, kaže za Gerilu izvor iz jednog Doma zdravlja.

Dodaje i da ova situacija podsjeća na veliki pad IZIS-a u januaru, kad ovaj informacioni sistem duže od mjesec dana nije radio nakon hakerskog napada, ali da još nisu dobili instrukcije kako će dalje funkcionisati.

“Ne smijemo onako ručno, nismo dobili nikakva uputstva i Fond nam nije dao zeleno svjetlo za to”, kažu zdravstveni radnici.

Dodaju da danas ne mogu protokolisati pacijente, niti napisati nalaze, uputnice, recepte…

“Iz Fonda su nam oko 13.10 poslali poruku u kojoj između ostalog kažu da danas ponovo imaju poteškoće i da čekaju servisere i korisničku podršku, te da se nadaju da će kvar uskoro biti otklonjen”, dodaju zdravstveni radnici.

GERILA.info

The post IZIS ponovo ne radi first appeared on Gerila.info.

Sistem IZIS (Integrisani zdravstveni informacioni sistem) nije dostupan već tri dana i još uvijek se ne zna kada će proraditi.

Iako su građanima Republike Srpske nekoliko sedmica pred kraj kalendarske 2023.godine iz Fonda zdravstvenog osiguranja poručivali da od 1.januara 2024. kod ljekara mogu ići samo sa elektronskom knjižicom, samo dan prije tog roka, IZIS je, prema saopštenju iz Fonda, pao usljed hakerskog napada.

„Stručne službe FZO RS zajedno sa partnerima koji sprovode IZIS u praksi cijeli dan rade na otklanjanju ovog problema, a o hakerskom napadu obaviješteno je i Ministarstvo unutrašnjih poslova, tačnije Uprava kriminalističke policije, Jedinica za visokotehnološki kriminalitet. Ne znamo šta je cilj ovog napada, ali naše stručne službe čine sve da sistem ponovo počne da radi“, navedeno je iz Fonda u posljednjem danu 2023.godine,

Dodali su u Fondu da, kada je riječ o prijemu pacijenata, bez obzira što IZIS trenutno ne radi, zdravstvene ustanove u slučaju potrebe mogu da primaju pacijente u skladu sa instrukcijama koje su još ranije poslali zdravstvenim ustanovama u slučaju poteškoća sa IZIS-om.

Po tim instrukcijama, pacijenti se mogu primati u zdravstvene ustanove sa dosadašnjim papirnim knjižicama, a ljekari mogu da pišu recepte, uputnice i slično, takođe u papirnom obliku.

U rukama hakera podaci građana?

Ipak, IZIS ni do danas nije profunkcionisao, a kolika je stvarna šteta, na koji način su hakeri upali u sistem i da li su hakeri došli do ličnih podataka pacijenata, za sada su velika nepoznanica.

Iako je Fond u kasnijem saopštenju napisao da su medicinski i lični podaci građana su sačuvani i bezbjedni zahvaljujući pravovremenom i brzom reagovanju stručnih službi Fonda zdravstvenog osiguranja, poruka koju su hakeri poslali su drugačije.

Poslovni portal Capital objavio je danas da su hakeri zaključali podatke i ostavili poruku nadležnima da im se jave ako žele da “bezbolno” riješe problem.

Kako se navodi u poruci koja je ostavljena na serveru IZIS-a, svi podaci iz sistema su izvađeni i uskoro će biti objavljeni, a svako intervenisanje bi ih moglo uništiti ili učiniti proces dešifrovanja nepotrebno bolnim.

“Zdravo. Prvo, vaši podaci su izvađeni i uskoro će biti javno objavljeni. Drugo, ovo je važno, ne petljajte se sa vašim kriptovanim fajlovima: nemojte pokušavati da ih pokrećete, otvarate, uređujete, dešifrujete, konvertujete, formatirate ili popravljate. Uništićete ih i učiniti proces dešifrovanja nepotrebno bolnim. Još jedna napomena: nema svrhe uključivati treće strane, posrednici vam ne mogu pomoći, ali će stvari učiniti skupljim. Molimo vas da nas kontaktirate“, navodi se između ostalog u ovoj poruci, prenosi Capital.

