Na redovnoj sjednici parlamenta Srpske, koja je završena juče, ponovo nije bilo riječi ni o Viaduktu, ni o Comsaru, ni o stanju u Šumama i Elektroprivredi Republike Srpske. Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović kazao je da su poslanici većine juče na sjednici Kolegijuma odbili da na dnevni red uvrste i ove tačke koje su, kako je rekao, od suštinske važnosti za Republiku Srpsku.

„Velika je šteta što ne postoji prenos sjednica Kolegijuma, jer su one mnogo zanimljive nego sjednice NSRS-a. Ostao sam zabezeknut kad je Srđan Mazalica tražio da se radi do ponoći, da bi u Berkovićima mogli da peku vola, jer je uspješno probijen neki tunel. Ovo je tragikomično“, rekao je Vukanović.

Predsjednik Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini RS Ognjen Bodiroga istakao je da je skandalozno što vlast ne želi da raspravlja o tome ko je kriv za gubitak od 110 miliona maraka za Viaduct, niti o Rašidu Serdarovu i Comsaru, niti zašto je autoput Banja Luka – Prijedor poskupio.

„To je pola milijarde maraka za nekoliko mjeseci. Nema nijedne zemlje gdje se više krade narodnog novca. Niti ima igdje da se ova skupština ovako ponaša. Predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića pitao sam zašto odluka NSRS-a o referendumu nije raspisana, a on mi je indirektno priznao da je to odgovornost predsjednika RS-a. Bruka i sramota u šta se Republika Srpska pretvorila“, naveo je Bodiroga.

Poslanik PDP-a u NSRS-u Tanja Vukomanović ističe da ni na ovoj redovnoj sjednici nije bilo mjesta za pitanje roditelja-njegovatelja. Roditelji-njegovatelji u Republici Srpskoj, dodaje ona, već godinama trpe ogromnu nepravdu.

„Stotine porodica žive izolovano, noseći sami teret koji bi i institucije morale da dijele. Posebno majke, koje moraju da biraju između brige o djetetu i posla, a nakon što svaka od njih izabere ovo prvo, ostaju bez doprinosa, radnog staža i prava na penziju. Roditelji-njegovatelji traže izmjene Zakona o dječijoj zaštiti koji bi definisao da ne gube naknadu kada dijete navrši 30 godina, jer invaliditet i briga roditelja ne prestaju u 30. godini“, kazala je Vukomanović.

Poslanik Liste za pravdu i red Đorđe Vučinić kaže da je bilo očekivano skidanje „teških tema“ sa dnevnog reda. Skupštinskom rukovodstvu, dodaje on, na pamet da pada da na dnevni red uvrste teme koje pokazuju razmjere krađe javnih resursa.

„Kad god predložimo neku od tema koje su od velikog značaja za građane Srpske, rukovodstvo Narodne skupštine nas ignoriše. Samo da se o tome ne priča. Savo Minić je na posljednjoj sjednici Narodne skuštine Republike Srpske rekao da će on tražiti posebnu sjednicu parlamenta na kojoj će se raspravljati o Viaduktu i o Komsaru i još je dodao da se dobro pripremimo za to zasjedanje“, rekao je Vučinić.

On dodaje kako ne može unaprijed da zna da li je u pitanju neka vrsta političke prevare ili ne, ali ističe da će se više nego dobro pripremiti za tu sjednicu ako ona bude sazvana. Vučinić podsjeća da su svi dosadašnji napori da se u parlamentu govori o najvažnijim temama propali.

„Više mjeseci tražimo da se razgovara o tim temama, ali su nam uvijek u fokusu Dodikov položaj unutar samog SNSD-a i pozicija predsjednika Republike Srpske. Sa druge strane, nas ssu sve ove afere koštale stotine miliona maraka. Ostale su po strani i prošle su potpuno neopaženo“, istakao je Đorđe Vučinić.

Goran Dakić, Gerila info

The post Skupštinski bijeg pred Viaduktom, Komsarom i Elektroprivredom first appeared on Gerila.info.

Ovaj vlasnički udio  preuzela je druga mađarska firma MAYER NRG Kft koja prema podacima do kojih su došli Transparencay International u BiH i portal CAPITAL, nema zaposlenih radnika i ozbiljnih prihoda. To dovodi u pitanje kredibilitet investitora koji ulazi u milionski posao sa Elektroprivredom Republike Srpske koja ima 30% vlasništva u preduzeću “Solarna elektrana Trebinje 1”.

Vlada Republike Srpske u januaru ove godine odobrila je prenos 70 odsto akcija ovog preduzeća na novog mađarskog investitora MAYER NRG Kft iz Budimpešte. Sve je naknadno objavljeno i u Službenom glasniku RS, a nedavno je novi vlasnik upisan u Okružnom privrednom sudu u Trebinju.

Zvanični podaci iz mađarskog privrednog registra „Opten“ pokazuju da se radi o firmi koja nema zaposlenih radnika i ozbiljnih prihoda a njena ukupna imovina vrijedi oko 2.500 eura.

Podaci iz finansijskih izvještaja novog vlasnika pokazuju da pet godina, odnosno do 2023. ova firma nije imala nikakve ozbiljne prihode, ali ulazi u posao vrijedan 100 miliona KM.

Po dostupnim podacima ova firma je u 2023. godini zabilježila gubitak od 11 hiljada forinti ili 27 evra i ima više obaveza nego imovine, odnosno vrlo nisku sposobnost za kratkoročno izmirenje dugova. Za sve prikazane godine nije imala prodaju, ni poslovnu aktivnost.

Web stranica kompanije mayer-nrg.com otvorena je prema podacima sa platforme Who.is, mjesec dana prije preuzimanja koncesije tačnije u decembru 2024. godine.

Ipak na toj stranici navodi se da kompanija ima stručnjake “koji imaju više od 10 godina iskustva u sektoru obnovljivih izvora energije i razvili su kompleksnu i jedinstvenu bazu znanja”.

U istraživanju su nam pomogli novinari mađarskog nedeljnika Magyar Hang (“Mađarski Glas”) koji su pronašli ovu firmu u ulici Szilágyi Erzsébet fasor 79. u Budimpešti, u zgradi gdje se nalaze privatni stanovi.

Prema podacima, sadašnji vlasnici Mayer NRG Kft.-a su tinejdžerke Luca Mádi-Szabó (18), Vica Mádi-Szabó(20), a suvlasnik je i firma SUN DIRECTION Kft koja ima kapital od oko 86.000 eura a do prošle godine je poslovala u minusu. Četvrti suvlasnik je firma PVC MIDDLE EAST POWER GENERATION FACILITIES OPERATION AE Dubai o kojoj nema dostupnih informacija.

Jedan od bivših vlasnika je Ferenc Mayer, ali se on u februaru prošle godine povukao iz vlasništva nad ovom kompanijom.

U izjavi novinarima „Magyar Hang“, iz firme Mayer NRG Kft kažu da će izgraditi solarnu elektranu u Trebinju sljedeće godine, nakon što dobije sve potrebne dozvole.

Na pitanje kako su uopšte ušli u posao vrijedan 100 miliona KM navode da su za cijelu priču čuli od poznanika.

