Policijski službenici izvršili su uviđaj i za sada nemaju nikakvih indicija o provalnicima, navode iz Žurnala.

“S razlogom sumnjamo da se radi o još jednom vidu pritiska na rad naše redakcije – nakon fizičkih napada, prijetnji, slap tužbi i naručenih poreskih ophodnji, na red su došle provale i krađe. Ovaj razbojnički čin doživljavamo kao prijetnju i ugrožavanje sigurnosti. Činjenica da je provala počinjena na rođendan naše redakcije predstavlja simbolički čin upozorenja, ciničnu “čestitku” kakvim su sklone organizirane kriminalne organizacije”, navodi redakcija Žurnala.

Poručili su naručiteljima i nalogodavcima da će nastaviti raditi svoj posao, bez obzira na ovakve “čestitke”. Javnost će informisati o toku policijske istrage.

U vezi s upadom u stan urednika i novinarke Žurnala, Udruženje Umbrella, koje okuplja 13 istraživačkih nezavisnih medija, izražava duboku zabrinutost zbog provale, te zahtijeva od policijskih organa i pravosudnih institucija da odmah pronađu odgovorne osobe i sankcionišu ovakav vid prijetnji i ugrožavanja sigurnosti novinara/ki u BiH.

Da je ovaj razbojnički čin samo pokušaj zastrašivanja, i to nakon bezbroj fizičkih napada, prijetnji, slapp tužbi i naručenih poreskih inspekcija kojima je izložena redakcija Žurnala već 14 godina, koliko i postoji, govori i činjenica da je stan temeljito, vrlo profesionalno i precizno ispreturan, te da osim dva laptopa nisu odnijeti ostali predmeti od vrijednosti, navodi se u saopštenju Umbrelle.

S obzirom da je od različitih političkih i ekonomskih centara moći stvorena atmosfera nekažnjivosti napada na novinare/ke, ponižavanja, omalovažavanja, te da pravosudne institucije nisu dovoljno efiksane kada se radi o procesuiranju napada na novinare/ke, dovoljno govori o razrađenom sistemskom mehanizmu pokušaja gušenja slobodnih glasova, te nivou medijskih sloboda i sigurnosti medijskih djelatnika u Bosni i Hercegovini.

Iz Umbrelle pozivaju nadležne institucije na efikasno postupanje u ovom, ali i svim drugim slučajevima ugrožavanja ljudskih prava novinara/ki, jer to jeste i može biti jedina realna mjera spremnosti institucija da se zaštite medijski djelatnici, a time i pravo građana na informisanje u javnom interesu, kako ističu. Izostanak takve rekacije će dodatno ugroziti slobodu medija, sigurnost novinara/ki, te potkopati temeljne vrijednosti demokratije.

Udruženje Umbrella, sa svojim članicama, daje punu podršku kolegi/ci sa Žurnala, te pozivaju i ostale medijske djelatnike na solidarnost, jer je jasno da samo međusobna podrška i zajednička borba mogu pomoći da slobodno novinarstvo prebrodi teška vremena, koja su pred nama, bez teških posledica, navodi se na kraju saopštenja Umbrelle.

Reagovali su i iz Udruženja BH novinari koje daje punu podršku Žani Karić Gauk i Eldinu Kariću, zahtijevajući od MUP Kantona Sarajevo hitnu i profesionalnu istragu o upadu u stan dvoje novinara i otuđivanju njihove opreme za rad.

Upravni dobor BH novinara ocjenjuje ovaj incident kao ciljani pokušaj zastrašivanja novinara/ki i urednika/ca portala Žurnal, kako bi odustali od istraživačkog novinarstva i objavljivanja priča o slučajevima kriminala i korupcije, čiji su akteri najveći politički i državni dužnosnici u Bosni i Hercegovini. Ovdje je riječ i o produženom nasilju nad novinarima, čiji akteri ne ograničavaju nasilje samo na radne prostore Žurnala  ili novinarske ekipe na radnom zadatku, već atakuju i na privatnu imovinu, kako bi “držali” novinare u stalnom strahu i skrenuli njihov rad na bavljenje samima sobom, a ne istraživačkim novinarsvom u čijem su središtu postupci i odluke bh. zvaničnika.

Upravni odbor BH novinara i Linija za pomoć novinarima javno pozivaju policiju Kantona Sarajevo na provođenje hitne istragu o ovom slučaju, kao i da poduzmu zakonske mjere za sankcioniranje počinilaca, uvažavajući okolnost da se provalna krađa desila u stan dvoje novinara, kojom prilikom su odneseni laptopi sa njihovim novinarskim  materijalima.

The post Reakcije na upad u stan novinarke i urednika portala Žurnal: Prijetnja i ugrožavanje sigurnosti first appeared on Gerila.info.

