Nedavno rušenje osam objekata u kompleksu bivše kasarne u Čerkezovcu, o čemu je Gerila pisala, kojim je oslobođen prostor za buduće skladište srednje i nisko radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, ali i institucionalnog otpada nastalog na teritoriji cijele Hrvatske, izazvalo je novi talas zabrinutosti u pograničnim krajevima Bosne i Hercegovine.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma (FMOiT) potvrdilo je da nije dobilo nikakvu zvaničnu informaciju od hrvatskih institucija – ni preko Ministarstva vanjskih poslova BiH, ni bilo kojim drugim diplomatskim putem.

U saopštenju za javnost navodi se da Ministarstvo nema podatke ni o statusu Studije uticaja na životnu okolinu, niti o tome kako će ista biti dostupna javnosti u BiH. Iako hrvatske vlasti tvrde da se rušenje „ne može povezati s izgradnjom Centra za zbrinjavanje otpada“, činjenica da objekti nestaju prije nego što je objavljena ijedna analiza okolišnih rizika stvara opravdanu sumnju.

Ignorisanje međunarodnih obaveza

Pravni tim BiH koji prati slučaj upozorava da se Hrvatska ponaša suprotno obavezama koje proizlaze iz ESPOO konvencije o prekograničnim uticajima na životnu sredinu.

„Formalne konsultacije koje ne uzimaju u obzir primjedbe druge strane predstavljaju direktno kršenje međunarodnog prava“, navodi se u Strategiji pravne zaštite interesa BiH.

U praksi to znači da Hrvatska donosi ključne odluke o skladištenju radioaktivnog otpada bez učešća BiH stručnjaka i institucija.

„Sa žaljenjem konstatujemo da Hrvatska odbija da se u istraživanja lokacije Čerkezovac uključe eksperti iz BiH“, navodi FMOiT. „Na taj način onemogućava se zajedničko istraživanje šireg područja koje obuhvata i teritoriju BiH, a koje bi jedino moglo dati realnu procjenu rizika.“

Prema mišljenju domaćih eksperata, teren Trgovske gore spada u najkompleksnije geološke sisteme u regiji. Podzemne vode, klizišta i seizmička nestabilnost čine ga izuzetno osjetljivim, a bilo kakva odluka donesena bez zajedničkih istraživanja mogla bi imati dugoročne posljedice po ljude i ekosistem rijeke Une.

„Licemjerstvo evropske birokratije“

Ekološki aktivista iz Novog Grada, Mario Crnković, je i ranije upozoravao da je Trgovska gora „simbol licemjerstva evropske birokratije“.

„Institucije EU često nam drže lekcije o standardima, a onda gledamo kako članica EU gura svoj otpad na samu granicu sa siromašnijom zemljom“, kaže Crnković.

Po njemu, objašnjenja iz Hrvatske da „još ništa ne grade, već samo ruše zgrade“ djeluju tragikomično.

„Da to radi BiH, imali bismo sankcija više nego Rusija. Očigledno postoje dupli aršini“, dodaje.

Podsjeća i da BiH ima formalno-pravnu osnovu za tužbu protiv Hrvatske, ali da država kasni s ispunjavanjem obaveza prema francuskoj advokatskoj kancelariji angažovanoj na slučaju.

„Ti pravnici nisu dobili ni marku. Da sam ja na njihovom mjestu, prvo bih tužio BiH zbog nepoštivanja ugovora, a zatim i Hrvatsku“, ironično zaključuje Crnković.

Ekološka i društvena prijetnja

Ekološke organizacije u BiH upozoravaju da projekat Trgovska gora nije samo ekološki, nego i socijalni problem.

Planirano skladište, udaljeno tek nekoliko kilometara od granice i izvorišta Une, moglo bi izazvati pad vrijednosti zemljišta, odlazak stanovništva i udar na turizam.

Regija koja živi od čiste vode, rijeka, eko-turizma i poljoprivrede mogla bi se pretvoriti u prostor straha i ekonomske stagnacije.

„Ovo nije samo priča o otpadu na granici dvije zemlje. Ovo je globalni test – da li se radioaktivni i drugi opasni otpadi mogu gurati na granice siromašnijih država“, poručuje Crnković.

Milion maraka za istraživanja – i dalje bez zajedničkog terena

Bosanskohercegovačke institucije, uz podršku Fonda za zaštitu okoliša FBiH, do sada su izdvojile gotovo milion maraka za istraživanja i praćenje stanja na terenu.

Zavodi za hidrometeorologiju, geologiju, javno zdravstvo i agropedologiju provode mjerenja, ali bez pristupa hrvatskoj strani granice — što čini procjenu nepotpunom.

„Stav eksperata je jasan – Studija uticaja na okoliš ne može se izraditi bez zajedničkog rada istraživača s obje strane Une“, navodi se u saopštenju FMOiT.

Uprkos apelima, Hrvatska nije zatražila nijedan dokument iz BiH o zaštiti izvorišta pitke vode, planovima prostornog razvoja niti o minskim poljima koja se i dalje nalaze na području uz granicu.

Borba koja tek traje

Dok hrvatski zvaničnici smiruju javnost tvrdnjama da je riječ o „niskom i srednje radioaktivnom otpadu“ i da će sve biti „sigurno po najvišim standardima“, povjerenje stanovništva ne može se izgraditi bez transparentnosti.

U Dvoru na Uni lokalna vlast, svjesna političkih i finansijskih pritisaka, pokušava balansirati između straha građana i obećanih subvencija iz Zagreba. Općina i županija trebalo bi da dobijaju oko milion i po eura godišnje ako prihvate skladište.

No, kako kaže mještanka Dvora Verica Zuber u razgovoru za HRT, „to što drugi uzimaju novce, a sirotinju truju – to mi se ne sviđa“.

Trgovska gora nije samo tehničko pitanje zbrinjavanja otpada. Ona je ogledalo odnosa moći, politike i etike u regionu koji još traži osnovne standarde odgovornosti.

