Prema dnevnom redu 27. sjednice Vlade RS, koja je zakazana za danas u 10 časova, pred ministrima će se naći dvije inicijative „Hidroelektrana na Trebišnjici“ za kreditna zaduženja za koja se traži garancija Republike Srpske.

HET namjerava da se zaduži kod dvije domaće banke – MF banke i Nove banke iz Banjaluke. Riječ je o dva odvojena kreditna zaduženja, a za oba preduzeće traži garanciju Republike Srpske.

Iznosi kredita, rokovi otplate, kamatne stope i namjena novca nisu navedeni u javno dostupnom dnevnom redu sjednice Vlade.

Pored HET-a, Vlada će razmatrati i prijedlog odluke o davanju saglasnosti za izdavanje garancije Republike Srpske za kreditno zaduženje „Rudnika i Termoelektrane Gacko“. Ni kod ove tačke u dnevnom redu nije navedeno koliko novca RiTE Gacko namjerava da pozajmi niti pod kojim uslovima.

Na istoj sjednici biće razmatrana i informacija o „Programu energetske održivosti“ Matičnog preduzeća „Elektroprivreda Republike Srpske“ i inicijativi za pregovore sa Svjetskom bankom. Iz samog dnevnog reda nije moguće utvrditi vrijednost eventualnog aranžmana niti da li bi se radilo o direktnom kreditnom zaduženju ERS-a.

Tako će se na samo jednoj sjednici Vlade na dnevnom redu naći najmanje tri konkretna kreditna zaduženja preduzeća iz sistema ERS-a za koja se razmatra izdavanje garancije Republike Srpske – dva kredita HET-a i jedan RiTE Gacko – uz dodatnu inicijativu ERS-a za pregovore sa Svjetskom bankom.

Istovremeno, Vlada pokreće i postupak novog direktnog zaduživanja Republike Srpske. Na dnevnom redu je informacija o inicijativi za pokretanje postupka zaduživanja RS kod Svjetske banke, odnosno Međunarodne banke za obnovu i razvoj, za finansiranje druge faze Programa integrisanog razvoja koridora rijeka Save i Drine (SDIP faza 2).

Ni iznos ovog zaduženja nije naveden u dnevnom redu.

Današnja sjednica tako bi mogla otvoriti nekoliko novih kreditnih aranžmana – direktno za Republiku Srpsku, ali i za preduzeća iz sistema Elektroprivrede uz garancije Republike.

Garancija, za razliku od direktnog zaduženja Republike Srpske, ne znači da se budžet odmah zadužuje za iznos kredita. Međutim, Republika kao garant preuzima obavezu plaćanja ukoliko preduzeće koje je korisnik kredita ne bude u mogućnosti da uredno izmiruje svoje obaveze.

Više detalja o iznosima i uslovima novih kredita moglo bi biti poznato nakon sjednice, s obzirom na to da je u dnevnom redu najavljeno da će Vlada po njenom završetku izdati saopštenje za javnost iako Vlada ima običaj da u saopštenjima nakon sjednica ne objavljuje više detalja usvojenih odluka.

Gerila info

The post Vlada RS danas o novim zaduženjima: Nove garancije za HET i RiTE Gacko, pregovori sa Svjetskom bankom first appeared on Gerila.info.

Ugovor je zaključen bez konkurencije – na tender je pristigla samo jedna ponuda, ona Megavisiona, koja je i prihvaćena. Prema dostupnoj dokumentaciji, predmet ugovora obuhvata „izradu, oblikovanje i objavljivanje informacija od značaja“ za Elektroprivredu RS i njena zavisna preduzeća, uz obavezu da ponuđač posjeduje odgovarajuće ljudske resurse, tehničku osposobljenost i iskustvo u „kreiranju poslovnog imidža“.

Konačna vrijednost zaključenog okvirnog sporazuma u potpunosti se poklapa sa procijenjenom vrijednošću iz javnog poziva – 250.000 KM bez PDV-a – što ostavlja utisak da je ponuđena cijena precizno „legla“ na iznos koji je ugovorni organ unaprijed odredio.

U prevodu: još četvrtina miliona maraka javnog novca za promociju državne kompanije koja ima monopol nad proizvodnjom i distribucijom električne energije i koja, suštinski, nema tržišnu konkurenciju.

Prema članu 4. Zakona o javnim nabavkama BiH, svi subjekti koji zadovoljavaju javne potrebe – kao što su Hidroelektrane na Drini AD Višegrad, koje su akcionarsko društvo u većinskom državnom vlasništvu – obavezni su da poštuju proceduru javne nabavke, uključujući transparentnost, konkurenciju i ekonomičnost.  Zakon jasno definiše da su i pravna lica koja se većinski finansiraju iz javnih sredstava ili nad njima nadzor vrše institucije vlasti – ugovorni organi, te su kao takvi u obavezi da primjenjuju sve odredbe Zakona.

Zaključivanjem okvirnog sporazuma, kažu naši sagovornici, na predviđenu cijenu, dakle maksimalnu, izigrava se smisao konkurencije i opšti principi javnih nabavki koji nalažu najefikasnije korištenje javnih sredstava u vezi sa predmetom nabavke.

Srđan Traljić, menadžer za odnose s javnošću u Transparency Internationalu u Bosni i Hercegovini, ističe u razgovoru za Gerilu da je Zakon o javnim nabavkama jasan, odnosno da se prilikom dodjele ugovora o nabavci, cijena navedena u najpovoljnijoj ponudi, kao i uslovi utvrđeni u tenderskoj dokumentaciji ne mogu mijenjati.

“Zaključenjem okvirnog sporazuma na predviđenu cijenu, dakle maksimalnu, se izigrava smisao konkurencije i opšti principi javnih nabavki koji nalažu najefikasnije korištenje javnih sredstava u vezi sa predmetom nabavke. Naime, ako se predvide okvirne potrebne količine usluga medijskog predstavljanja, i to pomnoži sa ponuđenom cijenom, okvirni sporazum se može zaključiti u tom iznosu, a ugovori izvršavati ili do potrošene ugovorene vrijednosti ili do potrošenih potrebnih količina. Potrošnja do maksimalne, procijenjene vrijednosti, dakle i količina usluga preko stvarnih potreba, je nesvrsishodno i nedomaćinsko trošenje javnih resursa koje koristi jedino odabranom ponuđaču, dok ugovorni organ ne čini nikakve uštede”, ističe Traljić za Gerilu.

Ovaj ugovor dolazi u trenutku kada je i zvanično potvrđeno da će građani od 1. februara plaćati skuplju struju. Regulatorna komisija za energetiku RS usvojila je nove cijene mrežarine za period 2026–2028, što će domaćinstvima donijeti povećanje računa od oko deset odsto, a privredi oko šest. Iako se radi o procentima koji se u javnim nastupima pokušavaju predstaviti kao „umjereni“, njihov zbirni efekat na kućne budžete i cijene robe i usluga biće itekako opipljiv.

Ministar energetike i rudarstva Petar Đokić već je krajem prošle godine otvoreno priznao da je poskupljenje „vrlo vjerovatno“, uz obrazloženje da „troškovi rastu i da sistem to više ne može izdržati“.

Generalni direktor ERS-a Luka Petrović, s druge strane, insistira na narativu o „najnižim cijenama u regionu“, naglašavajući da je politika Vlade da Srpska ostane najpovoljniji ponuđač električne energije. Ono što u tim izjavama redovno izostaje jeste pitanje strukture troškova i odgovornosti za milionske izdatke koji nemaju nikakve veze sa osnovnom djelatnošću – proizvodnjom i isporukom struje.

Gerila.info je u više navrata dokumentovala obrazac po kojem javna preduzeća u RS, uključujući ERS i njegova zavisna društva, izdvajaju ogromna sredstva za „medijsko predstavljanje“, i to gotovo bez ikakve konkurencije.

Agencija Megavision je u tom sistemu postao stalni partner: od Elektro-Bijeljine i Željeznica RS, preko promocije rada institucija, do ranijih višemilionskih ugovora za reklamiranje ERS-a na sportskim i kulturnim događajima. Zajednička karakteristika većine tih tendera jeste – jedna ponuda, jedan ponuđač.