Na ovogodišnjem konkursu za najbolje novinarsko istraživanje o korupciji zaprimljeno je 25 aplikacija. Prijavljeni radovi objavljeni su u periodu od 1. maja 2022. godine do 30. aprila 2023. godine u nekom od bh. medija. Članovi žirija, novinari Online magazina Žurnal, od pristiglih radova za najbolji istraživački medijski sadržaj o korupciji izabrali su tekst:

• Ima li kriminala u gradnji autoputa kod Zenice: Eksplozija troškova za dionicu Vranduk – Ponirak!, autora Amila Dučića, objavljenog na portalu fokus.ba

Nagrađeni novinar Amil Dučić prilikom primanja novinarske nagrade rekao je da je najveća satisfakcija za istraživačkog novinara kada svojim pisanjem uspije nešto pokrenuti, promijeniti, kada natjera institucije ili subjekte o kojima piše da se koriguju, da ponište nezakonite odluke, kada u javnosti izazove određene reakcije.

“Ako ništa, kada se nakon vašeg pisanja dotični donosioci odluka, koji su se upustili u nezakonitosti, dobro zamisle… Ali, možda je još veća kada dobijete priznanje od kolega, istraživačkih novinara, ljudi koji imaju isti životni poziv: Da otkrivaju nepravilnosti, nezakonitosti, kriminal, korupciju, Da ukazuju na anomalije koje se dešavaju u institucijama, u našem društvu”, ističe Dučić.

“Hvala USAID-u na snažnoj podršci nezavisnim medijima i istraživačkom novinarstvu u BiH, zatim Centru za razvoj medija i analize na nagradi, što je prepoznao značaj mog istraživačkog rada na portalu Fokus i hvala što neumorno, godinama, podstiče istraživačko novinarstvo u Bosni i Hercegovini. Ovoj zemlji je to prijeko potrebno. Hvala mu i na velikoj podršci medijima, među kojima je i Fokus, koji su prepoznali pravi novinarski poziv: Traganje za informacijama, otkrivanje, kritika, autorstvo. Ovo su samo neki od postulata koji su garancija da će novinarstvo preživjeti”, navodi Dučić.

Udruženje “Centar za razvoj medija i analize” u okviru USAID Projekta “Program istraživačkog novinarstva”, već jedanaestu godinu organizuje izbor najboljih medijskih sadržaja koji se bave istraživanjem i otkrivanjem korupcije. CRMA organizuje ovaj događaj kako bi nagradila najbolja novinarska istraživanja nastala u protekloj godini i promovirala istraživačko novinarstvo u Bosni i Hercegovini. Ova Novinarska nagrada ima za cilj promovisati izvanredna postignuća istraživačkih novinara kao i poboljšati vidljivost kvalitetnog novinarstva. Program Istraživačkog Novinarstva je petogodišnja aktivnost koji je kao i današnja ceremonija dodjele novinarske nagrade za najbolje istraživanje o korupciji omogućen uz podršku američkog naroda putem Američke organizacije za međunarodni razvoj – USAID.

Cilj Programa israživačkog novinarstva jeste osigurati građanima Bosne i Hercegovine pristup nepristrasnim informacijama, te povećati kvantitet i kvalitet medijskih sadržaja o korupciji. Za samo četiri godine kroz projekat je razvijena mreža 17 nezavisnih istraživačkih medija, kroz koje djeluje više od 45 istraživačkih novinara i urednika iz Bosne i Hercegovine.

Izvršni direktor Udruženja Centar za razvoj medija i analize Eldin Karić ističe da se, u trenutku kada korumpirani režimi poduzimaju završne aktivnosti na uvođenju totalnog mraka u Bosni i Hercegovini, baviti istraživačkim novinarstvom nije samo profesionalna obaveza.

“Biti istraživački novinar u ovim vremenima postaje svojevrsna misija. Zadatak svakog istraživačkog novinara je da informiše javnost o dešavanjima koja određuju naš život, bez obzira na to da li se to nekom sviđa. Nažalost, zbog toga i pored te profesionalne obaveze, ovaj posao postaje sve opasniji. Novinare napadaju, novinare vrijeđaju, novinarima prijete krivičnim kaznama, plaše zatvorom… Kada sve to sagledamo, ako ima još onih koji žele biti novinari i baviti se istraživačkim novinarstvom, onda oni zaslužuju naše apsolutno poštovanje. Zbog toga smo se danas ovdje okupili – da odamo priznanje rijetkim istraživačkim novinarima i još rjeđim medijima koji ne dozvoljavaju da nas mrak proguta!“, ističe Karić.

The post Dodjela novinarske nagrade za najbolje istraživanje o korupciji first appeared on Gerila.info.

