Prema podacima koje prikuplja i objedinjuje platforma Integrity Watch BiH od 2019. do 2025. godine dodijeljena 32.973 tendera ponuđačima koji su finansijski pomagali rad stranaka, a vrijednost poslova išla je i preko 20 miliona maraka.

Ovu platformu pokrenuo je Transparency International u BiH a analiza prikupljenih podataka pokazuje da određeni donatori nakon finansiranja stranaka dobijaju javne ugovore višestruko veće vrijednosti, što otvara pitanje da li formalno skromne donacije predstavljaju ulaznicu u sistem javnih nabavki.

Jedan od najvećih političkih donatora u zemlji je Azmir Husić, biznismen iz Tuzle. On je preko svog preduzeća “Heez transport” krajem 2022. godine Stranci demokratske akcije (SDA) uplatio donaciju od 50.000 maraka.

Prethodno je bilo član Pokreta demokratske akcije (PDA) kojeg je do svog odlaska takođe pomogao sa istim iznosom.Paralelno sa Husićevim prelaskom u SDA-a, “Heez transport” je krenuo da dobija milionske ugovore u rudniku uglja Kreka, a koji su se uglavnom podrazumijevali najam rudarske mehanizacije.

Inače, rudnicima u sklopu Elektroprivrede BiH su u tom periodu kadrirali koalicioni partneri DF i SDA.  Od januara 2022. godine do danas sklopljeno je na desetine poslova vrijednih preko 10,6 miliona maraka, od kojih je najvredniji, za otkopavanje otkrivke, vrijedan 5,24 miliona KM sklopljen u februaru 2023. godine.

Željko Vrkačević vlasnik firme “Braco i Sinovi” iz Brčko distrikta u dva navrata sa ukuopno 13.000 maraka je pomogao Ujedinjenu Srpsku, stranku Nenada Stevandića koja zajedno sa SNSD-om dijeli vlast u Republici Srpskoj. Ova firma je za 36 miliona maraka Vladi Republike Srpske prodala kazino hotel „Theatrum“ u Brčkom, a koji je kasnije preuređen u “Srpsku kuću”.

Inače, rođeni brat Željka Vrkačevića, Dražen, poslanik je u Skupštini Brčko distrikta i predsjednik opštinskog odbora Ujedinjene Srpske u ovom mjestu. Milan Šuvak, vlasnik preduzeća “Šumil” iz Kozarske Dubice jedan je od najvećih finansijera Narodne partije Srpske (NPS), Darka Banjca, a donacije uplaćuje kao fizičko lice.

Tokom 2022. godine je uplatio 19.990 maraka, a od kako je Banjac direktor banje Mlječanica neprikosnoveni je gospodar tendera u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Od zamjene krova, krečenja, do gradnje bungalova i sportskih terena pa čak i nabavke jaja ova firma je dobila poslove vrijedne oko 18 miliona maraka.

Treba napomenuti da je finansiranje političkih partija zabranjeno firmama koje direktno posluju sa organima izvršne vlasti tako da su zbog brojnih prijava koje je CIK-u podnosio Transparency International u BiH, stranke morala vraćati pare donatorima a većina ih je prestala u svojim izvještajima uopšte navoditi pravna lica kao donatore.

Funkcioneri preuzeli finansiranje stranaka

Umjesto toga u finansijskim izvještajima partija počele su dominirati donacije fizičkih lica a zanimljivo je da je prošle godine podrška privrednika političkim strankama izostala i da su glavni donatori bili uglavnom stranački funkcioneri.

Tokom 2025. godine je donirano 2,26 miliona maraka kroz 1.366 donacija, pokazuju podaci iz njihovih finansijskih izvještaja objavljenih na stranici Centralne izborne komisije BiH.

Baza Integrity watch BiH pokazuje da prilivi novca drastično skaču u izbornim ciklusima, dok u godinama bez izbora taj intenzitet drastično opada.

Za prošlu godinu je interesantno i da je od ukupnog iznosa primljenih donacija čak 1,8 miliona maraka završilo kod stranaka iz Republike Srpske, dok su stranke iz Federacije BiH skupile tek manji dio od oko 465.000 KM.

Najviše novca prikupio je Savez nezavisnih socijal demokrata (SNSD) i i to 427.220 KM iz 197 donacija. Najveći donator je Zoran Tegeltija, aktuelni direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH koji je u novembru prošle godine dao 10.000 KM.