Dok Hrvatska ruši zgrade i ubrzava procedure, Bosna i Hercegovina i dalje čeka da je neko službeno obavijesti o planovima koji bi mogli decenijama, možda i vjekovima, oblikovati život uz rijeku Unu.

GERILA

The post Radioaktivna tišina: Hrvatska ruši skladišta, a BiH i dalje bez odgovora o projektu Trgovska gora first appeared on Gerila.info.

Kao i mnogo puta do sada, istakli su da u svijetu ne postoji slučaj da se u graničnom pojasu gradi nuklearni objekat protivno volji druge zemlje te da je neprihvatljiva namjera izgradnje takvog objekta uz samu granicu Hrvatske i BiH, odnosno namjera da se na području Trgovske gore deponuju radioaktivni otpadi iz Slovenije, kao i drugi opasni otpadi sa teritorije cijele Hrvatske.

Mario Crnković, predsjednik “Grin tima”, rekao je da je u četvrtak pokrenuta akcija potpisivanja, ali da se već odazivaju ljudi iz cijele BiH.

“Prvi su nam se javili iz Fojnice, nakon toga iz Sarajeva, Banjaluke, Brčkog, Ugljevika, Bijeljine, Bugojna, Velike Kladuše te Čajniča. Deklaracija nadilazi konstataciju da ne prihvatamo da neko smješta radioaktivne i druge opasne otpade uz rijeku Unu, već poziva na širu odgovornost. Ovo je prilika da kao građani odlučimo da li se opredjeljujemo za ulogu žrtve ili nekog ko je rekao ‘ne’. Ovaj prostor je kroz istoriju previše puta bio žrtva, vrijeme je da kažemo: ‘Dosta je!’ Koliko jasno i glasno bude naše “ne”, toliku ćemo snagu i imati na međunarodnom nivou”, istakao je Crnković za “Nezavisne novine”.

On je rekao da se približava rasplet borbe građana s obje strane rijeke Une protiv namjere da se radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško, kao i drugi opasni otpadi iz cijele Hrvatske smještaju u kompleks kasarne Čerkezovac.

Ako se desi presedan i uspostavi praksa da se nuklearni objekti mogu graditi u graničnim područjima, kao i da ovakva područja mogu biti mjesta deponovanja radioaktivnih i drugih opasnih otpada, Crnković je istakao da će to značiti da bilo koja zemlja na svijetu, naročito koja je ekonomski ili politički jača, ima neupitno pravo da svoj otpad “izgura” na granice sa drugim zemljama.

Prema njegovim riječima, braneći rijeku Unu, Krajinu i BiH, podjednako se brani sadašnjost i budućnost, jer nije normalno niti prihvatljivo otpad smještati na granice sa drugim zemljama.

“Otuda i deklaracija o sprečavanju odlaganja radioaktivnih i drugih opasnih otpada u blizini državnih granica kao vapaj zdravog razuma koju će u narednih mjesec dana potpisivati organizacije civilnog društva, bilo da su ekološke, omladinske, sportske ili nekog drugog usmjerenja. Borba za život je zajednički interes, a krajnje je vrijeme da ova borba dobije svoje oblike i izvan BiH”, poručio je Crnković.

Maksim Skoko, predsjednik Odbora za zaštitu životne sredine, za “Nezavisne” kaže da podržavaju sve aktivnosti koje bi dovele do rješavanja ovog problema, pa tako i aktiviranje civilnog društva.

“Mi, kao odbor u Parlamentu RS, uradili smo ono što možemo u ovom momentu i podražavamo svaku aktivnost, bez obzira sa kog nivoa dolazi, čak i civilnog društva, a koja može doprinijeti rješavanju problema odlaganja otpada. Mi smo čak pozvali civilno društvo i medije da se što više posvete ovoj problematici i podržavamo svaku aktivnost vezanu za to. Moramo intenzivno raditi i hoćemo da preduzmemo sve što je u našoj nadležnosti”, ističe Skoko.

Dodaje da su za sada uradili sve što su mogli, no da to ne znači da neće nastaviti pratiti situaciju i preduzimati dalje aktivnosti.

Podsjećamo, iz Odbora za zaštitu životne sredine, tražili su da NS RS pripremi novu rezoluciju o protivljenju odlaganju otpada te da parlament BiH usvoji novu rezoluciju o protivljenju namjerama Hrvatske i da o njenom sadržaju upozna najviše predstavnike zemalja EU, Evropskog parlamenta i Međunarodne agencije za atomsku energiju.

The post Ljudi iz cijele BiH potpisuju deklaraciju protiv odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori first appeared on Gerila.info.

Čerkezovac na Trgovskoj gori, vjerovatno to zna sveukupna javnost, predviđena je lokacija za izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada uglavnom iz NE Krško ali i medicinskoh radioaktivnog otpada nastalog na teritoriji cijele Hrvatske. Važno je napomenuti da je skladište, barem za sada, predviđeno da prima srednje i nisko radioaktivni otpad, ali ne i visoko radioaktivni. Aktivisti, ali i stanovnici cijele regije zabrinuti su da se to može promijeniti jer je i sami izbor lokacije pratila kontraverza odabira lokacije. Tada su volšebno ostaler tri lokacije “isparile” kao rješenja, ponajviše urgiranjem političara u hrvatskom Saboru, dok za Trgovsku goru nije bilo nijedne ruke/glasa da se usprotivi tome.

Mišljenje jednog dijela javnosti je da je razlog što je, sa hrvatske strane, teritorija oko Dvora na Uni, na kojoj se Čerkezovac nalazi, naseljen uglavnim srpskim povratničkim stanovništvom, dok su sa druge rijeke Une, odnosno BH strane, naseljeni uglavnom Srbi i Bošnjaci, a ni za jedni ni druge nije bilo dovoljno jakog otpora u Republici Hrvatskoj, barem ne onog političkog, da se ova odluka promijeni.

Posljednje informacije ipak govore da će se zajednička sjednica održati danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, ali nije poznato da li će Trgovska gora biti jedna od tema sjednice.