Udruženje Centar za razvoj medija i analize obilježilo je 9. decembar, Međunarodni dan borbe protiv korupcije, premijerom filma „Crna lista“. Dokumentarni film „Crna lista“ objašnjava razloge zašto su pojedini bosanskohercegovački zvaničnici, nosioci funkcija u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, javnim preduzećima, potom osobe iz pravosuđa te privatnih firmi dospjele na listu sankcionisanih od Ministarstva trezora Sjedinjenih Američkih Država.

Težište priče su koruptivne radnje sankcionisanih osoba i druge zloupotrebe funkcija koje obavljaju. Film problematizira pitanje: Zašto nisu i da li će nadležna tužilaštva dosljednije istraživati sve navode o njihovim nezakonitostima?

Film tretira pozadinu djelovanja do trenutka sankcionisanja trenutnog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, premijera Federacije BiH Fadila Novalića, predsjednika Federacije BiH Marinka Čavare, delegata u Domu naroda Parlamenta BiH Asima Sarajlića, bivšeg predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milana Tegeltije, tužioce Tužilaštva BiH Gordane Tadić i Dijane Kajmaković, ministra zdravlja Republike Srpske Alena Šeranića, osnivača Pokreta demokratske akcije Mirsada Kukića te Slobodana Stankovića, vlasnika firme „Integral Laktaši“.

Nakon prikazivanja filma održana je diskusija na temu “Šta BiH pravosuđe može uraditi na procesuiranju korumpiranih aktera?. Učesnici diskusije bili su: Amarildo Gutić, novinar online magazina Žurnal/autor filma, Mirsad Bajraktarević, bivši zamjenik načelnika krim-istražnog odjela SIPA-e, i Eldin Karić, direktor CRMA/urednik online magazina Žurnal.

Ono što se u čitavom normalnom svijetu zove stavljanje na „Crnu listu“ Sjedinjenih Američkih Država zbog korupcije i zaustavljanja demokratskih procesa, U Bosni i Hercegovini je preporuka za političko i svako drugo napredovanje, rekao je Eldin Karić, direktor Udruženja CRMA i urednik online magazina Žurnal:

-Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nakon stavljanja na američku Crnu listu postao je predsjednik Republike Srpske, Marinko Čavara postao je predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine, Fadil Novalić osvojio mandat u Parlamentarnoj skupštini Federacije Bosne i Hercegovine, Alen Šeranić u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Dodiku blizak biznismen Slobodan Stanković za petnaest godina saradnje sa institucijama, uglavnom u Republici Srpskoj, ostvario je promet od skoro dvije milijarde konvertibilnih maraka i dan danas njegove firme dobijaju javni novac, Alternativna televizija, bez ikakve reakcije Regulatorne agencije, neometano radi i od momenta stavljanja na Crnu listu Sjedinjenih Američkih Država od javnog sektora prihodovala preko 600 hiljada KM…

Stavljanjem na crnu listu političari i njima bliski tajkuni samo profitiraju, upozorio je. Niti jedna politička stranka nije sankcionisala bilo kojeg političara koji se našao na crnoj listi:

– Lideri njihovih političkih partija uglavnom te odluke tumače kao napad na pripadnike ovog ili onog naroda ili kao miješanje u unutrašnje stvari u Bosni i Hercegovini. Na taj način šalju poruku svojim članovima da neometano nastave sa svojim antidemokratskim i korupcijskim aktivnostima jer će njihovi nalogodavci, odnosno politički lideri stajati iza njih. U svrhu toga stvara se antizapadna histerija, borci protiv korupcije su plaćenici i izdajnici, a prijatelji i saveznici se traže u diktatorskim režimima.

Autor filma Amarildo Gutić tokom diskusije naveo je da godinama unazad pamti mnogo toga što se dešavalo sa pojedinim akterima i u pravosuđu:

–Bio sam u situaciji da vidim optužnice za neke visoke zvaničnike spremne, uz potvrdu da će biti potvrđeno. Ali to se nije dogodilo, prebačene su na druge nivoe i vremenom nestale iz akata tužilaštva i njihovog pamćenja, a akteri su i danas tu gdje su bili ranije.

