Prema riječima predsjednika RERS-a Vladislava Vladičića, cijena električne energije za domaćinstva biće uvećana za 10 odsto, dok će privreda plaćati struju šest odsto skuplje.

„Ukratko, krajnji računi će biti veći za 10 odsto“, izjavio je Vladičić.

Odluka je donesena na sjednici regulatora održanoj u Trebinju, na kojoj je utvrđena cijena mrežarine za period od 2026. do 2028. godine – ključne stavke koja direktno utiče na iznos računa krajnjih potrošača.

Distributivna preduzeća u Republici Srpskoj krajem jula zatražila od RERS-a povećanje mrežarine od čak 40 odsto, da bi samo mjesec dana kasnije zahtjev bio dodatno uvećan na 46,01 odsto.

„Razlog za rast troškova distributivnih gubitaka je povećanje cijene električne energije za pokrivanje distributivnih gubitaka sa sadašnjih od strane ERS, što predstavlja povećanje u iznosu od 39,95 odsto. Rast navedenih troškova za pokrivanje distributivnih gubitaka izaziva dodatni zahtijevani rast prosječnih cijena distribucije električne energije sa 40,58 na 46,01“, naveli su tada u Regulatornoj komisiji za energetiku RS.

Veći računi neće zaobići ni vlasnike malih solarnih i drugih elektrana. Odlukom regulatora, po prvi put, uvedena je obaveza da i oni plaćaju troškove mrežarine, bez obzira na to što dio proizvedene energije isporučuju u mrežu.

“To znači da će ubuduće vlasnici malih elelktrana plaćati distributivne troškove mrežarine”, rekla je Tatjana Vuković, tarifni analitičar za električnu energiju.

Iako se povećavaju troškovi distribucije i krajnji računi, cijena kilovat-časa električne energije zasad ostaje ista, s obzirom na to da Regulatorna komisija na ovoj sjednici nije razmatrala promjene.

Đ.Vujatović

The post Novogodišnji poklon građanima Republile Srpske: Veći računi za električnu energiju first appeared on Gerila.info.

Dok evropski uvoznici već godinu dana prikupljaju podatke o emisijama iz uvezene robe iz trećih zemalja, Bosna i Hercegovina tek sada, u drugoj polovini 2025. godine, pravi prve ozbiljne korake da izbjegne udar koji prijeti njenoj industriji — i njenim građanima.

Od 1. januara 2026. godine, Evropska unija počinje da naplaćuje CBAM takse na cement, čelik, aluminijum, đubriva, vodonik i električnu energiju iz zemalja koje nemaju sistem trgovine emisijama CO₂ (ETS). BiH — još uvijek nema nijedan od uslova.

Mehanizam za prilagođavanje emisija ugljenika na granicama (CBAM) je novi regulatorni instrument Evropske unije, koji od 1. januara 2026. godine uvodi obavezu plaćanja taksi na uvoz proizvoda iz zemalja koje nemaju sistem naplate emisija CO₂ sličan evropskom ETS-u.

Kako su iz Delegacije EU u BiH naveli za Gerilu: „CBAM je način da se izbjegne takozvano ‘ugljično curenje’, odnosno prebacivanje industrije iz EU u zemlje sa slabijim klimatskim zakonodavstvom. On osigurava jednake uslove za proizvođače unutar i izvan Unije.”

Zakonski preduslov konačno pokrenut

Nakon višegodišnjih zastoja i međuentitetskih blokada, Savjet ministara BiH je 25. jula ove godine napokon utvrdilo Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, čime je formalno otključana mogućnost za formiranje berze električne energije — ključnog uslova da se BiH makar za izvoz struje izuzme iz CBAM režima.

„U narednih mjesec, mjesec i po dana planiramo, kroz mapu puta za ETS, ispuniti sve potrebne korake da RS i FBiH budu izuzete od CBAM-a do kraja godine“, rekao je Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH.

EU poručuje: „Rok ostaje. Nema odgađanja“

Na pitanje Gerile da li postoji mogućnost prolongiranja početka primjene CBAM-a, Odjel za komunikacije Delegacije EU u BiH kategorički odgovara:

„Prema zakonima EU, ne postoji pravni osnov za odgađanje roka do 2027. godine za BiH ili bilo koju drugu zemlju koja nije članica EU. Vremenski okvir EU za CBAM ostaje nepromijenjen. Bosna i Hercegovina se mora pripremiti odmah kako bi bila usklađena sa svim obavezama od januara 2026. godine.“

Delegacija EU naglašava da jedini način da se BiH oslobodi obaveze kupovine CBAM certifikata jeste uspostavljanje funkcionalnog ETS-a, sa svim pratećim komponentama:

• zakon o ETS-u,

• berza električne energije,

• nacionalna platforma za trgovanje emisijama,

• robustan MRV sistem (praćenje, izvještavanje, verifikacija).

Prelazna faza CBAM-a je započela 1. oktobra 2023. godine i traje do kraja 2025, tokom koje kompanije iz zemalja koje izvoze u EU (poput BiH) moraju kvartalno izvještavati o emisijama CO₂ iz svojih proizvoda. U ovom periodu nema finansijskih obaveza — nije potrebno plaćati CBAM takse, ali je izvještavanje obavezno i služi kao priprema za punu primjenu.

Od 1. januara 2026. godine, uvoznici u EU će biti dužni da kupuju CBAM certifikate, čime počinje stvarna finansijska naplata emisija.

Uspostava ETS-a – ambicija ili iluzija?

Premijer FBiH Nermin Nikšić ističe da je uvođenje ETS sistema do kraja 2025. ključ za izbjegavanje ekonomskog udara:

„Ako želimo zadržati izvoz, moramo hitno uspostaviti okvir koji EU prepoznaje. BiH je posljednja u regiji bez funkcionalne energetske berze.“

Sličan stav iznio je i ministar energije FBiH Vedran Lakić, koji upozorava da će bez ETS sistema, „desetine miliona evra godišnje završavati u Briselu“, umjesto da ostanu u BiH.

„Taj novac možemo usmjeriti u modernizaciju, smanjenje emisija i podršku zelenoj tranziciji“ – rekao je Lakić, najavljujući i linije finansijske podrške preko Razvojne banke FBiH za firme koje žele instalirati solarne panele.

Da vlasti u BiH ne dočekuju spremne početak naplate CBAM takse, pokazuje i odgovor Srđana Amidžića, ministra finansija i trezora BiH, koji je na pitanje novinara Gerile odgovorio da se finansijska razlika u novim taksama može “namiriti sredstvima koja su namjenjena za Oružane snage BiH”.

Amidžić se time više referisao na najave resornog ministra u kupovinu nove vojne opreme, čemu se SNSD ministri u Savjetu ministara BiH protive.

“Ovaj problem će vjerovatno biti rješavan na nivou entiteta, odnosno Brčko distrikta, onog momenta kad to zaživi”, rekao je Amidžić i dodao da to nije trošak koji se plaća na novou zajedničkih institucija tako da Ministarstvo finansija BiH nije ni radilo projekciju koliki će biti direktni troškovi za bh.izvoznike, kao i indirektni efekti na cijene na domaćem tržištu.

Šta je to berza električne energije i kako funkcioniše?