Nezvanično se saznaje da je Vlada Hrvatske tražila da sa dnevog reda zajedničke sjednice sa Savjetom ministara budu skinute tačke koje se odnose na izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, kao i na sukcesiju bivše SFRJ, kao i da bude skinuta tačka koja se odnosi na inicijativu za potpisivanje sporazuma između Savjeta ministara i Vlade Hrvatske o saradnji u oblasti informacionog društva i elektronskih komunikacija.

Trgovsku goru je, kao jednu od tačaka dnevnog reda, delegirao Savjet ministara na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

Navodno, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac nije sinoć prisustvovao radnoj večeri Savjeta ministara i Vlade Hrvatske, upravo zbog upitnog stavljanja Trgovske na dnevni red.

Predsjednik Udruženja “Grin tim” iz Novog Grada Mario Crnković smatra da Savjet ministara ne može dopustiti da sa dnevnog reda zajedničke sjednice sa Vladom Hrvatske, koja bi trebalo da bude održana danas u Zagrebu, bude skinuta tačka o problemu Trgovske gore.

Crnković je rekao je da će, ukoliko Savjet ministara pristane da ova tačka dnevnog reda bude povučena, to biti “zeleno svjetlo Hrvatskoj od BiH da gradi nuklearni objekat u graničnom pojasu”!

“Ako planirana izgradnja objekta za smještanje radioaktivnih otpada u graničnom pojasu i namjera uspostavljanja centralnog skladišta za opasne otpade iz cijele Hrvatske, nije najvažnija tema dvije zemlje, šta jeste? Pozivamo sve planirane učesnike ove sjednice, da razmisle o svojim činjenjima i nečinjenjima. Ovo je najbolji lakmus papir, da li će BiH stati u odbranu građana ili će temu života preko 250.000 života mijenjati za političke performanse”, rekao je Crnković.

GERILA

The post TRGUJE LI NEKO SA TRGOVSKOM? Danas sjednica Vlade Hrvatske i Savjeta ministara BiH first appeared on Gerila.info.

“Rijeka Una najčistija je rijeka u BiH. Uprkos snažnom protivljenju lokalnih zajednica u okolini Dvora na Uni, Novog Grada, Bihaća i ostalih, hrvatska vlada namjerava smjestiti nuklearni otpad iz NE Krško tik uz granicu sa BiH. Za razliku od Hrvatske, BiH tokom proteklih decenija nije imala nikakvu dobit od NE Krško. Izgradnja nuklearnog skladišta na 1-2 km od bh. granice bi značila da veći dio rizika od takvog objekta bi pao na nedužnu BiH. Da stvari budu još gore, odabir lokacije na Trgovskoj Gori u Hrvatskoj se odvijao u kranje nedemokratskom i netransparentnom procesu. Politika i razni uticaji, uključujući i one od samog zagađivača, imaju glavnu riječ”, rekla je Zdjelar.

Autorka filma je istakla da lokalno stanovništvo u samoj Hrvatskoj nije uzeto u obzir a vlasti u Zagrebu su se oglušile na njihove otpore. Takođe, susjedna BiH i njeno stanovništvo su u potpunosti ignorisani tako da se stvara se utisak da je jedan od glavih ciljeva hrvatske vlade ušteda finansijskih sredstava a ne ozbiljan pristup koji poštuje Evropsku direktivu o zbrinjavanju nuklearnog otpada, demokratski pristup i odredbe struke.

Film odgovara ili barem pokušava da odgovori na mnoga pitanja: Da li će požrtvovani aktivisti iz BiH i Hrvatske uspjeti da spriječe ovaj objekat od izgradnje? Da li će BH institucije uspjeti da se ujedine i suprotstave ovom teretu koji će ugroziti već ugroženo BH stanovništvo? Da li će male lokalne zajednice uspjeti da se odbrane ili će doživjeti potencijalnu devastaciju u narednih 300 godina i duže?

Režiser Sanja Zdjelar, živi i radi u Bostonu, SAD. Rođena je i odrasla u Sarajevu, a film je studirala na New York Univerzitetu, SAD. Producent filma je Dejan Rakita, dugogodišnji istraživački novinar i jedan od urednika-novinara na portalu GERILA. Direktor fotografije je Mišo Kojić.

Jedan od glavnih aktera filma je Mario Crnković iz NVO Green Team, najpoznatiji aktivista iz Novog Grada koji se bori protiv izgradnje centra za skladištenje radioaktivnog otpada na Trgovskoj Gori. Film prati period od posljednje tri godine koje su bile presudne da Hrvatska baš ovu lokaciju odabere za skladištenje radioaktivnog otpada.

Dokumentarni film Otpadnici/Wasteniks o nuklearnom otpadu na granici Hrvatske i BiH, može se pogledati i na on demand dijelu Sarajevo Film Festivala, od 13. avgusta pa nadalje pod uslovom da se nalazite na teritoriji BiH.

The post DOKUMENTARNI FILM O TRGOVSKOJ GORI Film “Otpadnici” autorke Sanje Zdjelar premijerno na SSF first appeared on Gerila.info.

Nevladnina organizacija “Green Team” iz Novog Grada već godinama ukazuje na pogubnost odluke, ukoliko do togai konačno dođe, da Republika Hrvatska počne skladištiti svj nisko i srednje radioaktivni otpad u kasarni Čerkezovac, na Trgovskoj Gori. Podsjećamo, Čerkezovac se nalazi na teritoriji opštine Dvor na Uni, svega nekoliko kilometara od rijeke Une, kao i centra Novog Grada a samim tim i granice sa BiH.

Aktivisti NVO “Green Team” su Info centar obišli anonimno, kao obični posjetioci. Zanimljivo je da se za posjetu Info centru plaća ulaznica od 25 kuna.

U kratkom video u produkciji “Green Team-a” navodi se da Hrvatska već 20 godina radi na ideji da od 2023.godine počne radioaktivne i druge opasne otpade smještati u pogranični pojas sa BiH, odnosno u kompleks napuštene kasarne Čerkezovac na Trgovskoj gori.

