Aleksandar Džombić je optužen da je kao tadašnji predsjednik Vlade RS i predsjednik Kreditnog odbora Skupštine akcionara IRB-a počinio krivično djelo zloupotreba položaja, odnosno da je vršio uticaj na druge članove da se Energoliniji dodjeli sporni kredit.

Iz Republičkog javnog tužilaštva ranije je, nakon podizanja optužnice, saopšteno da je optužnica protiv Džombića podignuta u vezi sa nezakonitom dodjelom kredita Investiciono-razvojne banke Republike Srpske preduzeću “Energolinija” Zvornik 2012. godine u iznosu od 19,4 miliona KM.

Optužnicu je podiglo Posebno odjeljenje Republičkog javnog tužilaštva za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala.

Optužnica Džombića tereti da je “urgirao” kod rukovodstva IRB-a da “Energoliniji” bude odobren kredit od 19,4 miliona maraka iako je to preduzeće bilo prezaduženo. On je u toku suđenja negirao da je vršio pritisak na IRB kako bi kredit bio odobren.

Do otvaranja stečaja u “Energoliniji” naplaćen je dug u iznosu 518.477 maraka.

Suđenje Aleksandru Džombiću počelo je u martu 2022. godine.

Prema navodima optužnice, Džombić je učestovao u  nezakonitoj dodjeli kredita Investiciono- razvojne banke RS,  preduzeću “Energolinija” iz Zvornika.

Banka je 2012. godine toj firmi dodijelila 19 miliona i 400 hiljada maraca kreditnih sredstava, a Džombića terete da je bio svjestan da je korisnik kreditno nesposoban i da neće moći vraćati kreditna sredstva.

Prema navodima optužnice, Kreditni odbor Investiciono-razvojne banke Republike Srpske je 10. novembra 2011. godine donio odluku kojom se odbija zahtjev „Energolinije“ d. o. o. Zvornik za dodjelu kredita zbog toga što je preduzeće bilo prezaduženo i imalo je problema u izvršavanju obaveza prema povjeriocima.

Ukupne obaveze preduzeća na dan 30. septembra 2011. godine iznosile su 35.559.623 KM.

Tužilac Radenko Janković je, prilikom čitanja optužnice na početku suđenja, naveo da je nakon toga, optuženi, kao predsjednik Vlade Republike Srpske pozvao direktora Investiciono razvojne banke Republike Srpske Milenka Pavlovića  radi ubjeđivanja da zahtjev za kredit „Energolinije“ d. o. o. Zvornik treba prihvatiti, na šta Pavlović nije želio da pristane, već je podnio ostavku na mjesto direktora pomenute banke.

„Nakon čega je „Energolinija“ d. o. o. Zvornik 18. januara 2012. godine ponovo podnijela zahtjev za kredit Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske a. d. Banjaluka u iznosu od 19.476.650,00 KM, da bi optuženi Aleksandar Džombić u svojstvu predsjednika Vlade Republike Srpske 26. januara 2012. godine potpisao Zaključak Vlade Republike Srpske broj 04/1-012-2-106/12 kojim se zadužuje Investiciono-razvojna banka Republike Srpske da ponovo obradi zahtjev za kredit „Energolinije“ d. o. o. Zvornik i da se on uputi u proces odlučivanja, što je bio pritisak da se zahtjev za kredit „Energolinije“ d. o. o. Zvornik koji je prethodno osnovano odbijen ponovo razmatra i usvoji, što je i učinjeno“, pročitao je tužilac Janković u martu 2022. godine u sudnici Okružnog suda u Banjaluci.

U optužnici se navodilo i da je Odjeljenje za plasmane pravnim licima u IRB-u RS u svojoj analizi dalo mišljenje po kome se Energoliniji može odobriti kredit od dva miliona KM, nakon čega je Kreditni odbor IRB-a donio prijedlog da se ovom preduzeću dodjeli kredit od maksinmalno  6,24 miliona KM.

„U namjeri da „Energoliniji“ d. o. o. Zvornik i njenim vlasnicima pribavi imovinsku korist iskoristio svoj položaj i ovlašćenja kršeći odredbu člana 9. stav 3. Uputstva o direktnom plasmanu sredstava Projekta kreditiranja malih i srednjih preduzeća iz sredstava zajma Evropske investicione banke koje je donijela Uprava Investiciono-razvojne banke Republike Srpske 13. maja 2011. godine po kojoj je Investiciono-razvojna banka Republike Srpske jedina ovlaštena da u skladu sa svojom poslovnom politikom vrši ocjenu kreditne sposobnosti podnosioca zahtjeva za kredit i procjenu zahtjeva za kredit“, pisalo je u optužnici protiv Džombića.

