Saglasnost za ovo kreditno zaduženje trebalo bi da donese Vlada RS na današnjoj sjednici.

Dodatno zaduženje Fonda će služiti da bi se obezbijedila likvidnost sistema i redovno finansiranje zdravstvenih usluga.

Ovo zaduženje dolazi u trenutku kada Fond već ima značajan direktni dug prema bankama.

Prema posljednjim dostupnim podacima, iz izvještaja o radu za 2024.godinu, direktna kreditna zaduzenja Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske iznosila su oko 223 miliona KM.

Istovremeno, ukupni dug zdravstvenog sistema u Republici Srpskoj, koji uključuje bolnice, domove zdravlja i druge zdravstvene ustanove, procjenjuje se na više od milijardu konvertibilnih maraka.

Zdravstvene ustanove godinama gomilaju obaveze prema dobavljačima, poreskim institucijama i fondovima.

Uprkos tome, zdravstveni sistem u velikoj mjeri zavisi i od direktne budžetske podrške.

Vlada Republike Srpske svake godine iz budžeta izdvaja više od 270 miliona KM transfera za rad Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, kako bi se održalo finansiranje zdravstvene zaštite.

Nova kreditna zaduženja u zdravstvu

Osim planiranog zaduženja Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske do 155 miliona KM, na istoj sjednici Vlada Republike Srpske razmatra još nekoliko kreditnih aranžmana vezanih za zdravstveni sektor.

Jedna od tačaka današnje sjednice Vlade odnosi se na inicijativu za izdavanje garancije Republike Srpske za kreditno zaduženje Bolnica Srbija Istočno Sarajevo, iako u dnevnom redu nije preciziran iznos kredita, niti informacija kod kova će se ova bolnica zadužiti.

Vlada takođe razmatra zaduživanje kod Razvojne banke Savjeta Evrope za projekat Medicinski kompleks Banja Luka, koji se odnosi na izgradnju i razvoj velikog zdravstvenog kompleksa u najvećem gradu Republike Srpske.

Pored toga, Vlada razmatra i odluku o prenosu preostalih sredstava iz projekta „Bolnice u Republici Srpskoj“ (EIB 31.526) na projekat „Medicinski kompleks Banja Luka“ (EIB 91.071), koji se finansira kreditom Evropska investiciona banka.

Da podsjetimo, Vlada RS je krajem 2025. pokrenula program od oko 75 miliona KM za pokrivanje zaostalih dugova zdravstvenih ustanova (porezi, doprinosi i obaveze prema Fondu).

Dio tog novca dolazi iz kredita Svjetske banke (oko 55 miliona KM).

Plan vlasti je da se sav stari dug zdravstvenih ustanova nastao prije 2020. godine zatvori do kraja 2026.

The post Fond zdravstvenog osiguranja RS planira novo zaduženje od 155 miliona maraka first appeared on Gerila.info.

FZO RS je tada dodijelio 4 ugovora vrijednih preko 21,7 miliona KM firmi Medietek d.o.o. izuzimajući postupke od primjene Zakon o javnim nabavkama odnosno bez ikakvog javnog konkursa, nadmjetanja ili postupka koji osigurava konkurenciju ili transparentnost.

Od firme Medietek su nabavljeni respiratori za 2,1 milion KM, maske i rukavice za 1,8 miliona, potrošni medicinski materijal za sprečavanje širenja koronavirusa za 10,9 miliona KM te ventilatori za intenzivnu njegu ugovorom vrijednim 6,7. Osim ovoj, FZO je istog dana dodijelio ugovore firmi Krajinagroup d.o.o. od 2,5 miliona za nabavku troslojnih zaštitnih maski, kao i ugovor vrijedan 2,1 milion KM firmi Milšped za nabavku avio transporta.

FZO RS je na taj način u jednom danu dodijelio preko 21,7 miliona KM a sa firmom Medietik je naknadno sklopljen i još jedan ugovor vrijedan preko 13 miliona KM izuzimanjem Zakona o javnim nabavkama što je suprotno tumačenju Agencije za javne nabavke BIH koje nalaže da se izuzeće može primijeniti samo u slučaju krajnje hitnosti, to jest kada je potrebno reagovati u roku od nekoliko sati.