Uspostava berze električne energije igra ključnu ulogu u procesu dekarbonizacije energetskog sektora, jer omogućava transparentno i konkurentno formiranje cijena zasnovano na tržišnim principima. Kroz berzu, proizvođači – uključujući one iz obnovljivih izvora – dobijaju ravnopravan pristup tržištu, što podstiče investicije u čistu energiju i smanjuje zavisnost od fosilnih goriva.

Takođe, funkcionalna berza je tehnička osnova za uvođenje sistema trgovine emisijama (ETS), jer omogućava precizno praćenje energetskih tokova i povezanih emisija CO₂. Ona je neophodna za povezivanje sa regionalnim i EU tržištima, čime se otvaraju mogućnosti za izuzeće iz CBAM režima, ali i za veću sigurnost snabdijevanja i bolju upotrebu domaćih kapaciteta.

U konačnici, berza nije samo tržišni mehanizam – već strateški alat za zelenu tranziciju, jačanje konkurentnosti i izbjegavanje gubitaka kroz plaćanje karbonskih taksi EU.

Ono što je bitno, ističu ekonomisti, jeste da BiH sistem uvede na ispravan način, kako bi se pravilo upravljalo prihodima od ETS-a.

“BiH trenutno nema fiskalni i regulatorni kapacitet da pravilno upravlja prihodima od ETS-a, ali ako se sistem uvede na ispravan način onda se podrazumijeva i izgradnja i usklađivanje kapaciteta tako da se može upravljati. U suprotnom bi značilo sa sistem u stvari nije u potpunosti uspostavljen a pozitivni efekti bi izostali”, ističe ekonomista Igor Gavran i dodaje da je razumljiv bojazan “da vlasti shvate ove prihode jednako kao i one od akciza i putarina”.

“Odnosno kao formalno namjenska sredstva koja se svejedno mogu zloupotrijebiti i nenamjenski trošiti. Zato je jako važno da se ništa ne improvizuje radi fiktivnog ispunjavanja uslova nego da se stvarno uspostavi potpuno funkcionalan sistem sa svim zaštitnim mehanizmima protiv zloupotreba i nenamjenskog trošenja”, naglašava Gavran u analizi za Gerilu.

Ekonomski stručnjak Svetlana Cenić takođe ističe da postoji mogućnost neželjenog “popunjavanja crnih rupa” budžeta od prihoda od ETS-a, ali da to zavisi od dizajna sistema.

“Političke najave sada govore da BiH “cilja ETS do kraja 2025.” zbog CBAM-a, ali ništa samo po sebi još ne garantuje namjensko trošenje bez eksplicitne norme. EU praksa je jasna – minimalno 50% prihoda od aukcija ide za klimu/energetiku, a prosjek je oko 75%, i postoje fondovi poput Modernisation/Innovation Funda. BiH može preuzeti taj model, posebno Socijalni klimatski fond za ugrožena domaćinstva i dekarbonizaciju industrije”, dodaje Cenić za Gerilu.

Cenić dodaje da ETS može postati “parafiskalni namet bez kontrole” ako se ETS uvede bez jasnih pravila.

“Odnosno moraju se donijeti nadležnosti na državnom nivou, MRV sistem (monitoring-reporting-verification), i zakonsko namjensko trošenje prihoda. BiH još nema državni klimatski zakon ni potpuno usklađen MRV paket, a rok u preporukama EU/EnC je decembar 2025, što povećava rizik prikupljanja bez jasne redistribucije”, ističe Svetlana Cenić.

Ona dodaje BiH “ima dugu istoriju parafiskalnih nameta i fragmentacije nadležnosti, pa je i reputacioni rizik realan ako ne bude ring-fencinga prihoda”.

EU4Energy za Gerilu: „Zakonski okvir nije dovoljan – mora da funkcioniše“

Za Gerilu je odgovor dostavio i tim projekta EU4Energy, koji finansira Evropska unija, uz jasnu poruku:

„Zakon je važan korak, ali bez njegove potpune provedbe, tržišne integracije i uspostave ETS-a – izuzeće od CBAM-a nije moguće. Potrebna je digitalizacija mreže, jačanje kapaciteta institucija i koordinacija svih nivoa vlasti.“

EU4Energy je projekat koji finansira Evropska unija s ciljem da pomogne zemljama Istočne Evrope i Zapadnog Balkana — uključujući BiH — u energetskoj tranziciji i usklađivanju sa EU standardima, posebno u kontekstu dekarbonizacije i CBAM-a.

U BiH, EU4Energy ima ključnu ulogu u pripremi zakonskih, tehničkih i institucionalnih uslova za uvođenje sistema trgovine emisijama (ETS), uspostavu berze električne energije i implementaciju MRV sistema (praćenje, izvještavanje i verifikacija emisija CO₂).

Kako je tim EU4Energy naveo za Gerilu, njihova misija je da omoguće tehnički, regulatorni i edukativni temelj za fer tržište energije i ekonomsku otpornost BiH u vremenu koje donosi ozbiljne klimatske i regulatorne izazove.

“CBAM nije tehnička prilagodba. To je test ekonomske otpornosti i strateško pitanje opstanka izvozne konkurentnosti BiH“, navodi se u odgovoru za Gerilu.

Koliko će to koštati – i koga?

Na direktno pitanje Gerile o tome kako će CBAM uticati na cijene proizvoda u BiH, iz Delegacije EU u BiH su odgovorili da još uvijek ne postoje zvanične procjene o konkretnim procentima poskupljenja, ali da će ekonomski efekti mehanizma biti neizbježni i višeslojni:

„Troškovi proizvodnje će porasti zbog ulaganja u dekarbonizaciju. CBAM se primjenjuje na izvoz, ali može izazvati lančano povećanje cijena unutar BiH, kroz rast ulaznih troškova i cijena energenata, posebno ako se uvede nacionalni ETS.“

U praksi to znači da će kompanije koje izvoze proizvode kao što su aluminijum, cement, čelik i đubriva, a koje do sada nisu imale obavezu da obračunavaju emisije CO₂, morati da ulažu u nove tehnologije, automatizaciju i energetsku efikasnost — sve kako bi izbjegle previsoke CBAM troškove. Ti novi troškovi, iako formalno vezani za izvoz, ugradiće se i u cijene proizvoda koji ostaju na domaćem tržištu.

Pored toga, proizvođači koji ne izvoze direktno, ali zavise od sirovina ili energenata koji su pogođeni CBAM-om (npr. električna energija, metalni limovi, cement), suočiće se sa višim ulaznim troškovima, što se reflektuje kroz skuplje finalne proizvode. Ovaj efekat može posebno pogoditi građevinski sektor, prehrambenu industriju i mala i srednja preduzeća, koja nemaju kapacitete da se brzo prilagode.

Ako BiH uvede nacionalni ETS, što je trenutno planirano kao nužan odgovor na CBAM, dodatni troškovi će se obračunavati i na domaćem tržištu, kroz mehanizme naplate emisija za sve operatere, a ne samo izvoznike. To bi u konačnici značilo poskupljenje električne energije, građevinskog materijala i transporta, čak i za krajnje potrošače i domaćinstva.

