Sarajevska kompanija BBM dobila je koncesiju da istraži zlato u Bakovićima kod Fojnice. Trinaest godina kasnije, u sudskom sporu s kantonalnim vlastima, gotovo 377 miliona maraka potražuje na ime izmakle koristi od projekta čije istraživanje nije završeno, a eksploatacija nije odobrena.

Prema nalazu rudarskog vještaka Zaima Hrvata, prenesenom u presudi Opštinskog suda u Travniku, BBM nije završio istraživanja u potrebnom obimu niti ishodovao rješenje o potvrđivanju količine i kvaliteta rezervi. Vještak navodi i da kompanija nema dozvolu za eksploataciju zlata.

BBM je imao koncesiju da istraži koliko zlata ima u Bakovićima, ali nije imao dozvolu da ga vadi. Međutim, od Kantona traži gotovo 377 miliona maraka za zaradu koju je očekivao od tog zlata.

Kada se tom iznosu dodaju prijavljena šteta i troškovi zastoja, ukupan odštetni zahtjev BBM-a iznosi nešto preko 393 miliona KM!

Opštinski sud u Travniku je prošlog petka, 30. septembra, naložio Srednjebosanskom kantonu da BBM-u produži koncesiju za još 31 mjesec i plati 138.744 KM sudskih troškova. Sud je, dakle, prihvatio zahtjev za produženje koncesije, dok odštetu od 393 miliona KM nije dosudio. Ako presuda postane pravosnažna, Kanton će imati 30 dana da potpiše produženje ugovora. Ukoliko to odbije, koncesija će biti produžena na osnovu same presude, bez potpisa Kantona.

Drugim riječima, Sud o odšteti od 393 miliona KM nije odlučivao i taj zahtjev nije ni usvojio ni odbio. BBM je isplatu tog novca tražio kao rezervnu opciju, samo ako sud odbije produženje koncesije. Pošto je sud prihvatio produženje, nije razmatrao da li kompaniji pripada odšteta i u kojem iznosu.

Produženje kao zaštita budžeta

BBM je u postupku tvrdio da istraživanja nije mogao završiti zbog administrativnih zastoja i blokada pristupnog puta. Sud je prihvatio da kompanija nije odgovorna za nemogućnost realizacije ugovora u predviđenim rokovima, a odgovornost Kantona povezao s preuzetim ugovornim obavezama.

Kantonalni pravobranilac Nevzet Mulić, koji je pred sudom zastupao Kanton, predložio je da se prihvati produženje koncesije BBM-u, a da se žalba uloži samo na 138.744 KM dosuđenih sudskih troškova.

U dopisu od 28. oktobra naveo je da „nije ekonomično pobijati istu presudu u glavnoj stvari“. Procijenio je da bi osporavanje produženja koncesije moglo ponovo otvoriti pitanje odštete od 393 miliona KM, pa je prihvatanje produženja smatrao manjim finansijskim rizikom za Kanton.

Istog dana ministar privrede Sedžad Milanović zatražio je od Vlade da odobri produženje koncesije i poslao joj već pripremljeni nacrt Aneksa 4.

Među ministrima, međutim, nije bilo saglasnosti. Vlada je narednog dana najavila da će se žaliti na presudu.

„Nismo imali jedinstven stav. Nije došlo do preglasavanja jer nismo imali devetu ruku u Vladi“, izjavio je premijer Tahir Lendo.

Ko je smio raspolagati zemljištem?

Za Roberta Oroza, aktivistu Fondacije ACT i člana lokalne zajednice, prije novog produženja mora se razjasniti zakonitost početne dodjele koncesije.

„Zato smatramo da se pitanje produženja koncesije ne može posmatrati samo kao spor između jedne kompanije i Kantona. Prije svega, mora se ispitati zakonitost osnovnog ugovora o koncesiji, svih njegovih aneksa, odluka o dodjeli koncesije i akata kojima je vršena prenamjena državnog šumskog zemljišta“, kaže Oroz za Gerilu.

Da je zemljište u državnom vlasništvu, navodio je i sam BBM tokom ranijeg sudskog spora, što je zabilježeno u presudi iz 2020. godine. U istoj presudi navodi se da je u maju 2015. odobrena prenamjena dijela šumskog zemljišta u građevinsko za potrebe projekta.

Oroz zato upućuje na odluku Ustavnog suda BiH U-2/26, donesenu u septembru povodom koncesija i drugih akata na području Vareša. Sud je utvrdio neustavno raspolaganje državnom imovinom i naložio preispitivanje osporenih akata uz obavezno uključivanje Pravobranilaštva BiH.