Ističe se i da ova, u suštini, muzejska postavka “vještim marketingom promoviše nuklearnu energiju i Trgovsku goru kao lokaciju dugoročnog skladišta radioaktivnog otpada”. Kreiran je i animirani lik “Otpadožder” koji uz humor najmlađima objašnjava kako “radioaktivni otpad i nije neka naročito opasna stvar”.

Za starije posjetioce napravljena je posebna virtuelna tura koja prikazuje prevoz radiokativnog otpada uz pomoć viljuškara u skladište.

Navodi se i da se u ovoj postavci Trgovska gora “jasno targetira kao lokacija za dugoročno skladištenje različitih radioaktivnih otpada”.

Na veb stranici Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško www.fond-nek.hr navodi se da “posjetitelji Tehničkog muzeja od sada mogu po prvi put imati priliku putem virtualne stvarnosti obići postrojenje za zaprimanje, klasifikaciju, predobradu, obradu i skladištenje radioaktivnog otpada, a moćiće pratiti bačve s radioaktivnim otpadom na njihovom putu od nastajanja, odnosno zaprimanja, pa do trenutka skladištenja, te se pritom provozati na kamionu s bačvama i viljuškaru, koji ih smješta na njihovo mjesto u skladištu”. Info centar je otvoren 8.aprila u sklopu Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu.

GERILA.info

The post Aktivisti iz Novog Grada obišli Info centar o radioaktivnom otpadu u Zagrebu (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Konzorcijum ponuđača koji čine Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Institut “Ruđer Bošković” i Agronomski fakultet iz Zagreba izabran je za posao mjerenja radioaktivnosti na području opštine Dvor, gdje Hrvatska namjerava da gradi centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, prenosi Srna.

U hrvatskom Fondu za finasiranje razgradnje Nuklearne elektrane “Krško” Srni je potvrđeno da je ovaj konzorcijum izabran u postupku javne nabavke za izradu dokumentacije i sprovođenje aktivnosti za pribavljanje dozvola za izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Na javni poziv za dio javne nabavke, koji se odnosi na mjerenje radioaktivnosti, stigla je samo ponuda ovog konzorcijuma vrijedna 3,87 miliona kuna.

Iz Fonda su naveli da su u toku dvije javne nabavke, od kojih je jedna za izradu dokumentacije i sprovođenje aktivnosti za pribavljanje dozvola za izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a druga za uslugu agencije za sprovođenje PR aktivnosti na projektu uspostavljanja centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

“Nabavka vezana uz izradu dokumentacije i sprovođenje aktivnosti za pribavljanje dozvola za izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada je u završnoj fazi, a za sada je objavljen odabir najpovoljnijeg ponuđača za drugu grupu poslova prema dokumentaciji za nadmetanje. Kao najpovoljniji ponuđač odabrana je zajednica ponuđača Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Institut `Ruđer Bošković` i Univerzitet u Zagrebu, Agronomski fakultet”, rekli su iz Fonda.

Kako se “rogovi u vreći” slažu u Bosni i Hercegovini, nije ni čudo da Hrvatska bez većih problema i protivljenja realizuje svoj plan. Pored nerazumijevanja sa hrvatske strane za problem stanovnika sliva Une u vezi sa odlaganjem radioaktivnog otpada, i u vrhu vlasti u BiH postoje razmimoilaženja i “udaranja kontre”. Kao da nije dovoljno što su bh. politika i diplomatija jalove kad je u pitanju odnos prema odlagalištu radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, “sukob” između ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staše Košarca i ministarke inostranih poslova Bisere Turković dodatno opterećuje ionako složenu situaciju u vezi sa potencijalno katastrofalnim posljedicama po stanovnike Novog Grada, ali i Dvora na Uni, zbog najavljenog odlaganja radioaktivnog otpada u kasarni Čerkezovac na Trgovskoj gori.

Predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada Mario Crnković u vezi sa izborom konzorcijuma ponuđača za mjerenje radioaktivnosti na području opštine Dvor, gdje Hrvatska namjerava da gradi centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, ironično kaže da je u pitanju izbor konzorcijuma za “mjerenje nule”. Za Gerilu ističe da je ova situacija rezultat toga što su se građani BIH 20 godina uzdali u diplomatiju Bosne i Hercegovine.

“Rezultat šarenih laži prodavanih pod plaštom potrebne “vjere u institucije” i sličnih floskula, a Hrvatska korak po korak ide ka ostvarenju cilja da nadomak rijeke Une smješta svoje opasne otpade. Glas stanovništva sjeverozapadne BIH očigledno ne znači previše onima koji se vode onim “daleko od očiju, daleko od srca”. Ne treba nama njihovo srce jer se u to ni ne uzdamo, već trun zdravog razuma. Dužni su nam to, ne zbog plata koje primaju, već jer su im građani dali svoje povjerenje. Ekspertski tim nam treba još juče. Politička spinovanja, prepucavanja, izvlačenja iz konteksta i sve ostalo samo doprinosi tome da ova životno važna tema pada u blato BH politike, gdje se i najvažnije teme uguše u demagogiji i lažnim brigama o građanima, bez konkretnih koraka koje doprinose njihovom rješavanju”, ističe Crnković.

Naglašava da su svjesni korone, opasnosti koja ona nosi, ali mole nadležne da ih ne tjeraju na proteste.

“Ovo nije vrijeme za okupljanja tog tipa, ali krajnje je vrijeme da se stvari pomjeraju sa mrtve tačke. Mi imamo pravo da se borimo za svoj opstanak i to pravo ćemo očigledno morati pokazivati na ulicama. Apsurdne su bilo kakve kalkulacije o posljedicama, koliko će Srba, koliko Bošnjaka, koliko Hrvata, a koliko “Sejdić-Fincija” biti ugroženo opasnim otpadima na Trgovskoj gori. Mi smo zajedno u ovom, a nije nam problem šest sati putovati u jednom smjeru do Sarajeva da to objasnimo nadležnima. Ako se neko ili nešto mora prebrojavati, prebrojavaće nas na protestima. Uz to, vrijedi podsjetiti da Trgovskoj gori ne prijeti samo radioaktivni otpad, već i medicinski otpad iz čitave Hrvatske – s obzirom da se to često zaboravlja”, zaključuje Crnković.