Transparency International u BiH je svojevremeno upozoravao na štetnost i nezakonitost ovakvog načina nabavke medicinskog materijala a činjenica da je nadležnima bilo potrebno više od 4 godine da djeluju šalje zabrinjavajuću poruku o efikasnosti i spremnosti institucija u Bosni i Hercegovini da procesuira nedostatak transparentnosti i očigledne zloupotrebe prilikom u trošenju javnih sredstava.

Podsjećamo, od jutros u Banjaluci traje operativna akcija “Luna” koju sprovode pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu – SIPA, a pretresaju se prostorije Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i firme “Medietik” u Banjaluci u vezi sa nezakonitostima sklapanja ugovora u vezi sa javnim nabavkama medicinske opreme u vrijeme pandemije virusa korona.

“Navedene aktivnosti se provode zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja”, navodi se u saopštenju SIPA.

Pretresi se vrše po nalogu Okružnog suda u Banjaluci i pod nadzorom Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske, a u saradnji sa policijskim službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova.

Nezvanično, pretres je izvršen i u privanoj kući direktora Fonda zdravstvenog osiguranja RS Dejana Kusturića koji, barem zasad, nije preveden, ali će, kako navode neki mediji, biti saslušan u svojstvu osumnjičenog. Kusturić je nakon pretresa porodične kuće, zajedno sa istražiocima SIPA, došao u FZO.

Kusturić je, kao direktor FZO, sa firmom ”Medietik” d.o.o. Banjaluka i njenim tadašnjim direktorom Željkom Babićem potpisao ugovor kojim je RS kupila 165 respiratora za 12,9 miliona maraka bez PDV. Babić je, inače, suprug Ane Trišić Babić, savjetnice predsjednika Republike Srpske i lidera SNSD-a Milorada Dodika.

Nezvanično saznajemo i da je u fokusu istrage ispravnost, odnosno kvalitet samih respiratora jer su istražioci Tužilaštva BiH u toku istrage uvjerili da bolnice širom Srpske pojedine respiratore, odnosno ventilatore, uopšte nisu koristile za liječenje pacijenata tokom pandemije virusa korona. Preskupo plaćene aparate bolnice ni danas ne koriste u svom radu i u liječenju i uglavnom skupljaju prašinu po skladištima.

Dejan Rakita/TI BiH/GERILA

The post PRETRES SIPA BIH I U FIRMI MEDIETIK: Još 2020.godine upozoravano na sumnjive nabavke FZO RS first appeared on Gerila.info.

Pokazala je ovo analiza koju je uradilo udruženje Restart, gdje su naveli da ima institucija koje duže čak i od jedne decenije nisu sprovele konkurs za imenovanje direktora.

Predsjednik Restarta Stefan Blagić kaže da su bez obzira na ogroman broj ovakvih slučajeva, u analizi izdvojili samo 20-ak preduzeća i javnih ustanova koje katastrofalno posluju, ali vlast i dalje drži takav način funkcionisanja.

“Istrazivanje koje smo radili obuhvatilo je period od 01.01.2019. do danas. Neke od tih ljudi smo nazvali v.d.šampioni.
Na primjer, Šumsko gazdinstvo Kalinovik, tamo nije redovno izabran direktor od 2012.godine. Izdvajamo i slučaj v.d. direktora bolnice u Trebinju, koji je tu od 2020.godine, negativno posluje, protiv njega su podignute mnoge prijave”, rekao je Blagić.

Navodi i da ovako postavljeni rukovodioci služe kao predmet političke ucjene i političkog potkusurivanja jer mogu biti smijenjeni već na idućoj sjednici.

“Oni su partijski postavljeni, a ne po svoj stručnosti i spremi. Ni same političke partije to ne kriju, da postavljuju svoje kadrove. Isto tako je i u državnoj upravi. Sekretar Ministarstva finansija je već 5 godina u statusu vršioca dužnosti. Sličnih pimjera ima i u drugim ministarstvima, dodaje Blagić.

Kaže i da postoji nekoliko slučajeva gdje su rukovodioci pozitivno poslovali, ali ostaju u statusu vršioca dužnosti.