„Jedan od finansijera kompanije je moj dobar poznanik, i oni su mi signalizirali da, ako bi moglo biti interesantno, sjednemo i razgovaramo. Zatim smo, za oko godinu dana, uspjeli da pređemo u vlasništvo nakon svih potrebnih procedura. Sada je u toku ponovno planiranje vremenskog okvira, a sljedeće godine kreće izgradnja, koja će trajati oko 2 godine. Elektrana će već 2029. godine početi sa proizvodnjom. Što se tiče finansijskih instrumenata, ozbiljan stručni tim radi na sastavljanju projektnog finansiranja, tako da s pravom vjerujemo da ćemo uspjeti, uprkos teškoj političkoj situaciji i rizicima u balkanskim zemljama. Nadamo se da ćemo moći dobiti odobrenje projekta i licencu od strane vlasti u roku od 6-8 mjeseci“, poručio je predstavnik firme Mayer NRG Kf koji je sa službenog mejla kompanije odgovorio na upit novinara „Magyar Hang-a“.

Poslovne veze ove firme ponovo vode do biznismena Rolanda Lugosa

Poslovne veze ove firme u prilično zamršenoj vlasničkoj šemi ponovo vode do kontroverznog biznismena Rolanda Lugosa, jer firma MAYER NGT Kft ima jedno zajednično preduzeće (Sol Trust kft) sa kompanijom Lugos Renewables koja se povlači iz projekta.

Naime, u Mađarskoj je prošle godine naložena likvidacija Lugosove glavne firme Optimum solar ZRT koja je dugo bila jedan od većih igrača na tržištu solarne energije u ovoj zemlji. Pobjeđivala je na velikim mađarskim tenderima za obnovljive izvore energije (METÁR tenderi), preuzimala međunarodne projekte, ali su brojni problemi zaustavili ambiciozne projekte ovog biznismena.

Firma LUGOS Renewables koja je ušla u posao izgradnje solarne elektrane u Trebinju, znatno je manja od Optimum solar ZRT, zabilježila je u 2022. godini gubitak od oko 2,3 miliona evra, dok je broj zaposlenih sa 22 smanjen na svega 3 radnika.

O usponu i padu Lugosa detaljno je pisao Gergely Brückner, novinar jednog od vodećih nezavisnih medija u Mađarskoj, Telex.hu, u tekstu pod nazivom “Avanturistička priča i pad milijarderske solarne kompanije – s aerodromom u Taszáru, ratom u Ukrajini i fudbalom u Újpestu ”.

U izjavi za Transparentno.ba Gergely Brückner navodi da ne zna kakva će biti sudbina projekta u Trebinju nakon povlačenja Lugosa kao i da nikada prije nije čuo za Mayer NRG, iako godinama prati teme vezane za subvencije proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije.

“Ni ja, kao ni vodeći ljudi domaćeg tržišta solarne energije u Mađarskoj sa kojima sam razgovarao, nisu upoznati s takvom kompanijom (Mayer NRG Kf) ili njezinim čelnicima, što je čudno jer nije uobičajeno da igrač koji je dosad nepoznat u tom sektoru odmah dođe na tržište da realizuje međunarodni projekat vredan 50 miliona evra“, kazao je Brückner.

Upravo je kredibilitet investitora sporan, jer ni sama kompanija “SE Trebinje 1” koju je preuzela nova mađarska firma, nema ni obezbijeđena finansijska sredstva niti tehničke uslove da realizuje ovaj projekat i po Zakonu nije ni mogla steći koncesiju koju joj je prenijela Elektroprivreda RS.

U dokumentacji koju je TI BiH dobio od Komisije za koncesije navodi se da je pisana izjava direktora “SE Trebinje 1” Milutina Mastinovića bila dovoljan dokaz da se utvrdi kako ovo, tek osnovano preduzeće sa tri radnika i 800 KM prihoda, ima uslove da realizuje  projekat vrijedan 100 miliona KM.

Milutin Mastilović je odbornik SNSD-a u Trebinju i po zakonu, u trenutku dok je ovo bilo javno preduzeće, nije ni mogao biti imenovan na funkciju direktora.

Iz ovog preduzeća nisu odgovorali na pitanja o novom vlasniku, pa su novinari portala Capital.ba pokušali dobiti komentar od Mastilovića. Ipak, on je u kratkom telefonskom razgovoru kazao da ga nazovu kasnije i više se nije javljao na telefon.

Kako su Mađari ušli u posao

Projekat izgradnje solarne elektrane u Trebinju od samog početka prate brojne kontroverze, a TI BiH je već ukazivao na to da je mađarski investitor uveden u posao zaobilaženjem zakona i javnog nadmetanja. Pored pomenutog spora sa Komisijom za koncesije RS, treba reći da TI BiH nije mogao dobiti ni informacije od Elektroprivreda RS, koja krije uslove pod kojima je ustupljeno većinsko vlasništvo nad SE Trebinje 1 mađarskom investitoru.

Elektrana još uvijek nije izgrađena, iako je prvobitni rok iz koncesionog ugovora istekao u oktobru 2022. godine.

TI BiH je objavio studiju ovog slučaja koja ukazuje na postojanje šireg problema u oblasti koncesija, gdje uvođenje stranog investitora pod netransparentnim uslovima često ima fatalne posljedice po javni interes.

Na to dodatno upozoravaju i aktuelne afere oko spornih koncesija koje posljednjih mjeseci potresaju javnost jer Republika Srpska i Bosna i Hercegovina moraju platiti stotine miliona KM firmama upitnog kredibiliteta za koncesije koji nikad nisu realizovane.

Transparentno.ba/ Capital.ba

The post Mađarski biznismen napustio projekat SE Trebinje 1 – Koncesiju preuzela firma bez prihoda i radnika first appeared on Gerila.info.

Neobično, ali vladajuća većina u Republici Srpskoj prihvatila je inicijativu opozicionih poslanika i sazvalu sjednicu sa samo jednom tačkom dnevnog reda, međutim, prema informacijama Gerile, postoji velika mogućnost da se ova sjednica uopšte i ne održi.

Nezvanično saznajemo da će prilikom glasanja o dnevnom redu poslanici vladajućih stranaka biti suzdržani ili čak protiv ovog dnevnog reda, tako da bi praktično sjednica mogla završiti na samom početku.

S obzirom da je već najavljena i nova redovna sjednica, ona će početi odmah nakon posebne sjednice.

Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mirjana Orašanin izjavila je kratko za Gerilu da je i ona čula za kalukacije da dnevni red ne dobije podršku.

„Postoji ta mogućnost da vladajuća većina neće dozvoliti da se raspravlja o radu javnih preduzeća, s obzirom da oni upravljaju njima i znaju koliko je loše stanje i zbog same činjenice da je sav kriminal skoncentrisan u javnim preduzećima“, izjavila je Orašanin.

Inače, inicijativa za održavanjem posebne sjednice NSRS pojavila se nakon sastanka predstavnika opozicionih partija u februaru ove godine, a bilo je i određeno da će nekolicina poslanika uraditi sveobuhvatnu analizu svih javnih preduzeća u Republici Srpskoj.

Ipak, prema riječima Mirjane Orašanin, to je bilo nemoguće uraditi, s obzirom da najveći broj javnih preduzeća krije podatke o svom poslovanju, te nisu dostupni izvještaji o njihovom radu.

„Sva preduzeća koja su u statusu akcionarskih društava, a tu su sva preduzeća gdje Republika Srpska ima svoje vlasništvo, imaju obavezu da javno objavljuju svoje izvještaje o radu na sajtu Banjalučke berze, kao i revizorske izvještaje. Međutim, podaci su za sada javni samo za tri preduzeća: Elektroprivredu, Željeznice i Šume Republike Srpske. Međutim, kad je riječ o revizorskim izvještajima, samo su Željeznice Republike Srpske objavile revizorski izvještaj za 2024.godinu“, kaže Orašanin.