Navedeno je i da je Džombić potpisao odluku koju je donio Kreditni odbor Skupštine akcionara IRB-a RS, kojom se Energoliniji odobrava kredit u iznosu od 19.400.000,00 KM, pri čemu je bio svjestan da je korisnik kredita kreditno nesposoban i da neće moći vraćati kreditna sredstva.

Navedena sredstva, dodaje tužilac, djelimično su bila upotrebljena za investiciju za koja su tražena, u iznosu nešto većem od 10 milion maraka, a dio sredstava je različitim kanalima iznesen iz BiH.

Energolinija je kredit otplaćivala do novembra 2012.godine, nakon čega je obavezu vraćanja kredita peruzelo preduzeće Alumina koje je bilo jedan od jemaca za kredit, ali koje je prestalo sa isplatom kredita 31.decembra 2014.godine.

S obzirom da u navedenom momentu, nije ni počelo vraćanje glavnice, na taj način je IRB-u RS nanesena šteta od 19,4 miliona maraka.

Nakon što je Okružni sud presudom 2023. godine oslobodio Aleksandra Džombića njegov advokat Zoran Bubić rekao je da je presuda očekivana.

Sudija Draga Uletilović rekao je tokom čitanja presude da je optuženi postupao u dobroj namjeri da udovolji zahtjevu Energolinije, te da je Sudsko vijeće utvrdilo da su neutemeljeni navodi optužnice.

„Ovdje nema individualne odgovornosti optuženog, nema umišljaja i namjere da se pričini šteta. Taokđe, neutemeljeni su i navodi, a i nije dokazano da je optuženi vršio pritisak na bivšeg direktora IRB-a Milenka Pavlovića“, rekao je Uletilović.

Nakon odluke Vrhovnog suda trebalo bi da uslijedi ponovljeno suđenje.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Vrhovni sud ukinuo oslobađajuću presudu Aleksandru Džombiću! first appeared on Gerila.info.

Samo Rusija ima lošiji rezultat od BiH, koja ove godine ima ocjenu 35, na skali od 0 (najgori) do 100 (najbolji rezultat). Iako je BiH dobila za jednu ocjenu više nego prošle godine, nazaduje u odnosu na sve prethodne godine, te ovaj rezultat i dalje drži BiH na dnu regiona i na 108 mjestu u svijetu od 180 zemalja.  

Fokus globalnog istraživanja CPI ove godine je na sektoru pravosuđa, kao ključni razlog ovakvog stanja za Bosnu i Hercegovinu u izvještaju TI navodi se disfunkcionalna vladavina prava, sveprisutna korupcija u uslovima opšteg demokratskog nazadovanja i udara na slobodu medija i civilno društvo koji nadziru rad vlasti i igraju važnu ulogu u otkrivanju i suzbijanju korupcije. Za ovo posljednje „najzaslužnije“ su vlasti u Republici Srpskoj koje su pojačale napore da ućutkaju kritičare kroz kriminalizaciju klevete i niz zakona kojima se nastoji suzbiti sloboda medija i djelovanje organizacija civilnog društva. Pored toga se dodaje da će Zakon o imunitetu RS, ako se usvoji, biti dodatni udarac na već oslabljenu vladavinu prava, jer će onemogućiti procesuiranje visokih zvaničnika za korupciju koji se gotovo nikako ne procesuiraju zbog katastrofalnog stanja pravosuđa u cijeloj BiH.    

U regionalnom izvještaju se navodi  da su pravosudni sistemi Bosne i Hercegovine i Srbije uglavnom nesposobni goniti i sankcionisati javne zvaničnike koji zloupotrebljavaju svoj položaj, a ovo potvrđuju i podaci koje TI BiH objavljuje svake godine, gdje imamo porazne rezultate kada je u pitanju broj podignutih optužnica i osuđujućih presuda za visoku korupciju. U prošloj godini imali smo i niz oslobađajućih presuda visokim zvaničnicima za krupne korupcijske afere poput Bobar banke i Energolinije, gdje za višemilionsku štetu po javni interes na kraju niko nije odgovarao. Takođe, niz afera u bosanskohercegovačkom pravosuđu i istrage protiv nosilaca najvažnijih pravosudnih funkcija dodatno su potkopali povjerenje javnosti, što su potvrdila i istraživanja koje je proveo TI BIH, gdje preko 40% građana korupciju najviše vidi u pravosuđu, a koje ima ključnu ulogu u borbi protiv korupcije. Reforma pravosuđa na kojoj se dugo insistira potpuno je blokirana od strane ključnih političkih partija, a nedavne izmjene Zakona o VSTV-u nisu još osigurale integritet sudija i tužilaca, jer je ova institucija priznala postojanje problema prilikom primjene novih ovlašćenja koja se tiču provjere imovinskih kartona.  