“Direktor Fonda zdravstvenog osiguranja Dejan Kusturić je v.d. već šest godina. Međutim, on postiže pozitivne rezultate poslovanja. Postavlja se pitanje, ukoliko on dobro radi, zašto se ne raspiše konkurs za direktora i da se čovjek imenuje po mandatu”, napominje Blagić.

Advokatica Jovana Kisin Zagajac kaže da su velike posljedice ovakvih procesa.

“Ti direktori su postavljeni da bi zaštitili interese političkih partija, a vrše se brojne zloupotreba prava, pa i kršenje procedura javnih nabavki”, kaže Kisin.

Prema njenim riječima, potpuno su zarobljene institucije koje ne služe javnom interesu, kako bi trebalo, nego služe interesu pojedinaca, posebno političara.

“Osoba koja je tako imenovana ne mari ni za poštovanje ostalih zakona koji regulišu rad institucije kojom rukovodi.
Tu dolazi do frapantnog kršenja radnih prava radnika i najveći broj institucija ne radi ono zbog čega u stvarnosti postoji. To dovodi do najšire posljedice, da građani ne mogu dobiti uslugu od tih institucija. Ne postoji politička volja da se ovo stanje uredi”, nepominje Kisin.

The post v.d. Šampioni: Pojedina javna preduzeća godinama ne imenuju rukovodice na konkursima first appeared on Gerila.info.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS ističu da je riječ o lijekovima (feneterol, ipratropijum bromid, deflazakort tablete, perampanel tablete i acitretin kapsule) koji nisu registrovani u BiH, te su uvršteni na listu A1 lijekova koji se izdaju na recept, a kako bi se i dalje omogućila refundacija troškova oboljelima od rijetkih bolesti koji koriste ove lijekove.

“Na listu A1 je, takođe, uvršten i lijek namijenjen pacijentima koji su na hemodijalizi (kalcijev acetat, magnezijev karbonat), kao i lijek baklofen za pacijente oboljele od cerebralne paralize, multiple skleroze i drugih oboljenja nervnog sistema. U pitanju su, dakle, neregistrovani lijekovi koje porodice oboljelih nabavljaju uglavnom u inostranstvu i naknadno od Fonda refundiraju troškove za te lijekove”, navodi se u saopštenju Fonda.

Ističu da je novim Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske precizirano u kojim slučajevima se može odobriti refundacija troškova zdravstvene zaštite i ona nije predviđena za lijekove koji se ne nalaze na listi lijekova koji se izdaju na recept.

“Svjesni potrebe da su za pojedina teška hronična oboljenja, poput za oboljele od rijetkih bolesti, potrebni i pojedini lijekovi koji nisu bili obuhvaćeni listom lijekova koji se izdaju na recept, Fond je uvrstio na listu pomenute lijekove”, navodi se u saopštenju.

Pored lijekova, na listu A lijekova koji se izdaju na recept za oboljele od rijetkih bolesti, čiji je status potvrđen u Centru za rijetke bolesti, uvrštena je i hrana za posebne medicinske namjene (fantomalt, MCT ulje, L-carnitin Fresenius, Neocate Junior, Milupa GA 2, Glycosade).

Iz Fonda podsjećaju da su oboljelima od pojedinih rijetkih bolesti u Republici Srpskoj od prošle godine dostupne neke od najsavremenijih terapija, za koje je u ovoj godini u okviru Programa lijekova planirano 11 miliona КM. Svi oboljeli od rijetkih bolesti koji su registrovani u Centru za rijetke bolesti su već godinama u Srpskoj oslobođeni plaćanja participacije, bez obzira na dijagnozu i godine života.

O problemu nabavke lijekova za oboljele od rijetkih bolesti Gerila je pisala ranije.

https://www.gerila.info/naslovna/rijetke-bolesti-cesti-problemi-nedostatak-lijekova-za-oboljelu-djecu/

Jedan od najvećih problema, kako su isticali naši sagovornici, predstavlja nezainteresovanost distributera za uvoz tih lijekova, jer veledrogerijama je u interesu da nabave skupe lijekove, ali im se ne isplati da nabavljaju jeftine lijekove. Svaka veledrogerija kada uveze lijek ona obračuna maržu, bez obzira ko lijek plaća.