Govoreći o filmu koji je prikazan prije diskusije, Mirsad Bajraktarević, naveo je da svaki građanin BiH ima svoju crnu listu, a da bi se iz tih crnih listi lako mogla napraviti zajednička, i to mnogo šira. Podsjećajući na lošu globalnu pozicioniranost BiH u kontekstu borbe protiv korupcije, zatim nizak životni standard grašana BiH, ogromna poreska dugovanja, visoku stopu nezaposlenosti, niske prosječne plaće, koje pokrivaju tek 38 posto troškova života porodice, rekao je da stanje sa crnim listama zahtijeva hitnu reakciju pravosuđa:

–Oni imaju jednu famoznu sintagmu: formirali predmet, i to svi tužioci koriste. Šta to uopšte znači? Pa čim dođe prijava tad je predmet formiran, došao je i dobio svoj broj i upućen tužiocu. Reakcija tužilaštva svih nivoa mora biti promptna, s obzirom na broj policijskih agencija i tužilaštvaa, način koordinacije je više rivalski nego saradnički. Potrebno je formirati ad hoc timove u okviru tužilaštva, koji će uključivati pripadnike i drugih agencija, i koji će imati nadležnog tužioca i njemu polagati račun. Sve ostalo je toliko šuplje, toliko predmet bude devastiran da u određenom trenutku tužilac ne može objektivno podići optužnicu. 

Bajraktarević je podsjetio da Zakonom o krivičnom postupku nije utvrđen rok za donošenje odluke o vođenju ili nevođenju istrage:

–Lično sam imao predmeta gdje tužilac donosi odluku nakon 19 godina i uglavnmm se radi o visokopozicioniranim osobama. Zakonska mogućnost postoji da tužioci ne rade formirane predmete već da odlažu donošenje odluke do boljeg vremena kad javost ne bude tražila procesuiranje. Tužioci su prebukirani i to je veliki problem. Svakom tužilaštvu nedostaje i da prilikom istrage uradi analizu, da procijeni prihod i koristi, troškove i gubitke tog predmeta. Nekada tužilac potroši ogromne novce, a u maratonskom postupku izgubi. Tužiocima su dati bjanko čekovi za javni novac, on bukvalno raspolaže javnim novcem bez ikakve autorizacije. Glavnim tužiocima nedostaje da prilikom podizanja optužnice prave procjenu uspjeha te optužnice. 

Premijeri filma i diskusiji prisustvovali su predstavnici stranih ambasada, nevladinih organizacija, novinari, profesori i studenti Pravnog fakulteta u Sarajevu.

Žurnal/Gerila

The post OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV KORUPCIJE: Šta bh. pravosuđe može uraditi na procesuiranju korumpiranih aktera? first appeared on Gerila.info.

Centar za razvoj medija i analize (CRMA) je jubilarni, deseti put organizirao izbor najboljih novinarskih istraživanja o korupciji, a ovoga puta ceremonija dodjele novinarskih nagrada održana je u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Zaprimljeno je više od 25 prijava, a žiri koji su činili novinari online magazina Žurnal odabrao je tri najbolja istraživačka medijska sadržaja o korupciji.

Novinar Al Jazeere Balkans Dragan Stanimirović nagrađen je za dokumentarni serijal „Bitka za Neretvu“, u kojem je istraženo kakva je korist, a kakva šteta od realizacije gradnje velikog broja novih hidroenergetskih objekata na području Hercegovine.

„Neizmjerno mi znači što je na ovaj način podržan izbor i značaj teme. Ovo će mi biti podstrek i za završetak trećeg dijela serijala „Bitka za Neretvu“, koju trenutno montiram. Kroz ovu priču najbolje vidimo kako su i rijeke u BiH, „naše“ političke elite podijelile prema nekadašnjim linijama fronta iz proteklog rata“, rekao je Stanimirović.

Nagrađena je i novinarka portala tacno.net Elmedina Šabanović. U tekstu „Za sigurnu Meliku Mahmutbegović: Policija sedam godina čuva prazan privatni stan potpredsjednice FBiH“ otkriva da je nešto više od 700.000 KM budžetskih sredstava potrošeno na osiguranje privatnog stana potpredsjednice FBiH Melike Mahmutbegović, iako je ona koristila službeni stan Vlade FBiH.

„Izuzetna mi je čast što sam jedna od dobitnica nagrade. Mogu reći da mi je ova nagrada od izuzetne važnosti kao mladoj novinarki koja je tek na početku svoje novinarske karijere, i da predstavlja svojevrsni podstrek za moj budući rad. Želim da se zahvalim prije svega Centru za razvoj medija i analize što su prepoznali moj rad, ali ponajviše mojim kolegama i kolegicama sa portala Tacno.net“, kazala je Šabanović.

Novinarka portala etrafika.net Andrijana Pisarević dobila je nagradu za istraživački tekst „Zastrašivanjima od građana traže zastarjele dugove „Sinergije“ i „Prizme““.