Prema informacijama sa specijalizovanog portala Akta.ba, agencija Megavision je samo u 2025. godini sa javnim preduzećima u RS sklopila ugovore vrijedne 1.722.000 KM bez PDV-a. Pri tom je u 2024.godini imala samo jednog zaposlenog u 2024. godini, dok za 2025. nema podataka o broju zaposlenih. Gerila.info je ranije objavila da je Megavision dobijao velike poslove u javnom sektoru, a prije godinu dana dobila je i promotivni posao vrijedan 246.000 KM za “promociju rada Predsjednika Republike Srpske”.

Megavision d.o.o. Banja Luka je agencija koja se u javnosti gotovo isključivo pojavljuje kroz javne nabavke, iako nema sopstveni internet sajt niti profile na društvenim mrežama, što je neuobičajeno za firmu koja se bavi promocijom i medijskim predstavljanjem.

Kao vlasnik Megavisiona, prema dostupnim podacima, navodi se firma “KM Media i Komunikacije, društvo sa ograničenom odgovornošću za reklamu i propagandu Banja Luka”, koja se nalazi na istoj adresi kao i “Megavision” – Vladike Platona 3, na kojoj se nalazi Tržni centar “Zenit”, a odgovorno lice, odnosno direktor bez ograničenja, u obje firme je Daliborka Miskin, supruga Drahmija Miskina, dugogodišnjeg člana uprave Alternativne televizije. Novinari redakcije Gerila obišli su pomenutu adresu i na prvom spratu, poslije nekoliko advokatskih kancelarija, pronašli jedna vrata na kojima su na običnom papiru odštampana imena čak tri firme, odnosno pomenuti “Megavision” i “KM Media i Komunikacije”, ali i “Trendcode”.

“Trendcode” je firma koja je, prema dostupnim informacijama na specijalizovanom portalu Akta, ranije bila u vlasništvu Gorice Dodik, kćerke Milorada Dodika, dok je direktorica ranije bila Ivana Dodik, supruga Igora Dodika.

Posebno je problematično što se ovakvi ugovori potpisuju u trenutku kada se od građana traži „solidarnost“, dok termoelektrane Gacko i Ugljevik grcaju u dugovima, suočene sa manjkom uglja, prekomjernim brojem zaposlenih i zastarjelom opremom. Umjesto da se javna sredstva usmjere ka stabilizaciji proizvodnje i sigurnosti snabdijevanja, ona se i dalje troše na promociju sistema koji već ima garantovano tržište.

Novi-stari premijer Republike Srpske Savo Minić je u novembru prošle godine, u jeku predizborne kampanje, obećao reviziju svih ugovora o „medijskom predstavljanju“ u okviru ERS-a.

Podsjećamo, nakon tematske sjednice, održane 13.novembra prošle godine,  o stanju u Elektroprivredi Republike Srpske, kojoj su prisustvovali svi direktori holdinga i zavisnih preduzeća, saopšteno je je da je Vlada donijela više zaključaka, među kojima je i onaj ključni – da sva preduzeća u roku od 15 dana moraju izraditi vlastite planove konsolidacije, precizno prikazati svoje finansijsko stanje, definisati mjere reorganizacije i dostaviti ih matičnom preduzeću, resornom ministarstvu i samoj Vladi Srpske.

Rokovi su prošli, izbori su završeni, dobili smo ne jednu, već dvije Vlade sa Minićem na njenom čelu a javnost nikada nije dobila obećane dokumente.

Dejan Rakita / GERILA

The post Dok struja poskupljuje, HE na Drini daju 250.000 KM za marketing – posao dobio Megavision first appeared on Gerila.info.

Podsjećamo, nakon tematske sjednice, održane 13.novembra,  o stanju u Elektroprivredi Republike Srpske, kojoj su prisustvovali svi direktori holdinga i zavisnih preduzeća, saopšteno je je da je Vlada donijela više zaključaka, među kojima je i onaj ključni – da sva preduzeća u roku od 15 dana moraju izraditi vlastite planove konsolidacije, precizno prikazati svoje finansijsko stanje, definisati mjere reorganizacije i dostaviti ih matičnom preduzeću, resornom ministarstvu i samoj Vladi Srpske.

Istovremeno, na političkoj sceni odvijala se druga priča. Uoči vanrednih predsjedničkih izbora održanih 23. novembra, Minić je — u odgovoru na zahtjev ERS-a za poskupljenje struje koji je procurio u javnost — rekao za generalnog direktora ERS-a Luku Petrovića da se „umorio“. Po uzoru na Petrovića koji je nekoliko dana ranije gotovo istim riječima opisao smijenjenog direktora TE Ugljevik, Diku Cvjetinovića.

Danas, nakon izbora, međutim, retorika se promijenila. Nema više govora o „umoru“, odgovornosti ili reviziji medijskih ugovora. Nema ni obećanja o stabilnim cijenama struje.

Jer 4. decembra 2025. — manje od dvije sedmice od izbora — stiže potvrda: struja u Republici Srpskoj gotovo izvjesno poskupljuje.

Đokić potvrdio poskupljenje: “Troškovi rastu, sistem ne može izdržati”

Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić izjavio je prekojuče u Gacku da će do rasta cijena električne energije najvjerovatnije doći. Saopštio je to nakon obilaska RITE Gacko u društvu Luke Petrovića, dikretora ERS.

„Troškovi poslovanja su konstantno u porastu, i dovode sistem u stanje da pri troškovima koje imaju i realnom rastu tih troškova sami ne mogu pronalaziti rješenja“, rekao je Đokić.

Na pitanje znači li to da građane očekuje viši račun, odgovorio je:

„Do poskupljenja će vjerovatno doći.“

Naglasio je da Vlada želi „najnižu cijenu u regionu“, ali da realnost ipak vodi ka povećanju. O kolikom povećanju je riječ — ne zna. „Na stolu imam samo ono što je objavio regulator i ERS“, rekao je.

Ne pominje, međutim, da je upravo regulator — RERS — potvrdio da je ERS prije izbora potajno tražio poskupljenje, a zatim pokušao prikriti tragove.

Portal CAPITAL je 26. novembra objavio da je RERS usvojio zahtjev ERS-a kojim povlači prijedlog za poskupljenje od 20%, nakon što je postalo jasno da direktor Luka Petrović nije obavijestio Vladu o zahtjevu i da je regulatoru lažno predstavio da postoji saglasnost Vlade.

Povlačenje je uslijedilo tek kada je premijer Minić — pod pritiskom javnosti i pred same izbore — izjavio da „smjena Petrovića nije isključena“.

ERS je potom regulatoru poslao dopis u kojem tvrdi da je njihov raniji zahtjev bio „nepotpun“ i da „kao takav nema pravno dejstvo“. Takva formulacija više je ličila na pokušaj kontrole štete nego na tehničku grešku.

Ali to nije kraj priče o poskupljenju. Čak i nakon što je ERS povukao svoj raniji zahtjev za povećanje cijene električne energije, ostao je aktivan drugi, jednako značajan zahtjev — onaj koji su operatori distributivnog sistema, preduzeća koja posluju u okviru ERS-a (Elektro-Bijeljina, Elektro-Hercegovina, Elektro-Krajina, Elektro Doboj, Elektrodistribucija Pale), uputili Regulatornoj komisiji za energetiku Republike Srpske.

Riječ je o zahtjevu za povećanje mrežarine za čak 46%.

Za prosječnog potrošača termin „mrežarina“ najčešće ostane nejasan, ali je to ustvari jedna od ključnih stavki na svakom računu za struju: to je naknada za korištenje distributivne mreže, odnosno za prenos električne energije od proizvođača do domaćinstava. Iako se često posmatra kao sporedna stavka, mrežarina čini značajan dio ukupnog računa — i svako njeno povećanje automatski podiže iznos koji građani plaćaju, bez obzira na to ostaje li sama cijena kilovat-sata nepromijenjena.

Drugim riječima, čak i bez formalnog zahtjeva ERS-a za poskupljenje cijene električne energije, računi građana gotovo sigurno će biti veći ako RERS odobri povećanje mrežarine.

