Nakon provedene konkursne procedure, Selman je jedini kandidat koji se našao na rang-listi, sa maksimalnim brojem bodova i prvoplasiranim statusom, a njegov zvanični izbor planiran je na narednoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.

Kako se vidi iz akta VSTS-a od 12. februara 2026. godine, na listi kandidata nalazi se „jedan (1) kandidat sa ostvarenom prosječnom ocjenom nakon razgovora“, a riječ je upravo o Selmanu, koji je ocijenjen najvišom ocjenom – 5 .

Ovakav epilog konkursne procedure znači da praktično nije bilo konkurencije za jednu od najvažnijih pravosudnih funkcija u Republici Srpskoj.

Ima više od dvije decenije iskustva u pravosuđu, a na poziciji predsjednika Ustavnog suda Republike Srpske nalazi se od decembra 2012. godine .

Prije toga bio je ministar pravde Republike Srpske, ali i advokat u vlastitoj kancelariji. Njegova karijera uključuje i angažman u institucijama izvršne vlasti, što dodatno otvara pitanje odnosa politike i pravosuđa.

Pozitivno mišljenje o Selmanu dao i Ustavni sud kojim upravlja Selmanu

O predloženom kandidatu pozitivno mišljenje je dao i Ustavni sud Republike Srpske. U dokumentu iz januara 2026. godine navodi se da je sud „jednoglasno zauzeo stav da podrži prijedlog VSTS-a“, odnosno da se da pozitivno mišljenje za imenovanje Selmana .

Time je procedura praktično zaokružena, jer su ispunjeni ključni formalni uslovi za imenovanje.

Za razliku od procedure izbora sudija Ustavnog suda, gdje je bilo više kandidata sa različitim ocjenama i rangovima , izbor predsjednika suda odvijao se bez konkurencije.

Za sudije Ustavnog suda ipak više kandidata

Prema dokumentu , konkurs se odnosi na izbor dvoje sudija Ustavnog suda Republike Srpske.

Na listi kandidata nalazi se ukupno šest imena, rangiranih prema ostvarenim bodovima nakon intervjua.

Najbolje je ocijenjena Gorana Turić sa maksimalnih 5 bodova, dok je drugo mjesto zauzeo Ljubomir Ožegović sa istom ocjenom, ali nižim rangom. Slijede Jotanić Radivoje (4,4), Rodić Ana (4,2), Đurić Milica (4) i Zuparević Samir sa najnižom ocjenom 3,8.

Komisija je kroz komentare navela da su kandidati uglavnom pokazali dobro teorijsko znanje, ali uz razlike u praktičnom iskustvu i sigurnosti u odgovorima.

Đorđe Vujatović, gerila.info

The post Džerard Selman jedini kandidat za predsjednika Ustavnog suda Republike Srpske first appeared on Gerila.info.

Među sankcionisanim su i zet Milorada Dodika Pavle Ćorović, direktorica RTRS-a Dijana Milanković, bivši predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanović…

Od 13 imena, Američko ministarstvo finansija je navelo da se nekoliko osoba dovodi u vezu sa Igorom Dodikom, sinom Milorada Dodika, koji je takođe na OFAC-ovoj listi.

Takođe, na listi se nalazi i nekoliko osoba koje su bile uključene u organizovanje “9.januara – Dana Republike Srpske”: šef kabineta Milorada Dodika Danijel Dragičević, šef Republičkog protokola Goran Raković, generalni sekretar Vlade RS Dalibor Panić, kao i šef kabineta predsjednika NSRS Goran Filipović.

Ovo je spisak svih osoba koje su Sjedinjene američke države danas sankcionisale:

• Radmila Bojanić
• Pavle Ćorović
• Siniša Dodik
• Danijel Dragičević
• Goran Filipović
• Marko Gujančić
• Siniša Karan
• Rajko Kuzmanović
• Dijana Milanković
• Dalibor Panić
• Goran Raković
• Nemanja Reljin
• Džerard Selman

The post SAD uvele nove sankcije za još 13 lica iz Republike Srpske first appeared on Gerila.info.