Sličan pristup bosanskohercegovačkih vlasti vidjeli smo i kod provođena ostalih antikorupcijskih reformi, gdje su brojni reformski zakoni obesmišljeni i usvojeni samo radi privida reformi, a i dalje se čeka usvajanje ključnih zakona neophodnih za efikasniju borbu protiv korupcije, poput zakona o sukobu interesa, zaštiti prijavilaca korupcije u FBiH, te novih zakona o javnim nabavkama i VSTV-u. Također, izostale su i reforme javne uprave, javnih preduzeća i najvažnija izborna reforma, gdje ponovo imamo pokušaje vlasti da obesmisle tehničke izmjene Izbornog zakona i ostave prostor za krađu glasova, trgovinu biračkim odborima i zloupotrebu javnih resursa.  

Zbog toga se BiH u ovogodišnjoj ocjeni CPI za regiju Istočne Evrope i Centralne Azije pominje među zemljama koje već godinama bilježe nazadak, zajedno sa Turskom, Tadžikistanom, Srbijom i Rusijom, koji bilježe najgori rezultat do sada. Sa druge strane, neke zemlje iz ove regije u zadnjih deset godina napravilo je značajan napredak u borbi protiv korupcije, a među njima su Moldavija, Ukrajina, Sjeverna Makedonija i Kosovo.   

Prilozi:

CPI 2023_Prezentacija

CPI – Regionalni izvještaj

Press rls 30.01.2024

Više o rezultatu istraživanja Indeksa percepcije korupcije CPI za 2023. godinu

The post IZNENAĐENI? BiH je druga najlošije rangirana zemlja u Evropi po stanju korupcije (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Bivši premijer Republike Srpske Aleksandr Džombić oslobođen je optužbi za zloupotrebu  prilikom dodjele kredita od 19,4 miliona maraka firmi “Energolinija” iz Zvornika.

Sudija Draga Uletilović rekao je tokom čitanja presude da je optuženi postupao u dobroj namjeri da udovolji zahtjevu Energolinije, te da je Sudsko vijeće utvrdilo da su neutemeljeni navodi optužnice.

„Ovdje nema individualne odgovornosti optuženog, nema umišljaja i namjere da se pričini šteta. Taokđe, neutemeljeni su i navodi, a i nije dokazano da je optuženi vršio pritisak na bivšeg direktora IRB-a Milenka Pavlovića“, rekao je Uletilović.

On je objasnio da je Kreditni odbor kojim je predsjedavao Džombić imao diskreciono pravo da donosi ove odluke, ali da je riječ o kolektivnom organu, a kada odlučuje kolektivno tijelo nema krivične odgovornosti pojedinca.

Takođe,Sudsko vijeće je odbacilo i tvrdnje tužioca da je optuženi bio u obavezi da prati namjensko trošenje sredstava IRB-a, posebno zbog činjenice da je Džombić već 2013. napustio pozicije u Vladi RS.

„Zašto je bio usporen i prinudne naplate duga i zašto IRB nije reagovao mnogo ranije kada je riječ o ovom kreditu nije pitanje za ovaj slučaj“, rekao je Uletilović koji je prokomentarisao i da su bivši vlasnici svih preduzeća koja su poslovala u okviru bivšeg  giganta „FG Birač“ iz kriminalnih razloga vršile podjele perduzeća, da bi izvlačili iz njih novac.

„Očigledno je postojala skrivena namjera tih Litvanaca, uprkos namjerama Vlade RS da se održi u životu cijeli taj kraj. Kako je svjedok Zoran Tegeltija rekao, ti litvanski vlasnici su preko noći 2013.napustili BiH i sada su nedostupni organima gonjenja, iako se od tada vodi istraga protiv njih“, dodao je Uletilović.

Presuda je prvostepena i dozvoljeno je pravo žalbe.

Branilac Aleksandra Džombića, advokat Zoran Bubić,  rekao je nakon izricanja presude da je presuda očekivana jer je od početka nije bio nijedan dokaz protiv njegovog branjenika.

„Ako ste vidjeli, Tužilaštvo se pozivalo na svjedoke iz čijeg iskaza i sadržaja njihovih iskaza proizilazi da Džombić nije izvršio krivično djelo. Izrazili smo sumnju da je od početka tražen bilo kakav optuženi da se spasi predmet u okruženju kada su strani državljani Litvanci otišli i prestali biti dostupni organima gonjenja“, rekao je Bubić.

Kaže, nije odgovornost optuženog zašto su sporo reagovali organi gonjenja.

„Moram da kažem da je istragu vodio drugi tužilac, a ne postupajići tužilac doktor Janković. Dakle, gurnuli su jednog vrsnog pravinka u postupak u kojem optužnica nije imala nikakvih šansi“, izjavio je Bubić, te dodaoda je zbog cijelog postupka njegov branjenik trpio štetu.