Gacko: Previše radnika, premalo uglja — i poziv na „solidarnost“ građana

Stanje u RITE Gacko dodatno pojašnjava razloge za poskupljenje.

Đokić tvrdi da je broj zaposlenih „daleko veći od realnih potreba“, ali da „Vlada neće podržati otpuštanja“. Istovremeno priznaje da ogromni troškovi idu upravo na plate, a da se rezerve uglja smanjuju i da preduzeće više ne može pokriti troškove redovnog poslovanja.

V.d. direktora Gacka, Maksim Skoko, poručuje:

„Bez obzira što smo sveli rashode na minimum, potrebni su nam novi prihodi da nastavimo da radimo. To će se odraziti na građane u smislu cijene struje.“

Drugim riječima — kriza u Gacku biće prebačena na potrošače.

Milionski ugovori za reklame — dok ERS tone u dugove

Dok zvaničnici javnosti poručuju da je vrijeme „štednje“ i „solidarnosti“, finansijski trag Elektroprivrede Republike Srpske otkriva sasvim drugačiju realnost. ERS je ove godine raspisao tender vrijedan 819.000 KM za medijsko oglašavanje — uslugu koja bi, paradoksalno, trebalo da promoviše preduzeće koje ima monopol i ne takmiči se ni sa kim. U tenderskoj dokumentaciji navodi se gotovo produkcijski centar u pokretu: višestruke kamere, više snimateljskih ekipa, mobilna režija, rasvjeta, dronovi, pa čak i oprema za podvodno snimanje. Posebno je naglašeno da televizije moraju imati dobro pokrivanje područja Hercegovine, gdje je smještena uprava ERS-a, kako bi menadžment mogao „češće gostovati“ u programu.

Ovaj tender, međutim, nije izuzetak nego dio dugogodišnjeg obrasca u kojem se značajne sume novca iz elektroenergetskog sistema slijevaju ka privatnim marketinškim agencijama. Primjerice, preduzeće HE na Drini u maju ove godine dodijelilo je firmi Megavision — koja se dovodi u vezu sa ATV-om — ugovor vrijedan 750.000 KM. Samo nekoliko mjeseci kasnije, druga članica sistema, Elektro-Bijeljina, istoj firmi povjerila je još jedan posao, vrijedan 200.000 KM.

Istovremeno, dok je rukovodstvo ERS-a javno najavljivalo mjere „racionalizacije“, iz istog sistema stigla je vijest o novom ugovoru HE na Drini, teškom 880.000 KM, za medijsko predstavljanje i propagandu. Još drastičniji primjer datira iz 2023. godine, kada je ERS firmi Grudis iz Doboja — kompaniji koja se bavi rasvjetom — platio čak 7,6 miliona KM za reklamiranje na sportskim i kulturnim događajima širom zemlje.

Sve ovo dešavalo se dok su RITE Gacko i Ugljevik tonuli u gubitke, dok je Elektroprivreda RS bila zadužena preko 170 miliona KM, i dok su radnici u termoelektranama upozoravali na manjak uglja, dotrajalu opremu i nemogućnost normalnog funkcionisanja.

Zašto se Minićevo obećanje o reviziji ugovora više ne pominje?

Kada je 13. novembra preuzeo funkciju, premijer Savo Minić obećao je da će se svi „ugovori o medijskom predstavljanju“ otvoriti javnosti i da će građani vidjeti ko je, kako i zašto dobijao milionske poslove sa ERS-om i njenim zavisnim preduzećima. Tri sedmice kasnije — i dvije sedmice nakon izbora — o toj reviziji više se ne govori. Nema izvještaja. Nema imena. Nema cifara.

Ali ima — poskupljenja.

Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, tvrdi da je poskupljenje struje „posljedica dugogodišnjeg kriminala i rasipništva u vrhu Elektroprivrede Republike Srpske“.

Prema njegovim riječima, „desetine miliona maraka svakog mjeseca odlaze dvorskim firmama preko namještenih tendera, štetnih ugovora i besmislenih kampanja za oglašavanje monopolskog preduzeća“.

Vukanović ističe da je „sistem doveden do pucanja“, navodeći kao primjer da je TE Ugljevik nedavno bila van pogona jer je ostala bez uglja. „Umjesto da odgovorni budu procesuirani i da im se oduzme imovina, oni i dalje upravljaju javnim preduzećem koje su doveli na ivicu kolapsa“, navodi on.

Vukanović dodaje da vlast poskupljenje prikazuje kao nužnost, „iako je riječ o računu koji građani plaćaju zbog tuđih zloupotreba, gramzivosti i potpunog izostanka nadzora u sektoru energetike u Republici Srpskoj“.

Kako je ERS potrošio milione — a sada traži od građana da plate razliku

Izjava Luke Petrovića iz Gacka najbolje objašnjava logiku aktuelnog energetskog menadžmenta:

„Ako termoelektrane traže da im povećamo cijenu, mi to moramo prefakturisati građanima.“

U toj rečenici sabrana je sva suština problema: godinama se trošilo neograničeno, bez kontrole i prioriteta, a sada se rješenje vidi isključivo u prebacivanju tereta na krajnje potrošače.

Dok Elektroprivreda Republike Srpske ulazi u novu fazu finansijske nestabilnosti, dok Ugljevik ostaje bez uglja, a Gacko priznaje da troškovi pojedu sav prihod, niko iz Vlade ili ERS-a ne govori o odgovornosti za desetine miliona potrošenih na reklame, propagandu, PR ugovore i marketinške kampanje bez ikakve javne svrhe jer je riječ, podsjećamo, o državnim firmama koje imaju monopol, odnosno nemaju konkurenciju!

Nakon izbora 23. novembra došlo je do potpunog preokreta u javnom nastupu najodgovornijih: ono što je do juče bilo „neće biti poskupljenja“ danas je „poskupljenje je izvjesno“.

Istovremeno, niko više ne spominje dugogodišnje trošenje javnog novca na reklame, propagandu i sporne ugovore vrijedne desetine miliona maraka — niti činjenicu da se tim novcem možda mogao stabilizovati makar jedan od posrnulih energetskih stubova RS.

Građani će, po svemu sudeći, vrlo brzo plaćati više.

A oni koji su godinama donosili odluke koje su dovele do ovog stanja — ostaće bez ikakvih posljedica.

Dejan Rakita / GERILA

The post Od Minićevih obećanja do Đokićevog priznanja: Poskupljenje struje „izvjesno“, ali revizija milionskih ugovora ERS za oglašavanje nije? first appeared on Gerila.info.

Više od 56 miliona evra – toliki je iznos koji Bosna i Hercegovina mora isplatiti slovenačkom preduzeću „Viadukt“, prema odluci arbitražnog suda u Vašingtonu, zbog jednostranog raskida koncesionog ugovora o izgradnji hidroelektrana na Vrbasu 2013. godine. Presuda je izazvala politički zemljotres u BiH, ali i niz novih pitanja o pozadini cijelog projekta, te o poslovnim vezama koje sežu duboko u političko-bezbjednosne strukture Republike Srpske.

Istraživački tekst novinara Primoža Cirmana i Tomaža Modica, objavljen na portalu necenzurirano.si, otkriva da tragovi ovog slučaja vode ka Damjanu Beliču, bivšem predsjedniku Nadzornog odbora Slovenačkog državnog holdinga i vlasniku firme „Centurion“ iz Bijeljine, koja je, prema navodima međunarodnih službi, bila dio paraobavještajne mreže Milorada Dodika.

Kako je „tašna-mašna“ firma dobila višemilionski posao

Priča počinje 2004. godine, kada preduzeće „Viadukt“, tada bez značajnog portfolija i sa simboličnim prihodima, dobija koncesiju vrijednu 165 miliona evra za izgradnju dvije hidroelektrane na Vrbasu. U tom trenutku, firmu su kontrolisali Boris Goljevšček i Vladimir Zevnik, biznismeni povezani sa brodarskim sektorom Slovenije. No, projekat nikada nije zaživio – izostale su ključne dozvole, a planove su blokirali i glasni protesti ekoloških udruženja. Devet godina kasnije, koncesija je povučena, a Republika Srpska dodijelila novi ugovor državnom preduzeću „Elektroprivreda RS“.