„Ukazana mi je velika čast i teško mi je da pronađem najbolje riječi kojim bih se zahvalila kolegama, kako na prijavljivanju, tako i na ovom prestižnom priznanju. Svima nama je dužnost, pa i misija da, baveći se istraživačkim novinarstvom, ukazujemo na probleme koji potresaju i oblikuju naše društvo, da mu pokušamo biti neophodni korektiv. Mi stalno ponavljamo da je slobodno novinarstvo ugroženo, da smo pod pritiscima i da uvijek oko nas vreba neki cenzor, da nam uskraćuju odgovore. To je tačno, ali mi smo kovani tako da savladavamo te prepreke i tražimo odgovore uprkos svemu.  Ako sam svojim radom u proteklih blizu dvadeset godina tome pridonijela, ako sam uticala na rješavanje nekog problema ili nekome malo pomogla u nevolji, vjerujem da je onda moj dio misije ispunjen, a sve ovo što mi zajedno radimo vrijedno svake borbe“, podcrtala je ona.

Nagrađenim su čestitali i ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy, te izvršni direktor CRMA-e Eldin Karić.

“Večeras sam ovdje da govorim o herojima. Ovdje sam da govorim o onima koji čine ono što je ispravno bez obzira na cijenu. Da govorim o onima koji svoju zemlju i zajednicu stavljaju iznad sebe. Ovdje sam, doista svi smo ovdje večeras, da slavimo muškarce i žene koji rade sve ovo i više od toga – bosanskohercegovačke istraživačke novinare i novinarke. Odajemo im počast zbog njihove izvrsnosti. Odajemo im počast zbog njihove hrabrosti. Odajemo im počast zbog njihove ustrajnosti. I odajemo im počast jer njihov rad čini Bosnu i Hercegovinu boljom. Oni su, u svakom smislu te riječi, heroji. Slobodni i neovisni mediji su kamen temeljac demokratije. U najboljem slučaju, to osigurava da vlada zemlje funkcionira otvoreno i transparentno, te da se pravila jednako primjenjuju na svakoga“, istakao je ambasador Murphy.

Dodjeli novinarske nagrade prethodilo je zajedničko gledanje pozorišne predstave „Protekcija“ Branislava Nušića, jednog od najznačajnijih komediografa svog vremena, u režiji Kokana Mladenovića.

Izvršni direktor CRMA-e Eldin Karić istakao je da bi se ova predstava mogla zvati „Sto godina korupcije“:

„Jer, prije sto godina, tačnije prije 101 godinu, ovo Nušićevo djelo postavljeno je u sarajevskom Narodnom pozorištu. Tema ista, akteri skoro pa identični, epilog – stanje nepromijenjeno. Reklo bi se kako je korupcija na ovim prostorima trajno stanje. Jednako kako je i borba protiv korupcije tek paravan star vijekovima. Iza te šarene zavjese skrivaju se svi, od korumpiranih političara, preko novopečenih bogataša, do novinara koji su pronašli svoje mjesto u ovom paralelnom svijetu protekcionizma, klijentelizma, kleptokratije, jednostavno rečeno: sistemske korupcije i kriminala. Večeras, zajedno sa nama, imate čast da prođete s druge strane zavjese. Da zavirite u paralelni svijet društva koje se stvarno bori protiv korupcije, gdje se svakodnevno govori o zloupotrebama javnog novca, o privatiziranju naše imovine, naših života i budućnosti naše djece. Dobrodošli u svijet ljudi koji nisu pristali da se prodaju za bolje plate i status u društvu, koji nisu spremni da crnu stvarnost farbaju toplim, patriotskim bojama, pravdajući to višim ciljevima i borbom za državu, entitet, naciju…“

Karić je čestitao dobitnicima novinarske nagrade, istakavši da oni, kao i drugi koji se bave istraživačkim novinarstvom, pomažu društvu ukazujući na kriminal, korupciju i druge društvene devijacije:

„Večeras dodjeljujemo nagradu onima koji su istraživačkim novinarstvom razbili uspostavljeni društveni algoritam po kojem je sve dozvoljeno ako si vlast, ako si dio “mog naroda”, ako imaš moć da mi zaposliš sina, kćerku, ženu, muža, zeta, snahu… Večerašnji dobitnici nagrada, kao i svi oni koji su konkurisali svojim istraživačkim sadržajima, pomogli su, pomažu i dalje će biti tu da nas drže budnima, da nam kao u svojevrsnom Matrixu pokažu kako je lažno prikazana „stvarnost“ tek prostor gdje se provodi temeljita pljačka ovog društva i devastacija svih civilizacijskih vrijednosti. Na kraju, oni koji su gledali Matrix, možda će se sjetiti kada Morpheus objašnjava Neou stvarni svijet: „Ovo je tvoja posljednja prilika, nakon čega nema povratka, uzmeš plavu pilulu – priča završava, probudi se u svom krevetu i vjeruješ što god želiš vjerovati, uzmeš crvenu pilulu – idemo u zemlju čudesa.“ Možda nam je ovo posljednja prilika da uzmemo „crvenu pilulu“ i vidimo kakva je stvarnost.“

Na kraju podsjetimo da je CRMA ovaj događaj organizirala kako bi nagradila najbolja novinarska istraživanja nastala u protekloj godini i promovirala istraživačko novinarstvo u Bosni i Hercegovini. Novinarska nagrada ima za cilj promovirati izvanredna postignuća istraživačkih novinara, kao i poboljšati vidljivost kvalitetnog novinarstva.