Gerila.info

The post Izabran konzorcijum ponuđača za mjerenje radioaktivnosti na području opštine Dvor gdje Hrvatska namjerava da gradi centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada first appeared on Gerila.info.

Gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović izjavio je danas da je država Hrvatska, nakon što je Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško objavio javni konkurs u iznosu od 19.260.000 kuna bez PDV-a, i to za aktivnosti ishođenja dozvola za izgradnju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u Čerkezovcu u blizini Dvora, napala Baniju radioaktivnim otpadom.

Dumbović je na konferenciji za novinare u gradskom parku, koju je prenosila Radio Banovina, rekao da su aktivnosti Fonda u vrijeme epidemije virusa korona podmukle jer se građani ne mogu okupiti i reći svoje mišljenje.

“Mislim da treba jasno dati do znanja da nije korektno da se to događa upravo u ovo vrijeme kada korona vlada. Nju, manje-više, svi pokušavaju spriječiti i struka to uspijeva. Međutim naš Fond, kojem je na čelu gospodin Hrvoje Prpić, njega ne može ništa zaustaviti. U ovo vrijeme kada se trebamo distancirati prije svega kao ljudi, moramo dati poruku da nas ne interesiraju investicije od 19 ili 20 miliona kuna kako bi se ovdje napravio bazen radioaktivnog otpada i ostalog smeća”, ističe Dumbović.

Podsjetio je na proteste koje su već do sad održali, izrazivši nezadovoljstvo što tako nešto nije moguće napraviti u trenutnoj situaciji poručivši da, ako građani nešto ne žele, oni imaju pravo na to.

“Država je danas nas napala, država je napala Baniju, Vlada Republike Hrvatske je napala Baniju nuklearnim otpadom, radioaktivnim otpadom i smećem preko Fonda koji ima stotine i stotine miliona. Nisu nas napali s autocestom, nisu nas napali da bi prestali devastirati naše šume koje su prodali u bescjenje, nisu nas napali s niti jednim kapitalnim projektom. I gle čuda, Županija ćuti, župan javno kaže da nema ništa protiv. Županija je rekla da je ona za to. Zar to nije sramota?”, navodi Dumbović.

“Župan javno kaže da nema ništa protiv. Županija je javno rekla da je ona za to. Pa zar to nije sramota? I još da bude veće čudo taj isti župan i dalje hoće biti župan a ništa nije napravio, osim što će dovesti radioaktivni i nuklearni otpad u županiju. Ništa nije napravio. Dosta je tog kurveraja u politici, na svim nivoima”, rekao je Dumbović.

Branislav Joka, vijećnik u Opštinskom vijeću Opštine Dvor istakao je kako je iz Fonda zatraženo da se u povjerenstvo za javnu nabavu imenuje član Opštine Dvor. Prozvao je opštinskog načelnika i „većinu“ u vijeću za saradnju s Fondom, a na štetu građana Dvora i šire. Izrazio je zabrinutost što se sve događa upravo u vrijeme krize izazvane koronavirusom zaključivši kako je riječ o “dobro isplaniranoj i koordinisanoj akcija između Fonda i načelnika opštine”.

Vlado Ribić, član Štaba za sprečavanje odlaganja nuklearnog otpada na području Opštine Dvor zapitao se da li je svrha Fonda da finansira izlete školske djece i da li je to zloupotreba djece za promociju aktivnosti Fonda? I on je prozvao opštinskog načelnika.

“Načelnik je ponizan i poslušan, osoba koja sluša i uvažava Zagreb. Njega su izabrali građani Opštine Dvor i on treba biti ponizan i poslušan prema tim građanima, uvažavati njihovo mišljenje i stav te gledati njihovu budućnost“, naglašava Ribić.

Ribić je rekao je da se stanovnici Dvora godinama protive odlaganju radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora.

“Fond se prema nama ponaša kao da smo mi poluobrazovani i neinformisani. Fond demantuje sve informacije o štetnosti odlaganja radioaktivnog otpada iako, ne samo Dvor već i Sisačko-moslavačka županije ne žele ovaj otpad”, dodao je on.

Ribić kaže da bez obzira na aktivnosti Fonda, građani ostaju pri stavu da ne žele radioaktivni otpad u svom dvorištu.

Mladen Klasnić, koordinator za zaštitu okoline i održivo gospodarenje otpadom Grada Petrinje poručio je da javnost mora biti informisana i učestvovati u čitavoj ovoj priči. Pritom je naglasio kako se to ne odnosi na jednog pojedinca u komisiji za javnu nabavku, već čitavo stanovništvo, ne samo Dvora, nego i Sisačko-moslavačke županije.

“U skladu sa direktivama EU, javnost mora biti upoznata, a to ne znači da bude predložen jedan član komisije koja će se baviti ponudama, javnost mora učestvovati, a to su građani županije”, naveo je Klasnić.

Prema njegovim riječima, trebalo je organizovati javne tribine u gradovima Sisačko-moslavačke županije. On je rekao da u prostornim planovima lokalcija Čekezovac nije određena za odlagalište radioaktivnog otpada.

“Mi želimo da država ispoštuje pravila kada se tako nešto radi”, rekao je Klasnić.

Snježana Drvodelić iz Građanske inicijative Zelena Banovina najavila je kako će, u skladu sa zakonskim odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, potražiti odgovore na sva pitanja koja ih muče. Za Fond je zaključila da, što se tiče pravnih postupaka, „ide sa zadnje strane“. Najavila je da će o eventualnim odgovorima obavijestiti javnost te da će preduzeti i neke druge pravne korake poput borbe protiv ćutnje administracije.

Svi učesnici konferencije za medije su pozvali sve stanovnike da se ujedine i da im se pridruže jer, kako su naglasili, radi se o budućnosti svih nas i budućih generacija. Poručili su da nikakav turizam niti ekološka proizvodnja neće biti moguća u području gdje se nalazi radioaktivni otpad.

https://www.facebook.com/RadioBanovina/videos/559351201649650/

The post “Hrvatska je napala Baniju nuklearnim i radioaktivnim otpadom” first appeared on Gerila.info.