Odluka se, naravno, odnosi na Vareš, a za Bakoviće i Fojnicu tek treba utvrditi da li su Kanton i Federacija dozvolili korištenje i prenamjenu zemljišta kojim nisu imali pravo da raspolažu.

Pravnica i aktivistkinja Hajrija Čobo u podnescima od 30. i 31. oktobra traži da Kanton u žalbi ospori zakonitost osnovnog ugovora. Prema njenom tumačenju, ako se utvrdi da je ugovor ništav zbog nedozvoljenog raspolaganja državnom imovinom, BBM na njemu ne može zasnivati ni zahtjev za produženje koncesije ni pravo na traženu odštetu. Sud takvu odluku za Bakoviće još nije donio.

Čobo tvrdi da značaj odluke Ustavnog suda prevazilazi Vareš. Iako je Sud odlučivao o tamošnjim aktima, smatra da se njegovi pravni stavovi moraju primijeniti na sve projekte u BiH koji podrazumijevaju raspolaganje državnom imovinom. To bi značilo provjeru ko je izdavao dozvole, čije je zemljište i da li su institucije koje su odobravale njegovo korištenje za to imale pravo.

U Bakovićima su mještani na posljedice radova upozoravali još 2016. godine, a naredne godine organizovali su blokade pristupnog puta.

„Presijecaju vodu koja i sad nije u funkciji. To traje već godinu dana. Smeta nam buka“, govorio je tada za Žurnal Vlado Kuliš, tadašnji predsjednik mjesne zajednice. BBM je tvrdio da posjeduje potrebne dozvole i da istraživanja ne ugrožavaju stanovništvo.

Oroz danas traži da se u slučaj uključi Pravobranilaštvo BiH i da se prije novog produženja provjeri zakonitost ugovora.

„Stanovnici Bakovića i okoline ne traže privilegije. Traže da se zakoni primjenjuju jednako na sve, odnosno i na građane i na investitore. Naša šuma, naša voda i naš prostor nisu ničija privatna imovina. O njihovoj sudbini ne može se odlučivati zanemarujući javni interes i prava ljudi koji ovdje žive“, poručuje Oroz.

Dejan Rakita / GERILA

The post Fojnica: BBM traži 377 miliona KM izgubljene zarade, a za rudnik zlata nema dozvolu za eksploataciju! first appeared on Gerila.info.

U krugu firme MS Wood u Fojnici danas je izbio jak požar koji je, prema informacijama sa terena, trajao nekoliko sati i ugašen tek u popodnevnim časovima. Prema izjavama mještana, gust dim i plamen bili su vidljivi sa više lokacija u gradu.

Prema nezvaničnim informacijama, riječ je o trećem požaru u posljednja tri mjeseca u ovoj firmi. Dva ranija požara izbila su u pogonu peletare, a prethodile su im jake eksplozije. Današnji požar, navodno, izbio je u silosu, svega dvadesetak metara od privatnih posjeda.

Do objave ovog teksta, nema zvaničnih informacija o eventualnim povrijeđenima niti o uzrocima požara.

Redakcija Gerila.info uputila je zvanična pitanja kompaniji MS Wood u vezi sa današnjim incidentom, prethodnim požarima, eventualnim povredama radnika i mjerama zaštite. Odgovore ćemo objaviti čim ih dobijemo.

Na profilima ove firme na društvenim mrežama do večeras nije objavljena nikakva informacija o današnjem požaru, a zvanična web stranica kompanije je trenutno u izradi.

GERILA

The post Novi požar u firmi MS Wood u Fojnici, treći u posljednja tri mjeseca? (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

U Čemernici kod Fojnice u petak je održan  protestni skup mještana protiv istražnih radova i planirane eksploatacije antimona. Okupljeni građani jasno su poručili da se protive rudniku i uništavanju prirodnog bogatstva njihovog kraja.

Mještani ističu da investitor Rudnik Antimona d.o.o. Kreševo do danas nije uspostavio nikakvu komunikaciju sa lokalnim stanovništvom, niti je javno objavio studiju o uticaju na životnu sredinu. Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da rudarska okna, otvorena prije petnaestak dana, i dalje stoje nezaštićena i bez ikakvih upozorenja, svega stotinjak metara od prvih kuća.

Stanovnici Fojnice i okolnih sela posebno strahuju zbog mogućih posljedica po vodni sistem, ali i zbog pitanja kako bi hiljade tona rude bile transportovane kroz naseljena područja.

Posebno ističu i činjenicu da se planirani rudnik nalazi svega dva kilometra zračne linije od Liječilišta Reumal, koji je u cijelom svijetu prepoznat kao vazdušna banja i centar za rehabilitaciju.