Ustavni sud Republike Srpske tako je dobio novu zgradu u svom vlasništvu. Gradnja zgrade za potrebe Ustavnog suda Republike Srpske proglašena je, 2020.godine na Vladi Republike Srpske, za prioritet. Prvobitno je bilo planirano da za gradnju nove zgrade bude izdvojeno oko tri miliona maraka ali je gradnja poskupila na gotovo šest miliona. Pripreme za gradnju zgrade Ustavnog suda pratile su kontroverze oko zemljišta koje je grad Banjaluka poklonio Vladi za potrebe izgradnje ovog objekta ali i oko izbora firme koja će da dobije posao izgradnje zgrade. Tada je, u konkursnoj dokumentaciji, navedeno da onaj ko želi da dobije posao izgradnje zgrade Ustavnog suda u Banjaluci mora da već ima iskustvo u gradnji objekata za pravosudne institucije.

Tada je precizirano da izvođač mora imati uspješno iskustvo na najmanje dva ugovora u prethodnih pet godina na izgradnji zgrada sudova i tužilaštava korisne površine od po 2.500 kvadrata.

Uslov je bilo i pozitivno poslovanje u posljednje tri godine, promet od 75 miliona maraka u građevinarstvu u tom periodu kao i milion maraka likvidnih sredstava.

Po uslovima koje je, tada, raspisao Ustavni sud Republike Srpske, izvođač je morao imati i postrojenje za proizvodnju betona na udaljenosti od maksimalno 20 kilometara od lokacije na kojoj se izvode radovi, dvije toranjske dizalice, dva rovokopača i deset kipera. Sve u svemu dosta čudni uslovi tendera koji , moguće je, jasno pogoduju određenim ponuđačima ili samo jednom od njih a što nije dozvoljeno zakonom.

Na kraju je posao izgradnje zgrade Ustavnog suda dobila kompanija “Integra inženjering” iz Laktaša. Portal kapital je pisao da je ova kompanija, neposredno prije raspisivanja tendera od strane Ustavnog suda za izgradnju zgrade u Banjaluci, završila radove na izgradnji zgrade Osnovnog suda u Tuzli kao i na obnovi objekata Kantonalnog suda i tužilaštva. Ranije su radili i na rekonstrukciji zgrada Osnovnog i Okružnog suda u Banjaluci.

U toku izgradnje zgrade pojavili su se dodatni radovi koji nisu bili predviđeni tenderom. U Ustavnom sudu RS, na čijem čelu je Džerard Selman nekadašnji ministar pravde Republike Srpske, odlučili su se da stepenište u zgradi oblože granitnim kamenom.

GERILA info

The post Otvorena nova zgrada Ustavnog suda. Izgradnju pratile kontroverze oko cijene i izbora izvođača radova first appeared on Gerila.info.

U posljednjih 12 mjeseci Investiciono-razvojna banka Republike Srpske je objavila više od deset poziva i tendera za prodaju državnog kapitala u mnogim preduzećima.

Tako je, između ostalog, 30. novembra 2018. godine objavila da zajedno sa Društvom za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom Republike Srpske organizuje prodaju paketa akcija 37 emitenata.

Na meti vodosnabdijevanje i preduzeća od strateškog značaja

Na listi su uglavnom komunalna i vodovodna preduzeća iz velikog broja gradova i opština u Republici Srpskoj. Među njima, najatraktivniji su “Vodovod” AD Banjaluka, “Vodovod i kanalizacija” Bijeljina, “Gradska toplana” i “Vodovod” u Doboju…

Vijest je prošla poprilično nezapaženo u medijima jer su se još čuli odjeci prethodne objave IRB-a, a to je prodaja na berzi paketa akcija društva Rudnici željezne rude „Ljubija“ a.d. Prijedor.

Saga o prodaji državnog kapitala u Ljubiji vodila se više od dvije godine. U maju 2017. Demokratski narodni savez odbio je “poslušnost” ostatku vladajuće koalicije, u namjeri da prodaju 64,99% državnog kapitala „Ljubije“ za 92 miliona KM firmi „Israeli Investment Group“, koja je imala jednog zaposlenog radnika, direktora Evegenija Zotova.

Nakon neuspjeha u NSRS, Vlada Republike Srpske je skinula RŽR Ljubija sa liste strateških preduzeća, a u javnost je plasirana informacija da se kompanija može privatizovati bez saglasnosti Narodne skupštine RS.

Samo mjesec dana nakon izbora (11. oktobra) Vlada RS je na sjednici donijela odluku da započne s procedurom prodaje Rudnika „Ljubija“ u Prijedoru.