Poslanici “Zelenog kluba”, koji okuplja predstavnike sa svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, donijeli su zaključak na konferenciji “Problem skladišta/odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore” održanoj juče u Sarajevu da lokacija Trgovska gora nije prihvatljiva za Bosnu i Hercegovinu, jer se nalazi na granici i ne ispunjava eliminatorne kriterijume za odlagalište nisko i srednje radioaktivnog otpada.

“Zeleni klub” je pozvao nadležne institucije da formiraju pravni i ekspertski tim u vezi sa rješavanjem problema lokaliteta Trgovska gora, koji je u blizini granice sa BiH, a Hrvatska ga je namijenila za odlagalište radioaktivnog i nuklearnog otpada iz nuklearke Krško, prenosi novinska agencija Srna.

Nadležnim institucijama u BiH ovaj klub poslanika predlaže utvrđivanje mogućnosti sudske zaštite ljudskih prava građana sa obje strane rijeke Une, s obzirom na to da ta lokacija ima najveći negativan uticaj na stanovništvo i životnu sredinu u BiH, saopšteno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

Ta lokacija, kako se navodi, ima najveći negativan uticaj na raznovrsni biljni i životinjski svijet, na rijeku Unu i vodozahvate vode za piće, a ugroziće i Park prirode “Una”, Nacionalni park “Una” i onemogućiće turizam i proizvodnju zdrave hrane u cijelom pogođenom području.

Mario Crnković iz NVO “Green team” iz Novog Grada, koji je učestvao na konferenciji, za Gerilu ističe da je pored poslanika sa svih nivoa vlasti u BiH, predstavnika ambasada, nadležnih ministarstava i agencija, zainteresovane stručne i naučne javnosti, kao i predstavnika nevladinih organizacija koje se bave zaštitom životne srednike, važno istaći i učešće Darinka Dumbovića, gradonačelnika Petrinje, koji je nastavio kontinuitet čvrstog stava u odbrani kako građana sisačko-moslovačke županije tako i građana sjeverozapadne Bosne i Hercegovine od radioaktivnog otpada.

Zanimljivo je da je par dana prije konferencije načelnik opštine Dvor Nikola Arbutina izjavio da nije dobio poziv za učešće na konferenciji. Tom prilikom je naveo da bi spoznaje do kojih je došla opština Dvor bile od koristi za druge krajeve koji će se u budućnosti susretati sa sličnim problemima. Takođe, istakao je da je nedostatak jasnih i potpunih odgovora izazvao kod mnogih stanovnika Dvora bojazan i sumnju, a ponekad i političke podjele. Naglasio je da su kao mala sredina, opterećena dodatno i teškim ratnim naslijeđem, nastojali odgovoriti punom transparentnošću lokalne samouprave, pozivom svima koji su uključeni, državi i specijalizovanim agencijama za dostavljanje informacija, za izradu jasnih planova i procjena.

Međutim, Mario Crnković ističe da je Arbutina odbio učešće na konferenciji. “Vješto izvlačenje od učešća, pozivanje na to kako mu se ne sviđa dostavljena agenda, predstavlja politički trik prave škole modernih balkanskih političara. Pa čitava tema je posvećena problemu potencijalnog odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Savršeno je logično, ako je događaj konferencija sa panel diskusijom – pa naravno da svi prisutni imaju mogućnost aktivnog učešća, da iznesu svoj stav ili upute pitanje. Koji su stvarni razlozi nedolaska Arbutine, vrijeme će pokazati – ali ono što je već sada jasno je to da ovakvi potezi i odbijanje razgovora zarad zadovoljavanja ega ne doprinose borbi protiv radioaktivnog otpada, naprotiv”, navodi Crnković.

I Crnković naglašava da je lokalitet Trgovske gore, odnosno mikrolokacija Čerkezovac, apsolutno neprihvatljivo rješenje za skladištenje, odnosno odlaganje radioaktivnih otpada, naročito imajući u vidu količinu negativnih uticaja koje bi odlaganje tog otpada imalo po BIH.

Sam proces koji forsira Hrvatska da se po svaku cijenu lokalitet Trgovske gore, mikrolokacija Čerkezovac odredi kao mjesto za skladištenje/odlaganje nije u skladu sa praksom koja treba biti primjenjivana u ovakvim slučajevima (poštivanje domaćeg i međunarodnog prava, uvažavanje pozitivnih praksi, mišljenja struke), navodi Crnković.

Ističe da je na konferenciji podržan stav Predsjedništva BIH da jednoglasno kaže “NE” odlaganju radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Takođe, pozvane su sve nadležne institucije i organi u BiH da se maksimalno uključe u proces zaustavljanja ove namjere.

Crnković navodi da je istaknuta potreba za formiranjem nove radne grupe za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa mogućom izgradnjom odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori. Ističe da su pozvane i lokalne zajednice u BIH i Hrvatskoj koje su posredno i neposredno zahvaćene i pogođene mogućim negativnim uticajem odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori da nastave da prate, planiraju i organizuju događaje s ciljem razvijanja svijesti o zaštiti zdravlja, životne sredine i bezbjednosti okoline, kao i da se nastavi protivljenje uspostavljanju tog odlagališta.

Što se trenutnih dešavanja u vezi sa odlaganjem nuklearnog otpada tiče, Crnković navodi da su informacije kojima raspolažu nezvanične. Ističe da te informacije ukazuju na to da se kasarna Čerkezovac ubrzano prazni!

Napominjem da su ovo nezvanične informacije koje treba uzeti sa dozom rezerve, ali na žalost kao takve se veoma dobro uklapaju u scenario koji je razotkrila RTL televizija, a na temu primopredaje kasarne Čerkezovac (sa Ministarstvom obrane Republike Hrvatske u čijem je vlasništvu, na Ministarstvo državne imovine, da bi ono u krajnjoj liniji navedenu ustupilo Ministarstvu zaštite okoliša koje bi se probrinulo za nastavak planiranih aktivnosti).