Ispod njega je Igor Milojević, funkcioner iz gradskog odbora Trebinje koji je svoju stranku pomogao sa 9.000 KM te doktor Mikajlo Lazić, direktor bolnice Sveti Vračevi iz Bijeljine sa donacijom od 8.000 KM. Istu sumu, odnosno 8.000 KM je donirao i Dalibor Tomaš.

Po 5.000 KM su dali Goran Maričić, direktor Poreske uprave RS, Ljubo Ninković, predsjednik Skupštine grada Banjaluka, Denis Šulić, bivši ministar trgovine i turizma u Vladi RS, MIloš Lukić, direktor Službenog glasnika Republike Srpske.

Na drugom mjestu po ukupnim donacijama je Socijalistička partija koja je kroz 122 donacije u prošloj godini primila 317.765 KM.

U ovoj partiji najveće donacije su iznosile 5.000 maraka, a njih su, između ostalih dali Denis Stevanović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine, Nikola Vukčević, odbornik u Skupštini grada Banjaluka, Igor Kneginić, predsjednik Skupštine grada Prijedor.

Narodni front, Jelene Trivić treća je stranka po ukupnom iznosu donacija primljenih u 2025. godini sa prikupljenih 252.725,42 KM.

Najveći donatori, od ukupno 78 su Milivoje Nović, Tanja Vukmirović i Žarko Tešić sa po 10.000 KM, inače članovi glavnog odbora stranke.

I naredne dvije pozicije zauzimaju stranke iz Republike Srpske. To su Ujedinjena Srpska sa 217. 376 KM donacija i Republička stranka Srpske koja je prijavila priloge od 182.525,40.

Kada je riječ o strankama sa sjedištem u Federaciji BIH, prva po donacijama je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) koja je primila 156.433,90 KM kroz 105 donacija.

Najveći prilog od 5.000 KM je dao Mijo Stanić, ministar finansija u vladi Posavskog kantona, a prate ga Lucija Iljić Džojić, Damir Živković i Đuro Delić sa po 4.000 KM.

Stranka demokratske akcije (SDA) je druga po donacijama u FBIH sa iznosom od 90.116,8 KM.

Stanku je najviše pomogao Salko Zildžić, zastupnik u federalnom parlamentu sa 10.000 KM, a ova politička organizacija je jedna od rijetkih koju su pomagala i privatna preduzeća sa ukupnim iznosom od 10.400 KM.

Bitnije donacije u ovom entitetu imala je i stranka “Snaga Naroda” Rame Isaka a najveći prilog je dao biznismen Dario Pekić.

Generalno, kada se podaci iz prošle godine saberu sa onima na platformi Integrity Watch BiH od 2018. godine najviše donacija je imala SDA i to 2.321.016,59 KM.

Drugi je SNSD koji je prikupio 1.195.736,3 KM, dok je treća stranka sa donacijama Ujedinjena Srpska kojoj je za osam godina donirano 1.195.736,3 KM.

Zanimljivo je da se među najvećim donatorima pojavljuje i politička stranka, odnosno Narodni demokratskipokret koji je Socijalističkoj partiji u dva navrata 2022. godine donirao ukupno 45.000 KM.

Inače, pored finansiranja političkiuh partija, Integrity Watch BiH prati javne nabavke i imovinske kartone izabranih zvaničnika.

Platforma omogućava uvid u to kako se troši javni novac, ko dobija javne ugovore i koje se procedure koriste, kako se finansiraju političke stranke, uključujući izvore donacija te kako izabrani javni funkcioneri prijavljuju svoju imovinu.

(transparentno.ba)

The post Privrednici koji finansiraju stranke dobijali milionske poslove na tenderima first appeared on Gerila.info.

TI BiH je terenskim snimanjem evidentirao 437 promotivnih plakata na lokacijama predviđenim za plaćeno oglašavanje, čija se ukupna vrijednost za 15 dana kampanje procjenjuje na 297.000 KM. Karanova kampanja imala je dva i po puta više takvih oglasa. Paralelno, samo u prvih 11 dana kampanje, predizborni skupovi su procijenjeni na dodatnih 407.000 KM, pri čemu je SNSD potrošio najviše – uglavnom zahvaljujući velikim skupovima i skupim restoranskim uslugama.