Za Fojnicu, Reumal predstavlja žilu kucavicu i okosnicu lokalne ekonomije, te bi svaki negativan uticaj na njegovu reputaciju i rad imao dalekosežne posljedice za cijeli grad, napominju mještani koji su se okupili na protestu.

„Ne želimo da se našoj zajednici nameću rizični projekti bez našeg znanja i saglasnosti. Naš stav je jasan – mi nismo saglasni sa rudnikom“, poručeno je sa skupa.

Mještani su uputili apel nadležnim institucijama i inspekcijskim organima da hitno reaguju i, na transparentan način, zaštite ljude i prirodu.

The post Protest zbog rudnika antimona! first appeared on Gerila.info.

Betoniranje riječnih korita ili uređivanje riječnih obala, koje postaje sve „popularnije“ u Bosni i Hercegovini, obično se obavlja radi zaštite od poplava ili stvaranja vještačkog ambijenta u gradovima. Međutim, kako stručnjaci tvrde, na mnogim mjestima je ili nepotrebno stvarati zaštitu od poplava ili su obaloutvrde jednostavno zapuštene i ne doprinose mnogo, dok istovremeno uništavaju živi svijet rijeka i ugrožavaju čovjekovo korištenje rijeka i uživanje istih.

Ovaj problem je posebno izražen u manjim mjestima, kao što je Fojnica, mali grad u centralnoj Bosni i Hercegovini, u kome je primijećeno da se u posljednje vrijeme jako puno ulaže u uređenje korita rijeka.

Od 2019. do 2021. godine Vlada Srednjobosanskog kantona (SBK), u kome se nalazi Fojnica, izdvojila je više od 230.000 KM za regulaciju korita rijeka Dragača i Šćona, koje se nalaze na području ove opštine:

• 2019. za projekat “Regulacija korita rijeke Dragače na području općine Fojnica“ 80.000,00 KM;
• 2020. za projekat „Uređenje korita rijeke Dragače – pragovi kod Reumala, općina Fojnica“ 12.810,00 KM i za projekat „Uređenje korita rijeke Šćone-nastavak radova“ 35.000,00 KM;
• 2021. za realizaciju sufinansiranja projekata „Regulacija rijeke Šćone“ 65.000,00 KM i za „Sufinansiranje projekta regulacija korita rijeke Dragače” 45.000,00 KM.

Pored toga, Opština Fojnica je samo prošle godine izdvojila 490.000 KM za uređenje korita rijeka Dragača i Gvožđanka.

Međutim, pojedini građani izražavaju sumnju da se to uređenje i betoniranje korita ne radi na lokacijama koje su ugrožene poplavama i klizištima nego da je u pitanju uređenje okoline određenih osoba, konkretno obala uz njihova imanja.

„Betonira se i radi tamo gdje nikad nije bilo polava i klizišta“, ističe naš sagovornik iz Fojnice koji je želio da ostane anoniman jer je ranije imao neprijatnosti. Upravo ovaj problem ističu i u Centru za životnu sredinu.

„Razumljiva je potreba i gradnja kada je u pitanju zaštita od poplava, ali opet nije to jedino rješenje. Nejasno je zašto se betoniraju korita i uređuju obale tamo gdje poplava nije bilo, ili u gradovima kako bi se napravila „ljepša“ obala, a sam prirodni ambijent kakav sada imamo na čistim rijekama je za naše uslove najbolji i svima najpovoljniji. Nejasno je zašto se to dešava, osim da bi se sredstva trošila i kružila i kako bi se samo nešto „radilo“ i neko „ugradio““, ističe Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

Na naš upit upućen Opštini Fojnica i načelniku ove opštine, u kome smo, između ostalih, postavili i pitanja da li postoji studija o potrebama betoniranja korita zbog poplava ili klizišta u opštini Fojnica; da li se to uređenje i betoniranje korita radi na lokacijama koje su ugrožene poplavama i klizištima ili se radi uređenje obala koje nisu ugrožene; kao i da li postoji studija o uticaju na okolinu u vezi sa betoniranjem korita rijeka u opštini Fojnica, nismo dobili nikakav odgovor.

Odgovor smo dobili iz Kantonalne urbanističko-građevinske inspekcije SBK koji su nam, u vezi sa betoniranjem riječnih korita u opštini Fojnica, naveli „da ova inspekcija ni u kakvom pogledu nije bila informisana o izvođenju takvih radova, niti je bilo ikakvih zahtjeva niti prigovora u vezi s tim. Takođe, u odjelu Ministarstva koji izdaje akte za građenje nije bilo zahtjeva kojim se traže potrebne dozvole za izvođenje takvih radova“. Uputili su nas da se javimo Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK i vodnom kantonalnom inspektoru, kome smo poslali upit, i od koga smo takođe dobili odgovor.