Kada je riječ o aktivnostima NVO “Green team”, Crnković ističe da je predviđeno organizovanje protestne šetnje 29. marta kada će preko 800 mladih reći “NE” za radioaktivni otpad na 800 metara od Une.

Važno je dodati da ovo neće biti samo protest i protestna šetnja već da će po završetku protestnog dijela biti organizovana akcija čišćenja grada – gdje će svi prisutni dati svoj doprinos da Novi Grad postane ljepše mjesto. Uz to, važno je napomenuti da krećemo u organizovanje serije edukacija u sjeverozapadnoj BIH za mlade na temu potencijalnog odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

U vezi sa problemom odlaganja nuklearnog otpada na Trgovskoj gori ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH Mirko Šarović je istakao da nije u redu da se susjedu na granici odlaže bilo koji otpad i da se namjera Hrvatske da na granici sa BiH odlaže radioaktivni, odnosno nuklearni otpad ne može nazvati prijateljskim činom.

“Mislim da je pred nama težak put u kojem BiH želi da Hrvatska čuje njen glas”, rekao je Šarović nakon konferencije, te ocijenio da BiH nije preostalo puno mjera, prenosi Srna.

Šarović očekuje da će se institucije BiH znatnije uključiti u rješavanje u ovog problema i da treba tražiti međunarodnu podršku da se izmijeni namjera Hrvatske da na Trgovskoj gori, na samoj granici sa BiH, odlaže i skladišti radioaktivni i nuklearni otpad.

Komentarišući ideje da je za rješavanje ovog problema potrebna međunarodna arbitraža, Šarović je podsjetio da je za arbitražu potreban pristanak Hrvatske.

Ministar ekologije i turizma Federacije BiH Edita Đapo upozorila je da izgradnja deponije radioaktivnog, odnosno nuklearnog otpada u Trgovskoj gori u slučaju zemljotresa, požara, poplava ili nesreće izazvane ljudskim faktorom može imati nesagledive posljededice po stanovništvo u BiH, pogotovo u pograničnim dijelovima gdje se stanovništvo uglavnom bavi poljoprivredom, pčelarstvom ili turizmom.

Ukoliko je Hrvatska spremna da plati danak od četiri hiljade stanovnika u opštini Dvor, BiH ne može plaćati danak da na samim vratima ima odlagalište radionuklearnog otpada upravo zato što se taj otpad ne odlaže 10-15 godina pa će se rekultivisati, već je to deponija koja će tu stajati 250.000 godina.

Predsjednik “Zelenog kluba” Saša Magazinović rekao je da konferencija o problemu Trgovske gore nije nikakva antihrvatska histerija već pokušaj da se razvije dijalog kako bi u duhu dobrosusjedskih odnosa bio rješavan problem.

Magazinović je upozorio da je mjesto gdje Hrvatska ima namjeru odlagati i skladištiti radioaktivni i nuklearni otpad udaljeno svega par stotina metara od rijeke Une i granice sa BiH, manje od tri kilometra od centra Novog Grada i par stotina metara od vodozahvata odakle stanovnici BiH piju vodu, te bi se dvije trećine eventualnog negativnog, štetnog efekta odnosile na BiH, a jedna na Hrvatsku.

Načelnik opštine Novi Grad Miroslav Drljača izrazio je zadovoljstvo što je danas u Sarajevu organizovana konferencija u vezi sa problemom Trgovske gore i što su učesnici potvrdili stav koji imaju stanovnici i vlasti Novog Grada da navedeni lokalitet nije prihvatljiv zbog blizine granice, ali i neispunjavanja tehničkih uslova za odlaganje radioaktivnog otpada.

Građani Novog Grada traže prije svega od opštine i Republike Srpske, a naravno i BiH da budu zaštićeni jer je ovo jedan od problema na kojima BiH polaže ispit.

Gradonačelnik Petrinje i poslanik u Saboru Hrvatske Darinko Dumbović istakao je da kraj u kojem vlasti njegove zemlje namjeravaju odlagati radioaktivni otpad zaslužuje da se o njemu brine na drugi način. “Taj dio Pounja jedan je od najljepših krajeva za zdrav život, ekološku proizvodnju i sve što bi u budućnosti trebali imati”, izjavio je Dumbović i dodao da lokacija Trgovske gore nije bezbjedna jer postoji opasnost od klizišta.

Zanimljiva je bila jučerašnja najava predstavnika opština Novi Grad, Krupa na Uni, Kostajnica i Kozarska Dubica da će u narednih mjesec dana na području opština kojima u Republici Srpskoj protiče rijeka Una do ušća u Savu biti postavljene table sa obilježjima “Park prirode Una”.

Načelnik Odjeljenja za zaštitu prirodnog nasljeđa u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Dragan Kovačević rekao je da je u toku izrada studije zaštite, prenosi Srna.

U periodu od kada je proglašena prethodna zaštita područja rijeke Une uradili smo neophodna istraživanja na terenu. Potreban je još jedan do dva izlaska na teren. Imamo dovoljno podataka da ovaj posao uradimo za dva-tri mjeseca.

Prema njegovim riječima, kada bude završena, studija zaštite biće proslijeđena resornom ministarstvu, koje će dokument staviti na javni uvid i, ukoliko bude opravdanih primjedbi, uslijediće korekcija, a nakon toga procedura usvajanja odluke o uspostavljanju trajne zaštite.

Zamjenik načelnika opštine Novi Grad Bojan Lukač rekao je da, osim postavljanja tabli, u narednim danima opštine treba da dostave Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa neophodne podatke da bi proces bio što uspješnije okončan.

Prethodna zaštita rijeke Une proglašena je aktom Vlade Republike Srpske 29. aprila prošle godine. Ovim aktom je upravljanje Parkom povjereno opštinama Krupa na Uni, Novi Grad, Kostajnica i Kozarska Dubica koje tokom dvije godine, koliko traje privremena zaštita, imaju zadatak da obezbijede sprovođenje propisanih režima zaštite i očuvanje prirodnog dobra.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske pokrenulo je postupak za proglašavanje prethodne zaštite područja rijeke Une, uzimajući u obzir činjenice da postoji opasnost da će područje rijeke Une biti ozbiljno ugroženo u slučaju izgradnje odlagališta radioaktivnog i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora u Hrvatskoj.