Medijska slika pokazuje još dublju neravnotežu. Prema monitoringu koji je radio TI BiH, Karanova kampanja u televizijskim programima koštala je više od 80.000 KM, dok SDS nije imao nijedan plaćeni spot na televizijama koje su analizirane. Na portalima i društvenim mrežama pojavili su se brojni promotivni sadržaji koji nisu označeni kao plaćeni, ali su ih, po karakteru i narativu, analitičari jasno prepoznali kao dio političkog marketinga.

Kampanja na platformama kompanije Meta bila je neuporedivo skromnija nego u ciklusima redovnih izbora. SNSD skoro da nije koristio Facebook i Instagram oglase preko zvaničnih stranica, što ukazuje da su ključni resursi preusmjereni na tradicionalnije oblike promocije i na medije pod državnim uticajem.

I dok stranke, prema zakonu, moraju objaviti promete sa posebnog računa za kampanju, TI BiH upozorava da je nadzor gotovo simboličan. Novi zakon u RS više ne predviđa finansiranje stranaka iz budžeta, pa će biti posebno važno utvrditi odakle stranke pokrivaju stotine hiljada maraka izborne potrošnje. Već su zabilježene značajne razlike između prijavljenih i stvarnih troškova: na prošlim lokalnim izborima stranke su ukupno prijavile 2,6 miliona KM manje, a samo SNSD nije prijavio troškove predizbornih skupova u iznosu od oko 1 milion KM.

Medijska dominacija SNSD-a bila je najvidljivija na RTRS-u, koji je u 11 dana kampanje Karana prikazao 57 puta, kroz ukupno 2 sata i 20 minuta programa. Branku Blanuši pripalo je svega 20 sekundi, u vidu dvije kratke izjave. Kako Izborni zakon zabranjuje promociju kandidata u informativnim emisijama, Karan je prikazivan kao ministar i „profesor ustavnog prava“, dok Blanuša, koji nema javnu funkciju, nije imao mogućnost da se pojavi u okviru institucionalnih aktivnosti.

Ipak, najveću količinu prostora nije dobio ni jedan ni drugi kandidat – već Milorad Dodik, koji se u 11 dana kampanje pojavio čak 66 puta, u trajanju od 1 sat i 45 minuta programa. Iako bez ikakve funkcije, njegovi događaji – posjete lokalnim zajednicama, označavanje početka radova, posjete preduzećima – prikazivani su kao aktivnosti od institucionalnog značaja, uz prisustvo Karana. Time se u potpunosti briše granica između funkcije i kampanje, iako je zloupotreba javne pozicije za političku promociju izričito zabranjena zakonom.

RTRS je u cijelom periodu kampanje za SNSD-ove funkcionere izdvojio gotovo 11 sati programa, dok su funkcioneri SDS-a ukupno bili prisutni samo 7 minuta i 24 sekunde.

TI BiH je istovremeno dokumentovao 154 slučaja zloupotrebe javnih resursa tokom predizbornog perioda. Najveći broj odnosi se na otvaranja javnih radova, koja se intenziviraju samo u vrijeme izbora, te na podjele jednokratnih pomoći građanima – što je zakonom strogo zabranjeno. Zbog toga su podnesene prijave protiv načelnika Ugljevika, Stanara i Foče, koji su dijelili novčane pomoći penzionerima, socijalnim kategorijama ili višečlanim porodicama, koristeći javna sredstva za izbornu korist.

TI BiH je do sada podnio devet prijava CIK-u, uključujući dvije za preuranjenu kampanju SNSD-a. CIK je izrekao kazne: 6.000 KM SNSD-u za zloupotrebu djece na skupu u Istočnom Sarajevu i 30.000 KM zbog govora mržnje Milorada Dodika. Prijava protiv ministra finansija Srđana Amidžića, zbog narušavanja integriteta izbornog procesa, odbačena je zbog tehničke okolnosti – izjava je data prije zvanične prijave SNSD-a za učešće na izborima.

Iako je kampanja za prijevremene izbore bila manje intenzivna nego u redovnom ciklusu, TI BiH naglašava da je sankcionisanje zloupotreba javnih resursa od presudne važnosti. Mali broj kazni u prethodnim ciklusima nije promijenio duboko ukorijenjene obrasce ponašanja. Političke strukture i dalje vide javne institucije, budžete i medije kao produžetak stranačke kampanje – a ne kao resurse svih građana.