Dodaje da se zbog toga ne mogu uraditi objektivne analize, a da su za pojedina preduzeća zadnji dostupni revizorski izvještaji za poslovanje u 2021. i 2022.godini, kao i da je stanje u tri najveća javna preduzeća veoma alarmantno, što se vidi i u materijalu koji je poslanicima dostavljen i o kojem će raspravljati.

Gubici tri preduzeća veći od pola milijarde

Naime, u dokumentu se navodi da je ukupan gubitak Šuma, Željeznica i Elektroprivrede oko 550 miliona maraka.

„Ovo preduzeće je prošlu godinu završilo sa gubitkom od oko 25 miliona KM, čime se akumulirani gubitak Željeznica RS popeo na oko 312 miliona KM. U Željeznicama RS je zaposleno više od 1800 radnika, a plate uglavnom kasne. Nedavno je zabilježeno veliko nezadovoljstvo radnika, kada plate nisu isplaćene za Vaskrs, 20.aprila, ali su u isto vrijeme nabavljene skupe i luksuzne limuzine za rukovodioce“, navodi se u dijelu dokumenta koji je posvećen Željeznicama.

Kada je riječ o Šumama RS, konstatovano je da iako preduzeće upravlja sa ukupno više od 1,3 miliona hektara šume, na kraju prošle godine su imali gubitak od oko 14 miliona KM, kratkoročne obaveze od 100 miliona i dugove prema dobavljačima od oko 27 miliona KM.

„Gubitak iz ranijih godina je oko 45 miliona, a ukupan „minus“ se kreće oko 200 miliona KM. Najveća opasnost za ovo preduzeće je izrazito visok nivo kratkoročnih obaveza, koje su više nego duplo veće od kapitala preduzeća. Kredit od 15 miliona KM, koji je odobren Šumama RS u martu, za neisplaćene dospjele obaveze samo je „kap u moru“ i neće riješiti nijedan od postojećih problema“, navodi se o stanju u ovom preduzeću.

Takođe, konstatuje se i da je Elektroprivreda RS planirala dobit u 2024.godini od 46 miliona maraka, a na kraju poslovala sa gubitkom od 30 miliona KM.

„Došlo je do ogromnog pada u proizvodnji struje, kao i u investicijama. Ovo preduzeće prate brojne afere oko sumnjivih javnih nabavki, raznih manipulacija u skoro svim preduzećima, sastavnim dijelovima Holdinga, kao i neke nezamislive aktivnosti, poput plaćanja multimilionskih marketinških ugovora, iako se radi o monopolskom preduzeću, koji na tržištu nema konkurenciju“, navodi se u informaciji dostavljenoj poslanicima.

Autori zaključuju i da je situacija u javnim preduzećima direktan odraz stanja u društvu i loše, koruptivne i neefikasne vlasti.

Topić: Teško je očekivati da će vlast pustiti da se priča o kriminalu

Politički analitičar Tanja Topić kaže da niko više i ne krije da su javna preduzeća plijen koji razdijele koalicioni partneri koji participiraju u vlasti.

Kako je rekla, teško je čekivati da će biti dovoljno ruku koje će tačku o javnim preduzećima staviti na dnevni red.

„Razlog je vrlo pragmatičan. Mi smo već sada gotovo ušli u izbornu kampanju za predstojeće izbore. Mi naravno kroz medijska izvještavanja imamo dosta slika koja su razotkrila razmjere pustošenja i pljačkannja, devijacija, korupcije koja su prisutna u javnim preduzećima. Naravno da je teško očekivati da će vladajuća koalicija i vlast dopustiti da se ta slika još pojača i ode u javnost kroz eventualnu raspravu u NSRS“, izjavila je Topić za Gerilu.

Prema njenim riječima, i ako bi došlo do takve rasprave u skupštinskoj sali, poslanici vlasti će problem postaviti iz sopstvene perspektive, koja će biti potpuno izokrenuta i prebaciti pažnju na druge teme.

„Mi smo u prethodih par mjeseci vidjeli vrlo naglašene afere koje  se vezuju za aktuelnu vlast. Vidjeli smo pitanje Viadukta, ali sad vidimo da danas o Viaduktu više niko ne govori. Vidjeli smo da je spektakl prebačen na drugu stranu, kao što je pitanje hapšenje Milana Miličevića. Zato se o teškim aferama koje se mjere stotinama miliona sada uopšte ne govori“, zaključila je Topić.

Inače, ni sami poslanici koji treba da raspravljaju o ovoj tački, nemaju informaciju ni o tačnom broju javnih preduzeća u Republici Srpskoj.

Tako je, prema nekim procjenama između 200 i 300 javnih preduzeća. Oko 40 njih je u vlasništvu Republike Srpske, a najveći dio njih je u vlasništvu lokalnih zajednica.

Đorđe Vujatović

The post Hoće li biti održana posebna sjednica NSRS o stanju u javnim preduzećima? first appeared on Gerila.info.

Prema dokumentima, Komisija je 2021. godine tražila dokaze da “SE Trebinje 1” ispunjava uslove za koncesiju. U to vrijeme, preduzeće je imalo tri zaposlena i prihod od svega 800 KM. Umjesto dokaza o opremi i kapacitetima, Komisiji je dostavljena kratka izjava direktora Milutina Mastilovića u kojoj on navodi da trenutno nemaju tehničku opremu, ali da će je obezbijediti u budućnosti putem javnih nabavki. Na osnovu te izjave, Komisija je zaključila da su uslovi ispunjeni i donijela rješenje o prenosu koncesije.

Mastilović, tadašnji odbornik SNSD-a u Trebinju, našao se i u sukobu interesa, jer je kao odbornik imenovan za direktora javnog preduzeća, što je zakonom zabranjeno. Istovremeno, u firmi je na poziciji izvršnog direktora bila imenovana Maja Kolak, tada sekretarka izbornog štaba lokalnog odbora SNSD-a. Sve to ukazuje na direktnu političku kontrolu nad projektom.

Preduzeće je ubrzo prodato mađarskoj firmi Lugos Renewables, bez javnog tendera, što je omogućeno jer je koncesija prvobitno dodijeljena javnoj firmi, a potom prenesena na novo preduzeće koje je dalje prodatom, a o čemu je Gerila info ranije pisala. Ovo je već viđeni obrazac: kako je ranije otkrila Gerila.info, sličan mehanizam korišten je u slučaju hidroelektrane Bistrica, gdje je koncesija takođe prenesena i preprodata, pri čemu je javni interes višestruko oštećen.

Kompanija Lugos Renewables već duže se suočava s finansijskim problemima – 2022. godine prijavila je gubitak od 2,3 miliona eura, broj zaposlenih smanjen je na tri, a njihova matična firma Optimum Solar ZRT u Mađarskoj se nalazi u procesu likvidacije. U Trebinju, projekat još uvijek nije realizovan, iako je prvobitni rok iz koncesionog ugovora istekao još u oktobru 2022. godine. Krajem 2024. godine mađarski investitor podnio je zahtjev za povećanje snage elektrane i pokrenuo novu procjenu uticaja na životnu sredinu.