“Veledrogerijama se ne isplati da uvezu lijek i da ga drže na policama i da čekaju hoće li neko skupiti pola miliona maraka da ga kupi ili neće. Međutim, kada im je garantovano da će ga prodati, kada se nalazi na listi, sigurno će ga naručiti”, izjavio je ranije za Gerilu Dragoslav Šinik, predsjednik Udruženja za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima iz Gradiške.

Što se tiče jeftinijih lijekova kojih nema na našem tržištu, Šinik naglašava da je i dan danas problem kako obezbijeditri modus za uvoz lijekova koji su potrebni a za koje veledrogerije nisu pokazale interes zato što ne mogu zaraditi na njima.

“Ti lijekovi su i dalje rijetki na našem tržištu ali su za njih to male pare. Fond je to riješio na taj način da gdje god kupite lijek oni ga refundiraju, bez obzira na cijenu lijeka. Dakle, refundiraju sve lijekove kojih nema na našem tržištu”, ističe Šinik i dodaje da je ovo generalno dobar potez Fonda koji ljudima olakšava nabavku lijekova.

Gerila.info

The post Na Listu lijekova za oboljele od rijetkih bolesti uvrštena četiri nova lijeka first appeared on Gerila.info.

U saopštenju FZO RS ističe se da je Narodna skupština Republike Srpske po hitnoj proceduri usvojila dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju, čime je Fondu omogućeno da nabavlja u okviru posebnog programa i lijekove za rijetke bolesti.

“Fond je javnu nabavku raspisao na osnovu potreba (koji lijekovi za koja oboljenja su potrebni i u kojim količinama) koje nam je dostavio Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, a nakon inicijative Komisije za rijetke bolesti Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite. U skladu sa tim, u otvorenom postupku za ovu godinu nabavlja se sedam lijekova za rijetka oboljenja, kao što su cistična fibroza, Pompeova bolest, mukopolisaharidoza tip 2 i 4, Gošeova bolest, kao i lijek za liječenje akutnih napada angioedema. Vrijednost nabavke je 4,5 miliona KM bez PDV-a, a obavještenje o nabavci sa svim detaljima je dostupno i na internet stranici FZO RS”, ističe se u saopštenju Fonda.

Iz Fonda naglašavaju da je, budući da je u pitanju međunarodni javni tender, a da u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH ovakvi otvoreni postupci traju minimalno 40 dana, neophodno strpljenje i razumijevanje jer će okončanje kompletne procedure zavisiti od više faktora na koje FZO RS ne može da utiče.

“Pored duge procedure, okončanje javne nabavke zavisi i od zainteresovanosti proizvođača, odnosno distributera koji bi trebalo da u predviđenom roku prikupe potrebnu dokumentaciju da bi se tender realizovao u što kraćem roku i da bi se izbjegle eventualne žalbe. Naša opreznost proizilazi iz činjenice da Zakon o javnim nabavkama BiH jednako tretira nabavku lijekova kao i bilo koje druge robe, te su zbog komplikovanih i dugih procedura nerijetko potrebni mjeseci da bi se nabavka lijekova realizovala”, ističe se u saopštenju.

Dakle, zainteresovanost distributera može biti značajan problem, što je za Gerilu potvrdio i Dragoslav Šinik, predsjednik Udruženja za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima iz Gradiške. On ističe da je veledrogerijama u inetersu da nabave skupe lijekove, ali da im se ne isplati da nabavljaju jeftine lijekove.

“Interes im je kada je lijek pola miliona maraka. Na primjer, za jedno dijete terapija za cističnu fibrozu na godišnjem nivou košta oko 250 hiljada evra. Njima se to isplati uvesti iz razloga što imaju svoju maržu i imaju ekstra dobru zaradu na tome. A, recimo, za frisium (lijek za epilepsiju, op. a.) koji je u Austriji u maloprodaji 13 evra, za njega su nezainteresovani zato što ga ima malo i mala mu je cijena, samim tim mala im je zarada, dok će se za skupe lijekove otimati ko će ih uvesti”, ističe Šinik.

Inače, o ovom problemu je Gerila već pisala.

https://www.gerila.info/naslovna/rijetke-bolesti-cesti-problemi-nedostatak-lijekova-za-oboljelu-djecu/

Svaka veledrogerija kada uveze lijek ona obračuna maržu, bez obzira ko lijek plaća, naglašava Šinik. U ovom slučaju lijek će platiti država, odnosno Fond zdravstvenog osiguranja.