To je bio povod da „Viadukt“ pokrene arbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID) – što je i dovelo do presude u njegovu korist. Međutim, ono što je bilo u sjeni ovog postupka sada izlazi na vidjelo.

Damjan Belič – spona između Slovenije i Dodikove mreže?

Prema pisanju necenzurirano.si, u procesima oko arbitraže aktivno je učestvovao i Damjan Belič, pravnik i stečajni upravnik koji se na više sastanaka pojavljivao u ime „Viadukta“, ponekad i bez prisustva formalnih vlasnika firme. Iako nije zvanično potvrdio svoju ulogu, Belič nije demantovao ove informacije.

„U skladu sa poslovnom etikom, svoje aktivnosti ne komentarišem u javnosti“, kratko je odgovorio na pitanja novinara.

Pored aktuelnih veza, Belič ima i interesantnu poslovnu prošlost u Republici Srpskoj. Godine 2006. postao je vlasnik firme „Centurion“ iz Bijeljine, koju su međunarodne službe optužile da je bila dio paraobavještajne strukture Republike Srpske, uključujući ilegalno prisluškivanje međunarodnih zvaničnika u Brčko Distriktu.

Uz Beliča, manjinski suvlasnik Centuriona bio je i njegov direktor Niko Sjerić, koji je tokom rata u Bosni i Hercegovini bio visokopozicionirani oficir u Vojsci Republike Srpske, a koji je danas potpredsjednik gradskog odbora SNSD-a u Bijeljini.

Kada se Dodik 2006. godine vratio u vladu Republike Srpske, Belič je, preko svoje slovenačke kompanije VK Holding, postao vlasnik pomenute zaštitarske firme Centurion. Tri godine kasnije, ova firma se našla upletena u međunarodnu aferu visokog profila u Bosni i Hercegovini. Tadašnji zamjenik visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Rafi Gregorijan, oduzeo mu je dozvolu za sticanje novih poslova u Brčko Distriktu.

Firma Centurion je, navodno, ilegalno prisluškivala i pratila zaposlenike kancelarije međunarodne zajednice u BiH, a takođe je bila blisko povezana sa sigurnosnom kompanijom Alpha Security, koja se opet dovodi u vezu sa Miloradom Dodikom.

Firmi je zbog toga bilo zabranjeno dalje poslovanje u toj regiji, a samo šest mjeseci nakon što je izgubio licencu za sticanje novih poslova, Belič je prodao Centurion, i to firmi Sector Security po zvanično neobjavljenoj cijeni.

Reakcije iz Republike Srpske: Teške optužbe, bez konkretne istrage

Upravo je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nedavno reagovao na presudu u slučaju „Viadukt“, ocijenivši je „prevarom vijeka“ i tvrdeći da iza nje stoje domaći advokatski klanovi i međunarodni predstavnici.

„To je organizovana pljačka advokata iz Banjaluke i Sarajeva. Učestvuje i Šmit. On pokušava da napravi što veću štetu Republici Srpskoj, koja ga ne priznaje“, izjavio je Dodik prošle sedmice, nakon što je visoki predstavnik Kristijan Šmit, pozivajući se na Bonska ovlaštenja, odlučio da se iz rezervi prikupljenih po osnovu putarina – a koje stoje blokirane još od 2018. godine – isplati dug prema Viaduktu, i to iz pretpostavljenog udjela Republike Srpske. Šmit je naglasio da ovo neće uticati na budžetsku stabilnost RS niti na isplate prema građanima, jer se ta sredstva ionako ne koriste za te namjene.

Paralelno s ovim, Federaciji BiH će biti doznačen jednak iznos iz vlastitog udjela u rezervama, kako bi se ispoštovala ravnoteža između oba entiteta.

Istovremeno, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini RS, Igor Crnadak, zatražio je hitno održavanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske o aferi “Vijadukt” te da se prekine praksa nekažnjivosti i političkog prećutkivanja velikih afera.

„Moramo da prekinemo praksu nekažnjivosti. Nećemo prihvatiti stav da ‘niko nije kriv’. Ovo mora biti slučaj u kojem ćemo zajedno utvrditi odgovornost“, poručio je Crnadak, ističući da vlast i opozicija moraju otvoreno raspraviti sve detalje afere.

Crnadak je naglasio da je “potpuno neobično i zabrinjavajuće” da do danas nije pokrenuta istraga o ovom slučaju, uprkos, kako kaže, svim dostupnim informacijama i težini afere.

Neizvjesnost: Ko će platiti, a ko odgovarati?

Pitanje sada nije samo ko će preuzeti odgovornost za više od 110 miliona KM koje BiH mora isplatiti Viaduktu, već i kako je moguće da sporni ugovor iz 2004. godine sa firmom bez kadra i reference dovede do jednog od najskupljih međunarodnih gubitaka u istoriji BiH. Prema posljednjim odlukama visokog predstavnika Kristijana Šmita, sredstva za isplatu presude Viaduktu biće pokrivena iz akciza na zajednički račun, a Centralna banka BiH će preusmjeriti raspodelu dobiti kako bi obezbijedila novac za isplatu, uz dnevno povećanje kamata od oko 18.000 KM.

Iz Federacije BiH, zamjenik ministra finansija Muhamed Hasanović jasno ističe da “ovo nije dug institucija BiH, već rezultat neispunjenih obaveza Republike Srpske”, i insistira da teret ne smije pasti na građane FBiH.

Premijer FBiH Nermin Nikšić je u aprilu ove godine na sjednici Fiskalnog vijeća BiH odbio inicijativu da se izmjenama Globalnog okvira fiskalnog bilansa, koje bi podrazumijevale preraspodjelu dobiti Centralne banke BIH, plaća dug BiH iz arbitražnog postupka Vijadukt protiv BIH.

“Ne damo novac Federacije BiH separatistima iz Republike Srpske za pokrivanje duga i tačka. Kada treba platiti dugove onda im je dobra BiH, onda može i budžet. Prema sporazumu potpisanom 2017. godine Vlada Republike Srpske se bezuslovno obavezala da će isplatiti sve novčane kazne, a sporazum je potpisala tadašnja premijerka entiteta, Željka Cvijanović. Izvolite i ispunite svoju zakonsku obavezu”, rekao je tada Nikšić.

Sa druge strane, ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić ističe da je račun na koji BiH treba uplatiti novac otvoren na Kanalskim ostrvima i nema nikakve veze s tužiocima iz arbitražnog postupka. Naglasio je da njegova institucija neće učestvovati u tome dok se ne dostavi dokumentacija koja potvrđuje vlasničku strukturu i legitimnost računa te je pozvao Tužilaštvo BiH na hitnu istragu.

“Račun koji smo mi dobili da platimo 110 miliona KM nema nikave veze sa ovim licima koja su bila tužitelji BiH u ovom arbitražnom sporu. Ne postoji poveznica. Firma se nalazi na Kanalskim ostrvima, koja su poreski raj. Pravna forma naziva firme je profesionalno udruženje koje može biti udruženje knjigovođa ili bilo koga”, rekao je Amidžić.

Amidžić je dodao da se radi o dosuđenoj sumi većoj od 110 miliona KM i da stalno raste zbog kamata, a „u Ministarstvu finansija — nisu spremni učestvovati u tome“ dok ne bude jasno ko su stvarni vjerovnici i najavio da će službenim putem zatražiti  od Tužilaštva BiH da ispita ovaj slučaj.

Gerila.info

The post Istraživanje novinara iz Slovenije: Afera Viadukt vodi do mreže povezanih s Dodikom i paraobavještajnim strukturama? first appeared on Gerila.info.

Dok se čeka da se vidi na koji način će šteta biti plaćena Vijaduktu ključno je nekoliko pitanja. Kako je Vijadukt uopšte dobio koncesiju prvo je od tih pitanja za čiji odgovor je sada kasno. Drugo klkjučno pitanje je zašto je Vlada Republike Srpske dala koncesiju preduzeću HE na Vrbasu pored postojećih koncesija koje je imao Vijadukt. Treće pitanje je zašto je Vlada Republike Srpske odbila ponudu za nagodbu sa Slovencima koja bi koštala mnogostruko manje od aktuelnog odštetnog zahtjeva sa kamatama nakon presude u Vašingtonu.