Gerila.info je još u januaru 2024. izvještavala o sastanku Milorada Dodika i šefa mađarske diplomatije Petera Szijjarta u Banjaluci, koji nije bio otvoren za medije. U to vrijeme, vlasti Republike Srpske najavljivale su intenziviranje saradnje s Vladom Mađarske, koja je više puta iskazala otvorenu podršku Miloradu Dodiku, uključujući i blokiranje evropskih sankcija protiv njega. Mađarska nije članica Evropske kancelarije javnog tužioca (EPPO), što znači da ni jedan euro koji mađarska vlada potencijalno ulaže u ovakve projekte ne podleže evropskom nadzoru nad trošenjem sredstava.

U analizi Transparency International BiH navodi se da je čitav proces netransparentan, nezakonit i potencijalno štetan za javni interes. Pored činjenice da javnost nema uvid u uslove pod kojima je mađarska firma preuzela projekat, ni Komisija za koncesije ni Elektroprivreda RS do danas nisu dostavili sve informacije koje je TI BiH zvanično zatražio, zbog čega su pokrenuti novi sudski postupci.

Saga oko solarne elektrane u Trebinju je počela u oktobra 2020. godine, kada je Vlada Republike Srpske dodijelila koncesiju za izgradnju solarne elektrane u Trebinju preduzeću Elektroprivreda RS (ERS), pozivajući se na zakonsku mogućnost da se koncesija bez javnog poziva dodijeli javnom preduzeću od strateškog značaja. Međutim ERS nije imala namjeru da sama realizuje ovaj projekat. Već deset dana nakon dobijanja koncesije, ERS je osnovala novo preduzeće – SE Trebinje 1.

U maju 2021. godine, Komisija za koncesije Republike Srpaske donosi odluku kojom ustupa koncesiju SE Trebinje 1 nakon čega je uslijedila već spominjana izjava direktora Milutina Mastilovića, a komisija, uprkos tome, zaključuje da su ispunjeni svi uslovi.

Ovakva praksa je direktno u suprotnosti s pravilnikom koji definiše da koncesionar mora imati tehničke uslove u trenutku odlučivanja. Bez ikakvih stvarnih provjera, Komisija donosi rješenje o ustupanju koncesije.

Samo nekoliko mjeseci nakon osnivanja, 70% vlasništva SE Trebinje 1 ustupljeno je mađarskom investitoru Lugos Renewables (LREN), i to bez javnog tendera i bez objelodanjivanja uslova pod kojima je privatna kompanija stekla većinsko vlasništvo. Transparency International BiH je od Komisije za koncesije tražio objašnjenje o osnovanosti prenosa koncesije, ali bezuspješno – institucija odbija da dostavi dokumentaciju, zbog čega je TI BiH ponovo pokrenuo tužbu.

U međuvremenu se ispostavilo da firma Lugos Renewables ima svojevrsnu istoriju kontroverzi – u Mađarskoj je naložena likvidacija firme Optimum Solar ZRT, koju je vodio Roland Lugos, a LREN je u 2022. godini zabilježila gubitak od 2,3 miliona eura. Broj zaposlenih im je smanjen sa 22 na 3 radnika. Investitor koji je trebao da izgradi elektranu od 100 miliona maraka dakle nema ni kapacitete ni stabilnu pozadinu.

Gerila.info je još u januaru 2024. godine izvještavala o dolasku mađarskog ministra spoljnih poslova Petera Sijarta u Banjaluku i njegovom susretu s Miloradom Dodikom. Tom prilikom nije odgovarao na pitanja novinara, a Dodik je najavio nastavak saradnje sa Vladom Mađarske.

Mađarski novinari i analitičari tvrde da je Orbanu u interesu da uspostavi klijentelističke odnose sa liderima poput Dodika, Janeza Janše ili Vučića. Dio mađarskih investicija na Balkanu zapravo je podstaknut unutrašnjom politikom – stabilizacijom energetskog sektora i pokušajem Orbana da stvori lojalne saveznike u regionu. Orban je već odlikovan najvišim priznanjem Republike Srpske, a mađarska vlada je Republici Srpskoj u odobrila kredit od 214 miliona KM.

Poslanik Liste za pravdu i red, Đorđe Vučinić, upozorio je da se mađarski krediti realizuju po modelu kineskih – uslovljeni su angažovanjem firmi iz te zemlje. Vučinić smatra da je cijela saradnja plod privatnih dogovora i da javnost iz nje nema nikakve koristi.

Iako je koncesioni rok istekao u oktobru 2022. godine, elektrana još nije izgrađena. Posljednja informacija odnosi se na zahtjev LREN-a za povećanje snage postrojenja, predat krajem 2024. godine. Istovremeno, Transparency International objavljuje studiju slučaja koja ukazuje da je ovakav model netransparentnog upravljanja koncesijama već doveo do milionskih gubitaka po budžet RS.

Slučaj solarne elektrane u Trebinju tako je još jedan u nizu primjer političke trgovine, zloupotrebe zakona i interesa stranih igrača povezanih sa vrhom vlasti u Srpskoj.

Nadležne institucije na pitanja novinara ćute ili izbjegavaju odgovore, dok su građani, čiji se novac decenijama troši na ovakve i slične projekte, skoro pa u potpunosti nezainteresovani za ovakve teme. Sve do nekog novog “Vijadukta”.

The post Solarna elektrana Trebinje: Kako je koncesija vrijedna 100 miliona dodijeljena bez tendera, a zatim prepuštena Mađarima first appeared on Gerila.info.

Ovo za GERILU kaže Banjolučanka Milana O. koja je prije nekoliko dana dobila astronomski račun za struju. Kaže da je kontaktirala nadležno preduzeće, u ovom slučaju „Elektrokrajinu“ i da su joj rekli da je situacija takva kakva jeste.

“Kazali su mi da je do greške došlo zbog čestih nestanaka struje tokom januara. Brojila se onda resetuju ili „polude“ i zbog toga iznosi budu ovakvi. Takođe su mi rekli da oni tu ne mogu ništa da urade osim da mi omoguće da ovaj račun platim na rate“, kazala je ona.

Građani se na društvenim mrežama gotovo iz sata u sat žale na previsoke januarske račune za struju. Mnogi su bili daleko veće iznose od onih koje uobičajeno plaćaju.

“Posljednja dva mjeseca nam struja nestaje gotovo svakodnevno. Kada je u januaru pao onaj „nezapamćeni snijeg“, nekoliko dana nismo imali struje. A onda nam je došao račun od 270 KM. Otišli smo da provjerimo o čemu se radi. Rekli su nam da su novi digitalni strujomjeri veoma osjetljivi i da „podivljaju“ usljed učestalog nestajanja struje. Po tom pitanju oni ne mogu ništa da urade osim da nam omoguće da taj račun platimo u nekoliko rata“, istakla je jedna od Banjolučanki koja se javila našem portalu.

Bojan Marković kaže da još ne može čudom da se načudi januarskom računu za struju. Cijele godine plaća 40-50 maraka, a sada odjednom – 400 KM!

“Niti sam šta drugačije radio, niti sam nešto drugo palio. Kao da imam pekaru u kući. Uopšte mi nije jasno. Majka živi sama u stanu, dobila je račun na kojem stoji da je potrošila 350 KM. I ništa ne možemo. Kažu nam da moramo da platimo. Za te pare smo mogli negdje otputovati na nekoliko dana“,  rekao je Marković.

Portparol „Elektrokrajine“ Predrag Klincov kaže da ovo preduzeće uobičajeno tokom zimskih mjeseci uvijek ima povećan broj pritužbi korisnika na ispostavljene račune za električnu energiju u odnosu na ostale mjesece u godini zbog uobičajeno većih računa usljed veće potrošnje.