Dodjela novinarske nagrade za najbolje istraživanje o korupciji omogućena je uz podršku američkog naroda putem Američke organizacije za međunarodni razvoj – USAID.

(zurnal.info)

The post NOVINARSKA NAGRADA: Autor i autorice najboljih istraživačkih priča su Stanimirović, Šabanović i Pisarević! first appeared on Gerila.info.

Uz razočaravajuće mali broj građana u Sarajevu je danas na međunarodni dan borbe protiv kopucije održan “Marš za žrtve korupcije”. Iako je taj broj manji nego što su organizatori očekivali, ipak postoji nada da je ovo početak istinske borbe protiv korupcije koja razara društvo Bosne i Hercegovine i da u ovoj zemlji ipak ima ljudi koji brinu za dobrobit nas i naših potomaka.

Na skupu, koji su organizovale i predvodile nevladine organizacije okupljene oko Antikorupcijske mreže ACCOUNT, spomenute su samo neke od najvećih korupcijskih afera koje su BiH učinile jednom od najsiromašnijih država u Evropi bez naznaka za njen skoriji oporavak.

Okupljeni građani su se okupili ispred Vječne vatre u centru Sarajeva, simbolično u 9 minuta do 12 sati, a potom uputili na Trg BiH, ispred zgrade državnih institucija u Sarajevu, gdje su im se obratili Eldin Karić i Stefan Blagić.

Ukazano je na posebno loš odnos prema “zviždačima” odnosno prijavljiteljima korupcijskih djela u BiH i rečeno da te osobe ne mogu dobiti odgovarajući status kod APIK BiH i da su veće šanse da se dobije “sedmica na Lotu”.

“Problem korupcije je najvažniji problem u ovoj državi. Zato mislim da se treba obilježavati Međunarodni dan borbe protiv korupcije. Ranijih godina smo imali tradiciju da to bude s političarima i predstavnicima institucija, ali međutim, sada kada smo shvatili da oni nas koriste kao paravan, odlučili smo da pokušamo da sa građanima izađemo na ulicu i prošetamo te da na taj način skrenemo pažnju na korupciju. Mislim da je ovo danas bilo dosta solidno, a iduće godine će vjerovatno biti i više ljudi”, rekao je Eldin Karić.

Stefan Blagić iz ReStarta naglašava da bh. političare ne treba zvati tim imenom već dobro organizovanom mafijom.

“Današnji marš ćemo završiti ispred Parlamenta BiH iako bih ja volio da ga završimo ispred zgrade Delegacije EU u BiH, ali to, nažalost, neće biti moguće”, poručio je Blagić.

https://www.facebook.com/www.gerila.info/videos/1322930244545470/?t=6

https://www.facebook.com/www.gerila.info/videos/586557828816050/?t=6

GERILA.info

The post “Marš za žrtve korupcije”: Ovdje se pošteni ljudi hapse, a kriminalci dobijaju posao u Parlamentu BiH first appeared on Gerila.info.

Tužilaštvu BiH jutros je uručena krivična prijava protiv predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milana Tegeltije, koju je potpisalo više od 1.300 građana BiH, uključujući i online potpisane prijave. Prijavu su Tužilaštvu BiH predali Eldin Karić, direktor Antikorupcijske mreže u BiH (ACCOUNT), i Stefan Blagić, aktivista ReStarta Srpske iz Banje Luke.

Protiv Milana Tegeltije, predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV), prijava je podnesena zbog osnova sumnje da je 23.11.2018. godine imao sastanak sa Markom Pandžom,inspektorom Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), i Nerminom Aleševićem, biznismenom iz Velike Kladuše, kada je Marko Pandža direktno kod njega posredovao da kao službena osoba u institucijama BiH posreduje kod Dalide Burzić, glavne tužiteljice Tužilaštva Kantona Sarajevo, da se povoljno riješi predmet prijavioca Nermina Aleševića:

– Pa, iako je kao predsjednik VSTV BiH znao  da takvim radnjama Pandža čini krivično djelo, nije, a što je bio dužan, prijavio krivično djelo i počinioca, čime je počinio krivično djelo „Neprijavljivanje krivičnog djela ili učinitelja’’ iz člana 230. stav (2) KZ BiH.  Prijavljeni je počinio navedeno krivično djelo na način da je znao za činjenje krivičnog djela ‘’Primanje nagrade ili drugih oblika koristi za trgovinu uticajem’’ iz člana 219. stav (2), a isto nije prijavio. Prijavljeni je imao saznanja i bio upoznat da Marko Pandža, inspektor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), čini krivično djelo ‘’Primanje nagrade ili drugih oblika koristi za trgovinu uticajem’’ iz člana 219. stav (2) tako što koristi svoj službeni ili društveni ili uticajni položaj ili drugi status da službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine, odnosno Milan Tegeltija predsjednik VSTV-a BiH, izvrši ili ne izvrši službenu ili drugu radnju  – navodi se u prijavi.