Svetlana Cenić, ekonomista, za Gerilu kaže da CBAM može biti izgovor za neosnovana poskupljenja, ali pod uslovom – ako se ne nadzire. Mueđutim i tu, kako ističe, postoje objektivne granice.

“Značajna poskupljenja “zbog CBAM-a” u 2025. su upitna. Od 2026. CBAM se plaća i odnosi se samo na željezo/čelik, cement, aluminij, gnojiva, vodonik i električnu energiju, odnosno ne na svu robu/usluge”, ističe Cenić.

Onda doda je da kada se uspostavi funkcionisanje ETS-a da će to povećati trošak ugljenika za obuhvaćene sektore, prije svega elektroenergetika i veliki industrijski emiteri.

“Poskupljenje izvan tih lanaca može biti oportunistički. Tu treba aktivirati Vijeće za konkurenciju i tržišne nadzore jer je zabranjeno kartelsko “prelivanje” i dogovaranje cijena. Alati kontrole cijena-potrošača već postoje, a država može i treba koristiti postojeći instrumente protiv neosnovanih poskupljenja”, dodaje Cenić.

Nisu svi stručnjaci umjereni optimisti, pa tako ekonomista Igor Gavran ističe da se može očekivati domino efekat CBAM-a na domaće cijene i inflaciju.

“To je vrlo izvjesno. Iako je riječ prije svega o nečemu što se nameće zbog zahtjeva EU i pristupa njihovom tržištu, pa bi tehnički mogao da uvećava samo troškove izvoznika, sasvim je izvjesno da će svi čiji se troškovi povećaju to pokušati prebaciti i na domaće potrošače i time povećati cijene i inflaciju. Zavisno od načina implementacije, obima troškova i načina korištenja prikupljenih sredstava, omjer ovih efekata može biti manji ili veći i teško ga je precizno prognozirati unaprijed”, ističe Gavran.

On dodaje da, ako se paralelno radi na smanjenju drugih troskova i poboljšanju uslova poslovanja, to može kompenzirati ove efekte u određenoj mjeri.

“U svakom slučaju ako se paralelno radi na smanjenju drugih troškova i poboljšanju uslova poslovanja to može kompenzirati ove efekte u određenoj mjeri. A u nekim slučajevima izvoznici uopšte ne prodaju na domaćem tržištu pa tako i ne mogu prenositi ništa na domaće kupce jer ih nemaju”, kaže Gavran u komentaru za Gerilu.

Ukoliko vlasti ne uspostave jasan, transparentan i progresivan mehanizam primjene ETS-a, postoji rizik da će se ekološke obaveze pretvoriti u socijalno-ekonomski udar, bez ikakvih garancija da će se prihodi od emisijskih taksi uložiti u obnovljive izvore, subvencije za domaćinstva ili industrijsku modernizaciju.

Posljednji voz – ili voz bez voznog reda?

CBAM se već od 2023. tehnički primjenjuje — kroz obavezu kvartalnog izvještavanja o emisijama za sve koji izvoze obuhvaćene proizvode. Ali punu naplatu — i pravi udar — osjetićemo od januara 2026.

Procjene pokazuju da bi CBAM do 2030. mogao koštati BiH između 369 miliona i 1,62 milijarde eura.

Ekonomista Igor Gavran u razgovoru za Gerilu ističe da bi “industrijski troskovi u BiH bi do 2030. godine mogli biti povećani između nekoliko stotina miliona KM (neke procjene govore o minimalno 300 pa do preko 700) i čak nekoliko milijardi KM u najgorem scenariju”.

“Uvođenje ETS-a i ranije prilagođavanje bi mogli znatno smanjiti taj trošak”, dodaje Gavran.

CBAM ne dolazi – on je već tu. I dok EU jasno poručuje da „nema odgađanja“, BiH pokušava da izgradi ETS i berzu u roku koji bi, i za funkcionalne države, bio ambiciozan.

Hoće li vlast uspjeti da ovaj put ne prokocka šansu – ili ćemo plaćati ne samo takse, nego i posljedice još jedne zakašnjele reforme?

Dejan Rakita / GERILA

The post CBAM dolazi: Hoće li BiH dočekati 2026. spremna ili ponižena na granici EU? first appeared on Gerila.info.

Prema riječima načelnika opštine Ugljevik, Dragana Gajića, Vlada Republike Srpske odlučila je otkupiti firmu “Comsar Energy” od ruskog oligarha Rašida Serdarova, zajedno s koncesionim poljem “Ugljevik – Istok 2”.

Otkupom ove firme rješavamo gorući problem koji nas prati već mjesecima. Ležište ‘Istok 2’ će pripasti Vladi, što će omogućiti nesmetan rad termoelektrane i stabilnu proizvodnju električne energije“, izjavio je Gajić.

On je rekao da se procjenjuje da na ležištu “Istok dva” ima 48 miliona tona uglja, a za nesmetanu proizvodnju godišnje je potrebno dva miliona tona.

Pozadina problema

Saga oko koncesionog polja “Istok 2” traje još od 2013. godine, kada je Vlada Republike Srpske dodijelila pravo na eksploataciju ruskog investitoru Rašidu Serdarovu i njegovoj kompaniji „Comsar Energy“. Vrijednost investicije tada je procijenjena na više od 400 miliona konvertibilnih maraka, ali obećanja o razvoju i zapošljavanju ubrzo su zamijenili problemi s ispunjavanjem ugovornih obaveza i nedostatak konkretnih ulaganja.

Koncesija na “Istok 2” dodijeljena je 2013. godine “Comsaru” Rašida Serdarova, u vrijeme kada je ministar energetike bio SNSD-ov Željko Kovačević, dok je aktuelni ministar Petar Đokić potpisao anekse ugovora.

Radnici RiTE Ugljevik su u protestima isticali kako su zbog ove koncesije termoelektrana i rudnik dovedeni u nezavidnu situaciju. U nedostatku domaćeg uglja, RiTE Ugljevik je bio primoran zaustavljati rad u nekoliko navrata, što je ugrozilo stabilnost snabdijevanja električnom energijom.

Protesti radnika započeli su sredinom januara 2025. godine, a kulminirali blokadom magistralnog puta Bijeljina – Tuzla. Sindikat RiTE Ugljevik, predvođen Bobanom Benovićem, jasno je poručio da neće odustati dok se koncesiono polje “Istok 2” u potpunosti ne vrati preduzeću.

„Naši zahtjevi su jasni: vraćanje koncesije i obezbjeđivanje uslova za stabilan rad. Ne dozvoljavamo trećim licima da eksploatišu ugalj i bogate se na račun radnika. Ukoliko ministar ne može da riješi problem, neka podnese ostavku“, izjavio je Benović tokom jednog od protesta.

Nova odluka Vlade

Posljednje informacije sugerišu da je Vlada RS odlučila prekinuti ovu dugotrajnu krizu. Prema dogovoru postignutom između Vlade i predstavnika „Comsar Energy“, ležište “Istok 2” biće vraćeno u vlasništvo Republike Srpske u narednih 15 dana. Ova odluka dolazi nakon što su radnici javno izrazili nepovjerenje prema obećanjima uprave i Ministarstva energetike.

Direktor RiTE Ugljevik, Diko Cvijetinović, izjavio je da je odobren ulazak u koncesiono polje za potrebe rudnika.