“Uopšte ne sumnjamo da neće biti zainteresovanosti veledrogerija za uvoz skupih lijekova. Njima se ne isplati da uvezu lijek i da ga drže na policama i da čekaju hoće li neko skupiti pola miliona maraka da ga kupi ili neće. Međutim, kada je njima garantovano da će ga prodati, kada se nalazi na listi, sigurno će ga naručiti”, navodi Šinik.

Što se jeftinijih lijekova kojih nema na našem tržištu tiče, Šinik naglašava da je i dan danas problem kako obezbijeditri modus za uvoz lijekova koji su potrebni a za koje veledrogerije nisu pokazale interes zato što ne mogu zaraditi na njima.

“Ti lijekovi su i dalje rijetki na našem tržištu ali su za njih to male pare. Fond je to riješio na taj način da gdje god kupite lijek oni ga refundiraju, bez obzira na cijenu lijeka. Dakle, refundiraju sve lijekove kojih nema na našem tržištu”, ističe Šinik i dodaje da je ovo generalno dobar potez Fonda koji će ljudima olakšati nabavku lijekova.

Gerila.info

The post FZO RS pokrenuo postupak javne nabavke lijekova za rijetke bolesti, na potezu veledrogerije first appeared on Gerila.info.

Ono na šta dijabetičari u Srpskoj danima upozoravaju jeste da im nedostaje trakica za mjerenje nivoa šećera u krvi. I ta njihova upozorenje su, uglavnom, za sada, bez adekvatnog odgovora. Pacijenti su, uzalud, pisali Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i Ministarstvu zdravlja Republike Srpske. I jedne i druge su upozorili da je situacija neodrživa, da je ugroženo zdravlje ali potencijalno i životi pacijenata, da će sve na kraju da mnogostruko više od trakica, mjerača i senzora da košta zdravstvo Republike Srpske jer nedržanje dijabetesa pod kontrolom uzrokuje mnoge druge bolesti, slijepilo, invalidnost…Udruženja oboljelih od dijabetesa za početak traže ono za šta misle da je jednostavno ostvarivo. Proširenje pozitivne liste za trakice i mjerače nivoa šećera kako pacijenti u Srpskoj ne bi zavisili od jednog ponuđača sa kojim FZO godinama sarađuje, tendera i žalbi na dodjeljene tendere Fonda.

Vedran Puzović iz Udruženja dijabetičara DijabetNo1 iz Banjaluke tvrdi da problem sa nemogućnošću dobijanja trakica na recept u apotekama traje već četiri mjeseca.

“Jednostavno, trakice koje FZO nabavlja možete kupiti za novac u apotekama ali ih ne možete dobiti na recept”, kaže Puzović.

U Fondu zdravstvenog osiguranja nisu odgovorili na pitanje da li oni favorizuju određenog dobavljača trakica i mjerača za mjerenje nivoa šećera u krvi. Direktor Fonda Dejan Kusturić, nedavno je, prilikom posjete UKC RS rekao samo da očekuje da sada bude pokrenuta priča oko trakica i napadnut Fond. Kusturić je rekao i da je blokada nastupila jer se jedan ponuđač žalio na tender a odluka po žalbi traje predugo.

Dijabetičari, međutim, na problem sa trakicama ukazuju duže od godinu dana. Oni tvrde da, inače, imaju na raspolaganju nedovoljan broj trakica koje mogu dobiti na recept i da to ne može da bude dovoljno za normalnu i redovnu kontrolu nivoa šećera krvi. Oni godinama mole nadležne institucije da bar djeci dijabetičarima bude omogućeno da na teret FZO RS koriste beskontaktne senzore koji bi značili da se djeca ne moraju nekoliko puta dnevno bosti kako bi izmjerili nivo šećera u krvi. Od toga za sada nema ništa.

GERILA info

The post Dijabetičari upozoravaju niko ne reaguje first appeared on Gerila.info.