– Donosimo kompletan posao Tužilaštvu, tu su prijave koje su potpisali ljudi vlastitim imenom i prezimenom, sa brojem lične karte. Vrijeme je da neko počne da radi svoj posao – rekao je prilikom predaje Eldin Karić.

Broj potpisanih prijava sigurno bi bio i veći da u Banjoj Luci nije bilo zabranjeno potpisivanje. Udruženje građana “Restart Srpska” nije dobilo dozvolu od Gradske uprave da postave štand na kojem bi građani Banje Luke mogli potpisati peticiju/kolektivnu krivičnu prijavu, s obrazloženjem da na Trgu Krajine nema slobodnog mjesta:

– Izgleda da u Banjoj Luci nema demokratije niti jedan metar kvadratni. Sad ćemo vidjeti ima li je u Sarajevu i ima li pravde u Tužilaštvu BiH – poručio je Stefan Blagić, prije nego što će ući u zgradu Tužilaštva BiH. Tužilaštvo bi, rekao je Blagić, trebalo biti stub pravosudnog Sistema, ali je u BiH drugačije:

– Da li će Tegeltija odgovarati? Nisam optimista. Ali on je najavio obračun, pa evo sada može početi sa tim obračunom jer ima oko 1.300 potpisa. Sačekat ćemo da vidimo da li će Tužilaštvo nešto uraditi. 

Kao dokazi u krivičnoj prijavi navedeni su medijski sadržaji objavljen na Žurnalu od 21. do 23. maja: ‘Milan Tegeltija trgovao krivičnim istragama, Proslijedio sam mu ono… Uradit će po dogovoru...; Ti ćeš meni dostaviti pa ću ja vidjeti sa Dalidom.

izvor: žurnal info

The post Tužilaštvo BiH dobilo dokumentaciju i dokaze: Krivičnu prijavu protiv Tegeltije podnijelo 1300 građana! first appeared on Gerila.info.

Podsjećamo, fotograf Kebo je bio na radnom zadatku i fotografisao ulaz u Bosnaplast, Ćesirovu firmu, o čijem poslovanju je ovaj portal već pisao. Ćesir je tada izaao iz kruga firme i na javnoj površini napao fotografa i tom prilikom mu prvo oteo a potom i oštetio fotoaparat, u čemu mu je pomogao i njegov sin. Fotoaparat je Ćesir vratio tek kada je Kebo izvadio mobilni telefon sa namjerom da zbog otuđivanja opreme nazove policiju.

“Fizički napad na fotoreportera magazina Žurnal Adia Kebu ali i sve učestalije sprječavanje novinara da obavljaju svoj posao izvještavanja građana o događajima, direktni je napad  na slobodu govora ali je i direktno ugrožavanje prava građana BiH na istinitu i pravovremenu informaciju. Poražavajuća je reakcija institucija za provedbu zakona u slučaju fizičkog napada Huse Ćesira, predsjednika OO SDA Novi Grad gdje umjesto da nasilnika žurno procesuiraju, policijsko-pravosudni aparat u Kantonu Sarajevo svoje djelovanje je usmjerio prema žrtvi ovoga gnusnog čina“, poručuju iz portala Žurnal.

Fotoreporteru Žurnala, Adiju Kebi upućen je poziv na saslušanje u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo ‘’Neovlašćeno optičko snimanje’’ iz člana 189. Krivičnog zakona FBiH.

“Ovo nije jedini primjer napada i ugrožavanja rada. U proteklih godinu dana nebrojeno puta smo bili meta od strane kako pravosudnih institucija, tako i političkih partija i njihovih predstavnika. Reagovali smo i ukazivali na neophodnost ozbiljnog djelovanja nadležnih institucija u kažnjavanju počinioca napada na novinare. Rezultat njihove neaktivnosti ili nedovoljno ozbiljnog pristupa ovom sve očitijem problemu, rezultira sve učestalijim napadima i otvorenom sprječavanju medija u izvještavanju”, ističe Eldin Karić izvršni direktor CRMA-e i urednik Žurnala.

Novinarima se obratio i Selvedin Avdić, urednik Žurnala, koji se osvrnuo na jučerašnju reakciju Huse Ćesira na ovaj napad.