Dok nadležni traže način da osposobe sistem koji je Republiku Srpsku koštao skoro 30 miliona maraka, građani, ali i predstavnici opozicionih stranaka pitaju da li su se hakeri dočepali ličnih podataka građana i ko je odgovoran za sistem koji je od početka implementacije padao više puta.

IZIS – pokazatelj situacije u zdravstvu

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Želimir Nešković kaže da je pad IZIS-a pokazatelj u kakvom je stanju kompletan zdravstveni sistem.

„Građani Republike Srpske platili su svojim novcem taj preskupi sistem, čak 26 miliona maraka, a imali smo od trenutka kada je uveden nekoliko ozbiljnih problema i padova kompletnog sistema. Na taj način dovedeno je u pitanje osnovno ljudsko pravo stanovnika Republike Srpske, a to je pravo na liječenje”, rekao je Nešković.

Prema njegovim riječima, vladajuća oligarhija u Republici Srpskoj otuđila je sve od ovog naroda,  ugovarajući pri tome preskupe poslovne aranžmane preko svojih rođačko-prijateljsko-tajkunskih linija, a koji pri tome ne rade kvalitetno. Sistem IZIS pokazuje kako jedno rješenje koje bi trebalo da bude praktično, u stvari postaje beskorisno.

„Kako je moguće da sistem koji je plaćen preskupih 26 miliona ima tako lošu zaštitu? Ko je odgovoran što je loše obezbijeđen kompletan sistem, gdje se nalaze svi lični podaci naših građana? Dakle, sada imamo jasnu mogućnost da su zbog vašeg nerada i amaterskog pristupa zdravstveni kartoni pacijenata u Republici Srpskoj u rukama tih istih hakera i mogu postati predmet još većih zloupotreba. Pozivam i MUP i Tužilaštvo da što prije pronađu odgovorne za sve ovo, ali i da istraže ulogu u cijelom sistemu odgovornih lica u Fondu, jer ako već nemaju osjećaj lične odgovornosti, što me i kao ljekara užasava, trebalo bi da nađemo odgovorne za jasne propuste u radu“, napominje Nešković.

Slično misli i bivši ministar zdravlja Republike Srpske Slobodan Stanić.

“Kad se u Integralni Informatički Zdravstveni Sistem (IZIS) uloži 26 miliona maraka, to uključuje i podrazumijeva moćnu antivirusnu zaštitu, koja bi trebalo da spriječiti hakiranje“, naveo je Stanić, uz konstataciju da se moralo pretpostaviti da do zlonamjernih napada može doći.

“U ovoj situaciji najvažnije je da ne bude posljedica po pacijente i rad zdravstvenih ustanova, da se upad i njegove posljedice što prije eliminišu i da se iz ovoga izvuku iskustva i odbrana sistema ojača kako se ovo ne bi ponavljalo“, kaže Stanić.

Plaćen više od 26 miliona, padao više puta

Inače, ovaj informacioni sitem plaćen je nevjerovatnih 26 miliona maraka ili četiri puta skuplje u odnosu na Srbiju, iako je u Srbiji čak 6 miliona osiguranika više.

Jedini ponuđač koji se javio za ovaj posao bila je MMS Code iz Banjaluke, koja se trenutno nalazi u vlasništvu nekolicine privrednika bliskih vlasti RS, Miloša Đurđevića i Save Antonića, a direktor i jedan od bivših suvlasnika je Slavko Bojić, koji je široj javnosti postao poznat nakon istrage o nabavkama tzv „korona ugovora“.

Samo nekoliko dana prije isteka 2023.godine, Fond je pomenutoj firmi dodijelio posao od 420 hiljada maraka bez PDV-a, za poslove dodatnih usluga održavanja IZIS-a.

Inače, IZIS je od početka implementacije u zdravstvenim ustanovama 2020.godine do danas padao više puta.

The post Reanimacija IZIS-a, preskupog sistema koji pada prečesto first appeared on Gerila.info.

Džajić kaže da je on kada je posato direktor zatekao stotinjak miliona duga UKC po različitom osnovu pa i za doprinose. Aktuelni problem je, inače, nastao ukidanjem vanredne situacije u Republici Srpskoj. Vanredna situacija je ukinuta 20. maja i FZO RS je obavijestio sve zdravstvene ustanove da lica koja nisu osigurana nemaju više mogućnost liječenja na teret fonda.