Gerila je juče objavila da MUP po nalogu Republičkog tužilaštva istražuje postojanje eventualnih nepravilnosti prilikom uvoza respiratora od strane firme Medietik d.o.o. Banjaluka po narudžbi Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske. Ta kompanija je sa FZO RS 8. aprila 2020. godine potpisala ugovor o nabavci 50 ventilatora za intenzivnu njegu VG 70. Ugovor je bez PDV-a vrijedan 6,7 miliona maraka a FZO je avansno uplatio 6 miliona. Nabavka je sprovedena pregovaračkim postupkom bez obavještenja uz opravdanje da je nabavka hitna. Međutim na uvoz se i pored toga čekalo gotovo mjesec i po a po dostupnim informacijama nije jasno koliko je na kraju respiratora VG 70 uvezeno i koliko su plaćeni. U dokumentaciji Agencije za lijekove BiH piše da je Medietik 14. maja dobio dozvolu za uvoz 50 respiratora vrijednih 2,9 miliona maraka. To međutim ne znači da je dozvola iskorištena. U papirima UIO Bosne i Hercegovine uvoz VG 70 respiratora se pojavljuje u tri navrata. U tim papirima piše da je Medietik te respiratore uvezao 24. juna, 25. juna i 2. jula. Ukupna vrijednost gotovo 12 miliona. U Medietiku i Fondu zdravstvenog osiguranja nisu odgovorili na molbu da pojasne o čemu se konkretno radi. Branislav Borenović, član Privremene istražne komisije predstavničkog doma Parlamenta BiH smatra da se nakon što je afera otkrivena pokušavaju popeglati uvozni papiri.

Krivičnu prijavu protiv Agencije Travel for fun i Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske je predao Transparency international BiH. U ovoj organizaciji tvrde da nije jasno kako je posao nabavke zaštitne opreme za potrebe Instituta za javno zdravstvo dobila turistička agencija koja nema dozvolu za promet medicinske opreme od strane Agencije za lijekove Bosne i Hercegovine.

U agenciji Travel for fun nisu odgovorili na pitanja u vezi sa poslom koji su imali sa Institutom.

U Institutu za javno zdravstvo tvrde da su oni posao nabavke zaštitnih maski i odjela sklopili sa konzorcijumom Travel for fun i Promeding d.o.o. Laktaši koji je u Agenciji za lijekove BiH registrovan kao prometnik medicinske opreme.

“Indikativna je činjenica da su oba ponuđača, „Travel for fun“ i „Procontrol“ navodno ugovore sa Institutom zaključili kao konzorcijumi zajedno sa firmom „Promending“ d.o.o. Banja Luka, iako je u svakom prethodno navedenom Obavještenju o dodjeli ugovora navedeno da je nije riječ o konzorcijumu, već da su ugovori dodijeljeni isključivo ponuđaču „Travel for fun“ ili ponuđaču „Procontrol“. Ovi navodi su se pojavili tek nakon medijskih pisanja o nezakonitim dodjelama ugovora o javnim nabavkama”, tvrdi Damjan Ožegović iz Transparency internationala BiH.

Nabavku medicinske opreme u kojoj je učestvovala agencija Travel for fun istraživala je i državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) zbog sumnje u pranje novca i prebacivanje novca sa računa agencije na privatni račun vlasnika agencije Saše Markovića. SIPA je Markovićev račun blokirala 17. juna prošle godine ali je zakonom blokada od strane SIPE bila moguća samo pet dana. Tužilaštvo BiH je blokadu računa “Travel for fun” i Saše Markovića tražilo tek 24. juna kada je već bilo kasno.

Gerila saznaje da je u posebnom fokusu istrage nabavka zaštitnih odjela za potrebe Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

GERILA info

The post Istraga uvoza agencije “Travel for fun”. Nelogičnosti kod uvoza respiratora. Zakašnjela blokada računa. first appeared on Gerila.info.

Ranije su iz Okružnog tužilaštva u Banjaluci potvrdili da su predmet proslijedili Republičkom tužilaštvu.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske su potvrdili da oni provode istragu u slučaju uvoza respiratora u toku prošle godine.