“Mi nemamo povjerenje u naše pravosuđe, ali ćemo ipak podnijeti tužbu protiv Ćesira”, rekao je Avdić.

Za vrijeme trajanja pres konferencije dogodio se i skandal jer je okupljenim predstavnicima medija prišao i verbalno vrijeđao Senad Sućeska, bivši borac Armije RBiH i, kako kaže, zlatni ljiljan i član SDA.

“Ne d'o vam Bog da vam sazovem jurišnike, znaš gdje biste bili, u p***  m***“, rekao je, između ostalog, Sućeska.

Zbog svega navedenog Redakcija Žurnala apeluje i traži da:

• Institucije za provođenje zakona procesuiraju one koji su napali kolegu Adija Kebu dok je obavljao svoj zadatak;
• Stranka demokratske akcije javno osudi i sankcioniše svog člana i predsjednika OO SDA Novi grad;
• Javno izvinjenje od predsjednika SDA Bakira Izetbegovića koji je svojom neodmjerenom izjavom proglasio novinare legitimnom metom za napad;
• Bojkot medijskih obraćanja i aktivnosti predstavnika SDA, dok se ne ispune navedeni uslovi.

Bez obzira na sve napade i prijetnje kojima su izloženi novinari, Redakcija Žurnala obavještava javnost da neće odustati i da će još jačim intezitetom nastaviti sa objavama istraživačkih priča o korupciji i najtežim oblicima kriminala.

Ćesirovo brutalno ponašanje osudile su mnogobrojne institucije, mediji, ambasade i organizacije. Jedino je predsjednik SDA Bakir Izetbegović opravdao ovo ponašanje rekavši kako Ćesir nije napao čovjeka, već kameru.

The post Žurnal: Napadi na novinare su napadi na slobodu govora! first appeared on Gerila.info.

Izostanak jasne i odgovorne obrazovne politike, koja je dovela do osnivanja mnogobrojnih javnih i privatnih univerziteta i “specijaliziranih” srednjih škola za ubrzano sticanje diploma, u konačnici je rezultirala politizacijom i ekonomizacijom obrazovanja te devalvacijom znanja, koje se kao svaka druga roba može kupiti na tržištu,  pokazuje “Analiza sistema obrazovanja kroz prizmu prakse kupovine diploma u Bosni i Hercegovini”, koju je uradila Mreža ACCOUNT u partnerstvu sa Udruženjem KAM iz Zenice.

– Obrazovanje je ljudsko pravo, pravo na znanje. Obrazovanje je javno dobro, i kao takvo zahtjeva javnu odgovornost. Nažalost, u Bosni i Hercegovini obrazovanje kao ljudsko pravo je uništeno, ono nije ni  javno dobro, niti postoji javna odgovornost za praksu kupovine diploma – ocijenila je Mirhunisa Bektaš, direktorica Udruženja KAM na današnjoj prezentaciji Analize.

Da se u BiH može vrlo lako doći do diplome fakulteta ili srednje škole odavno je svima poznato, a dokumentovano je kroz nedavno novinarsko istraživanje Online Magazina Žurnal, objavljeno pod naslovom “Za 17 dana stekli smo diplomu srednje medicinske škole”. Novinari Žurnala  su prikazali način, cijenu, posrednika i na kraju organizatora kupovine diplome, što je izazvalo burnu reakciju kako u BiH tako i u regionu.

– Osoba koja je omogućila kupovinu diplome i dalje je na svom radnom mjestu. Tužilaštvo koje je trebalo istraživati slučaj kupovine diplome odustalo je uz objašnjenje da nemaju osnova za svoj angažman.Tužilaštvo opet nije ništa uradilo, osim što traži načine da pokaže da nije nadležno za postupanje. Nakon otkrića afere “Diploma” čuli smo da su pokrenute inicijative za reviziju diploma zaposlenika državnih institucija. Međutim, Parlament Bosne i Hercegovine neće provesti reviziju, uz obrazloženje Agencije za zaštitu ličnih podataka, da bi bilo narušeno ljudsko dostojanstvo zaposlenih?! A pita li se iko da li je narušeno ljudsko dostojanstvo građana – upozorio je Eldin Karić, direktor Mreže ACCOUNT.

Ključni problemi u sistemu obrazovanja koji su omogućili praksu kupovine diploma su: nedostatak javnih politika, nejasnost profitne/neprofitne djelatnosti, neujednačenost propisa, nedostataj jasnih procedura za izdavanje diploma itd.

ACCOUNT “Analiza sistema obrazovanja kroz prizmu prakse kupovine diploma u Bosni i Hercegovini” sadrži i preporuke i mehanizme za prevenciju korupciju i sprečavanje nelegalnih praksi. Analiza je dostupna – ovdje.

The post Koliko košta diploma u BiH? first appeared on Gerila.info.