Bivši ministar zdravlja Republike Srpske, Slobodan Stanić, kaže da nije bitno koji direktor je napravio dugove jer su to dugovi zdravstvene ustanove.

“Druga stvar tu se radi o reprogramiranim obavezama gdje su kratkoročne obaveze zu za poreze i doprinose pretočene u reprograme. UKC je tačno znao koliko godišnje po reprogramu treba uplatiti u budžet, dakle nema nikakvog opravdanja da to ne bude uplaćeno. Ovdje je došlo do problema jer je FZO RS prestankom vanredne situacije prestao dobijati sredstva od Vlade Republike Srpske a u prethodnom periodu je na to utrošeno 150 miliona maraka a novi informacioni sistem koji je uspostavljen ne može dozvoliti da se bez uplate dozvoli liječenje“, kaže Stanić.

U Strukovnom sindikatu medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske su ogorčeni. Napominju da problem sa nemogućnošću liječenja nemaju samo zaposleni na UKC RS već i u većini zdravstvenih ustanova u Srpskoj. Razlika je, kažu, jedino o tome što je Đajić za sada jedini direktor koji je progovorio o tome “dok ostali ćute i čekaju rasplet“.

“Stvorio se gorak ukus u ustima da naše kolege koje su u procesu liječenja koje moraju na liječenje i koje moraju skupe preglede da obave sada moraju to da plate, nemamo informaciju da li će se taj novac njima refundirati. Nebrojen broj poziva iz cijele RS gdje kolege za liječenje svoje djece ne mogu da pristupe tom ljekarskom pregledu“, kaže Mirko Šerbedžija predsjednik ovog sindikata.

Šerbedžija navodi i da “njegov” sindikat gotovo bez prestanka danima zovu zdravstveni radnici iz cijele Republike Srpske koji trenutno nemaju mogućnost liječenja.

U PDP-u navode da je nebitno koja uprava UKC je napravila dugove jer svi direktori u posljednjih petnaestak godina dolaze iz jedne stranke a to je SNSD.

“Očigledno je to jedna kontinuitet politika snsd koja traje decenijama i nas ne interesuju izgovori nas interesuju razlozi zašto ukc duguje fzo desetine miliona maraka po osnovu neplaćenih doprinosa“, kaže Branislav Borenović predsjednik PDP-a.

Stefan Blagić iz organizacije Restart Srpska navodi da je cijela situacija apsurdna jer oni koji liječe druge ne mogu da budu liječeni. Kaže da je za to odgovorna uprava UKC Republike Srpske.

“Naravno da će direktor reći da je kriv neko drugi. Oni nikada nisu krivi, oni su najbolji i uvijek je za loše stanje u bilo kojoj ustanovi ili javnom preduzeću kriv neko drugi. Mislim da bi smo izbjegli ovakvu situaciju treba početi razmišljati o sistemu univerzalne zdravstvene zaštite za sve jer smo sada u toku vanredne situacije vidjeli da je to moguće da se izvede“, kaže Stefan Blagić.

GERILA info

The post Vlado Đajić: Rješavamo doprinose sa Vladom Republike Srpske first appeared on Gerila.info.

Fond zdravstvenog osiguranja najviše je nabavljao u prvoj polovini prošle godine. Tada je iskorištena mogućnost nabavke pregovaračkim postupkom bez objave obavještenja. To je na sjednici Vlade, 24. marta 2020. godine, omogućenom zaključkom koji je usvojila Vlada Republike Srpske.

“Mi imamo formiran i kada su u pitanju javne nabavke koje je provodio Fond zdravstvenog osiguranja i imamo upućen akt Agencije za javne nabavke u vezi sa nezakonitim postupanjima u postupcima javnih nabavki FZO RS. U toku je još uvijek pribavljanje sve potrebne dokumentacije i predmet se nalazi fazi provjera”, rekla je, prije nekoliko dana, Dragica Tojagić sekretar Republičkog tužilaštva RS.

U Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, na pitanja koja smo im slali, pravdali su se da je izbor postupka nabavke diktirala hitnost situacije, a da su svi predmeti nabavke u direktnoj vezi sa pojavom koronavirusa.

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, do kraja maja prošle godine, sklopio je dvadeset ugovora koji su se odnoslili na nabavku sredstava za održavanje higijene, nabavku medicinskih sredstava i zaštitne opreme u ukupnoj vrijednosti od 54 miliona maraka.

Agencija za lijekove Bosne i Hercegovine od 15.3.2020 do kraja maja iste godine izdala je 49 saglasnosti za interventni uvoz. Od tog broja 45 interventnih uvoza odobreno je kompaniji Medietik iz Banjaluke. Radi se o gotovo 13 miliona maraka posla koji je Fond zdravstvenog osiguranja potpisao sa ovom kompanijom samo u prvom talasu pandemije virusa korona u Bosni i Hercegovini.

Podaci Agencije za javne nabavke BiH za period 17. mart – 30. april 2020. godine pokazuju da je Medietik za potrebe Fonda zdravstvenog osiguranja RS samo u tom periodu uvezao medicinsku opremu u vrijednosti gotovo 35 miliona maraka.

Zvanični podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da je Medietik od 1. januara do 3. jula 2020. godine u BiH uvezao medicinsku opremu u vrijednosti 16,4 miliona maraka.

Naročito je zanimljiva nabavka pedeset respiratora VG70 koje je FZO ugovorom platio 6,7 miliona maraka, više od 134 000 maraka po komadu. Ključno pitanje je kolika je stvarna nabavna cijena tih respiratora jer se uvidom u dostupne zvanične informacije dolazi do podataka da je Medietik respiratore VG 70 uvezao u tri navrata i to ukupno 100 komada. Ono što dodatno buni jesu podaci u izvještaju o izdatim saglasnostima za interventni uvoz medicinskih sredstava u BiH u periodu od 15.3 do 31.5 2020. godine. U tom izvještaju piše da je Medietik d.o.o. Banjaluka 14.maja 2020. godine odobren uvoz 50 komada ventilatora VG70 Superior mobile ICU po ukupnoj cijeni 2 975 000 maraka.

Ugovor o uvozu 50 komada VG70 ventilatora po ukupnoj cijeni od 6,7 miliona maraka bez PDV-a odnosno 7,8 miliona sa PDV-om Fond zdravstvenog osiguranja potpisao je sa Medietikom 8. aprila 2020. godine.

Razlika u cijeni, ukoliko se radi o istim ventilatorima a iz dokumentacije sve upućuje na to da se radi, je oko 3,8 miliona mraka. Ono što je zanimljivo jeste i da je FZO RS avansno Medietiku uplatio, prema ugovoru, šest miliona maraka za realizaciju tog posla.

Vlasnik i direktor Medietika je Željko Babić, suprug Ane Trišić Babić koja je savjetnik člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i brat Vladislava Babića bivšeg člana SDS-a koji je iz te stranke otišao zajedno sa Ognjenom Tadićem a važi za prijatelja bivšeg ministra zdravlja Republike Srpske Ranka Škrbića. Vladislav Babić prošle godine nije želio da komentariše poslove nabavke koje je Medietik dobio sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS. Iz ove firme, takođe, nikada nisu odgovorili na pitanja u vezi sa ovim javnim nabavkama.

Poslanik PDP-a, Igor Crnadak, rekao je da on očekuje da budu ispitane sve javne nabavke koje su za vrijeme pandemije virusa korona rađene po kratkoj proceduri.

“Mi posebno upiremo prstom u nabavke kao što je nabavka u kojoj je porodična firma savjetnika Milorada Dodika zaradila deset miliona. To je svugdje u svijetu stvar zbog koje padaju vlade, zar je to nešto neobično što pitamo”, kaže poslanik PDP u NSRS, Igor Crnadak.

Poslanik Davor Šešić kaže za Gerila info da je jasno da su vrijeme korone pojedinci koristili za bogaćenje preko nabavke medicinske opreme.