“Pored toga, činjenica je da su decembar 2024. godine i januar 2025. godine bili mjeseci sa iznadprosječno visokim nivoom potrošnje domaćinstava zbog povećanja potrošnje za zagrijavanje stambenih prostora usljed niskih temperatura vazduha koje se nisu bilježile godinama unazad. To je posebno izraženo u januaru zbog velikog broja praznika i neradnih dana kada građani češće borave u svojim domovima i duže tokom dana (i noći) troše električnu energiju za grijanje i druge potrebe“, kazao je Klincov.

„Elektrokrajina“ je do sada, dodaje on, primila 676 osnovanih prigovora na visinu obračuna električne energije za januar što u odnosu na ukupan broj njihovih korisnika iznosi 0,25 odsto.

“Najčešći razlog osnovanih reklamacija u protekla dva mjeseca je to što dijelu korisnika nije izvršeno redovno očitanje potrošnje za decembar zbog vanrednih sanacionih radova na elektro- mreži koji su se, usljed obilnih snježnih padavina, odvijali i u danima kada je predviđen popis potrošnje korisnika o čemu smo krajem decembra obavjestili javnost“, kazao je Klincov.

Stoga je dijelu korisnika obračun potrošnje za decembar utvrđen izračunom u skladu sa odredbama Opštih uslova za isporuku i snabdijevanje električnom energijom, pa se jednom dijelu korisnika to odrazilo kako na januarski obračun potrošnje, tako i na visinu januarskog računa usljed povećanja cijene električne energije u Republici Srpskoj od 1. januara.

“Svi korisnici koji sumnjaju u iskazani obračun potrošnje električne energije imaju pravo pisanim ili elektronskim putem uložiti prigovor svom snabdjevaču u roku za plaćanje računa, nakon čega će, u slučaju utvrđene opravdanosti prigovora, korisniku biti izvršena korekcija računa o čemu će dobiti obavjest uz naredni mjesečni račun za električnu energiju“, istakao je Klincov.

Pravnik Milko Grmuša kaže da svi građani koji smatraju da su oštećeni treba da se obrate Elektroprivredi i da nakon toga ulože prigovor Regulatornoj komisiji za energetiku. Taj prigovor, kaže Grmuša, treba obrazložiti i dostaviti račune.

“Ako su građani nezadovoljni konačnom odlukom, onda mogu da pokrenu upravni spor na sudu. Ako su ljudi uvjereni da nisu mogli da potroše toliko struje, nipošto ne smiju da prihvate plaćanje tih računa. Kada građani pogledaju te račune, a većina naših građana je pravno nepismena, i vide cifru od 1.500 maraka, oni dožive ozbiljan stres. Imaju pojačan napad panike, rastu i šećer i pritisak. Trebaju tražiti naknadu i te štete. Trebaju ići kod doktoru i sa tim nalazima
podići tužbu protiv „Elektroprivrede“. Njihov posao je da održavaju mrežu, od mjesta gdje se struja šalje do gdje se isporučuje. Sve elemente na toj mreži moraju održavati ispravnim, a to se odnosi i na brojilo“, kazao je Grmuša.

Goran Dakić, Gerila info

The post Zbog januarskih računa za struju skaču i šećer i pritisak first appeared on Gerila.info.

Istraga koja je obustavljena protiv bivše uprave Rudnika Kreka Tuzla odnosi se na poslove vrijedne skoro milion KM a koje je bez tendera  ovo rukovodstvo podijelilo firmama Junuzović-Kopex, MHI KOMPANI i Cayenne company.

Transparency International u BiH je podnio krivičnu prijavu zbog ovog slučaja još 2019. godine, jer postoji osnov sumnje da su rukovodioci rudnika izbjegli javno nadmetanje za posao iznajmljivanja rudarske mehanizacije i dodijelili ga ovim firmama sklapanjem čak 149 direktnih sporazuma.

Kako se tada, po Zakonu, za istu stvar putem direktnog sporazuma moglo potrošiti samo do 6.000 KM godišnje,  a potrošeno je oko 950.000 KM, evidentno je da se radilo o otvorenom kršenju zakona u razmjerama koje TI BIH ni prije ni nakon toga nije zabilježio.

Nakon prijave TI BiH, Tužilaštvo TK otvorilo je istragu u ovom predmetu u julu 2022. godine, ali je godinu dana kasnije donijelo naredbu o obustavi istrage zaključivši da u svemu nema obilježja krivičnog djela jer su rukovodioci rudnika “prekršili zakon,” ali je to bilo “u interesu službe”.

Disciplinska prijava protiv tužioca

Ono što je posebno sporno jeste da postupajući tužilac u ovom slučaju godinu dana nije dostavio TI BiH-u tužilačku odluku, koju je bio dužan dostaviti podnosiocu prijave u roku od tri dana. Time je prijaviocu uskratio mogućnost izricanja pritužbe, a još je spornije što je odluka dostavljena tek nakon nekoliko upita i žalbe TI BiH zbog nedostavljanja informacije.

Nakon svega TI BiH je podnio prijavu Uredu disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. TI BiH je i na tužilačku odluku izjavio pritužbu glavnom tužiocu Kantonalnog tužilaštva TK, jer su zanemarene bitne činjenice iz krivične prijave.

Naime, sumnju u okolnosti pod kojima je uprava ovog javnog preduzeća koje se nalazi u teškoj finansijskoj situaciji trošila milionska sredstva na iznajmljivanje mašina od privilegovanih privatnih kompanija iskazao je i Ured za reviziju institucija Federacije BIH.

Osim što su potvrdili navode TI BiH o nezakonitom cijepanju direktnih sporazuma, revizori su sumnjali i da uprava ne radi u interesu preduzeća jer se postavlja pitanje svrhe trošenja milionskih iznosa godišnje na iznajmljivanje tuđih mašina.

Za izvršene usluge samo od Junuzović Kopex (6.311.400 KM) Društvo je moglo nabaviti značajan broj rudarskih mašina koje su tražene tenderskom dokumentacijom, a neophodne su za obavljanje redovne djelatnosti Društva. Imajući u vidu da se Društvo nalazi u veoma teškoj finansijskoj situaciji, s jedne strane, i činjenicu da ima 2.431 zaposlenika i da treba raspolagati vlastitom rudarskom mehanizacijom radi obavljanja redovne djelatnosti, postavlja se pitanje opravdanosti i odgovornosti angažovanja tuđe mehanizacije i radnika, navodi se  u izvještaju ureda za reviziju.

Svoje mašine rashodovali, trošili milione na iznajmljivanje tuđih

Dodatnu sumnju na svrhu ulaganja tolikog novca u tuđu mehanizaciju stavlja Izvještaj Uprave JP „Elektroprivreda BiH“ Sarajevo januara 2021. godine, koji je za predmet imao analizu i utvrđivanje eventualne odgovornosti u RMU „Kreka“ za mašine predviđene za rashodovanje.

Navedeni izvještaj fokus stavlja na činjenicu da su od ukupno šest nabavljenih buldožera renomiranog proizvođača Liebherr čak tri  stavljena van upotrebe odmah po isteku garantnog roka, što je otvorilo dodatnu potrebu za iznajmljivanje tuđe mehanizacije.

U izvještaju se još navodi da je zaista malo vjerovatno da su se kvarovi na ovim mašinama desili samo 10 dana nakon isteka garantnog roka, te da je i u garantnom roku bilo značajnijih kvarova i veliki broj sati zastoja rada buldožere u vlasništvu rudnika.