Zanimljivo je da je EPRS odnosno HE na Vrbasu prilikom potpisivanja ugovora o koncesiji sa Vlado Republike Srpske na sebe preuzela rizik u slučaju eventualnog odštetnog zahtjeva i štete. Drugo, zanimljivo je i da je prije tri godine Vladu Republike Srpske o svim ovim stvarima pitao Goran Selak, lider SP Srpske. Selak je, tada kratko vrijeme, bio opozicija. Danas je nesuđeni ministar bezbjednosti BiH.

Podsjećamo na tekst iz maja 2022. godine.

Afera “Viadukt” dobija svoj nastavak u koji se uključio Goran Selak i Zora Vidović. Dalji nastavci slijede uskoro (19.5.2022)

Afera “Viadukt” danima je u udarnim vijestima svih medija u Srpskoj i BiH. Mada predstavnici Vlade Srpske nerado pričaju na ovu temu, teško je gurnuti pod tepih činjenicu da je slovenački Viadukt pobijedio u vašingtonskoj arbitraži zbog jednostranog raskida koncesionog ugovora za izgradnju hidroelektrana na Vrbasu. I da će zbog toga Srpska vjerovatno ostati bez 90 miliona KM, a vrlo moguće i više od toga!

Banjalučki ATV je prije nekoliko dana objavio da sud u Vašingtonu nije uzeo u obzir spor između konzorcijuma firmi i HES-a Vrbas čiji je Viadukt većinski vlasnik, a radi se o tužbi za projekt izgradnje hidroelektrana koji je navodno Viadukt uzeo na revers ali za to nikada  nije isplatio novac.

HES Vrbas nikada nije počeo gradnju hidroelektrana, nakon čega je koncesioni ugovor raskinut. ATV je pisao da je bivši ministar energetike Željko Kovačević, pored više sporova oko cijelog projekta, potpisao koncesioni ugovor sa drugim koncesionarom, nakon čega je počela gradnja HE Bočac 2. ATV dalje navodi da je time nanesena velika šteta Srpskoj. U obzir ipak treba uzeti da je ATV medij blizak porodici Dodik i političkim elitama u Srpskoj i da ovo nezvanično može značiti “puštanje niz vodu” i žrtvovanje bivšeg ministra Kovačevića, odnosno priprema za njegov sudski epilog.

“Kad dobijemo pravna mišljenja da ćemo pokrenuti odgovornost svih onih koji su učestvovali od dodjele koncesije pa do raskida koncesionih ugovora. Ne može Republika Srpska ili Elektroprivreda platiti toliku štetu a da nema odgovornosti u tom postupku”, rekao je premijer Srpske Radovan Višković.

Vlasnici Viadukta su sa namjerom redovno slali izvještaje Vladi za usvajanje Vodoprivredne osnove. Vlada Srpske na to uglavnom nije odgovarala

Prema informacijama do kojih je došao portal GERILA Rješenje o dodjeli koncesije za izgradnju HE Bočac 2, krajem 2013. godine, je sadržavalo uslovno ovlaštenje za potpisivanje ugovora o koncesiji, a Vlada je potpisivanje ugovora uslovila izradom Vodoprivredne osnove za rijeku Vrbas, koja predstavlja planski akt kojim se usaglašava potreba izgradnje energetskih objekata na vodnom zemljištu.

Prema izvorima našeg portala, vlasnici slovenačke firme su mudro, sa namjerom, redovno slali Vladi izvještaje i tražili od Vlade da usvoji tu Vodoprivrednu osnovu. Vlada, prema našim izvorima, čak nije odgovorila na oko 80 dopisa koje su oni slali.

Kako se pritisak za zaključenje ugovora o koncesiji povećavao, u nekom momentu je odlučeno, a tu se misli na nadležna ministarstva vodoprivrede i energetike, da se obriše uslov u vezi sa izradom Vodoprivredne osnove.

To je i učinjeno donošenjem rješenja o izmjeni rješenja o dodjeli koncesije za Bočac 2, u prvoj polovini 2014. godine, kojim je obrisana tačka koja je nalagala da se sačeka sa zaključenjem ugovora o koncesiji do donošenja Vodoprivredne osnove. Međutim istim rješenjem je obrisana još jedna tačka, ona kojom je tadašnji ministar energetike bio ovlašten da u ime Vlade i Republike Srpske kao koncedenta, potpiše ugovor o koncesiji za Bočac 2 sa koncesionarom.

Postavlja se logično pitanje – greškom ili namjerno!?

Pravno gledano, navode naši izvori, ovdje bi se moglo razmatrati pitanje neovlaštenog potpisivanja ugovora o koncesiji, iako je koncesionar tada bio savjesna strana i nije znao za ovu pravnu manjkavost, a ni koncedent, odnosno Vlada, nikada nije dovodila u pitanje valjanost ugovora, te je ugovor proizveo ono što je trebao, pravno i faktički, sve do izgradnje HE Bočac 2.

Ipak, sa ove tačke gledišta, nakon arbitražne odluke i ogromnog milionskog gubitka upravo zbog izgradnje HE Bočac 2, svaki detalj je pod posebnom lupom i mora biti osvijetljen. Tako i ovo neovlašteno potpisivanje ugovora koji je posljedično doveo do arbitraže sada ima specifičnu težinu, prije svega za ministra koji se potpisao, a to je tadašnji ministar Željko Kovačević.

Da li je on to uradio greškom ili namjerno ostaje da se vidi.

U samom koncesionom ugovoru sa HE na Vrbasu za Bočac 2 stoji da će za sve eventualne posljedice koje izazove ta koncesija biti odgovorna Elektroprivreda RS, a ne Vlada RS.

Na ovaj način je tadašnji ministar Željko Kovačević pokušao da skine sa sebe odgovornost jer je bio izložen brojnim pritiscima da da koncesiju, iako se znalo već iz projekta i tehničke dokumentacije gdje se vide te tačke za izgradnju, da će to praktično onemogućiti eksploataciju koncesije koju su dobili Slovenci.

Selak: Firma Viadukt ima samo poštansko sanduče i nijednog zaposlenog

Goran Selak, lider SPS, danas je u prostorijama svoje stranke prezentovao neke od informacija do kojih je došao tim njegove stranke, a posebno je istakao da na adresi sjedišta firme Viadukt u Portorožu postoji samo poštansko sanduče, kao i da navedena firma nema nijedog zaposlenog.

Selak je pozvao premijera Radovana Viškovića da objavi stenograme sa sjednica Vlade RS a koji su se ticale ovog slučaja kako bi se utvrdila odgovornost zvaničnika Srpske u ovom slučaju.

“Firma kojoj građani Srpske treba da isplate ogroman novac nema ni jednog zaposlenog. Ta firma je u stvari poštansko sanduče u Portorožu, gdje se nalazi još 19 takvih firmi. Zbog čega smo izgubili taj spor u Vašingtonu, zašti nije prihvaćena ponuda za vansudsko poravnanje od 3 miliona KM i ko je odgovoran što su građani Srpske ostali bez 90 miliona maraka plus advokatske troškove? Na sva ta pitanja već više od 20 dana nema odgovora ni iz kabineta premijera ni od Vlade Srpske. Svjesni smo da aktuelni predsjednik Vlade Radovan Višković ne može biti jedan od odgovornih, ali i dalje nije jasno zbog čega se ponaša kao da štiti odgovorne”, naglasio je Selak.

GERILA info

The post Afera Viadukt: Vladu je zbog svega kritikovao i Goran Selak! first appeared on Gerila.info.

Ova firma,  koja prošle godine nije imala ni jednu marku prihoda nije mogla preuzeti koncesiju bez jasnih dokaza o stručnoj i tehničkoj opremljenosti, iskustvu u realizaciji sličnih poslova i obezbjeđenim finansijskim sredstvima za ovaj projekat, a sve te dokaze koje je Komisija morala utvrditi sada odbija dostaviti javnosti.