Podsjećamo, Aleksandar Džombić je optužen da je kao tadašnji predsjednik Vlade RS i predsjednik Kreditnog odbora Skupštine akcionara IRB-a počinio krivično djelo zloupotreba položaja, to jeste da je vršio uticaj na druge članove da se Energoliniji dodjeli sporni kredit.

Tokom iznošenja završnih riječi na suđenju prije tri dana, republički javni tužilac Radenko Janković je rekao da su bivši vlasnici i članovi uprave, koji su bili iz Litvanije, iz preduzeća koja su bila u sastavu nekadašnje kompanije izvukli oko milijardu maraka.

Gerila.info

The post Aleksandar Džombić oslobođen optužbi za zloupotrebu službenog položaja first appeared on Gerila.info.

piše BIRN BiH

Iz Okružnog suda su potvrdili da je republički javni tužilac optužnicu djelimično izmijenio u činjeničnom opisu, dok je pravna kvalifikacija ostala ista.

Javnost nije prisustvovala ročištu jer je suđenje počelo pola sata ranije od najavljenog termina, o čemu nije bilo zvanične najave. U Sudu objašnjavaju da je to učinjeno zbog vanrednih okolnosti.

“Ročište je pomjereno za pola sata zbog iznenadnih obaveza člana Vijeća, o čemu su se stranke saglasile, te zbog kratkih rokova i drugih suđenja napravljen je propust u zavođenju promjene u rasporedu suđenja”, odgovorili su iz Okružnog suda za BIRN BiH.

Aleksandar Džombić se prvobitnom optužnicom tereti za zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja pri dodjeli kredita preduzeću “Energolinija” iz sredstava Investiciono-razvojne banke Republike Srpske (IRB). Optužnica Džombića tereti da je “urgirao” kod rukovodstva IRB-a da “Energoliniji” bude odobren kredit od 19,4 miliona maraka iako je to preduzeće bilo prezaduženo. On je u toku suđenja negirao da je vršio pritisak na IRB kako bi kredit bio odobren.

Do otvaranja stečaja u “Energoliniji” naplaćen je dug u iznosu 518.477 maraka.

U dosadašnjem toku suđenja Aleksandru Džombiću svjedočilo je nekoliko vještaka ekonomske struke, a kao svjedoci su u sudnicu dolazili premijer Republike Srpske Radovan Višković, član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Iz Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske su potvrdili da je došlo izmjene optužnice.

Suđenje će biti nastavljeno 24. oktobra.

The post Tužilaštvo izmijenilo optužnicu protiv Džombića, ročište zbog propusta održano bez javnosti first appeared on Gerila.info.

piše BIRN BiH

Aleksandar Džombić je kazao da ne zna kako se navodni pritisak s njegove strane na Kreditni odbor Skupštine akcionara Investiciono razvojne banke Republike Srpske našao u optužnici po kojoj se vodi postupak protiv njega u Okružnom sudu u Banjoj Luci za zloupotrebu službenog položaja i ovlaštenja.

Džombić je izjavio da nije vršio pritisak ni na tadašnjeg direktora Investiciono razvojne banke (IRB) Milenka Pavlovića, ali da je imao česte sastanke sa upravom IRB-a gdje se razgovaralo o radu pomenute banke, te da je na tim sastancima tražio posvećenost radu i izvršenje planova. Uticaj koji je imala ta banka, kako je rekao, direktno je bio vezan za razvoj privrede i ekonomsku politiku koju je Vlada usvajala na početku svake godine.

“Upoznat sam sa prvim zahtjevom za kredit tek kada je on odbijen. Tadašnji direktor IRB-a mi je rekao za to na sastanku“, rekao je Džombić, kao i da mu je rečeno da je kredit odbijen jer nije bilo dovoljno garancija.

On je rekao da ne zna zbog čega je Pavlović kasnije dao ostavku. Napomenuo je da je bilo nemoguće da on vrši pritisak na ljude koji su eksperti u svojim oblastima rada, te da je nekorektno reći da su oni bili njegovi poslušnici prilikom odlučivanja o spornom kreditu.

“U tom Kreditnom odboru je, između ostalih, bio i tadašnji ministar finansija Zoran Tegeltija. Kakav ja mogu pritisak vršiti na Tegeltiju? To je čovjek koji je obavljao mnoge visoke funkcije u ovoj državi“, kazao je optuženi Džombić tokom svjedočenja.