GERILA

The post Kampanja za prijevremene izbore koštala skoro 800.000 KM: SNSD dominira troškovima, medijskim prostorom i zloupotrebama javnih resursa first appeared on Gerila.info.

Ovim se podriva i institucionalni poredak i stvara pravna nesigurnost, jer se uvodi nadležnost Republičke izborne komisije, iako je kontrola finansiranja propisana Izbornim zakonom i Zakonom o finansiranju političkih stranaka BiH i u nadležnosti je Centralne izborne komisije BiH. 

Predloženi Zakon ukida budžetsko finansiranje svim partijama kao odgovor na odluku OHR-a kojom se obustavljaju isplate iz budžeta SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj, jer njegovim donošenjem prestaje važiti Zakon o finansiranju političkih stranaka iz budžeta Republike, grada i opštine. Efekte toga najviše će osjetiti stranke koje nisu na vlasti i koje na ovaj način gube najveći dio prihoda, a osnovna namjera je da se omogući vladajućim partijama da te prihode nadomjeste kroz donacije privilegovanih privatnih preduzeća.

Njima se ovim rješenjem omogućava da stranci doniraju do 100.000 KM što se direktno kosi sa državnim zakonom koji reguliše ovu oblast. Takođe postavljeni su i veći limiti na donacije članova stranke i fizičkih lica što je u potpunoj suprotnosti sa državnim zakonom. Nadalje, za razliku od važećeg Zakona BiH, ne predviđaju se nikakve zabrane doniranja partija za firme koje posluju sa državom, što praktično znači legalizaciju korupcije i svojevrsnog reketa. 

Kako to u praksi izgleda javnosti je dobro poznato iz afere “korona ugovori” gdje je jedan od optuženih u ovom predmetu na sudu priznao da je navodno 250.000 KM javnog novca koji je dobio kroz tender odnio u Ujedinjenu Srpsku.  TI BiH je više puta upozoravao na ovakve pojave jer su prijavljeni troškovi izbornih kampanja puno manji od stvarnih  a samo za posljednje izbore stranke su prikazale najmanje 2,6 miliona KM niže troškove od procjene TI BiH-a. 

Iz svega je jasno jedino da je krajnji cilj ovog prijedloga omogućavanje dodatnih izvora finansiranja  strankama koje su i do sada zloupotrebljavale javna sredstva, a kojima je sada ukinuto finansiranje iz budžeta. Ono što jedino nije jasno je kako bi predloženi zakon uopšte bio provodiv, imajući u vidu da su sva pitanja izbora prihoda, troškova, izvještavanja, nadzora i revizije stranaka već regulisana na nivou BiH. Zbog toga TI BiH poziva poslanike da odbace ovo rješenje jer osim što predstavlja podrivanje institucionalnog poretka, uvodi i potpuni haos u oblast finansiranja političkih stranaka.

(ti-bih.org)

The post Predloženi Zakon o finansiranju političkih organizacija RS urušava institucionalni poredak i legalizuje reket i korupciju first appeared on Gerila.info.

Ova odluka je došla nakon što je visoki predstavnik Krisstijan Šmit (koga Republika Srpska ne priznaje) donio odluku kojom se zaustavlja finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske iz (državnog) budžeta.

“Zalažemo se da sve partije imaju jednaka prava i mogućnosti. Ne mogu se diskriminacijom provoditi demokratija i zakon. Već godinu dana je spreman zakon o finansiranju političkih partija. Mi smo se odlučili da niko od partija ne dobija novac iz budžeta“, rekao je Stevandić.

Ipak, postavlja se pitanje kome će ova odluka nanijeti više štete: opoziciji ili Dodikovim koalicionim partnerima. Podssjećamo, SDS-u je račun „zamrznut“, dok se ostale stranke opozicije finansiraju direktno iz budžeta, baš kao i većina SNSD-ovih koalicionih partnera. Član Glavnog odbora SDS-a Aleksandra Pandurević kaže da ovaj potez predstavlja potpuno gušenje demokratije.