“Želim da vas upoznam – sve one priče kako će doći do privatizacije RiTE Ugljevik su neistinite. Juče je okončana prva dokapitalizacija RiTE Ugljevik i uplaćeno je 20 miliona kako bi se izmirile obaveze prema Slovencima”, rekao je Cvijetinović, ali je naišao na skeptične reakcije radnika, koji su zahtijevali konkretne dokaze i hitne akcije.

RiTE Ugljevik je od vitalnog značaja za energetsku stabilnost Republike Srpske. Ova termoelektrana, zajedno s termoelektranom u Gacku, proizvodi oko 70% električne energije u ovom entitetu. Problemi s nestašicom uglja već su rezultirali višednevnim prekidima rada i gubitkom prihoda, što je dodatno opteretilo “Elektroprivredu RS”.

Novi početak ili još jedno obećanje?

Ako se ispoštuju najavljene mjere, ova odluka Vlade mogla bi označiti kraj jedne od najvećih industrijskih kriza u Republici Srpskoj posljednjih godina. Međutim, radnici i dalje ostaju oprezni, insistirajući na transparentnosti i stalnom nadzoru nad implementacijom dogovorenog.

Kako je poručio Benović: „Idemo do kraja, dok se obećanja ne pretvore u stvarnost.“

GERILA

The post Da li su radnici RiTE Ugljevik izvojevali ključnu pobjedu i šta donosi otkup „Comsara“? first appeared on Gerila.info.

Podsjećamo, Regulatorna komisija za eneregetiku je polovinom decembra prošle godine prihvatila zahtjev “Elektroprivrede Republike Srpske” za povećanjem cijene struje za domaćinstva.

Cijena električne energije je, po tvrdnjama regulatora, povećana od pet do 8,5 KM, u zavisnosti od potrošnje.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je kako će za potrošnju od “nekih 200 do 1.000 kw/h račun jednom domaćinstvu biti uvećan od 2,5 do 10 KM.

Cijena električne energije privredi se dogovara direktnim pregovorima rukovodstva ERS i privrednika, odnosno cijenu struje za privredu ne određuje regulator.

The post Umjesto novogodišnje čestitke: Od danas skuplja električna energija u RS first appeared on Gerila.info.

Cijena energije za javno snabdijevanje sada iznosi 0,0777 KM/kWh, što predstavlja povećanje od 20,8% u odnosu na prethodno korištenu cijenu, navodi se u saopštenju Regulatorne agencije, dok će krajnji računi domaćinstava u prosjeku biti veći za 7,9%,

Kako navode, za male kupce iz kategorije Ostale potrošnje (2. i 3. tarifna grupa) neće biti promjena u ukupnim troškovima. Troškovi mrežarine ostali su nepromijenjeni.

“U skladu sa Zakonom o električnoj energiji, Regulatorna komisija nije utvrđivala troškove nabavke energije ni visinu tarifnih stavova niti je za to nadležna, već je isklјučivo provjeravala usklađenost postupka nabavke električne energije za javno snabdijevanje od strane javnog snabdjevača sa zakonom, i usklađenost predloženih tarifnih stavova sa cijenom nabavke električne energije. Komisija je naglasila da u skladu sa Zakonom o električnoj energiji nije nadležna za utvrđivanje troškova nabavke energije, već samo provjerava usklađenost cijena sa zakonom i tarifnim stavovima”, navode u Regulatornoj komisiji.

Prema nekim procjenama, za domaćinstvo koje potroši 500 kilovata, ukupno povećanje će iznositi oko 7,5 KM.

Gerila.info

The post Zvanično: Poskupljuje električna energija u Republici Srpskoj first appeared on Gerila.info.

– Najava predsjednika Vlade da nas očekuje poskupljenje struje još jedna je potvrda potpunog izostanka održive i ozbiljne strategije kad je riječ o horor energetskoj krizi i poskupljenjima koji nas okružuju – napisao je Grmuša na svom FB profilu.

On ističe da je preko pola godine apeluovao da se svi nivoi vlasti primarno zabave ovom temom, kao i da je vlast sve radila sem toga.

– Cijeli svijet muku muči, uvode se mjere štednje, ozbiljne zemlje se pripremaju za tešku zimu-a mi kao onaj cvrčak što je ljeto proveo pjevajući, bez obaziranja na hladne dane koji dolaze. Plus, naš cvrčak je imao i kampanju u kojoj je pjevao. Sad bismo svi mogli zajedno da kukamo – kategoričan je Grmuša.

On ističe da se hitno moraju formirati krizni energetski štabovi, kao i kreirati tehničke socijalne karte građana i domaćinstvima sa nižim prihodima kojima se mora subvencionisati grijanje, bez obzira da li je na struju, drvo, pelet ili preko lokalnih toplana,

– Imućnijima ne treba subvencionisati grijanje, to je potpun nonsens i neprestano govorim da kad Grad Banja Luka subvencioniše EkoToplane, to znači da daje pare da direktori javnih preduzeća, ministri i drugi sa ogromnim primanjima, a koji listom žive u centru Banje Luke, ne plaćaju skuplje grijanje, dok oni koji se ne griju preko EkoToplana ne znaju šta više da rade zbog enormno povećanih cijena ogreva – objašnjava odbornik PDP-a banjalučkoj skupštini.

Naglašava i da se odmah mora početi sa procjenom stanja elektrodistributivne mreže, jer ona teško da može podnijeti značajno povećanje broja domaćinstava koja će se zimi grijati na struju jer je ogroman rizik da uopšte dođemo u situaciju da nemamo struje svako malo.

– Cijena goriva mora biti ograničena za sve vrste nepremijumskim naftnih proizvoda, Vlada mora subvencionisati štednju energije domaćinstvima i privrednim subjektima, brutalno strogim inspekcijskim kontrolama kažnjavati drastično one koji se bogate na muci naroda – dodaje Grmuša i zaključuje da se trenutno nipta ne radi sem “ad hok poteza koji ništa ne rješavaju, a to sve može imati dramatične posljedice po egzistenciju ogromnog broja građana”.

Najavljena nova vlada, komentariše Grmuša, jeste vlada kontinuiteta apsolutnog izostanka vizije kako se nositi sa energetskom krizom.

– Svi samo vode računa o svojim zadnjicama i matematici, niko živ nije izašao sa kredibilnim planom borbe protiv energetske krize i inflacije kao dva ključna problema u ovom trenutku – zaključuje Grmuša.

Podsjećamo, predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je juče da je neodrživo da cijena električne energije u Srpskoj ostane na sadašnjem nivou, ali da će i u narednoj godini biti najpovoljnija u BiH i okruženju.

– Imamo jednogodišnje i dvogodišnje ugovore sa našim privrednicima koji ističu krajem ove godine. Prema tome se dolazi u poziciju da se prave novi ugovori i sigurno da će tu doći do određenih korekcija. Čak imamo i saglasnost privrednika da mora doći do korekcije cijena električne energije, da je neodrživo da ostane na postojećem nivou – rekao je Višković za ATV.

On je dodao da će opredjeljenje Vlade Srpske biti da domaćinstva, koja troše određenu količinu električne energije za svoje osnovne potrebe, nemaju poskupljenje električne energije ili da to poskupljenje bude zanemarivo.