On je podsjetio da je Kreditni odbor Skupštine akcionara jednoglasno usvojio zahtjev da se preduzeću “Energolinija“, koja je bila dio nekadašnjeg preduzeća “Birač“, dodijeli kredit, ali pod uslovom da se drugo preduzeće iz te grupacije – “Alumina“ uvede kao sudužnik, to jeste da mu se da status jemac-platac i da to bude garancija kredita.

“Da je ‘Alumina’ to odbila, onda njihov zahtjev za kredit ne bi bio usvojen, pa čak ni 6,2 miliona KM, kako su predložili u takozvanom ‘malom kreditnom odboru’. (…) Oni su nama prezentovali plan investicija. Čak ni u IRB-u, kada je razmatran kreditni zahtjev, nisu sporili tu investiciju. Njima je bilo sporno sredstvo obezbjeđenja. Ja sam tražio da se ‘Alumina’ uvede kao garancija kredita“, rekao je optuženi, ocjenjujući optužnicu kao tendencioznu jer zanemaruje da je “Alumina u tom trenutku imala sposobnost da servisira i kredit od oko 70 miliona maraka“.

Kako je naveo, za dodjeljivanje kredita “Energoliniji” nisu presuđujući bili uslovi javnog interesa, iako je postojao veliki pritisak da se zadrži poslovanje pomenutih preduzeća.

Prema njegovim riječima, u Vladu Republike Srpske došao je veliki broj dopisa da se proizvodnja u preduzećima koja su bila dio kompleksa “Birač” mora održati jer bi, u slučaju prestanka rada, oko 5.000 radnika bilo pogođeno.

“Ako fabrika stane, 1.500 radnika direktno ostaje bez posla i oko 3.500 radnika kooperanata. Kada to pretvorimo u porodice, između 15-20 hiljada ljudi bi imalo posljedice, a to nije problem samo za Birač, nego za cijeli RS“, izjavio je Džombić.

Na kraju njegovog svjedočenja, branilac Zoran Bubić je Sudu rekao da je novi predsjednik uprave “Alumine“ prije nekoliko dana izjavio da će pomenuto preduzeće u skorije vrijeme vratiti u cijelosti iznos kredita IRB-u, te da će tu izjavu dostaviti Sudu.

Džombić se tereti da je zloupotrebu službenog položaja izvršio u toku 2012. godine, kada je, prema optužnici, prezaduženoj firmi “Energolinija” iz Zvornika omogućio dobijanje kredita Investiciono-razvojne banke u iznosu od 19,4 miliona maraka, a koji nikada nije vraćen.

Kredit je toj firmi isplaćen u maju 2012. godine, a u optužnici se navodi da je oko 10,6 miliona maraka upotrijebljeno u svrhe za koje je kredit tražen, a da je ostatak iznesen iz Bosne i Hercegovine.

Svjedočenjem Džombića završen je dokazni postupak odbrane, ali je tužilac Radenko Janković tražio od Suda iznošenje dodatnog dokaza, još jedno ekonomsko-finansijsko vještačenje, što je Okružni sud u Banjoj Luci i odobrio.

Janković je rekao da će od vještaka tražiti da posao uradi u što skorijem vremenu, u roku od mjesec dana, pa je predsjednik Sudskog vijeća odobrio zahtjev, uz napomenu da će nakon što se završi vještačenje biti određen termin narednog ročišta.

The post Džombić negirao da je vršio pritisak na Kreditni odbor za kredit “Energoliniji“ first appeared on Gerila.info.

Tužilac Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske Radenko Janković pitao je vještaka šta se, prema njegovom mišljenju nakon vještačenja, promijenilo između odbijanja IRB-a da da kredit Energoliniji i odluke da kredit ipak bude dodijeljen.

Mali kreditni odbor IRB-a je prvobitno u novembru 2011. godine odbio kredit ovoj firmi zbog velikog rizika i lošeg poslovanja ali je u februaru 2012. kredit ipak odobren. Prvobitno je procijenjeno da ova firma može dobiti kredit od maksimalno 2 miliona da bi to kasnije podignuto na nešto preko šest miliona maraka.

Vještak je odgovorio da mu to nije poznato jer nije tretirao period prije davanja kredita ali da postoji mogućnost da su prilokom odobravanja kredita bili drugačiji finansijski pokazatelji od onih kada je kredit odbijen.

Prema navodima optužnice, Kreditni odbor Investiciono-razvojne banke Republike Srpske je u novembru 2011. godine donio odluku kojom se odbija zahtjev “Energolinije” d.o.o. Zvornik za dodjelu kredita, zbog toga što je preduzeće bilo prezaduženo i imalo je problema u izvršavanju obaveza prema povjeriocima.

U optužnici je navedeno i da je Aleksandar Džombić potpisao odluku koju je donio Kreditni odbor Skupštine akcionara IRB-a Republike Srpske, kojom se “Energoliniji” odobrava kredit u iznosu od 19,4 miliona maraka pri čemu je bio svjestan da je korisnik kredita kreditno nesposoban i da neće moći vraćati kreditna sredstva.