Zbog svega se iskazala još veća potreba za iznajmljivanjem tuđe mehanizacije koja je nabavljana između ostalog i direktnim kršenjem Zakona o javnim nabavkama. Takođe je zanemarena i činjenica da je jedan od prijavljenih rukovodilaca već osuđen na godinu i po dana zatvora baš zbog saradnje sa Junuzović-Kopexom, jer je fiktivno prikazivao sate rada mašina ove firme.

Radi se o preduzeću koje godinama posluje sa rudnicima iz sastava Elektroprivrede BiH, a svojevremeno je direktor RMU Đurđević osuđen baš zbog spornih nabavki goriva od ovog dobavljača.  Zbog svega je po mišljenju TI BiH tužilaštvo trebalo cijeniti ove okolnosti prije izvođenja zaključka da je kršenje zakona “bilo u interesu službe” dodatno i zbog činjenice da nije predočena nezavisna analiza koja bi mogla opravdati ove navode.

The post Tužilaštvo TK obustavilo istragu zbog namještanja poslova u Rudnicima Kreka uz nevjerovatno obrazloženje first appeared on Gerila.info.

Iako je Ustavni sud Republike Srpske još 28.februara odlučio da da odluka o tarifnim stavovima za obračun električne energije koje se primjenjuju od 1. januara 2023. godine nisu u skladu sa Ustavom Srpske, ova informacija još uvijek nije objavljena u Službenom glasniku.

Obrazlažući svoju odluku, Ustavni sud je istakao da su tačkom II osporene odluke, koja predviđa obim potrošnje kao kriterijum za utvrđivanje naknade za nabavku električne energije, krajnji kupci u okviru jedne tarifne grupe koji troše više električne energije dovedeni u nepovoljniji položaj u odnosu na krajnje kupce u okviru iste tarifne grupe koji troše manje električne energije, što je suprotno ustavnom načelu zabrane diskriminacije.Iz istih razloga, ova odredba, po ocjeni Ustavnog suda, nije u saglasnosti sa relevantnim normama Zakona o električnoj energiji, piše Kapital.U odnosu na tačku IV ove odluke Ustavni sud je takođe utvrdio nesaglasnost sa Ustavom, jer ova odredba propisuje stupanje na snagu ovog akta danom donošenja, kao i njenu primjenu od 1. januara 2023. godine, što je suprotno članu 109. i članu 5. alineja 4. Ustava Republike Srpske.

“Nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske, jer je ovom tačkom propisano da odluka stupa snagu danom donošenja, a primjenjuje se od 1. januara 2023. godine, što je suprotno članu 109. i članu 5. alineja 4. Ustava Republike Srpske”, naveli su tada iz Ustavnog suda RS.

Ipak, ova odluka ni do danas nije objavljena u Službenom glasniku Republike Srpske, a samim tim još uvijek nema pravnu snagu.

Štaviše, Ustavni sud je tek ove sedmice (11.marta) svoju odluku poslao u Sl.glasnik. Posljednji broj Sl.glasnika izašao je sutradan 12.marta, ali bez pomenute odluke.

“Niti četiri dana, nakon što je Ustavni sud dostavio Službenom glasniku odluku kojom je utvrdjena neustavnost i nezakonitost Tarife za obračun električne energije, ova odluka nije objavljena u Službenom glasniku pa samim tim ova Odluka ne može da se primjenjuje.  Zbog ovakvog ponašanja direktor Službenog glasnika bi trebao da podnese ostavku ili da bude smijenjen i da odgovara”, objavio je advokat iz Banjaluke Dario Sandić.

On je uz ovu izjavu postavio i dopis iz Ustavnog suda, a koji potpisuje sekretar tog suda, te postavio pitanje zašto je Ustavni sud toliko čekao sa slanjem odluke, ali i da li će članovi SNSD da se okupe ispred Službenog glasnika i direktoru daju podršku da i dalje ne objavljuje odluku Ustavnog suda Republike Srpske, kao što to rade ispred Suda BiH.

Napominje i da je smiješna i netačna izjava premijera Republike Srpske Radovana Viškovića, koju je dao u NSRS, da neće biti tužbi građana protiv Elektroprivrede RS.

“Poruka za premijera: Pitajte ministra pravde ili nekog od pravnih savjetnika da li može RERS da donese sada odluku o novim tarifama sa retroaktivnim primjenom od 01.01.2013.godine? Pitajte te iste da li imate vremeplov pa da se vratite u decembar 2022 godine i donesete “plavu, crvenu i zelenu”tarifu i zamjenite ovu neustavnu tarifu? Pitajte da li smijete da lažete građane kada kažete da neće biti tužbi i da niko neće dobiti ni marke od Elektroprivrede?” kaže Sandić.

U međuvremenu, građanima Republike Srpske već su pristigli računi iz Elektroprivrede RS za struju koja je utrošena u mjesecu februaru, koja je obračunata, naravno, po osporenom tarifniku.

Murisa Marić iz Udruženja potrošača Don iz Prijedora kaže da pozdravlja odluku Ustavnog suda, ali da ipak ne želi da spekuliše o razlozima neobjavljivanja pomenute odluke.

“Dobro je da je Ustavni sud konačno donio odluku, da se stane  u kraj ovoj diskriminaciji. Samo se nadam da sad neće doći do neke druge odluke Elektroprivrede kojom bi uveli te neke neke crvene, plave i zelene tarife.  Mi smo putem Saveza za zaštitu potrošača reagovali na cijelu priču odmah u početku jer je bilo jasno da je u pitanju diskriminacija. Bili smo tada preglasani, ali nas raduje da je Ustavni sud odlučio u interesu građana”, kaže Marićeva za Gerilu.

Zaključuje da je bilo nerealno za očekivati da će stav suda biti uvažen već uz februarski račun, ali da se nada da će odluka Ustavnog suda biti objavljeno što prije i  da građanima neće I martovski računi doći u skladu sa osporenim tarifama.

The post Odluka Ustavnog suda RS o neustavnom obračunu el.energije još uvijek nije objavljena first appeared on Gerila.info.

piše Valter portal

Centar za životnu sredinu iz Banjaluke ponio je Okružnom sudu u Trebinju tužbu protiv javnog preduzeća Elektroprivreda RS zbog tajnosti ugovora o gradnji Hidroelektrane (HE) Dabar s kineskim partnerima i skrivanja kreditnog sporazuma.

Ovo je epilog višemjesečne trakavice te odnosa predstavnika i institucija vlasti u RS prema javnosti i eko-aktivistima i udruženjima, odsnosno mještanima nevesinjskog kraja, koji opravdano strahuju od buduće akumulacije te potapanja njihovih privatnih zemljišta.

U međuvremenu su Elektroprivreda RS i Hidroelektrane na Trebišnjici (HET) podnijeli Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju zahtjev za procjenu uticaja na životnu sredinu za izgradnju HE Bileća, čime je nastavljen proces realizacije izgradnje hidroelektrana u Hercegovini u sklopu projekta Gornji Horizonti.

KINESKI RADNICI NA GRADILIŠTU

I dok se čeka da resorno ministarstvo odobri studiju uticaja na životnu sredinu kada je u pitanju gradnja HE Bileća, već pola godine – i to uveliko – traje izgradnja Hidroelektrane Dabar zbog koje su, kako smo naveli, već pale i prve tužbe jer predstavnici i institucije vlasti u RS ugovor s Kinezima, kao i kreditni sporazum – kriju. 