U odgovoru kantonalnog vodnog inspektora navodi se da Kantonalna vodna inspekcija pri Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK „nije zaprimila nikakve pritužbe ili prigovore vezano za uređenje korita rijeke u Opštini Fojnica“.

Međutim, u dopisu istog Inspektorata iz novembra prošle godine, koji potpisuje isti inspektor, upućenog Fondaciji Atelje za društvene promjene – ACT, vezanog za zahtjev navedene fondacije za inspekcijski nadzor u vezi sa radovima u koritu rijeke Dragače u opštini Fojnica, navodi se da inspekcijskim nadzorom nisu potvrđene tvrdnje o gradnji na vodnom dobru.

[pdf-embedder url=”https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/02/inspektorat-SBK-obavijest.pdf” title=”inspektorat SBK obavijest”]

Dakle, iako smo od Inspektorata dobili odgovor da nije bilo prigovora, na osnovu obavijesti istog Inspektorata upućenog navedenoj Fondaciji vidimo da je ipak bilo pritužbi.

Inače, u odgovoru Inspektorata navodi se i da su mještani koji su Fondaciji „svjesno dali pogrešne i nepotpune informacije još u septembru 2019. godine nakon prvog nadzora na ovoj lokaciji od strane ovog inspektora obaviješteni o utvrđenom činjeničnom stanju, odnosno o namjeni objekta i pribavljenim saglasnostima te poduzetim mjerama“. Da li su mještani „svjesno dali pogrešne i nepotpune informacije“ ili ne, može se zaključiti i na osnovu fotografija koje su nam dostavili građani, na kojima se vide mini vodozahvati i položene cijevi u koritu rijeke, odmah uz privatna domaćinstva.

Inače, prije par dana desio se i jedan incident, kada su radnici koji su pokušali da utvrde temelje mosta u selu Gojevići, prekinuli PTT kablove. Do potkopavanja temelja mosta je došlo zbog, kako tvrde mještani, nestručnog produbljivanja korita rijeke Željeznice.

Problem koji se zanemaruje

Iako je, kao što vidimo, bilo zvaničnih pritužbi, naš sagovornik ističe da su to ipak rijetki slučajevi i da u suštini o ovom problemu niko ne govori i da se za betoniranje korita rijeka mještani puno ne bune, „zbog toga što ne smiju ali i zbog toga što to vide kao nekakav razvoj“.

„Pitanje je da li je nakon velikih borbi protiv gradnje malih hidrocentrala cilj Opštine Fojnica da sve svoje rijeke na području opštine pretvore u betonska korita? Kako je krenulo izgleda da će tako biti“, zaključuje naš sagovornik.

Betoniranje korita rijeka, kako ističu stručnjaci, predstavlja još jedan problem koji se kasnije javlja u održavanju samih dionica koje su zabetonirane, jer vremenom se rijeka opet prirodnim putem vraća u prvobitni ambijent nanosima zemlje i rastom vegetacije.

„Održavanje onda izostaje i ne postiže se toliko. Svaki oblik života u betoniranom koritu se ubija, a zatim i onaj oko rijeke, te je tako sada to samo vodeni tok kroz betonsko korito. Kada uzmemo i situaciju da se na mnogim mjestima direktno ispuštaju kanalizacione i druge otpadne vode, a cijevi se jasno i vide, što stvara zagađenje i orgoman smrad, onda je rijeka u ovakvom betonskom koritu više onemogućena da prečišćava sve te materije i dolazimo do toga da su se stvorili dodatni problemi, a potencijalno samo jedan rješio“, ističe Vladimir Topić.

Rijeka sa svojim koritom od zemlje, stijena i kamenja je najpovoljniji ambijent za ljude i kada je čista, puna je života.

„Mnogo je rastinja, žbunja i drveća okolo koji štite od erozija. Takve rijeke nam pružaju mnogo više koristi od onih, zagađenih i betoniranih, kojima, čini se ponekad, fali još samo betonski poklopac i da budu potpuno uništene i zaboravljene u gradovima“, upozorava Topić.

Rijeke na području opštine Fojnica su, kako ističu zabrinuti građani, na dobrom putu da postanu zabetonirane, uništene i zaboravljene. Na žalost današnjih, ali i budućih generacija, kojima ostavljamo samo beton i cijevi.

Gerila.info

The post Sudbina rijeka u opštini Fojnica – zabetonirane, uništene i zaboravljene first appeared on Gerila.info.