Tužilaštvo je najavilo da će i ono angažovati ekonomske struke “jer je vještak angažovan na zahtjev odbrane tretirao samo stvari koje su bitne za odbranu“. Odbrana je za naredno rčište najavila svjedočenje optuženog Aleksandra Džombića.

Suđenje se nastavlja 25. aprila.

GERILA info

The post Energoliniji odobren kredit od 19 miliona i pored negativnih procjena IRB-a first appeared on Gerila.info.

PIŠE: Đorđe Vujatović (BIRN BiH)

“Optuženi će svjedočiti nakon što bude završeno finansijsko vještačenje, a koje će prema informacijama kojima ja raspolažem biti završeno najkasnije do 10. ili 11.februara”, rekao je Džombićev branilac, advokat Zoran Bubić.

On je dodao da je odbrana odustala od saslušanja svjedoka Obrada Belenzade, bivšeg predsjednika Konfederacije sindikata RS, koji već duže vrijeme ima zdravstvene probleme.

“Nije izvjesno kada će on ozdraviti, pa odustajemo od njega, a imajući u vidu da smo već saslušali jednog svjedoka iz sindikata smatramo da smo dobili dovoljno dokaza u tom segmentu”, rekao je Bubić pred Sudskim vijećem Okružnog suda u Banjaluci.

Na današnjem ročištu, Bubić je predočio i Ugovor o obavljanju finansijsko- računovodstvenih poslova između preduzeća Energolinija i Alumina, a kako je rekao, to je dokaz koji predstavlja da je riječ o jednoj cjelini.

Dodaje da je pomenuti ugovor sačinjen 09.04.2013.godine, te da je produžavan svake godine dok Energolinija nije otišla u stečaj.

Govoreći i o pomenutom finansijskom vještačenju, Bubić je napomenuo da će insistirati da svaki korišteni dokument bude priložen uz izvještaj vještaka, te da će i te dokumente uvrstiti u dokazni materijal.

Bivši premijer RS-a Aleksandar Džombić optužen je za zloupotrebu položaja prilikom dodjeljivanja kredita Investiciono-razvojne banke od 19,4 miliona maraka preduzeću “Energolinija” iz Zvornika.

Suđenje Džombiću biće nastavljeno 14.februara saslušavanjem vještaka ekonomske struke

The post Odbrana Aleksandra Džombića tražiće i njegovo svjedočenje first appeared on Gerila.info.

Današnjem ročištu nisu se odazvali svjedoci odbrane Antonija Dulić i Obrad Belenzada.

Prema riječima sudije Dragana Uletićovića, Antonija Dulić, koja je inače zaposlenik Investiciono-razvojne banke RS, obavijestila je Sud da ne može danas pristupiti, jer je u istom terminu pozvana da svjedoči u drugom sudskom slučaju, kao predstavnik IRB-a.

Što se tiče Belenzade, on takođe nije mogao pristupiti suđenju jer je imao više operativnih zahvata, pa je Sud tražio da dostavi medicinsku dokumentaciju.

Branilac optuženog, advokat Zoran Bubić, rekao je da odbrana insistira na njihovom svjedočenju, ali da će, s druge strane, odustati od saslušanja Milorada Motike, nekadašnjeg predsjednika UO kompanije  “Alumina” iz Zvornika.

Tokom današnjeg ročišta Zoran Bubić je izveo dodatne materijalne dokaze odbrane.

Jedan od dokaza je dopis Republičkog javnog tužilaštva RS, u kom se navodi da se i dalje vodi istraga protiv više lica litvanskog državljanstva, bivših vlasnika kompanija koje su bile dio nekadašnjeg privrednog giganta Birač iz Zvornika.

Kako se navodi, protiv njih se vodi istraga zbog više krivičnih djela zloupotrebe službenog položaja, a između ostalog i zbog nenamjenskog trošenja sredstava IRB-a.

Bubić je dostavio i dokaze u vidu internih akata IRB-a, kojim se određuje na koji način se vrši kreditna solventnost preduzeća, a tu su između ostalog i Statut IRB-a, kao i Politika obezbjeđenja plasmana.

S obzirom da je Sud, po prijedlogu odbrane nsžaložio ekonomsko vještačenje, Bubić je obavijestio Sudsko vijeće i da je dostavio  vještacima više od 60 kilograma materijala, koji se nalaze u više od 1000 dokumenata.

Podsjećamo, bivšu premijer RS Aleksandar Džombić, optuženje za zloupotrebu položaja prilikom dodjeljivanja kredita Investiciono-razvojne banke od 19,4 miliona maraka preduzeću “Energolinija” iz Zvornika.