“Ono što je poražavajuće jeste činjenica da su to radili preko zvaničnih institucija kao što je Institut za javno zdravstvo. Sve više se pominju i malverzacije koje su učinili u Fondu zdravstvenog osiguranja. Jedna od afera koja se za njih veže jeste nabavka respiratora po nekoliko puta većoj cijeni od tržišne. Smatram da bi Tužilaštvo što prije trebalo da ispita ova poslovanja i da utvrdi šta se tu dešavalo. Svakako treba najstrožije kazniti sve one za koje se dokaže da su pokrali narod koji se u vrijeme pandemije borio za preživljavanje” rekao je za Gerila info poslanik SDS-a, Davor Šešić.

GERILA info

The post Tužilaštvo ispituje nabavke Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske first appeared on Gerila.info.

U prethodne tri godine u NSRS je održano nekoliko posebnih sjednica, raspravljalo se o pitanjima koja je politička elita kandidovala kao ključna za opstanak Republike Srpske, doneseno je niz odluka koje su pogažene od strane onih koji su ih predlagali i donosili ali za probleme oboljelih od dijabetesa nije bilo vremena.

Oboljeli od dijabetesa u Srpskoj, koji su govorili za Gerila info, kažu da je poražavajuća činjenica da u RS ne postoji registar oboljelih od ove bolesti kao i da odavno ne postoji edukativni centar na UKC RS. Postojanje i rad tog centra ocijenjeno je kao neisplativo. Pored tih činjenica problem nemogućnosti refundacije nabavke senzora izgleda gotovo neriješiv.

“Mi se ovdje još liječimo po nekom sistemu iz sedamdesetih, osamdesetih godina, fiksnom dozom inzulina. To je suludo, jer ne možete vi nekoga da tjerate ako mu se ne jede u 7 sati da jede u 7 sati. Ješće u 9. Fiksne doze su sulude. Treba da znate da izračunate ugljene hidrate, broj jedinica inzulina…to kod nas ne postoji”, objašnjava Vedran Puzović iz banjalučkog Udruženja DijabetNO1.

Puzović napominje i da je poražavajući ignorantski odnos koji prema problemu oboljelih od dijabetesa imaju oni koji bi trebali da se bore za njihova prava. Pita u čemu je svrha postojanja Nacionalnog koordinatora.

Jelena Škrbić, majka maloljetnog dječaka koji boluje od Tipa 1 dijabetesa, govori da se u posljednjih deset godina koliko njen sin boluje od dijabetesa u Srpskoj nije promijenilo ništa. Ona je, inače, inicijator akcije “Za život sa manje boli” kojom je pokušano da se obezbijedi da bar djeca dobiju besplatne beskontaktne senzore. Uzalud.

“Sve zemlje u regionu su zaista podržale i dale mogućnost oboljelima da kontrolišu i vode računa o bolesti uz najbolja i najsavremenija pomagala”, kaže Jelena Škrbić.

U Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske se pravdaju da FZO trenutno nema novca da bi mogao da refundira nabavku beskontaktnih senzora ali takvo obrazloženje oboljeli ne prihvataju. Oni objašnjavaju da se redovnom kontrolom nivoa šećera u krvi spriječavaju komplikacije koje donosi dijabetes a tako i ogromni troškovi za zdravstveni sistem u Republici Srpskoj. Oni koji redovno kontrolišu i bolest drže pod kontrolom mogu sasvim ravnopravno da učestvuju u društvenom životu i doprinose razvoju društva. Bolest van kotrole onemogućava normalan život.

Pitanje je, međutim, ko razmišlja dugoročno.

Ministar zdravlja Republike Srpske, Alen Šeranić, kaže za naš portal da je upoznat sa problemima oboljelih od dijabetesa u Srpskoj ali isto tako objašnjava da je stavljanje senzora na listu FZO proces koji traje. Šeranić, takođe, napominje da su beskontaktni senzori opterećenje za budžet Fonda zdravstvenog osiguranja.

“U Republici Srpskoj je rađena jedna analiza s kraja 2018. godine gdje se upravo utvrdilo da je trošak tog senzora, sad govorimo o ekonomskom aspektu, i do tri puta veći od onoga što imamo sada. Neupitno je i ovo o čemu vi govorite a to je da pacijenti u tom slučaju mogu mnogo lakše da mjere šećer i da prate svoju bolest. Pogotovo u slučaju djece i ja bih rekao trudnica. Ono što podržavamo je da gledamo opciju djece i trudnica. Ali ono što trebamo sada uraditi jeste da uradimo analizu i da se stvore preduslovi da to kroz pravilnik o ortopedskim pomagalima uđe u opciju finansiranja FZO”, kaže Alen Šeranić.