GERILA.info

The post Milko Grmuša: Nova Vlada nastaviće kontinuitet apsolutnog izostanka vizije kako se nositi sa energetskom krizom i poskupljenjima first appeared on Gerila.info.

HET planira da se dokapitalizuje emisijom akcija u vrijednosti od čak 435 miliona maraka, što je za 50 miliona KM više od trenutne ukupne vrijednosti akcijskog kapitala društva.

„Ova prodaja akcija znači privatizaciju preduzeća, mijenja se vlasnička struktura, emituje se više akcija nego što HET ima. Ako neko kupi sve, ima većinski paket, što znači privatizacija, bez odluke Narodne skupštine Republike Srpske. U Odluci nigdje ne stoji ograničenje, odnosno da neko ne može steći više od 10 odsto akcija, što znači da jedno lice može kupiti čitavu emisiju akcija“, tvrde stručnjaci za tržište kapitala.

Prodajna cijena akcija za akcionare koji koriste pravo preče kupovine iznosi 0,29 KM po jednoj akciji. Cijena za preostale akcije formiraće se na berzi, po principu višestrukih cijena, s tim da će prodajni nalog biti unesen po cijeni od 0,29 KM. Standard povećanja cijene je 0,01 KM.

HET je treći kvartal prošle godine završio sa dobiti od 4,4 miliona KM, a na polugodištu je imao neraspoređenu dobit od 35,2 miliona KM. Ukupan kapital tada je iznosio 907,9 miliona KM. Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, ranije je kategorički tvrdio da se pitanje privatizacije „Elektroprivrede RS“ neće desiti i da nije u planu.

„Niko u Vladi Republike Srpske ne razmišlja o privatizaciji bilo kojeg javnog preduzeća, pa tako ni `Elektroprivrede RS`“, izjavio je ranije Višković.

Mali akcionari: Postoji ikakav kontrolni mehanizam u državi koji će stati na put neviđenoj prevari?

Tripko Krgović, predstavnik Udruženja manjinskih akcionara energetskog sektora (UMAES), za Capital tvrdi da je uprava „Elektroprivrede Republike Srpske“ dosadašnjim ponašanjem oborila cijene i prouzrokovala negativnu percepciju akcija ERS-a na Banjalučkoj berzi, a sada želi izvršiti dokapitalizaciju „Hidroelektrana na Trebišnjici“ po tako oborenim tržišnim cijenama, sa ciljem da smišljeno otmu pola (tačnije 46,5 odsto) vrijednosti akcija malih akcionara HET-a.

„Prije nekoliko godina Milorad Dodik, kao predsjednik Republike Srpske, je govorio kako će akcije malih akcionara ERS-a da vrijede mnogo. Mali akcionari strpljivo od 2005. godine čekaju to vrijeme, već 17 godina. Umjesto da jednog dana dočekaju taj čas zgroženi su najavom podmukle dokapitalizacije HET-a po cijeni od 0,29 KM po akciji. Dakle, po cijeni 8,2 puta manjoj od cijene knjigovodstvene vrijednosti akcija koja je 2,3801 KM po akciji“, kaže Krgović.

Krgović ističe da stručnjaci iz ERS treba da javno kažu kako su izračunali da većinski paket (53,5 odsto) u HET-u, čiji su instalirani kapaciteti 313 MW + budućih 159 MW u HE „Dabara”, vrijedi svega 126 milona KM?

„Prema aktuelnim cijenama izgradnje jednog MW instalisane snage (oko dva miliona evra po MW) ukupna vrijednost HET-a bila bi procijenjena na približno dvije milijarde maraka“, tvrdi Krgović.

„Sigurno da će iz ERS reći da mali akcionari imaju pravo preče kupovine, ali teško je očekivati da će ijedan mali akcionar uložiti i jedan dodatni cent tamo gdje ga u kontinuitetu šikaniraju i pljačkaju, što je naravno i plan poduhvata – osmišljene pljačke malih akcionara. Mislili smo da se pokušaj pljačke neće više ponoviti nakon što je malim akcionarima oteta imovina kod razdvajanja distributivnih preduzeća i izjava sa najviših adresa da akcionari iz sektora ne treba da brinu jer dolaze bolja vremena, ali apetiti Holdinga su jasni: potpuno marginalizovati manjinske akcionare i obezvrijediti im imovinu“, kategoričan je Krgović.

ERS: Matično preduzeće će kupiti akcije HET-a

Iz „Elektroprivrede RS” tvrde da neće doći do privatizacije HET-a i da će Matično preduzeće kupiti akcije koje HET namjerava da emituje. Ističu i da je to „zaduženje“, iako je jasno da nije i da prodaja akcija znači promjenu i vlasničke strukture.

„Matično preduzeće „Elektroprivreda Republike Srpske“ je obezbijedilo sredstva kojima će koristeći pravo preče kupovine kupiti akcije koje emituje HET u procentu od 65 odsto i na taj način zadžati sadašnji procenat vlasništva u HET-u i  nakon provedenog postupka što znači da je bilo kakva priča o privatizaciji HET-a apsolutna neistina i laž“, rekao je direktor Direkcije za ekonomsko finansijske poslove ERS-a Blagoje Šupić, prenio je ATV.

Nije objasnio kako će i nakon kupovine Matično preduzeće imati isti procenat vlasništva, kao ni kako će prodaja ostatka akcija, koje se planiraju emitovati, uticati na strukturu vlasništva u HET-u.

Izvršni direktor u HET-u Ilija Tamindžija u svojoj izjavi još više je zakomplikovao sve.

„Radi se o načinu obezbjeđivanja nedostajućih sredstava za HE Dabar, rekao bih najelegantniji način gdje HE na Trebišnjici neće imati nikakve dodatne troškove po pitanju kamata, ni bilo čega drugoga jer je Matično preduzeće već obezbjedilo sredstva. Matično preduzeće HET je obezbjedilo sredstva i dokapitalizovaće svoju, praktično kćerku firmu, koja je osnovana zbog lakše i brže realizacije HE Dabar”, rekao je Tamindžija za N1.

Nije želio precizirati o kom se iznosu tačno radi, ali dodaje da će HET u izgradnji „Dabra“ učestvovati sa 40 odsto, dok će 60 odsto novca biti obezbjeđeno kroz kreditna sredstva.

Ovaj podatak nije tačan jer će izgradnju kreditom finansirati Izvozno-uvozna banka Kine (CEXIM banka) u iznosu od 369,7 miliona maraka, a što je 85 odsto vrijednosti hidroelektrane. Predviđeno je da 15 odsto vrijednosti (oko 65,3 miliona KM) bude finasirano od strane preduzeća „HE Dabar“.

U trku za akcijama namjeravaju se uključiti i dvije federalne elektroprivrede

U povodu informacija da “Elektroprivreda Srbije” kupuje akcije preduzeća Hidroelektrane na Trebišnjici (HET), ispred Vlade Federacije BiH upućeno je pismo preporuke dvjema federalnim elektroprivredama da i one učestvuju u postupku dokapitalizacije HET-a.