Podsjećamo da je realizacija ovog projekta počela 2016. te da će izgradnja koštati oko 338 miliona eura. Postavljanju kamena temeljca za HE Dabar su u junu ove godine prisustovali predstavnici vlasti u Republici Srpskoj, čelni ljudi Elektroprivrede RS i predstavnici kineske kompanije Gezuba group, kao izvođača radova.

S jedne strane svečano najavljivanje investicija i projekta „koji treba da preporodi Hercegovinu“ uz pomoć kineskih investitora, a sa druge strah i upozorenja aktivista i dijela mještana da će projekat Gornji Horizonti, u kojem sarađuju Vlada, Elektroprivreda RS i kineske kompanije, nepovratno ostvariti negativan uticaj na životnu sredinu i živote hiljada ljudi u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

Ekipa Valtera je u Hercegovini razgovarala sa eko-aktivistima i mještanima kojih se ovo i najviše tiče. Istina, iako među njima ima i onih što jedva čekaju da u procesu eksproprijacije uzmu nešto novca za zemlju koju više nema ko da obrađuje, preovladava strah i zabrinutost za dugoročnu budućnost hercegovačkih sela i ove regije općenito.

U mjestu Divin, u kojem se odvajaju putevi ka Berkovićima i Nevesinju, zatekli smo i dobro raspoložene kineske radnike. Smješteni su u staroj školi na magistralnom putu, a uz školu prave novi objekat za potrebe izgradnje HE Dabar.

Inače, zvaničnici Republike Srpske i Elektroprivrede najavili su završetak projekta koji realizuju u saradnji sa kineskim partnerom u naredne četiri godine. Ugovor je potpisan je u maju 2020., a Vlada RS dala je garanciju za 85 posto vrijednosti ugovora.

U sklopu projekta HE Dabar kompanija Integral inženjering gradi tunel kojim će voda iz rijeke Zalomka biti preusmjerena u Bilećko jezero te dalje biti korištena za potrebe HE Dabar. Međutim, uveliko su opravdane sumnje u regularnost cijelog projekta tim prije jer Hidroelektrane na Trebišnjici (HET) ne žele javnosti da daju na uvid ugovor s Kinezima kao i kreditni sporazum.

Iz Centra za životnu sredinu Banjaluka upozoravaju da nema jasnih, zvaničnih informacija o tome dokle ide akumulacija novog jezera i šta se sve potapa. Iz JP Hidroelektrane na Trebišnjici (iz sistema Elektroprivrede RS), nisu željeli da odgovore na naša pitanja u vezi s ugovorom sa Kinezima o izgradnji HE Dabar i kreditnim sporazumom, kao ni na zahtjev da nam dostave dokumente. Na pitanja o javnoj dostupnosti ugovora sa kineskim partnerom nisu odgovorili ni iz Elektroprivrede Republike Srpske.

I jednima i drugima pitanja smo poslali po odredbama Zakona o slobodi pristupa infoirmacijama.

U Elektroprivredi RS ranije su negativno odgovorili i na žalbu Centra za životnu sredinu na rješenje kojim su odbili njihov zahtjev za pristup informacijama u vezi ugovora s kineskim partnerom.

KOLIKO ĆE DALEKO IĆI AKUMULACIJA

Ono što se za sada zna jeste da će, uz ostalo, biti potopljeni dijelovi sela Zovi Do u Hercegovini. Tako za Valter pričaju mještani. Ima i onih, poput Mihajla Gutića, koji nisu nezadovoljni činjenicom da se u neposrednoj blizini sela gradi HE Dabar te što se iz rijeke Zalomke voda preusmjerava za potrebe te hidroelektrane jer smatraju da će im poslovi procvjetati (Mihajlo u selu Zovi Do vodi mali porodični restoran).

No, većina mještana ne vidi nikakvu korist za selo i cijeli kraj te ne kriju nezadovoljstvo i strah.

Od kuće Jovana Kovača vidi se mjesto gdje Integral Inženjering probija tunel kojim će biti preusmjerena voda rijeke Zalomke. Ni Jovan od projekta ne očekuje veliku korist za selo. Pojedinci, kaže, će uzeti nešto novca za zemlju koja im je višak, ali dugoročno kraj nema nikakvu šansu.

„Ovdje selo već izumire, većinom su starija domaćinstva i neki bi rado da prodaju zemlju i da je se riješe jer nemaju kome da ostave. Omladina je otišla, staračka domaćinstva su ostala, a ovo kako je počelo, po mom mišljenju dok je ova vlast, to se uraditi neće. Ovo je jedna dobra fabrika novca, i ništa drugo“, kaže Jovan Kovač za Valter.

On svjedoči da je mještanima rečeno da će akumulacija iseliti pojedine zaseoke ali da u selu svakako nema više od 200 ljudi, od čega devet đaka u osnovnoj školi. Njemu lično buduća akumulacija će potopiti petnaest dunuma zemlje. Još nije došao na red za isplatu, ne zna ni koja će biti cijena po kvadratu ekspropisane zemlje.

„Nikakve perspektive nema da oživi selo, selo bi oživjelo na poljoprivredi, a oni cijelo polje potapaju. Od čega će živjeti? Ne može selo živjeti od vode. Poljoprivreda je pala i sad i zato ljudi ovdje gledaju da unovče zemlju jer ode u korov, nema ko da radi“, nije previše optimističan Kovač.

Neka od pitanja koja muče i Kovača i druge mještane uputili smo i opštini Nevesinje, ali ni oni nisu smatrali da na njih trebaju da trebaju da odgovore.

PROBLEMI ZA BUNU, BREGAVU, NERETVU…

U banjalučkom Centru za životnu sredinu, osim što i dalje čekaju dokumentaciju u vezi sa izgradnjom HE Dabar, upozoravaju da bi čitav projekat Gornji Horizonti, koji obuhvata izgradnju tri hidroelektrane, mogao imati poguban uticaj po životnu sredinu, živote životinja i ljudi u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

Ističu da je HE Dabar jedna od najvažnijih karika u čitavom projektu Gornji Horizonti, no sama HE, kao i čitav projekat, imaće nesagledive posljedice ne samo za područje istočne Hercegovine nego i šire, posebno kraška polja istočne Hercegovine, sliv rijeke Neretve, njenu deltu, močvarna staništa, ali i na stanovništvo hercegovačkog kraja.

„Hidroelektrana Dabar, koja je u izgradnji godinama i koja je probijala mnoge rokove, je središnja elektrana u sistemu ‘Gornji Horizonti’ koji se sastoji od tri elektrane, tri tunela, dvije velike brane i nekoliko betonskih kanala dugačkih nekoliko kilometara, koje za cilj imaju prevođenje voda rijeke Zalomke ka Bilećkom jezeru a dalje u sliv Trebišnjice u Jadransko more. Čitav projekat je kontravezan i jako štetan po prirodu iz više razloga“, kaže za Valter Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

Navodi da je glavni problem to što se za gradnju HE Dabar planira preusmjeravanje rijeke Zalomke, koja je ponornica. A voda koja ne dospije u ponor Biograd, pojašnjava, ne dospije ni u one rijeke i izvore rijeka u koje hiljadama godina stiže složenim sistemom podzemnih tokova, kanala i kaverni. Tako se problem, uzročno-posljedično, može očekivati i na izvorima rijeka Bune, Bunice i Bregave, jer bi mogle ostati bez te količine vode, kao i sama rijeka Neretva za istu količinu, a što su pokazale neke od analiza.