Izvor: BIRN

The post Suđenje Aleksandru Džombiću: Svjedoci se nisu pojavili, odbrana uložila nove materijalne dokaze first appeared on Gerila.info.

Ona je rekla da u vrijeme davanja kredita IRB-a kompaniji Energoliniji iz Zvornika nije bila član tzv. Velikog kreditnog odbora, ali da je kao član Vlade RS bila upoznata sa situacijom u sistemu Fabrike glinice Birač, gdje je Energolinija bila samo jedan od segmenata.

“Vlada se uvijek bavila strateškim pitanjima, a Birač je bio baš takvo pitanje. Bilo je strateški važno da se taj gigant održi, jer je zapošljavao možda čak i oko 1800 radnika u to vrijeme”, rekla je Cvijanovićeva pred sudskim vijećem.

Napominje da Vlada u tom trenutku nije imala ni potpune informacije kada je riječ o unutrašnjim problemima i sistemu upravljanja, posebno dok su kompanijom upravljali vlasnici iz Litvanije, te da su mnoge informacije o poslovanju saznali kasnije.

“Bilo je neophodno tada dodijeliti kredit jer je to značilo smanjenje troškova proizvodnje, možda čak i za 50%. To je značilo održavanje fabrike u životu. Što se tiče tog velikog kreditnog odbora, on nije bio izolovano tijelo i oni nisu mogli izolovano da rade, mimo nekih odluka i mišljenja Vlade”, dodala je Cvijanovićeva.

Cvijenovićeva je izjavila i da su u kasnijem periodu, kada je bila predsjednik Vlade, kompaniji Alumina koja je proizašla iz FG Birač, davane olakšice u smislu produžetka grejs perioda. Kaže da je glavni razlog za te odluke bilo to da ne bi bili blokirani računi i da bi Alumina mogla da razvija svoj potencijal.

Napominje i da kada su dobili određene informacije o dešavanjima u FG Birač, vlast je odlučila da pošalje kontrolne organe i provjere navode o nezakonitim radnjama.

“Nakon što su vidjeli stanje, mi smo tražili da to društvo uđe u stečaj, da bi se riješili svi ti odnosi. Alumina je jedno vrijeme izvršavala svoje obaveze po tom kreditu, a onda su ti komplikovani odnosi i sudski sporovi još više zakomplikovali cijelu situaciju“, dodaje Cvijanovićeva.

Na pitanje tužioca zna li da preduzeće Energolinija, koje je u stvari podiglo kredit prezaduženo, Cvijanovićeva je odgovorila da je Vlada sva preduzeća u tom kompleksu gledala kao jedinstven potencijal.

Dodaje i da ne zna do kada su Energolinija i Alumina vraćale pomenuti kredit, te da su kasnije saznali iz dopisa koji je uputio IRB da je kredit nenamjenski utrošen.

Na današnjem ročištu svjedočila je i Jasna Marinković, bivši referent u Pravnoj službi IRB, koja je došla u pratnji sudske policije.

Naime, ona se nije pojavila na prethodnom ročištu, a kako kaže, nije ni znala za poziv  jer je bila na putu u Novom Sadu.

Kaže da je bila iznenađena jutros kada su joj pripadnici sudske policije došli pred vrata.

Kada je riječ o pomenutom kreditu, Marinkovićeva kaže da je njena služba konkretno radila na pregledu dokumentacije sredstava obezbjeđenja kredita, te da je na bazi procjene taj kredit bio dovoljno obezbjeđen.

Dodaje i da se ne sjeća da li je kredit proglašen dospjelim, zbog neplaćanja redovnih anuiteta.

Kako kaže, u slučaju da je proglašen dospjelim uslijedila bi, po procedurama, prinudna naplata.

The post Na suđenju Džombiću svjedočila i Željka Cvijanović first appeared on Gerila.info.

Dodikovo svjedočenje bavilo se okolnostima o značaju Alumine i ostalih preduzeća koji su bili dio nekadašnje Fabrike glinice Birač, kao i pitanjem neophodnosti investicije, to jeste kredita koje je IRB dodijelio preduzeću Energolinija.

Dodik kaže da je opredijeljenje vlasti Republike Srpske bilo da se sačuvaju privredne aktivnosti, te da je sa Džombićem često komunicirao u vezi sa situacijom u pomenutoj fabrici.

„Činilo se sve da se osigura poslovanje svih preduzeća, pa i tog. Nije se moglo znati na koji način će vlasnici zloupotrebiti kreditna sredstva. Kada smo shvatili da oni nemaju najbolje namjere sa fabrikom i da se tamo loše upravlja, država je odlučila da u skladu sa svojim ovlaštenjima i mogućnostima istrgne to iz ruku vlasnika iz Litvanije“, rekao je Dodik.