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić, dopremijerka Jelka Milićević i ostali članovi Vlade FBiH stava su da JP “Elektroprivreda BiH” d.d. Sarajevo i “Elektroprivreda HZ HB” d.d. Mostar, mogu učestovati u ovoj dokapitalizaciji i zbog toga im je u tom smislu upućena pisana preporuka.

“Prema Zakonu o privatizaciji, Vlada FBiH ne može kupovati dionice. Svakako da je ovo projekt od državnog značaja u kojem se Vlada FBiH uvijek zalagala za osiguravanje integralnog upravljanja sistemom u širem području slivova Trebišnjice i Neretve i nastavićemo insistirati na zaštiti interesa Federacije BiH i države Bosne i Hercegovine”, izjavio je federalni premijer Fadi Novalić, saopšteno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Opozicioni lideri upozoravaju da je dekapitalizacija neprihvatljiva

Zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nebojša Vukanović upozorava na opasne namjere vlasti u Srpskoj.

“Strahovanja i bojazan na koja sam uporno upozoravao javnost godinama unazad, da vlast namjerava na mala vrata tiho i (polu)tajno da proda i privatizuje poslednji resurs i javno dobro Republike Srpske – elektro-energetski sistem i Elektroprivredu Republike Srpske, pokazala su se nažalost osnovanim i tačnim. Ovo nije političko već životno pitanje, nije stvar jednog pojedinca ili manje grupe već cijelog naroda, i zato svi treba da se borimo i spriječimo prodaju svim demokratskim i legitimnim sredstvima”, piše na svom blogu zastupnik u NSRS Nebojša Vukanović.

“Privatizacija Elektroprivrede RS ili nekog njenog dijela kao i dokapitalizacija je potpuno neprihvatljiva. To su strateška pitanja za Republiku Srpsku i nikakva promjena vlasničkog udjela ne smije da se desi na mala vrata“, izjavio je predsjednik SDS-a Mirko Šarović povodom najave moguće dokapitalizacije dijela Elektroprivrede RS odnosno Hidroelektrane na Trebišnjici.

„Elektroprivrede RS  je za Srpsku demokratsku stranku jedno od najvažnijih pitanja i zato ćemo narednih dana pomno pratiti šta će se desiti i da li će se ove najave obistiniti te preduzeti odgovarajuće aktivnosti“, poručio je Šarović.

The post Najavljena dokapitalizacija HET-a izazvala političke i društvene potrese first appeared on Gerila.info.

Krađu su otkrili radnici terenske kancelarije “Elektrokrajine” 4. avgusta ove godine, a o svemu je zatim obaviještena policija.

“U podrumu je okriveno 360 računara za rudarenje kriptovaluta, a procjena je kako je za godinu dana na pravljenje virtuelnog novca potrošeno 900.000 maraka”, kaže dobro upućen izvor CAPITAL-a.

On tvrdi i da su računari bili sklonjeni jer je kontrola ranije najavljena.

Informaciju da je otkrivena krađa struje potvrdili su nam i u banjalučkoj “Elektrokrajini”, dodajući da je nakon kontrole napravljen zapisnik u kojem je to i konstatovano.

“Na osnovu odredbi Opštih uslova za isporuku i snabdjevanje električnom energijom izvršen je obračun neovlašćene potrošnje u iznosu od 4.564,25 KM. Potrošač je cjelokupni obračunati iznos neovlaštene potrošnje izmirio 7. septembra uplatom sredstava na račun Preduzeća”, kazali su u “Elektrokrajini” iz koje nisu naveli za koji period je obračun izvršen.

Naš izvor blizak ovom preduzeću kaže kako su kradljivci sa ovim iznosom više nagrađeni nego što su kažnjeni.

“Radnici su se bukvalno smijali kad su čuli koliko će ovi „rudari“ platiti kaznu s obzirom da je poznato koliko struje troše mašine i koliko se od ovog posla zarađuje”, završio je on.

Vlasnik preduzeća “Voda-Kruna” Davor Damjanović prvo je na telefonski poziv novinara CAPITAL-a negirao da se bilo kakve nezakonitosti otkrivene u krugu njegovog preduzeća.

“To ništa nije tačno. Niti je otkriveno rudarenje niti je utvrđena krađa struje”, kazao je on.

Međutim, kada smo mu kazali kako nam je krađa zvanično potvrđena, krenuo je da sa sebe skida odgovornost.

“Mi smo objekat iznajmili jednoj firmi, a ja ne znam šta su oni radili”, kazao je Damjanović ne otkrivajući kome je iznajmio prostor.

Fabrika vode „Kruna“ inače ne radi izvjesno vrijeme, a računi su joj blokirani od aprila 2019. godine. Otvorena je 2008. godine i bila je jedna od najvećih poslijeratnih investicija u Mrkonjić Gradu.

Pored posla sa proizvodnjom flaširane vode, Damjanovići su u centru Banjaluke držali i klub “Kruna” te hotel “Damjan”.

Kriptovalute su trenutno na vrhuncu svoje popularnosti u svijetu. Vrijednost “Bitcoina” kao najpopularnije trenutno iznosi 49,631 evra i ima tendenciju rasta.

Njihovo rudarenje zahtijeva kvalitetnu opremu i ogromne količine električne energije zbog služenih matematičkih operacija koje se izvode u proizvodnom procesu.

Tako se na primjer za “Bitcoin” godišnje potroši više električne energije nego što troši cijela Argentina sa svojih 45 miliona stanovnika.

The post U Damjanovićevoj „Kruni“ kradu struju za rudarenje kriptovaluta first appeared on Gerila.info.

Osam organizacija je uputilo zahtjev EU da se više angažuje, uz tvrdnju da kineske kompanije ne poštuju zakone. Grupa je saopštila da vlasti u Briselu i državne vlade moraju da natjeraju Kinu da radi u skladu s propisima i da joj kažu da ne gradi nove elektrane na ugalj u 27-članom bloku i zemljama koje žele da mu pristupe.

Predsjednik Kine Xi Jinping se danas sastaje s liderima Evropske unije putem video linka. Grupa organizacija civilnog društva aktivnih u jugoistočnoj Evropi saopštila je da kineske državne firme krše zakone EU o zaštiti životne sredine, nabavci i državnoj pomoći i da moraju biti zaustavljene.

Na sastanku vodećih ljudi Kine, Njemačke i EU učestvovaće njemačka kancelarka Angela Merkel, predsjednik Evropskog savjeta Charles Michel i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. Zaštitnici životne sredine su naglasili da većina projekata koje su pokrenule kineske firme krši nacionalne i propise EU uprkos smjernicama države iz koje dolaze.

Potpisani su ugovori o gradnji četiri termoelektrane na ugalj i obnovi još dvije. Kina na zapadnom Balkanu ulaže u tešku industriju i infrastrukturu poput auto puteva i željeznica. Potpisana su barem još tri memoranduma za nove elektrane na ugalj.

Kineske firme nijedan projekat ne vode u skladu sa standardima EU

Kompanije iz najmnogoljudnije zemlje su kupile Železaru Smederevo i borski rudarski basen i planiraju da izgrade fabriku pneumatika u Zrenjaninu. U pomenutih osam nevladinih organizacija kažu da nijedan projekat koji vode kineske firme nije u skladu s aktuelnim standardima EU o kontroli zagađenja, takozvanim LCP BREF-om – referentnim dokumentima o najboljim dostupnim tehnikama za velika ložišta.