Nezvanično, posebna pažnja posvećuje se istrazi uvoza ventilatora za intezivnu njegu VG 70 koje je Medietik uvezao za potrebe Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske preko jedne kompanije iz Švajcarske. Ugovor između FZO RS i Medietika potpisan je 8. aprila 2020. godine a vrijedan je 6,7 milionamaraka bez PDV-a. Medietik je po tom ugovoru trebalo da uveze 50 respiratora VG 70. Ugovor je sklopljen pregovaračkim postupkom zbog hitnosti nabavke i specifičnosti situacije prouzrokovane pandemijom virusa korona. Međutim ono što nije jasno jeste to kada su respiratori uvezeni i koliko ih je tačno uvezeno. Ono što piše u zvaničnim dokumentima Agencije za lijekove BiH jeste da je Medietik tražio i dobio dozvolu za uvoz 50 respiratora VG 70 14. maja 2020. godine a navodi se cijena od 2,9 miliona maraka.

Zvanični podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da je Medietik u BIH u tri navrata uvezao respiratore VG70,  24. juna 50 komada vrijednosti 5,8 miliona maraka, 25. juna 25 komada vrijednosti 2,9 miliona maraka i 2. jula 25 komada vrijednosti 2,9 miliona maraka. U Medietiku nisu odgovorili na zahtjev da pojasne nejasnoće u vezi sa uvozom respiratora VG 70.

Na konkretna pitanja u vezi uvoza, cijene i broja respiratora VG 70 nisu odgovorili ni iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske. Dejan Kusturić, direktor FZO RS kratko je kada je prije nekoliko dana bio u posjeti UKC RS samo rekao da istražni organi treba da rade svoj posao a da on tvrdi da je sve urađeno u skladu sa zakonom.

Za uvoz respiratora u RS odnosno BiH interesuje se i Privremena istražna komisija Predstavničkog doma Parlamenta BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH.

Član te komisije, poslanik PDP-a Branislav Borenović rekao je da se u slučaju uvoza respiratora “radi o organizovanoj pljački koja ima međunarodnu dimenziju i u kojoj očigledno učestvuju pojedinci iz institucija koje mogu to da istraže do kraja. Nevjerovatno je da istražna radnja koja je pokrenuta od strane institucija Republike Srpske još traje a sada će godinu dana kako smo mi javno objavili razmjere jedne ogromne afere koja košta narod Republike Srpske desetine miliona maraka. Radi se o povlaštenom polođaju jednog preduzeća koje ima bliske veze sa kabinetom Milorada Dodika“.

Borenović tvrdi da postoji jasno vidljiv nesklad kada se pogledaju uvozne fakture, cijene i ono što je naplaćeno od Fonda zdravstvenog osiguranja. On sumnja da istraga traje predugo iz razloga da se pokušaju namjestiti papiri.

Jedan od vlasnika Medietika je Željko Babić koji je suprug savjetnice Milorada Dodika i nekadašnje zamjenice ministra inostranih poslova BiH, Ane Trišić Babić. Brat Željka Babića je Vladislav Babić koji nema zvanične veze sa Medietikom a nekadašnji je generalni sekretar SDS-a koji je napustio zajedno sa Ognjenom Tadićem.

GERILA info

The post Istraga Medietikovog uvoza respiratora first appeared on Gerila.info.

“Nabavljaćemo sukcesivno kako bi u svakom momentu imali zalihe za 2,3 mjeseca”, rekao je Radovan Višković.

Republika Srpska ne smije doći u situaciju da ostane bez zaštitne opreme ili da je kupuje po većoj cijeni, kaže Višković. On uvjerava kako će postupak nabavke biti urađen transparentno.

Direktor Fonda zdravstvenog osiguranja Dejan Kusturić tvrdi da su dosadašnje nabavke, od marta kada je počela situacija sa virusom korona, urađene po zakonu.

Fond zdravstvenog osiguranja je od sredine marta do sredine maja izvršio nekoliko milionskih nabavki medicinske opreme i zaštitnih maski. Ukupno dvadeset ugovora je sklopljeno u tom periodu u vrijednosti od 54 miliona maraka.

Nabavke su provedene bez raspisivanja otvorenog postupka nabavke pregovaračkim postupkom bez objave obavještenja što je pravdano hitnošću. Vlada je odlukom iz marta omogućila nabavku na ovaj, najmanje popularan način.