U međuvremenu, pacijenti u Federaciji BiH su ostvarili pravo da im kantonalni fondovi, negdje uz podršku lokalnih zajednica, refundiraju nabavku beskontaktnih senzora za mjerenje nivoa šećera u krvi. Jedan senzor, inače, košta 120 maraka a mjesečno su, jednom oboljelom, potrebna dva takva senzora.

U Tuzlanskom kantonu tamošnji FZO pacijentima mjesečno refundira 100 maraka, dok grad Tuzla refundira ostatak novca.

U Republici Srpskoj pacijenti očekuju da, za početak, ponovo dobiju edukativni centar. Ministar Šeranić najavljuje poboljšanja u okviru primarne zdravstvene zaštite uvođenjem subspecijalizacije iz dijebetologije.

Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske nisu odgovorili na naša pitanja u vezi sa nepostojanjem edukativnog centra u najvećoj zdravstvenoj ustanovi Republike Srpske.

GERILA info

The post Kome su bitni problemi oboljelih od dijabetesa u Srpskoj!? (Video) first appeared on Gerila.info.

Prijavu protiv Tomaša podnio je Draško Stanivuković u junu prošle godine zbog cijene koju Fond zdravstvenog osiguranja RS plaća za dijalizu pacijenata.

Stanivuković je u svojoj prijavi protiv Tomaša naveo da dijalizni pacijenti u Srpskoj plaćaju cijenu dijalize na mjesečnom nivou 103 EUR, dok je cijena iste medicinske usluge u Srbiji 33 eura niža.

Stanivuković je naveo da je Tomaš sklopio ugovor sa njemačkom firmom “Fresenius Medical Care” sa zastupništvom u BiH i da ugovor nije sklopljen po najnižoj mogućoj cijeni.

Godinu dana nakon prijave, stigao je i odgovor iz Republičkog javnog tužilaštva.

Tužilaštvo je, navodi se u Naredbi o nesprovođenju istrage protiv Tomaša i drugih NN lica, zatražilo objašnjenja i dokumentaciju o sačinjenim ugovorima i tenderima.

Tužilaštvo navodi da su sklopljena tri ugovora, i to prvi zaključen 2000.godine između Vlade RS, Fonda zdravsvenog osiguranja i kliničkog centra RS, sa jedne strane, i “International Dialysis Centres BV”.

Drugi ugovor je zaključen 2001.godine izmeu Fonda, Opšte bolnice “Sveti vračevi” iz Bijeljine, sa jedne, i Internacionalnog dijaliznog centra RS, sa druge strane. Treći ugovor je zaključen 2007.godine između Vlade RS, odnosno resornog ministarstva, i Fonda, sa jedne strane, i “International Dialysis Centres BV”, sa druge.

Četvrti ugovor je zaključen 2007.godine između Vlade, Fonda, Opšte bolnice u Doboju, Opšte bolnice Zvornik, s jedne strane, i “Fresenius Medical Care Deutchland GmbH”, sa druge strane, a na osnovu tendera koji je objavio Fond zdravstvenog osiguranja RS.

U svom izjašnjenju Fond je naveo da su svi pobrojani ugovori, aneksi ugovora, kao i tenderska dokumentacija i dalje na snazi, kao i da su više puta mijenjani i dopunjivani u dosadašnjem periodu.

Kako se u odgovoru Tužilaštva navodi, iz dopisa FZO RS je vidljivo da je Darko Tomaš funkciju direktora obavljao od decembra 2012.godine do novembra 2016.godine, kao i da isti nije sklopio ugovor o pružanju usluga sa firmom “Fresenius Medical Care”, pa je tužilac Slobodan Ćelić donio odluku o nesprovođenju istrage.

Izvor: Gerila.info

The post Tužilaštvo neće sprovoditi istragu protiv Darka Tomaša u slučaju cijene dijaliza first appeared on Gerila.info.