Državna pomoć za podizanje termoelektrane Tuzla 7 u BiH osporena je pri Sekretarijatu Energetske zajednice.

Većinu ovih poduhvata prate veoma slabe studije o procjeni uticaja na životnu sredinu, a za proširenje rudnika Drmno u Srbiji taj dokument nije ni izrađen, dodali su. Takođe, garancija za zajam za podizanje termoelektrane Tuzla 7 u Bosni i Hercegovini osporena je pri Sekretarijatu Energetske zajednice zbog navodnog neslaganja sa propisima o državnoj pomoći.

U Srbiji bez tenderske procedure

Srbija s vladom u Pekingu ima sporazum po kom se kineski projekti ne uvode preko tendera, podsjetili su NVO-ovi.

“Često čujemo da su ovi projekti na obostranu korist. Nažalost, to važi samo za kinesku stranu, koja proizvodi i izvozi svu opremu i angažuje kineske radnike da je instaliraju. Za BiH stranu je to više potpuni gubitak, jer ćemo završiti s ogromnim zaduženjem i neisplativom investicijom”, rekao je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle. On je pažljivo pratio projekte termoelektrana na ugalj Tuzla 7 i Banovići.

Nema transparentnosti ni primjene zakona o zaštiti okoline

Mirko Popović iz Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu izjavio je da se čini da nedavno postavljanje nefunkcionalnog pogona za odsumporavanje u termoelektrani Kostolac i značajno povećanje zagađenosti vazduha u Boru i Smederevu pokazuju investicione poslovne modele Kine i odnos sa političkim akterima u Srbiji. Neprimjenjivanje zakona o zaštiti životne sredine i nedostatak transparentnosti u ovim slučajevima izazivaju zabrinutost i ozbiljno će podriti plan Srbije da se priključi EU, po njegovoj tvrdnji.

Neprimjenjivanje zakona o zaštiti životne sredine i nedostatak transparentnosti podriće plan Srbije da se priključi EU, kaže Mirko Popović iz RERI-ja.

EU mora jasno da kaže Kini da više ne počinje da gradi elektrane na ugalj u EU i zemljama koje namjeravaju da joj se priključe, navodi se u saopštenju. Uz poštovanje zakona EU, to mora da bude obavezujući uslov u pregovorima o sveobuhvatnom sporazumu o investicijama (CAI), napominje grupa organizacija za zaštitu okoline.

Energetska zajednica mora da ima veća ovlašćenja

Ona je pozvala na veću primjenu zakona u zemljama kandidatima, uključujući davanje ovlašćenja Energetskoj zajednici da kažnjava, te na uvođenje prekograničnog poreza na ugljen-dioksid za struju, kojim bi se pojačala poruka da ugalj više nije isplativ.

Izjavu su potpisali i CEE Bankwatch Network, Climate Action Network Europe – CAN Europe, Sustainable Energy (VedvarendeEnergi), Centar za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR), Centar za zaštitu životne sredine i crnogorski Eco-team.

Među rečenim ugovorima su postojeća elektrana na ugalj Stanari u BiH, rekonstrukcija termoelektrane Pljevlja i izgradnja auto-puta Bar-Boljare u Crnoj Gori kao i željezničke pruge od Budimpešte do Beograda. Memorandumi su potpisani za Kolubaru B u Srbiji i termoelektrane na ugalj Kamengrad i Gacko 2 u BiH.

Balkan Green Energy News

The post Zaštitnici životne sredine upozorili EU da kineske firme krše zakon first appeared on Gerila.info.

Brčko distrikt apsolutni je šampion u trošenju budžetskog novca na javnu rasvjetu! Sa postavljene skoro  22.000 sijalica na teritoriji ove opštine, te 2.320.000 KM godišnje za održavanje i električnu energiju javne rasvjete, prostom računicom dolazimo do cifre od 6.356 KM dnevno, koliko Brčaci daju za ove namjene.

Taj iznos podrazumijeva izgradnju nove rasvjete, održavanje stare, kao i električnu energiju koja se utroši za njeno funkcionisanje.

„Tu je suludo! Svijetlimo kao Las Vegas! Pred svake izbore se postavlja nova rasvjeta, bez ikakve potrebe i proračuna. Osvjetljavaju se čak i neki seoski putevi, poput prilaza šumama“, kaže naš izvor iz Vlade Brčko distrikta, koji je želio ostati anoniman.

Šef odjeljenja za komunalne poslove u brčanskoj Vladi Zoran Bulatović za medije je isticao da čak polovinu postavljenih sijalica čine LED sijalice, dok će se ostatak uskoro zamijeniti.

„Upravo uvođenje štedljive rasvjete je jedan od prioriteta, s obzirom da se na godišnjem nivou za održavanje ovog sistema , te utrošenu električnu energiju iz budžeta izdvaja oko dva miliona maraka“, kazao je on.

Ipak, u Vladi Brčko distrikta nam nisu mogli objasniti potrebu za ovolikim brojem sijalica, iako on obuhvata i rasvjetu na magistralnim i lokalnim cestama. Službenica za etiku Alma Burić Bašić kazala je da se održavanje javne rasvjete povjerava javnom preduzeću „Komunalno“ iz Brčkog. Na godišnjem nivou taj iznos je 200.000 KM.

„Prema Zakonu o komunalnim djelatnostima, za održavanje javne rasvjete zaduženo je JP ‘Komunalno’. Trenutno na teritoriji Brčkog nalazi se skoro 22.000 sijalica“, kazala je kratko Burić Bašić za eTrafiku, ne mogavši da opravda njihov broj.

Prema posljednjem popisu stanovništva, na 402 kvadratna kilometra Brčkog živi 83.500 građana. Poređenja radi, u Prijedoru živi 97.500 stanovnika na 834 kvadratna kilometra, dok je postavljeno 10.000 sijalica javne rasvjete, duplo manje od Brčko distrikta. Ova stavka u budžetu Grada Prijedor za 2018. godinu iznosi 1.160.000 KM, polovinu budžeta Brčkog.

„U proteklom periodu provođene su aktivnosti na uštedi električne energije na način da se pristupalo fizičkom isključenju određenog broja rasvjetnih tijela koja rasvjetljavaju javnu površinu, isključenju bespravno postavljenih rasvjetnih tijela, kao rasvjetnih tijela koja ne rasvjetljavaju javnu površinu, bespravnih priključaka drugih potrošača na javnu rasvjetu, zatim zamjenom klasičnih sijalica LED sijalicama gdje je to tehnički izvodljivo i pri izgradnji nove rasvjete. LED sijalice su zastupljene 10 odsto“, kazao je za eTrafiku Milorad Vujmilović, v. d. šefa Odsjeka za komunalne poslove i zaštititu životne sredine Grada Prijedora.

Slična situacija je i u Bijeljini. Iako je površinom i brojem stanovnika znatno veća (733 km2 i 107.000 stanovnika), u ovom gradu postavljeno je manje javne rasvjete nego u Brčkom – 18.000 sijalica. Za ove namjene se godišnje iz budžeta izdvaja dva puta manje novca nego u Brčkom, oko 1.120.000 KM.