U odgovoru TI BiH-u prošle godine Komisija je tvrdila da su svi uslovi predviđeni pravilnikom koji reguliše postupak prenosa koncesije bili ispunjeni.

“Razmatrajući navedenu dokumentaciju a posebnu činjenicu o finansijskom stanju sticaoca, Komisija je konstatovala da sticalac ispunjava sve uslove za preuzimanje ugovora o koncesiji, da navedeno društvo raspolaže finansijskim sredstvima potrebnim za realizaciju ugovora, te je dala saglasnost na ustupanje Ugovora sa dosadašnjeg koncesionara MH “Elektroprivreda RS” matično preduzeće a.d, na privredno društvo “SE Trebinje 1”, navodi se u odgovoru Komisije koji je u julu prošle godine dostavljen TI BIH-u.

Ipak, Komisija je dokaze iz ovog postupka odbila dostaviti TI BiH-u, pravdajući sve povjerljivim komercijalnim interesima preduzeća “SE Trebinje 1”. U presudi Okružnog suda u Banjaluci ukazano je da javnost mora imati saznanja o radu javnih organa, jer isti ne mogu biti izolovani od suda javnosti.

“Tuženi (Komisija) je olako prihvatio razloge treće strane SE Trebinje 1 i praktično ih inkorporirao u obrazloženje osporenog akta iako tražene informacije svakako u određenom dijelu ne predstavljaju niti mogu predstavljati povjerljive komercijalne interese koji se trebaju štititi”, navodi se u obrazloženju presude.

Preko ovog preduzeća koje je osnovala Elektroprivreda RS, mađarski Lugos Renewables na kraju je došao do koncesije za ovaj projekat bez ikakvog javnog nadmetanja, jer im je ustupljeno 70% vlasništva nad “Se Trebinje 1” pod uslovima koje ERS takođe krije od javnosti, zbog čega TI BiH vodi poseban upravni postupak protiv ovog javnog preduzeća.

Po mišljenju TI BiH,  zakonska obaveza provođenja javnog nadmetanja za dodjelu koncesije u ovom slučaju nije se mogla zaobići na ovaj način i preko javnog preduzeća uvesti strani investitor, jer je Komisija za koncesije morala utvrditi zašto Elektroprivreda RS “iz ekonomskih, tehničkih ili drugih razloga” ne može realizovati ovaj projekat, a može njeno tek osnovano preduzeće “SE Trebinje 1”.

Sporno je to što je Vlada RS ovu koncesiju dala bez raspisivanja javnog poziva, na način da je iskoristila zakonsku mogućnost da je dodijeli ERS-u pregovaračkim postupkom, jer se radi o preduzeću koje obavlja djelatnost od opšteg interesa. Po prvobitnom ugovoru, cijela elektrana je trebala biti puštena u rad do oktobra ove godine. Ipak ERS očigledno nije imala namjeru da provodi ovaj projekat, jer je ubrzo osnovala novu kompaniju, prenijela na nju koncesiju, a potom je ustupila mađarskom investitoru.

The post TI BiH dobio presudu zbog skrivanja informacija oko prenosa koncesije ERS za solarnu elektranu koju će graditi mađarski investitor first appeared on Gerila.info.

U pitanju su bili projekti koji su od koristi lokalnoj zajednici i samim građanima, pa je stoga ova odluka više zabrinjavajuća nago sve dosadašnjnje jer pokazuje da se strani investitori i vlade više neće libiti da sankcijama kažnjavaju ne samo političare, kako je do sada bio slučaj, nego i same građane.

Riječ je o projektima rehabilitacije hidroelektrane Trebinje, faza III i IV, vjetroparka Hrgud, te zbrinjavanja otpadnih voda u Gradišci, koji je trebalo da bude implemeniran u saradnji sa Švajcarskom Konfederacijom.

Predsjednik RS Milorad Dodik je u sinoć emitovanom intervjuu na RTRS rekao da “Srpska ima alternativu za finansiranje četiri projekta nakon što je njemačka banka od toga odustala”.

 

“Treći put otkazuju iste projekte, oni spasavaju svoje firme. Mi smo za vrijeme Merkelove zbog dobrih odnosa sa Njemačkom i njemačkim kompanijama i bankama prihvatili da rješavaju problem vjetroparka Hrgud. Mi smo imali ponudu i Kineza i sada mi je žao što to nismo prihvatili, ali mogu se vratiti ponovo. Možda ćemo izgubiti godinu. Dakle, napravljen je ugovor sa njemačkom kompanijom koja je trebalo da transferiše tehnologiju i obezbijedi finansiranje. Za finansiranje je određena Njemačka razvojna banka koja je to pratila kreditno, to je uobičajeno. Međutim, ugovor je potpisan prije korone, a nakon korone je sve bilo daleko skuplje. Nijemci nisu imali finansijski interes jer gube, a nisu mogli ni da prošire ugovor… U nemogućnosti da izvrše posao, našli su ovo rješenje da otkazuju projekat, a otkazali su ga prije godinu dana”, rekaoje Dodik koji je dodao da Srpska nije u izolaciji i da će se on uskoro sastati sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom, predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim i predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom, a kasnije i sa predsjednikom Rusije i Kine.

Očekivano, slično je rekao i premijer Radovan Višković koji je rekao da “odluka njemačke administracije da obustavi kreditne aražmane u projektima u Republici Srpskoj predstavlja nastavak političkih pritisaka na Republiku Srpsku s ciljem da se, ekonomskom prisilom, odustane od borbe za naša prava”.

 

Sa druge strane, predsjednik opozicionog PDP-a Branislav Borenović je rekao da je u pitanju “lančana reakcija”.

“Prvo smo nedavno iz Brisela dobili informaciju da od 600 miliona KM bespovratnih sredstava namijenjenih Bosni i Hercegovini, niti jedna marka ne dolazi u RS. Sada i Njemačka trajno odustaje od finansiranja četiri značajna projekta”, napomenuo je.

Dodatno otežavajućim smatra to što je Njemačka jedan od najvećih vanjskotrgovinskih partnera.

“Njemačka sa Srbijom, Hrvatskom, Italijom i Slovenijom čini 65 posto ukupnog izvoza RS. To je jedna od pet država u koju RS najviše izvozi i s kojima ima najveći vanjskotrgovinski balans. Ta država zvanično saopćava da odustaje od četiri projekta u RS-u, što šalje jednu izuzetno lošu poruku”, ocijenio je Borenović koji je naglasio da je Srpska očito pod “tihim ali ciljanim sancijama”.

“Druge zemlje imaju političke izazove, ali npr. u Srbiji očigledno postoji mnogo mudrosti, pameti i političkog balansa da ne dođu u ovakvu situaciju – da Evropska unija i Njemačka tamo investiraju i da se ostvaruju značajniji ekonomski rezultati”, naveo je lider PDP-a.

Posebno je naglasio da je zabrinjavajuće što se Srpska zadužuje na skoro sedmičnom nivou po, kako je istakao, nevjerovatnim kamatnim stopama od preko šest posto, da 46.000 radnika ne ostvaruje zdravstveno osiguranje, od čega najviše zdravstvenih radnika, kao i da se desetine miliona KM narodnog novca daje na namještene tendere koje pišu povlaštene firme.

“Druge zemlje imaju političke izazove, ali npr. u Srbiji očigledno postoji mnogo mudrosti, pameti i političkog balansa da ne dođu u ovakvu situaciju – da Evropska unija i Njemačka tamo investiraju i da se ostvaruju značajniji ekonomski rezultati”, naveo je Borenović.

Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, u razgovoru za GERILU kaže da su ovi projekti neko vrijeme bili zaustavljeni zbog politike vlasti u Republici Srpskoj.

“Tada je to bila, rekla bih, opomena i upozorenje zbog odluka Narodne skupštine. Sad je na njih konačno stavljena tačka uz navođenje razloga – secesionistička politika. Vlasti su najprije ignorantski naglašavale kako im ti projekti nista ne znače i da je više riječ o kreditima, te da će se drugdje snaći, nastavljajući da vrijeđaju Njemačku na grub i primitivan način. Nikome ne može biti svejedno što su projekti zaustavljeni i neće biti sprovedeni posebno u onim sredinama u kojima su bili planirani. Time se, zapravo, visoka politika, politika inaćenja, napada na državu BiH kao i na dio međunarodne zajednice obila o glavu građanima. Pri tome mi se čini da iz ove situacije politika nije izvukla nikakvu pouku – dodaje Topić u izjavi za naš portal.

