Na današnjoj pres konferenciji Šmit je objavio mjere protiv Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjene Srpske (US). Njihovo finansiranje iz svih nivoa budžeta u BiH se obustavlja, a sredstva će biti preusmjerena na poseban račun pri Centralnoj banci BiH.

“Ova odluka podržava napore institucija BiH u suzbijanju kontinuiranih flagrantnih napada vladajuće koalicije Republike Srpske, predvođene SNSD-om i Ujedinjenom Srpskom, na temeljna načela Dejtonskog mirovnog sporazuma te na ustavni i pravni poredak Bosne i Hercegovine”, izjavio je Šmit na vanrednoj konferenciji za medije u Sarajevu.

Šmit je istakao da su Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a, te Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS-a i lider Ujedinjene Srpske, direktni predvodnici aktivnosti koje su u suprotnosti s Dejtonskim mirovnim sporazumom.

“SNSD i Ujedinjena Srpska kontinuirano instrumentaliziraju institucije Republike Srpske kako bi spriječile institucije BiH da efikasno izvršavaju svoje nadležnosti i provode svoje odluke na teritoriji cijele zemlje”, rekao je on, naglašavajući da je teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine neosporan.

Neuspjelo hapšenje u Istočnom Sarajevu

Mjere dolaze svega dan nakon neuspjelog pokušaja pripadnika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) da u Istočnom Sarajevu uruče rješenje o pritvoru Miloradu Dodiku, koje je izdao Sud BiH. Riječ je o jednomjesečnom pritvoru u okviru istrage za pokušaj rušenja ustavnog poretka.

U trenutku pokušaja privođenja, Dodik se nalazio u zgradi Administrativnog centra Vlade RS-a, gdje su ga pripadnici MUP-a RS, uključujući i specijalce s dugim cijevima, zaštitili i fizički spriječili SIPA-u da sprovede sudsku odluku.

SIPA je potvrdila da su njeni inspektori identifikovali osobe koje su spriječile hapšenje i obavijestili nadležne pravosudne institucije. Sud BiH i Tužilaštvo BiH do sada nisu komentarisali ove događaje.

Izvori Gerila.info tvrde da je akcija SIPA, iako neuspješna, ispala onako kako je zamišljena, jer je ovim pokazano da SIPA ne može uhapsiti Milorada Dodika jer predsjednik Republike Srpske ima zaštitu pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Naši izvori tvrde da je ovim potezom SIPA obezbijeđena podrška EUFORA za hapšenje Milorada Dodika.

Sankcije i poruka međunarodne zajednice

Prema Zakonu o finansiranju političkih stranaka u BiH, stranke mogu primati sredstva iz budžeta BiH i entiteta, te lokalnih nivoa vlasti. Šmitova odluka, koja stupa na snagu odmah, obuhvata sve nivoe vlasti: državni, entitetski, kantonalni, opštinski i nivo Brčko distrikta.

“Rukovodstvo SNSD-a i Ujedinjene Srpske pritišću institucije Srpske i njihove građane da počine krivična djela, prijeteći građanima Republike Srpske da će ih sankcionisati ukoliko pokažu bilo kakav oblik otpora i neposlušnosti”, rekao je Šmit.

Dodao je da se poštivanje Dejtonskog sporazuma ne može posmatrati kao stvar izbora: “Svako nepoštivanje ove odluke podliježe krivičnoj odgovornosti.”

Šmit je poručio da će, ukoliko SNSD i Ujedinjena Srpska pokažu punu posvećenost poštovanju Dejtonskog sporazuma, razmotriti ponovno aktiviranje finansiranja.

“Antidejtonsko djelovanje ima svoje posljedice”, rekao je, zaključujući da međunarodna zajednica ostaje čvrsta u podršci ustavnom poretku BiH.

Za kraj, najavio je i današnji sastanak sa komandantom EUFOR-a generalom Lászlóm Sticzom Barbuom u kampu Butmir.

GERILA

The post Zamrznuti računi SNSD-a i Ujedinjene Srpske: Šmit uvodi sankcije zbog “napada na ustavni poredak BiH” first appeared on Gerila.info.