U opoziciji su upozoravali da su na ovaj način favorizovane firme koje su u vlasništvu ljudi koji su u SNSD-u ili su bliski ljudima iz vrha SNSD-a.

FZO je tako sarađivao sa “EKO Piramidama” koje se dovode u vezu sa Vicom Zeljkovićem, nećakom Milorada Dodika. Zeljković je demantovao da ima bilo kakve veze sa tom firmom na čijem čelu je, zvanično, Dejan Lukendić. Fond je početkom pandemije sarađivao sa firmom Medicom iz Bijeljine čiji je direktor Ljubomir Perić a koji se pominje kao blizak prijatelj nekadašnjeg ministra zdravlja Republike Srpske Ranka Škrbića.

Fond je sarađivao i sa firmom Medietik iz Banjaluke čiji je jedan od vlasnika Željko Babić, brat Vladislava Babića koji se takođe dovodi u blisku vezu sa Škrbićem. Vladislav Babić je u maju odbio da razgovara sa novinarom Gerile.

Gerila info je krajem jula u tekstu “Ko to sprema nove makse” objavila kako se u Banjaluci uveliko prave zaštitne maske u prostorima koji nisu adekvatno, po zakonu obilježeni. Nakon našeg pisanja na zidu iza kojeg se proizvode maske postavljeno je ime firme.

U Fondu zdravstvenog osiguranja tada nisu odgovorili da li je u planu nova nabavka zaštitnih maski.

GERILA info

The post Spremno 15 miliona za nabavku zaštitne opreme first appeared on Gerila.info.

U krugu nekadašnje fabrike Čajavec u Banjaluci na adresi Jovana Dučića 23 A duže od mjesec dana radi postrojenje iza čijih se zatvorenih vrata proizvode zaštitne maske. Proizvodnja maski počela je u vrijeme kada je vrh Republike Srpske (izvršni komitet SNSD-a) počeo sa najavama uvođenja mjera koje bi podrazumjevale nošenje maski na otvorenom tamo gdje je nemoguće izbjeći kontakte i u zatvorenom obavezno.

Ne zna se ko stoji iza proizvodnji maski u Banjaluci jer na vratima postrojenja nema nikakvog natpisa ni imena firme ni imena odgovornih lica u toj firmi. Naši izvori tvrde da su oko postrojenja u posljednjih mjesec dana viđana lica bliska SNSD-u, neka od njih su ranije poslovala sa Fondom zdravstvenog osiguranja uopravo nabavljajući maske za FZO, a tvrde da je u blizini postrojenja u kojem se proizvode maske viđen i direktor Fonda zdravstvenog osiguranja Dejan Kusturić. Gerila nezvanično saznaje da je postrojenje u kojem se proizvode zaštitne maske u vlasništvu jedne privatne banjalučke zdravstvene ustanove.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske nisu odgovorili na pitanja koja smo im poslali 17. jula. Pitali smo da li Fond planira nabavku novog kontigenta zaštitnih maski i da li direktor Fonda ima bilo kakve veze sa postrojenjem u Banjaluci u kojem se duže od mjesec dana proizvode zaštitne maske.

Da li je Odjeljenju za inspekcijske poslove Grada Banjaluka poznato da u krugu nekadašnje fabrike Čajavec na adresi Jovana Dučiča 23 A radi postrojenje u kojem se prema onome što se može vidjeti proizvode zaštitne maske? Na postrojenju nema nikakvog natpisa niti imena firme ili odgovornog lica a što je predviđeno propisima. Da li ste već obilazili tu lokaciju i imate li saznanja o čemu se radi?– pitanja su koja su koja smo poslali Odjeljenju za inspekcijske poslove grada Banjaluka.

Iz gradske uprave odgovaraju kratko da će provjeriti o čemu se radi.

“Odjeljenje za Inspekcije nema  informacija o vašem upitu ali će kroz inspekcijske kontrole utvrditi činjenično stanje.”

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske posljednju veliku nabavku zaštitnih maski izvršio je za vrijeme vanrednog stanja nakon pregovaračkog postupka. Tada je od kompanije EKO Piramide kupljeno 3 miliona zaštitnih maski po ukupnoj cijeni od 2,5 miliona maraka.

GERILA info

The post Ko to sprema nove maske? first appeared on Gerila.info.