Na zahtjev ovog ministarstva, Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa sačinio je stručno mišljenje na prethodnu zaštitu rijeke Une, a u toku je izrada studije zaštite.

GERILA.info

The post ISTRAŽUJEMO: Da li se BiH uozbiljila po pitanju nuklearne opasnosti koju nam Hrvatska najavljuje? first appeared on Gerila.info.

Apelujemo na vlasti Hrvatske i Bosne i Hercegovine da za problem radioaktivnog otpada što hitnije nađu rješenje koje neće ugroziti zdravlje ljudi i životnu sredinu, poručuju iz Eko-BiH mreže koju čini 26 udruženja, čiji su se predstavnici okupili juče u Sarajevu. Ističu da zagađenje i opasnost koja prijeti zbog planova za odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj, u neposrednoj blizini Novog Grada i granice sa BiH, nije problem samo ove opštine i regije, već je mnogo širih razmjera.

Ulaz u kompleks kasarne Čerkezovac na Trgovskoj gori, koja je planirana lokacija za odlaganje radioaktivnog otpada, nalazi se samo 800 metara od rijeke Une, a 1000 metara od vodozahvata za Novi Grad. Iz ovog vodozahvata vodu pije preko 15 000 građana, a u dolini Une živi oko 230 000 stanovnika. Svi oni bi bili direktno ugoženi.

“Kulminacija ovog problema je vidljiva iz dokumenata koji su procurili u javnosti, sa tajnog sastanka Ministarstva odbrane i Ministarstva zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske gdje je mimo svih procedura dogovarana primopredaja kasarne. Ukoliko do toga dođe, zagađenje koje nam prijeti će biti daleko veće  nego što možemo da pojmimo. Ono ne poznaje državne i entitetske granice“, poručio je Mario Crnković iz Green Team-a iz Novog Grada.

Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu ističe da organizacije okupljene u Eko-BiH mrežu u potpunosti podržavaju Green Team te da će im se pridružiti u borbi protiv ovog problema.

„Država Bosna i Hercegovina mora da se zauzme za životnu sredinu i zdravlje svojih stanovnika te učini sve da ne dođe do odlaganja opasnog otpada u neposrednoj blizini njenih granica. Ovaj slučaj pomno pratimo i pozdravljamo napore resornog ministarstva da nađe rješenje“, rekao je Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu.

Ekološke organizacije Bosne i Hercegovine su se okupile preko vikenda i planirale naredne korake, od kojih je jedan podrška lokalnim zajednicama i organizacijama koje se bore protiv štetnih aktivnosti, poput ovog primjera.

The post Eko-BiH mreža: Zaustaviti planove za odlaganje radioaktivnog otpada na granici BiH! first appeared on Gerila.info.

BiH traži odgovor da li bi taj prostor mogao kasnije da preraste u odlagalište nuklearnog otpada, budući da Hrvatska do 2023. godine mora preuzeti polovinu otpada iz Nuklearne elektrane “Krško”, o čemu je portal Gerila već pisao i čiji je tekst izazvao veliku pažnju javnosti.
“Hrvatska već duže vrijeme vrijeme ignoriše stav i mišljenje institucija i RS i Federacije BiH, jer su se institucije BiH ignorantski ponašale po ovom pitanju. Tražimo istinu”, navela je Golić.

Tvrdi da su iz određenih medija u Hrvatskoj saznali da ta zemlja ponovo preduzima određene mjere, kada je riječ o odlaganju otpada na lokalitetu Trgovska gora, protiv čega su RS i BiH usvajale i rezolucije te nadležni najavili međunarodnu arbitražu i sudsku zaštitu.

“Ukoliko će Hrvatska poštovati međunarodne norme, kao sljedeći korak bi trebali pristupiti sprovođenju izrade studije uticaja na životnu sredinu. BiH je usvojila i ratifikovala Espo konvenciju, koja podrazumijeva da pogođene zemlje moraju biti aktivno uključene u kompletan proces. Ni o tome nismo dobili obavijest”, dodala je ona i ustvrdila da, ako ne dobiju informacije, slijedi arbitraža i međunarodni sud, što će ona inicirati kao pravnu borbu protiv namjera Hrvatska po tom pitanju.

Istakla je da bi i RS mogla da poduzme recipročne mjere i da odlaže svoj radioaktivni otpad u blizini Dubrovnika.

“Imamo i mi radioaktivnog otpada. Ako smatraju da trebaju naš narod trovati, stavićemo i skladište iznad Dubovnika i pozvaću da svi tamo odlažu, ukoliko je to način i ako uvodimo mjere reciorociteta. Ali to nije način rješavanja problema”, utvrdila je ona i dodala da niko nema pravo da ugrožava građane druge zemlje.

Golić je ukazala da su svi građani RS i FBiH zabrinuti i da nadležni organi RS neće odustati od borbe protiv odlagališta otpada na Trgovoskoj gori, jer namjerama Hrvatske u ovom slučaju nije ugroženo samo oko 230.000 stanovnika koji žive u blizini sliva i pritoka Une.

Načelnik općine Novi Grad/Bosanski Novi Miroslav Drljača je rekao da je odlagalište u neporednoj blizini te lokalne zajednice neprihvatljivo te da je neprihvatljivo to što Hrvatska, kako kaže, ignoriše postojanje građana Novog Grada/Bosanskog Novog i svih ostalih u rizičnom području.

Najavio je sjednicu lokalnog foruma za bezbjednost te Skupštine općine samo o toj temi.

“Očekujemo od institucija BiH da zaštite svoje građane kako bi živjeli u sredini koja nije ekološki ugrožena”, dodao je Drljača, nakon sastanka u Minstarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a.

Preuzeto sa Fena

The post Golić: “Ako Hrvatska hoće recipročne mjere, odlagaćemo i mi otpad kod Dubrovnika, ali to nije rješenje” first appeared on Gerila.info.