“Zašto se nisu sjetili da ovakav zakon predlože kada je OHR 2004. godine zabranio finansiranje SDS-a iz budžeta? Zašto ga nisu donijeli kada je prije godinu dana Agencija za bankarstvo naložila gašenje računa SDS-a u bankama? SDS nije i neće biti pogođen tim zakonom, jer SDS i nema račun. Neće biti pogođen ni SNSD, jer se finansira iz torbi koje im ostavljaju u kancelarijama“, kaže Pandurević.

Ona smatra da Dodik na ovaj način guši DEMOS, stranku Darka Banjca, SP i DNS, jer im ne vjeruje zato što Šmit nije i njih sankcionisao i jer niko od njih nije na OFAC listama. PDP i pokret Nebojše Vukanovića biće kolateral obračuna unutar koalicije.

“Ovakav zakon je neustavan i predstavlja gušenje demokratije, pa i slobode u Republici Srpskoj. Vlast ima resurse i bez tih sredstava. Ovim zakonom se pokušava ugušiti opozicija, jer ta sredstva služe da partije mogu praviti organizaciju. Iz njih plaćaju kancelarije, tehničko osoblje i finansira se kampanja. Hoće li se na livadama sastajati? SNSD je sebi skoro svuda kupio kancelarije. Odakle će opozicija platiti oglašavanje u kampanjama? Odakle će platiti eksperte koji pomažu u izradi zakona“, pita Pandurević.

Politički analitičar Tanja Topić za „Gerilu“ kaže da je Dodik najavom ovog zakona koalicione partnere doveo u predinfarktno stanje. Ona dodaje da je sve i dalje u domenu najave i da se lako može desiti da do donošenja zakona i ne dođe.

“Opozicija je navikla na mrvice sa stola. Nekim od opozicionih stranaka računi su blokirani godinama i nauili su da se dovijaju na razne načine. Fascinantno je, zapravo, kako niko od koalicionih stranaka u vlasti ne smije protestvovati, odnosno suprotstaviti se vrhovnom autoritetu. Svi oni poput gusaka u magli tumaraju u susret sopstvenog laganog nestajanja sa političke scene“, kazala je Topić.

Lider „ReStarta“ Stefan Blagić smatra da će donošenje ovog zakona ugušiti podjednako i Dodikove koalicione partnere i opoziciju. Sve stranke se, podsjeća on, finansiraju iz budžeta u skladu sa izbornim rezultatima.

“Upitna je ustavnost tog zakona. On bi se u Srpskoj mogao provesti u djelo. Teško je reći ko će biti više oštećen. Ta ideja je u osnovi dobra, ali manje odgovara opozciji. Vlast može na razne načine da dođe do para – preko trgovine uticajem do sumnjivih poslova. Vukanović je pokazao da se bez ikakvih sredstava može preći cenzus i ući u parlament“, rekao je Blagić.

Poslanik Pokreta za pravdu i red u parlamentu Srpske Đorđe Vučinić kaže za naš portal da na dnevnom redu naredne sjednice NSRS nema sličnog prijedloga, što znači da je vlast shvatila da ne može ići u nove neustavne pohode i da ne može baš sve onako kako im se prohtije na prvu da se i ostvari.

“Moguće je da je bilo pritisaka i nezadovoljstva i od strane takozvanih malih stranaka u vladajućoj koaliciji, mada nisam siguran koliko bilo ko od njih smije da talasa, jer to ne rade čak i kada im SNSD uništava odbore i preotima odbornike i poslanike. Međutim, prvobitna zamisao gađala bi najviše one koji nisu u dodiru sa budžetom, s obzirom da znamo da je kod nas nažalost ustaljena praksa da se javne institucije i javna preduzeća posmatraju kao plijen, što je i više nego koristan alat za sve dozvoljene ili nedozvoljene radnje koji može dobro da kompenzuje primanja iz budžeta na osnovu parlamentarnog života neke stranke u NSRS, Parlamentu BiH i lokalnim skupštinama“, rekao je Vučinić.

Najviše bi ovim zakonom, smatra on, bila pogođena lista Nebojše Vukanovića, ali oni su, kaže Vučinić, dokazali na prošlim opštim izborima da novac ne znači ništa i da bukvalno praznih ruku, što narod kaže „bez marke i dinara“, mogu ostvariti povoljan rezultat i imati poslanike i u PD PSBiH i u NSRS.

G. Dakić, Gerila info

The post Novi zakon protiv opozicije i koalicionih partnera first appeared on Gerila.info.