Zaustavljeni krediti KfW-a

Projekti koji su obustavljeni trebalo je da budu finasirani kreditima nemačke razvojne banke KfW. Ona je za vetroelektranu Hrgud pripremila 60 miliona evra, dok bi preostali iznos, od oko četiri miliona evra, obezbedila Elektroprivreda Republike Srpske.

Za rehabilitaciju HE Trebinje  predviđena je donacija od četiri miliona evra nemačke vlade i kredit KfW-a od šest miliona evra.

Banka je odobrila i kredit od 10,3 miliona evra za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, a Vlada Švajcarske bi trebalo da obezbedi donaciju od 4,3 miliona evra.

Nakon što je Narodna skupština RS krajem 2022. godine usvojila akte o vraćanju nadležnosti iz oblasti pravosuđa, odbrane i poreza, Njemačka je početkom naredne godine privremeno obustavila ove projekte, a njihova trajna obustava je sada i definitivna.

GERILA

The post Češu li se Dodik i Vlada Srpske po glavi zbog obustave njemačkih investicija? first appeared on Gerila.info.

U pitanju su ZP Rudnik i termoelektrane (RiTe) Ugljevik i ZP Hidroelektrane na Trebišnjici (HET), a zanimljivo da je “Port marketing” oba posla dobila u rasponu od manje od mjesec i po dana, tačnije 19. maja ove godine u iznosu od 500.000 KM bez PDV-a od RiTe Ugljevik, dok su ugovor sa HET-om u iznosu od 450.000 KM bez PDV-a potpisali 27. juna!

Ono što je još zajedničko za oba tendera jeste da je agencija “Port marketing” jedina dala ponudu za oba javna poziva i iako je ukupna procjenjena vrijednost bila 500.000 KM (za RiTe Ugljevik), odnosno 450.000 KM (za HET), agencija je dala ponudu na 12.720 KM (za RiTe) Ugljevik, odnosno 12.800 KM (za HET), a što je skoro četrdeset puta manje!

Iako je u pitanju jedina, ujedno i najniža ponuda, i RiTe Ugljevik i HET su potpisali ugovore sa “Port marketingom” na maksimalne iznose. A sve to uprkos kriterijumu koji je jasno naveden u obe javne nabavke a glasi da je kriterijum za dodjelu ugovora – upravo najniža cijena!

Damjan Ožegović, viši istraživač Transparency international BiH, za Gerilu kaže da se ovakvim postupcima obesmišljava javna konkurencija.

“Zakon o javnim nabavkama je jasan da se prilikom dodjele ugovora o nabavci, cijena navedena u najpovoljnijoj ponudi, kao i uslovi utvrđeni u tenderskoj dokumentaciji ne mogu mijenjati. Dakle, ugovor se mora zaključiti na ponuđenu cijenu osim u izuzetnim slučajevima kada ugovorni organ nije u mogućnosti definisati ni tačnu ni okvirnu količinu predmeta nabavke. Mada je ovo izuzetak, a u slučaju nabavki medijskog predstavljanja je prilično lako utvrditi šta se traži i bar okvirno u kojoj količini. U predmetnim nabavkama je obesmišljena javna konkurencija, jer koja bi svrha bila nuđenja najniže cijene u slučaju da je bilo podneseno više ponuda, koja bi svrha bila nadmetanja i formiranja cijene ako će se ugovor svejedno zaključiti na procijenjenu vrijednost? To dakle nije jasan niti mjerljiv kriterijum za nadmetanje, a u krajnjoj liniji nije ni smislen jer je postavljen kao odlučujući, a na osnovu njega se ne formira konačna ugovorena cijena”, ističe Ožegović u razgovoru za naš portal.

“Port marketing” je osnovan 8. marta 2022. godine a prvi vlasnik i direktor agencije je bio Dejan Stupar, sadašnji direktor marketinga i komunikacija na Alternativnoj televiziji iz Banjaluke.

Trenutni direktor i vlasnik je, prema portalu Akta, a što nam je potvrdio i nekadašnji vlasnik Dejan Stupar, izvjesni Đorđe Bojić.

“Svi (relevantni) podaci su javno dostupni i lako se mogu provjeriti – nemam nikakve veze sa vlasništvom agencije Port”, kratko nam je odgovorio Stupar.

Bojić je, prema informacijama do kojih smo došli, takođe radio (ili još uvijek radi) za Alternativnu televiziju.

Pokušali smo dobiti odgovore od Bojića, ali na telefon koji je naveden na specijalizovanim web platformama companywall.ba i akta.ba javila se druga osoba koja je rekla da smo pogriješili broj.

Provjerom smo došli do informacije da navedeni kontakt telefon, a koji je naveden na nekoliko specijalizovanih portala koji se bave bazom privrednih subjekata, pripada Drahmi Miskinu, još jednom dugogodišnjem radniku i članu uprave Alternativne televizije, a sadašnjem direktoru “A medie”, ćerke firme ATV-a i poznate kao firme koja je izdavač tabloida “Faktor magazin“.

“A media” je osnovana je 13.10.2020. godine a jedan od njenih osnivača je Alternativna televizija. Inače, i Faktor i ATV se nalaze u istoj zgradi u Banjaluci na adresi Gundulićeva 33.

Drahmi Miskin pominjan je ranije i kao direktor firme CMT (Commercial media travel) koja je osnovana 2011. godine u jeku sukoba u “Mreži plus”. Na čelu ATV-a tada je bila Nataša Tešanović. CMT je tada osnovan sa ulogom od 2000 maraka da bi godinu dana nakon osnivanja imao promet od 252.000 maraka, pisao je, prije deset godina, novinar Slobodan Vasković.

Banjalučka Alternativna televizija se inače dovodi u bliske veze sa porodicom Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, a zbog toga je i na američkoj “crnoj listi” od decembra 2021. godine. Podsjećamo, Kancelarija za kontrolu imovine u inostranstvu (OFAC) Ministarstva finansija SAD je na svoju listu uvrstilo Dodika ali i ATV, a što je “odgovor na Dodikove koruptivne aktivnosti i stalne prijetnje stabilnosti i teritorijalnog integritetu BiH”.

Zanimljivo je da navedena agencija koja je dobila dva velika posla u vrijednosti od skoro milion KM nema izrađenu sopstvenu veb stranicu koja bi, posebno uzevši u obzir čime se agencija bavi, trebala predstavljati ono čime se agencija bavi ali i biti reprezent usluga koje nudi. Sajt agencije “Port marketing” je i dalje “u pripremi” https://weareport.marketing/.

Slično je i sa reklamom/oznakom na poštanskoj adresi na kojoj bi se trebala nalaziti agencija, u ulici Živojina Mišića u Banjaluci na adresi na kojoj je registrovana agencija, nismo zatekli nikakvu reklamu niti oznaku da se unutar ove kuće nalazi bilo kakva firma.

Prema specijalizovanom portalu Akta, prosječan broj zaposlenih ove agencije iznosi nula (0) za 2022. godinu iako je u toj godini agencija postojala već devet mjeseci, a što znači da firma nije imala, a možda ni sada, u 2023. godini, nema stalno zaposlene radnike.

Ipak, sve ovo nije spriječilo ni HET a ni RiTe Ugljevik da sa “Port marketingom” potpišu ugovore na maksimalnu vrijednost.

“Naravno da sam upoznat sa tom javnom nabavkom”, rekao nam je Diko Cvijetinović, direktor RiTe Ugljevik koji je na ovoj poziciji od kraja prošle godine.

Pitali smo Cvijetinovića kako je moguće da se sa izabranim ponuđačem potpiše ugovor na maksimalan iznos kada je agencija dala višestruko (skoro 40 puta) manju ponudu u odnosu na procjenjenu vrijednost.