Dodao je da ta kreditna sredstva nisu plasirana, fabrika bi bila likvidirana, a ključno pitanje kojim su se oni vodili je bilo da se održi život u u regiji, konkretno u Zvorniku i okolnim mjestima iz te regije. Napomenuo je da je i kompletnu superviziju o dodjeli kredita radila Evropska investiciona banka.

„Mi nismo mogli dozvoliti tu likvidaciju. Mnoge socijalne funkcije bi bile izgubljene. Alumina koja je dio cijelog tog kompleksa je i u toku stečajnog postupka otvorila vrtić za djecu radnika, gdje je pokazala da je riječ o društveno odgovornoj firmi“, rekao je Dodik.

Na pitanja tužioca Radenka Jankovića da li zna koliko je preduzeće Energolinija ostala dužna na ime vraćanja kredita i ko će to otplatiti, Dodik kaže da nije upoznat sa konkretnom cifrom, te da je kroz stečajni postupak bilo ponuda da se taj kredit otplati, ali stečajni upravnik nije dozvolio upis tih potraživanja.

„Naravno da će se taj kredit vratiti, ja sam uvjeren u to. Bilo je ljudi koji su bili spremni da iskupe taj kredit i vrate državi i da oni putem borbe kroz stečajni postupak ostvare ta prava. To nije izgubljeni kredit i naći će se način da se to uradi, niti je bilo malverzacija kada je to odobravano“, izjavio je Dodik.

Na današnjem ročištu svjedočio je Goran Pupac, koji je bio rukovodilac sektora za plasmane pravnim licima u IRB.

Prema njegovim riječima, Energoliniji je data mogućnost 2014.godine da produži grejs period, kao i mnogim drugim preduzećima, koja su bila pogođena poplavama ili posljedicama poplava, te odgovarao na pitanja o roku dospjelosti kredita.

„On je proglašen dospjelim kada je proglašen stečaj i to je rađeno po sili zakona. To je bilo 2016.godine, kada smo prijavili svoja potraživanja“, izjavio je Pupac.

Na ovu njegovu konstataciju, reagovao je branilac optuženog, advokat Zoran Bubić, koji je svjedoku rekao da razmisli o svom odgovoru i pogleda dopis IRB-a iz 05.06.2013.godine, kojim se kredit proglašava dospjelim, na šta je svjedok rekao da nije riječ o njegovoj nadležnosti, nego o dopisu Sektora za monitoring, to jeste da nije imao informaciju o ovom dopisu.

Pupac je rekao da se kao razlozi za potraživanje navode neplaćanje kredita ili ako se utvrdi nenamjensko trošenje, te da je Sektor za finansije možda trebao da traži potraživanja od Energolinije kada je utvrdio nenamjensko trošenje.

Na suđenju Džombiću svjedočio je i Radislav Stojanović, nekadašnji rukovodilac sindikalne organizacije u FG Birač, koji je naveo da je 2012.bila ključna godina za spas fabrike, te da je zajedno sa radnicima fizički sprečavao da se isključi gas koji je do tada bio jedini energent.

„BH gas je opsluživao fabriku gasom. Da je tada isključen gas, to bi bila katastrofa. Fabrika bi stala pod havarijskim stajnem. Ne bi bili u poziciji da kasnije pokrenemo fabriku“. Bila bi katastrofa čak i za Boksit iz Milića“, navodi Stojanović, uz napomenu da je za taj proizvodni proces bilo vezano oko 5.000 radnika.

„Par puta smo dolazili kao sindikat u Vladu. Imali smo sastanke, najviše sa tadašnjim ministrom Željkom Kovačevićem. Ovdje smo u Banjaluci održali i jedan štrajk. Mi smo na neki način vršili pritisak na organe vlasti da se to pitanje riješi i kao jedino rješenje vidjeli smo ta kreditna sredstva“, dodao je Stojanović.

Na pitanja tužioca da li zna kako su potrošena kreditna sredstva, Stojanović je rekao da misli da su najvećim dijelom potrošena namjenski, pogotovo što je iz tih sredstava promijenjen energent sa gasa na ugalj, koji je više nego duplo bio jeftiniji i tako smanjio troškove rada fabrike.

Podsjećamo, Republičko javno tužilaštvo RS-a optužnicom tereti Aleksandra Džombića da je izvršio krivično djelo “zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja”, zbog kredita od 19,4 miliona konvertibilnih maraka koji je preko Investiciono-razvojne banke RS-a odobren zvorničkoj firmi “Energolinija”.

The post Na suđenju Džombiću svjedočio i Dodik: Nismo znali da će vlasnici nenamjenski potrošiti kredit first appeared on Gerila.info.