“Vlada RS dala je saglasnost Investiciono-razvojnoj banci RS, kao ovlaštenom prodavcu državnog kapitala u preduzećima, na osnovne elemente za organizovanje posebne aukcije za prodaju akcija RŽR ‘Ljubija’ A.D. Prijedor”, navedeno je tada u odluci, a već 30. novembra IRB je raspisao poziv za prodaju akcija.

Dva mjeseca kasnije objavljeno je da je aukcija bila neuspješna, a prema našim saznanjima od kompletnog posla se odustalo zbog najavljenih sudskih postupaka.

Prodaja bez saglasnosti NSRS nezakonita

Naime, ZAKON O PRIVATIZACIJI DRŽAVNOG KAPITALA U PREDUZEĆIMA jasno je naznačio da se preduzeća iz oblasti proizvodnje i distribucije električne energije, naftne industrije, željezničkog saobraćaja, telekomunikacija, vodosnabdijevanja, rudarstva i šumarstva, javnih medija, igara na sreću, proizvodnje oružja, vojne opreme i ostala preduzeća od strateškog značaja privatizuju po posebnim privatizacionim programima koje donosi Vlada Republike Srpske, uz saglasnost Narodne skupštine Republike Srpske.

Dakle, bez obzira na činjenicu da je Vlada skinula Ljubiju s liste strateških preduzeća, saglasnost Narodne skupštine RS je obavezna.

Poslanik iz opozicije Nebojša Vukanović kaže da je bez obzira na zakonske obaveze jasno da Vlada, a ni Skupština nemaju nikakvu moć.

“Ovdje je centar moći Milorad Dodik i on donosi odluke o svemu. Nimalo ne čudi to što se donose odluke mimo Narodne skupštine, jer je skupština ionako ponižena. On se često skriva iza Narodne skupštine, da mu da legalitet u njegovim kriminalnim odlukama. Tako i taj pokušaj privatizacije RŽR Ljubija mimo odluke Narodne skupštine naravno da predstavlja kršenje zakona. Svima je jasno da on donosi odluku, a  samo pokušava tu nagodbu koju je postigao da provuče kroz institucije da bi dao privid legalnosti”, napominje Vukanović.

Prema njegovim riječima, prodaja strateških preduzeća je plod dogovora koji se postižu u “četiri oka”, gdje se više ne skrivaju ni interesi pojedinaca.

S druge strane, čini se da su radnici koji su najpogođeniji ovakvom praksom, bili mnogo bolje upoznati od izabranih narodnih predstavnika.

“Mi smatramo da ono što država treba da u zakonskim okvirima iznađe rješenja. Mi smo se obratili Konfederaciji sindikata i rekli da se ta stvar uputi na razmatranje, da se stavi do znanja da se treba izvršiti onako kako je u skladu sa zakonom. Iz Vlade su nas ubjeđivali da je sve po zakonu i da oni  imaju mogućnost da na taj način vrše prodaju”, izjavio je za Gerilu Saša Kukolj, predsjednik sindikata radnika u kompaniji Arcelor Mittal.

Kukolj navodi da je stav sindikata po ovom pitanju uvijek bio jasan – oni su insistirali da je bitno da kupac koji aplicira prema Ljubiji bude rudarske djelatnosti i da u njoj ima namjeru da rudari.

“Sva druga priča oko privatizacije, gdje se neće pokrenuti rudnik, mislim da nema nikakvog efekta, nego da samo stvara sumnju kod nas radnika koji se bavimo rudarskom djelatnošću. Mi smo imali neki svoj stav. Oni nama nisu ulijevali sigurnost da imaju cilj da eksploatišu rudu, a tu je bilo dosta nedoumica, posebno oko prethodne privatizacije s Mitalom, gdje je postojala mogućnost dolaska do pravnih sporova”, navodi Kukolj.

On je podsjetio na aktivnosti koje su preduzimali sindikati nakon odluke Vlade, to jeste najavu da će tražiti od Ustavnog suda RS da preispita ustavnost i zakonitost odluka vlade RS.

S druge strane, Nebojša Vukanović sumnja u pravosudni sistem i smatra da bi i u slučaju sudskih postupaka, bar u prvi mah isplivali stranački interesi.