„Instaliranjem tajmera, koji omogućavaju gašenje sijalica u ponoć, smanjili smo realnu potrošnju i od tada smo uštedili oko dva miliona maraka“, naveo je Tomica Stojanović iz Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove i zaštitu životne sredine Grada Bijeljina u prijašnjim izjavama za medije.

Sijalica skoro kao u Banjaluci

Iako je Banjaluka veća od Brčkog tri puta (1.238 kvadratnih kilometara) i u njoj živi 100.000 više stanovnika (185.000 prema posljednjem popisu), Brčko je skoro pa izjednačeno sa Banjalukom po ovoj budžetskoj liniji. Naime, Banjaluka je tokom 2018. godine izdvojila 2.370.000 KM na javnu rasvjetu, dok je ta brojka za Brčko tek 50.000 KM manja. Banjaluku obasjava oko 23.000 sijalica, što je samo za jednu hiljadu više nego u Brčkom.

„Trenutno nam je jako bitna strategija izvodivosti za prelazak na LED rasvjetu, za koju smo već obezbijedili novac. Cilj je širiti mrežu rasvjete, posebno u prigradskim naseljima, uspostaviti jedinstveni sistem upravljanja i preći na LED sijalice“, kazao nam je portparol Grada Banjaluka Milenko Šajić.

Moguća ušteda 30% energije

Marko Ikić, Milomir Šoja i Slobodan Lubura sa Elektrotehničkog fakulteta u Istočnom Sarajevu još su prije pet godina upozoravali na prevelika budžetska izdvajanja za javnu rasvjetu, kao i njenu neefikasnost. U svom radu „Ušteda električne energije u sistemu javne rasvjete“, oni navode da su istraživanja svjetskih еminеntnih institutа pokazala kako je primјеnоm sаvrеmеnih tеhnоlоgiја mоgućа uštеdа оkо 30% еlеktričnе еnеrgiје. Oni takođe navode da javna rasvjeta predstavlja značajno pоdručје zа primјеnu mеtоdа еfikаsniјеg kоrišćеnjа еlеktričnе еnеrgiје, posebno ukoliko se uzme u obzir da ona u ukupnој pоtrоšnji učеstvuје sа više od 20 odsto.

„U vеćini јеdinicа lоkаlnе uprаvе i sаmоuprаvе u Rеpublici Srpskој, јаvnа rаsvјеtа sе pојаvlјuје kао vеliki (nееfikаsаn) pоtrоšаč еlеktričnе еnеrgiје i znаčајnа stаvkа u budžеtu. Оzbilјnе prоcјеnе i prоvеdеnа istrаživаnjа pоkаzuјu dа pојеdinе оpštinе u Rеpublici Srpskој, zаvisnо оd vеličinе i stеpеnа urbаnizаciје, nа gоdišnjеm nivоu plаćајu еlеktričnu еnеrgiјu kојu pоtrоšе јаvnе rаsvјеtе u iznоsu оd nеkоlikо stоtinа hilјаdа dо nеkоlikо miliоnа KМ“, ističu oni, te upozoravaju da se zamjene starih sijalica ne vrše na adekvatan način.

Naime, iako su pojedine živine sijalice zamijenjene natrijumskim, koje su efikasnije, dobijeni efekti su daleko od mogućih, ukoliko bi se primjenjivala savremena tehnologija.

„Na primjer, еfikаsnоst nоvе gеnеrаciје siјаlicа vеćа је zа 15-20% u оdnоsu nа klаsičnе, dоk је еfikаsnоst svјеtilјki pоvеćаnа sа 70% na 88%, štо dоvоdi dо kumulаtivnоg smаnjеnjа pоtrоšnjе еlеktričnе еnеrgiје оd оkо 35%, uz isti svјеtlоsni еfеkаt. Меđutim, nајsаvrеmеniја rјеšеnjа zаsnоvаnа nа kоmpаktnim fluоrеscеntnim siјаlicаmа (CFL) i svјеtlеćim diоdаmа (LED) оbеćаvајu smаnjеnjе pоtrоšnjе еlеktričnе еnеrgiје оd оkо 75%“, objašnjavaju sa Elektrotehničkog fakulteta.

Drugim riječima, ukoliko bi se projektovali novi, efikasniji sistemi rasvjete, a stari zamijenili adekvatnima, opštine ali i cijela RS bi osjetili znatno rasterećenje svojih budžeta. Pored materijalne, treba podsjetiti na ekološku dobit, kao i usaglašavanje sa EU standardima.

„Više od 30% svakog sistеma oslanja se na rasvjetu svjetilјkama čiji je vijek trajanja odavno prošao i čije svjetlotehničke i energetske karakteristike više ne zadovolјavaju zahtjeve kоје prоpisuјu stаndаrdi. To ukratko znači da je za iste svjetlotehničke rezultate potrebno u svjetilјku postavlјati znatno veću snagu siјаlicа nego što je to potrebno kada је riјеč o novijim tehnologijama svjetilјki“, ističu.

Uređaje koji se trenutno koriste za uključivanje i isključivanje ravjete ne smatraju efikasnim, jer se njihоvе kаrаktеristikе miјеnjајu pоd rаzličitim rаdnim uslоvimа, zbog čega daju nepouzdane informacije o nivou svjetlosti. Kako bi se došlo do efikasnijeg sistema i budžetskih ušteda, predlažu pravilno podešavanje automata za uklјučivаnjе/isklјučivаnjе rаsvјеtе, prоgrаmirаnо isklјučivаnje оdrеđеnih fаzа,zamjenu zastrarjelih sijalica CFL i LED tijelima, te kоntinuаlnu rеgulаciјu intеnzitеtа оsvјеtlјеnjа.

„Таkо јеdаn sаt rаdа dužе оd nеоphоdnоg vrеmеnа pоvеćаvа trоškоvе еlеktričnе еnеrgiје zа 5-10%, а smаnjuје živоtni viјеk siјаlicе zа 2-5%, zаvisnо оd dоbа gоdinе. Еfеkti uštеdе sе оglеdајu, nајčеšćе, krоz prаvilnо pоdеšаvаnjе pоstојеćih rаsvјеtа kоје sе uklјučuјu priје оptimаlnоg vrеmеnа i kоје sе isklјučuјu pоsliје njеgа. Аnаlizirајući litеrаturu i izvјеštаје rеаlizоvаnih svјеtskih prојеkаtа u pоglеdu pоvеćаnjа еnеrgеtskе еfikаsnоsti i uštеdе u sistеmimа јаvnе rаsvјеtе, mоžе sе zаklјučiti dа sе mоdеrnе rаsvјеtе nајčеšćе zаsnivајu nа LED tеhnоlоgiјi čiје su kаrаktеristikе znаtnо bоlје оd rаsvјеtnih tiјеlа čiја su tеhnоlоškа rјеšеnjа bаzirаnа nа živi i nаtriјumu“, zaključuju oni.

Priča je objavljena u sklopu programa podrške novinarima IMEP, finansiranog od strane USAID

The post Rekorder po pitanju javne rasvjete: Brčko svijetli kao Las Vegas! first appeared on Gerila.info.