U Centru za životnu sredinu smatraju kao jedan od problema i taj što su Gornji Horizonti stari jugoslovenski projekat a danas se koriste isti podaci stari 50 godina, što je apsurdo, s obzirom na klimatske promjene. Tvrde i da projekat prijeti uništenju kraških polja kao što su Nevesinjsko, Dabarsko i Fatničko.

„Danas se, za razliku od starog projekta, ne planiraju sistemi navodnjavanja, a potapaju se i plodna polja i sve se radi samo zbog proizvodnje električne energije koju RS svejedno proizvodi dovoljno“, kaže Vladimir Topić.

O uticaju koji će na Hercegovinu imati saradnja vlasti Republike Srpske sa kineskom kompanijom Gezuba group itekako razmišljaju u hercegovačkim mjestima koje se nalaze uz rijeke neretvanskog sliva.

Iz organizacije Novi Val iz Blagaja kod Mostara apeluju na sve političare da razmisle prije konačnog djelovanja. Navode da će, ukoliko bude napravljena akumulacija u Nevesinjskom polju i ukoliko budu betonirani podzemni kanali, nastati ogroman problem za cijelu Hercegovinu jer će biti ugroženaproizvodnja hrane, ali i životi ljudi.

„Prvo, javnost u Hercegovini nije svjesna potencijalnih problema. Mislim da uvijek investitori kažu da je sve divno, međutim šta ako se desi da, kao što govore informacije iz starih istraživanja, rijeka Bregava i rijeka Bunica skroz presuše ljeti? Buna ima tri kraka napajanja, pa je malo manje ugrožena. Već u posljednjih desetak godina evidentno je da su se vodostaji jako smanjili i da imamo sve manje količine kiše, što se odražava na količinu vode i u Neretvi. Postavlja se pitanje ako se preusmjetri taj dio vode kroz projekat Gornji Horizonti, a pretpostvka je da će trećina vode biti preusmjerena u druge tokove, šta onda“, upozorava Adnan Đuliman iz organizacije Novi Val iz Blagaja.

Đuliman svjedoči da mještani Metkovića, Čapljine i još nekih mjesta već u bunarima pronalaze slanu vodu koja se miješa sa slatkom pitkom vodom, a što je posljedica smanjenog dotoka slatke vode. To je već problem i bez izgradnje sistema Gornji Horizonti.

„Političari na sve to se još ne obaziru. Mislimo da je vrlo bitno da predstavnici Čapljine, Blagaja, Mostara naprave sastanak sa investitoirima i razgovaraju da vidimo šta i kako dalje. Kineske kompanije i vlast Republike Srpske, koja je sve odobrila, moraju voditi računa o cijelom projektu. Mi znamo da mnoge konvencije zabranjuju preusmjeravanje vodenih tokova i bitka za Hercegovinu neće stati na ovome“, obećava Đuliman.

Uobičajeno, ni iz Ministarstva energetike i rudarstva u Vladi RS nisu odgovorili na naša pitanja u vezi sa projektom izgradnje HE Dabar.

Ključno pitanje ostalo bez odgovora jeste zašto nije objavljen ugovor o izgradnji hidroelektrane sa kineskim partnerom, odnosno, šta se krije?

Vrijedi podsjetiti da Vlada Republike Srpske, kada su u pitanju projekti i sporazumi potpisani sa kineskim kompanijama, gotovo po pravilu odbija dati javnosti na uvid te ugovore, a što osim same netransparentnosti upućuje i na koruptivne radnje. Najočigledniji je primjer ugovora o izgradnji autoputa Banjaluka-Prijedor, koji uprkos dvije presude banjalučkog Okružnog suda Ministarstvo saobraćaja još nije objavilo.

The post TAJNI UGOVOR O GRADNJI HE DABAR: Prve tužbe zbog skrivanja sporazuma, kineski radnici uveliko na gradilištu (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Kao odgovorno lice “A media” na Akta ba navodi se Drahmi Miskin, dugogodišnji radnik Alternativne televizije.  Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača donesena je danas, 25. jula ove godine.  Osnivač “A media” je Alternativna televizija a u okviru “A media” posluje i tabloid “Faktor magazin”.

Ponuda “A media” dostavljena je 20. juna a ponudu je prihvatila Komisija za javnu nabavku Elektro-Hercegovine.

Procijenjena vrijednost javne nabavke bila je 50 000 maraka koliko je, slučajno ili ne, iznosila i ponuda “A media”.

“U postupku ocjene provedenog postupka, Uprava preduzeća nije našla razloge, nepravilnosti, niti propuste u radu, koji bi eventualno bili osnov za neprihvatanje preporuke Komisije za javnu nabavku. Naime, u postupku je ocjenjeno da je Komisija o svemu pravilno postupila i da je izbor najpovoljnijeg ponuđača izvršen u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama , podzakonskim aktima i tenderskom dokumentacijom. Uvidom u priloženu dokumentaciju, izabrani ponuđač je izabran primjenjujući kriterijum najniže cijene“, piše u Odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

Inače ponuda “A media” bila je jedina ponuda. Ta kompanija je u 2022. godini imala prihod od 291 666 maraka. U istom periodu imala je jednog zaposlenog.

GERILA info

The post Gerila saznaje: Za “A media” od Elektro-Hercegovine 50.000 maraka first appeared on Gerila.info.

Policijska uprava Trebinje zabranila je protestnu šetnju građana od Kulturnog centra i Elektroprivrede Republike Srpske do sjedišta Hidroelektrana na Trebišnjici, koju su tri opoziciona Kluba odbornika u Skupštini grada Trebinja zatražila od policije.

U obrazloženju se navodi da su, po odredbama Zakona o bezbjednosti saobraćaja, morali zahtjev za obustavljanje saobraćaja i mirnu šetnju podnijeti najkasnije 15 dana prije organizovanja šetnje.

Cilj javnog okupljanja, u organizaciji SDS, PDP i Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića, ispred Kulturnog centra i protest zone šetnje od sjedišta Elektroprivrede Republike Srpske do sjedišta Hidroelektrana na Trebišnjici bio je da se izvrši pritisak javnosti na vlast da moraju poštovati zakon i da ne smiju, bez odluke Narodne skupštine Republike Srpske, mijenjati vlasničku strukturu HET-a i Elektroprivrede Republike Srpske.

„Razočarani smo činjenicom da su Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske i Policijska uprava Trebinje odbacili naš zahtjev za mirnom protestnom šetnjom, jer se time gubi smisao protesta. Naš cilj nije da narušavamo javni red i mir već tražimo od vlasti i institucija da rade u skladu sa zakonom i da ne donose štetne odluke“, navode, kako prenosi portal Trebinje24, iz opozicije.

Poslanik u Klubu SDS Nebojša Vukanović na svom blogu je najavio da će o tome danas zajedno sa lokalnim opozicionarima govoriti na konferenciji za novinare u Trebinju.

“Građani moraju biti svjesni, bez obzira gdje rade, da se tzv. dokapitalizacija i promjena vlasničke strukture HET-a i Elektroprivrede tiče svih nas, da nam režim pipa puls, i da kao posljedica tihe i podmukle privatitacije, mora doći do drastičnog povećanja cijene električne energije, otpuštanja radnika…”, naglašava Vukanović na svom blogu.

The post Trebinje: Policija zabranila protest opozicionara zbog HET-a! first appeared on Gerila.info.