“Vjerujem da kada bi ovo bilo pravna država u kojoj funkcioiše pravni sistem, da bi ta odluka pala i da bi Ustavni sud donio odluku da nije moguće izvršiti nezakonitu prodaju. Nažalost, vi znate da se na čelu Ustavnog suda RS nalazi Džerard Selman, koji je bio ministar pravde i koji je Dodikova desna ruka. I vidite da je kroz taj slučaj realan uticaj politike na pravosuđe. I ako ljudi direktno iz politike dolaze na pravosudne funkcije, to najbolje pokazuje da rade u interesu partije”, dodaje Vukanović.

Ekonomski analitičari navode da je i u ovom slučaju evidentno da se prave dogovori koji se kose sa zakonski definisanim normama.

“Očigledno je da smo mi, to jeste naši izabrani dužnosnici, zaboravili da postoje zakoni i pravila i redoslijed stvari koje se moraju poštovati, pa se vrlo često u medijima i u javnosti izlazi sa informacijama koje su u suprotnosti sa zakonskim normama. U ovom slučaju, čini se da se prodaja državnog kapitala ne može činiti bez saglasnoti Narodne skupštine. Ono što bi zaista bilo potrebno, to je da se opozicija pozove na zakonske norme, odnosno da se pozove na Pravobranilaštvo koje u principu mora da brani sve to što je zakonski definisano. Da li Pravobranilaštvo to i radi, to je pitanje za njih”, kaže Zoran Pavlović.

Dodaje da se ovakvi slučajevi ne mogu pozitivno odraziti  na poslovnu klimu.

“Kada govorimo o poslovnoj klimi, naravno da se ovakvi slučajevi ne odražavaju na pozitivan način, jer poslovna klima je uslov za dolazak stranih investotora, a bez njih nema novih projekata i zaposlenja radnika, a koji su nezaposleni i napuštaju ovu zemlju. Definitivno, ovo nije dobro za poslovnu klimu, a nažalost, mi živimo u jednom ambijentu gdje očigledno aktivnosti koje narušavaju pravni poredak nisu kažnjene, stoga se svako osjeća komforno i komotno da radi šta mu padne na pamet”, navodi Pavlović.

Elektroprivreda Srbije želi da kupi akcije Elektroprivrede RS

Prije mjesec dana mediji u Srbiji su objavili da je Elektroprivreda Srbije (EPS) zainteresovana da privatizuje Elektroprivredu Republike Srpske.

U tekstu Večernjih novosti navedeno je da Srbija ne planira da proda EPS, jer želi da kupuje elektroprivrede iz okruženja i širi i jača svoju energetsku kompaniju, a najbliža ovom scenariju je u Republici Srpskoj, sa kojom EPS ima mnogobrojne zajedničke projekte.

“Vidjeli ste i sami da je Vučić izjavio kako Elektroprivreda Srbije jača i da uskoro treba da kupi elektroprivrede u regionu. Jasno je da je Dodik sa Vučićem u četiri oka dogovorio prodaju Elektroprivrede Republike Srpske. To je posljednji resurs Republike Srpske koji je ostao, a koji je već poprilično devastiran. Sve se radi kao prije. Opteretite preduzeće kreditima, izvlačite pare iz njega, oborite mu cijenu tako što ga dovedete u lošu situaciju. Neko će kupiti Elektroprivredu Republike Srpske za male pare. Jasno je da se namješta posao Elektroprivredi Srbije”, napominje Nebojša Vukanović.

I dok se čeka da li će doći do eventualne ponude za Elektroprivredu i hoće li će o tom slučaju raspravljati poslanici u klupama, mimo NSRS i dalje idu odluke o prodaji državnog kapitala.

I u posljednje dvije objave IRB-a ponuđene su akcije još nekoliko vodovodnih preduzeća, kao i jedan dio akcija u Rafineriji Brod. Prema nekim najavama, ista sudbina čeka i preduzeća iz namjenske industrije “Kosmos” i “Orao”, koja su takođe skinuta sa liste strateških preduzeća, bez obzira na činjenicu da je i za privatizaciju preduzeća koja se bave proizvodnjom oružja i vojne opreme, takođe potrebna saglasnost NSRS.

Gerila.info

* Tekst je proizveden u okviru medijskog poola Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

The post Nezakonita rasprodaja državnog kapitala u preduzećima first appeared on Gerila.info.