“To je samo okvirni sporazum, zavisi uopšte koliko će se realizovati i da li će se realizovati ta cifra. To je okvirni sporazum i ne znam koliko će se realizovati, odnosno biće realizovano koliko bude bilo potrebe. Možemo potrošiti 1000 KM a možemo svih 500.000 KM”, rekao je u razgovoru za Gerilu Cvijetinović, inače nesuđeni ministar privrede i preduzetništva u Vladi RS i generalni sekretar NPS, stranke Darka Banjca.

Zanimalo nas je šta će to tačno “Port marketing” raditi za RiTe Ugljevik, a Cvijetinović je rekao da će se i to “tek vidjeti”.

“Radiće i za nas a biće i za druge medije nekog podzakupa, vidjećemo to još i definisati”, rekao je Cvijetinović.

Podsjećamo, upravo su RiTe Ugljevik izgubile spor sa “Elektrogospodarstvom Slovenije” težak 67 miliona eura, odnosno oko 131 milion KM a koji, prema pravosnažnoj presudi Arbitražnog vijeća u Beogradu, treba da isplati u roku od 30 dana počevši od 17. jula ove godine.

Konsolidovani neto dobitak RiTe Ugljevik za 2022. godinu iznosi svega 461.000 KM, što znači da ni on sam ne pokriva u potpunosti usluge angažovanja agencije “Port marketing” za usluge “medijskog predstavljanja”.

Zoran Mićanović, doskorašnji predsjednik Sindikalne organizacije RiTe Ugljevik, za Gerilu kaže da je više nego očito jasno šta se dešava u procesu javnih nabavki kada je u pitanju RiTe ali i ostala zavisna preduzeća u ERS.

“Savršeno je jasno da je sve dogovoreno i vrlo je moguće da će nakon RiTe Ugljevik i HET-a sada i ostala preduzeća provoditi isti model. To je model Milorada Dodika i Luke Petrovića, to smo mi svi dozvolili i tako nam je sada”, rekao je Mićanović koji je od skora u penziji iako je, kako je rekao, mogao raditi još nekoliko godina ali ne vidi dalji smisao sindikalne borbe.

Odgovore na naša pitanja nismo dobili od Gordana Mišeljića, generalnog direktora HET-a, koji je, prema riječima njegove sekretarice, na godišnjem odmoru.

Ilija Tamindžija, Izvršni direktor za proizvodnju i tehničke poslove u HET-u i narodni poslanik, za Gerilu kaže da je u ovom i ovakvim poslovima “sve čisto”.

“U ovakvim tenderima su stvari čiste. Što se nas tiče, preko tih tendera koji idu preko agencija niko ne može zloupotrijebiti jednu konvertibilnu marku zato što mi platimo nešto malo usluge agencije, odnosno njihovu proviziju, a onda oni prebacuju dalje npr. medijskim kućama u Srpskoj”, kaže Tamindžija.

Na naše pitanje čemu reklamiranje javnih preduzeća koji su pri tome i monopolisti, Tamindžija odgovara:

“Vi znate da mi nemamo riješeno finansiranje npr. sportskih kolektiva i javna preduzeća, koja su u mogućnosti, poput Elektroprivrede, žele da kroz reklamu pomognu sportskim kolektivima. Mislim da je ovo apsolutno čisto i da tu nema niko ništa da kaže”, ističe Tamindžija.

Nebojša Vukanović, narodni poslanik i lider opozicione “Liste za pravdu i red” za naš portal kaže da je u pitanju “neviđen kriminal”.

“Iako nemaju potrebe za reklamiranjem i oglašavanjem, jer imaju monopol, HET je bacio za manje od mjesec dana preko 1,2 miliona maraka za promociju u medijima i društvenim mrežama. Od toga čak 450 000 KM bez PDV-a je dato firmi PORT MARKETING koja je nedavno osnovana koja nema zaposlenih radnika, prema podacima na portalu Akta.ba, i jasno je da se radi o izvlačenju novaca i neviđenom kriminalu“, rekao je za Gerilu Vukanović.

Pitanja smo poslali i mailom u RiTe Ugljevik kao i HET, ali odgovore, za sada, nismo dobili.

Gerila

The post Od HET-a i RiTe Ugljevik skoro milion KM za uslugu “medijskog predstavljanja” agenciji Port marketing! first appeared on Gerila.info.

Poskupljenje električne energije u Republici Srpskoj najavio je, nedavno, Milorad Dodik. On je to rekao nakon što je odlukom Centralne izborne komisije izabran za novog predsjednika Republike Srpske. Poskupljenja je najavio i direktor Elektroprivrede Republike Srpske.

“Nije riječ o klasičnim poskupljenjima, to je samo domaćinski odnos ERS prema domaćinstvima i privrednicima. Moramo da zaštitimo onoga koji štedi ali i da naplatimo onome koji troši više, nije ovo sistem poskupljenja već sistem energetske stabilnosti“, rekao je Luka Petrović u oktobru za SRNU. Petrović je, inače, član SNSD-a.

Poskupljenje struje očekuje se od januara a u Vladi RS pominju tzv. blok tarife koje će da naprave klasifikaciju potrošača. Struja će, tako, da poskupi za one građane koji troše više od 500 kilovata a naročito za one koji će da troše više od 1500 kilovata mjesečno. Poskupljenja neće biti za domaćinstva koja troše manje od 500 kilovata mjesečno. Što je, naročito zimi, u Republici Srpskoj gotovo nemoguće.

Zanimljivo je da se vlast u Republici Srpskoj godinama hvali velikim izvozom električne energije i činjenicom da je priroda Republici Srpskoj omogućila da bude bogata električnom energijom. Poskupljenje “nacionalnog blaga” za građane Republike Srpske je sami tim još više nelogično. Jasno je da vlast Republike Srpske ne razmišlja o smanjenju izvoza kako bi bile zadovoljene domaće potrebe bez poskupljenja. Sa druge strane niko se i ne buni.

GERILA info

The post Struja skuplja, Elektroprivreda ne odgovara na pitanja first appeared on Gerila.info.

Krajem oktobra, kada su izbori bili već iza građana Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, direktor Elektroprivrede, SNSD-ov, Luka Petrović najavio je da će struja u Republici Srpskoj biti skuplja za one koji troše više. On je rekao da je u prijedlogu o energetskoj stabilnosti, koji je Elektroprivreda Republike Srpske dostavila nadležnom ministarstvu u Vladi Republike Srpske. ERS je predložila da onima koji budu trošili više električne energije račun bude fakturisan na drugačiji način.

“Nije riječ o klasičnim poskupljenjima, to je samo domaćinski odnos ERS prema domaćinstvima i privrednicima. Moramo da zaštitimo onoga koji štedi ali i da naplatimo onome koji troši više, nije ovo sistem poskupljenja već sistem energetske stabilnosti“, rekao je Petrović u oktobru za SRNU.

Predsjednik Vlade Republike Srpske, prenosi današnji Blic, rekao je da je neodrživo da cijena električne energije u Republici Srpskoj ostane na sadašnjem nivou ali da će ta cijena i u narednoj godini biti najpovoljnija u BiH i regionu. To je, inače, nešto čime se vlast u Republici Srpskoj konstantno hvali. On je naglasio da je opredjeljenje Vlade da domaćinstva koja struju koriste za osnovne potrebe ne osjete poskupljenje. Nije jasno šta se smatra pod osnovnim potrebama domaćinstva. Vlada i ERS, očigledno, ne smatraju da je to grijanje na struju.

Zanimljivo, u septembru je Višković rekao da Republika Srpska ima viškove električne energije kao i da izvozi trideset odsto proizvedene struje. Tada je obećao da neće biti poskupljenja električne energije u Srpskoj ni u ovoj ni u sljedećoj godini. Elektroprivreda Republike Srpske je u prošloj godini ostvarila dobit od 80 miliona maraka. Svi ti podaci ne daju odgovor na pitanje gdje je potreba za povećanjem cijene električne energije. Kao ni na pitanje zašto ERS destimuliše kupce da kupuju proizvod koji ERS proizvodi. Odgovor bi se mogao kriti u tome da Vlada ne želi da ni za procenat odustane od izvoza.

GERILA info

The post Vlada će da kažnjava dobre kupce električne energije. Obrazloženje je štednja first appeared on Gerila.info.