Više od 88 odsto javnih i privatnih medija u Bosni i Hercegovini pretrpjeli su finansijsku štetu kada je u pitanju prihod od marketinga i drugih komercijalnih aktivnosti tokom pandemije COVID-19, pokazala je anketa Udruženja BH novinari. Cilj ankete bio je napraviti ocjenu o potrebama medija za saniranje ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom, a u istraživanju su učestvovali urednici i vlasnici 51 javnog i privatnog medija iz cijele države.

Komercijalni mediji u BiH, posebno radio i TV stanice, te štampani mediji i online portali najviše su pogođeni ekonomskom krizom izazvanom pandemijom koronavirusa, smatraju ispitanici. Pored finansijskih posljedica koje u manjem ili većem obimu trpe praktično svi mediji u državi, aktuelna kriza u velikom broju medija dovela je do redukovane produkcije medijskih sadržaja, a jedan, za sada manji broj medija, morao je otpustiti dio svojih uposlenika – novinara i administrativnog osoblja.

Čak 38 anketiranih vlasnika medija izjavili su da im je tokom krize broj oglašivača smanjen za najmanje 20 odsto. Više od polovine ispitanika navode kako su uprkos krizi uspjeli platiti doprinose za radnike i poreze državi, a manji dio medija (13) nisu uspjeli u potpunosti izmiriti te obaveze. Fakture dobavljačima i druge troškove proizvodnje programa nije platilo 14 medija, njih 30 ispunili su tu obavezu, a sedam medija je djelimično platilo troškove.

Kakve su zapravo stvarne posljedice krize tek će se vidjeti s obzirom na činjenicu da najveći broj medija (54,9%) još uvijek nisu napravili procjenu ekonomske štete nastale za vrijeme pandemije. To je za sada uradilo 41,2% anketiranih. Prema njihovim navodima, najveća šteta pretrpljena je kada je u pitanju prihod od marketinga i drugih komercijalnih aktivnosti (88,2 odsto). Slijedi pad prihoda od sponzorstva (7,8%) te grantova iz budžeta (2%).

Prema grubim procjenama anketiranih vlasnika medija, u zavisnosti od veličine i oblika vlasništva nad pojedinim medijima, ekonomske štete kreću se od više desetina hiljada pa do preko pola miliona maraka.

Ukoliko se ne poduzmu mjere oporavka od krize i ne osigura ekonomska pomoć, veliki broj bh. medija, a posebno lokalnih će se ugasiti, smatraju ispitanici. Navode da institucije BiH, od lokalnog do državnog nivoa vlasti, trebaju osigurati posebnu budžetsku liniju za pomoć i oporavak medija, a u tome bi im bila značajna i pomoć međunarodne zajednice.

Više od 84 odsto anketiranih vlasnika medija smatraju da država treba formirati poseban fond za pomoć medijima u saniranju ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom, kao i sa ciljem jačanja kvaliteta medijskih sadržaja. Prema mišljenju većine ispitanika (58,1%), takav fond trebao bi biti formiran kao potpuno nezavisna institucija, a sredstva bi se trebala dijeliti transparetno i u skladu sa značajem medija, padom prihoda i prikazanim gubicima te brojem zaposlenih radnika.

Jedan od prijedloga koji je podržao najveći broj ispitanika (36) jeste da medijska zajednica treba poslati amandmane na Zakon COVID-19 sa fokusom na ekonomsku podršku medijima i vršiti pritisak da institucije na svim nivoima vlasti usvoje te amandmane. Takođe, većina anketiranih smatra da bi oslobađanje medija od plaćanja poreza/PDV-a na period od godinu dana znatno doprinijelo njihovom finansijskom oporavku.

VIŠEMILIONSKE ŠTETE, VLASNICI MEDIJA STRAHUJU DA ĆE BITI JOŠ GORE

Od početka pandemije do danas, bh. mediji pretrpjeli su višemilionske štete, a mnogi navode da će im trebati i nekoliko godina da se oporave od posljedica. Više od tri miliona maraka izgubila su 32 medija u BiH koje smo u anketi pitali da sami procijene ukupnu ekonomsku štetu nastalu u proteklih nekoliko mjeseci, odnosno u periodu od izbijanja pandemije. Većina anketiranih naveli su da ne mogu dati u potpunosti egzaktne cifre i da se gubici tek sabiraju, a mnogi ističu kako će se prave posljedice krize tek osjetiti u narednom periodu.

The post Covid 19 i ekonomske posljedice: Formirati nezavisni fond za pomoć medijima u BiH first appeared on Gerila.info.