Film autora Dejana Rakite i Vladimira Kovačevića, nastao u produkciji portala Gerila.info, prati višegodišnje borbe građana, aktivista, stručnjaka i lokalnih zajednica za očuvanje rijeka koje predstavljaju jedan od najvrijednijih prirodnih resursa Bosne i Hercegovine.

Kroz sedam različitih priča – sa Plive, Duboke, Neretve, Kasindolske rijeke, Neretvice, Ugra i Kruščice – dokumentarac prikazuje kako se širom zemlje ponavljaju gotovo identični obrasci: dodjela koncesija, osporavane dozvole, dugotrajni sudski procesi, pritisci na lokalne zajednice i uporna borba građana da sačuvaju rijeke od pretvaranja u cjevovode.

Posebnu vrijednost filmu daju autentična svjedočenja ljudi koji su godinama bili na prvoj liniji odbrane rijeka. U filmu govore aktivisti, mještani, ribočuvari, naučnici, novinari i predstavnici organizacija za zaštitu životne sredine, koji iz vlastitog iskustva svjedoče o posljedicama izgradnje mini hidroelektrana i borbi za očuvanje prirode.

Za razliku od klasičnih dokumentaraca, film je sniman bez naratora. Priču nose glasovi ljudi sa terena – onih koji su protestovali, blokirali bagere, organizovali pravne bitke i mjesecima ili godinama dežurali uz rijeke koje su željeli zaštititi.

Film donosi i širu sliku problema upravljanja prirodnim resursima u Bosni i Hercegovini. Kroz konkretne primjere otvara pitanje odnosa institucija prema javnom interesu, zaštiti životne sredine i ulozi građana u donošenju odluka koje direktno utiču na njihove zajednice.

„Rijeke na ivici“ ne govori samo o ekologiji. Ovo je priča o vodi, ljudima i pravu zajednica da odlučuju o prostoru u kojem žive. Istovremeno, film postavlja pitanje koliko je jedno društvo spremno da žrtvuje zarad energetskih projekata i ekonomskih interesa.

Dok su neke rijeke već nepovratno promijenjene, druge se još uvijek mogu odbraniti. Upravo zato autori kroz ovaj film žele otvoriti javnu raspravu o budućnosti rijeka u Bosni i Hercegovini i značaju njihovog očuvanja za buduće generacije.

Film je realizovan u okviru programa „Innovation. Media. Minds: EU Support to Public Service Journalism in the Western Balkans“, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Goethe-Institut u ime Evropske komisije u saradnji sa implementacionim partnerom DW Akademie.

Sadržaj filma isključiva je odgovornost redakcije Gerila.info i ne odražava nužno stavove Evropske unije.

The post Pogledajte dokumentarni film „Rijeke na ivici“: Priča o borbi za vodu i posljednje slobodne rijeke BiH first appeared on Gerila.info.

Ovo su juče poručili mještani Duboke kod Kotor Varoši na protestnom skupu „Stop izgradnji MHE – ni kapi Duboke“ sa kog je poručeno da kompromisa oko sudbine te rijeke nema. Nakon što je najavljen početak radova na izgradnji male hidroelektrane na ovoj rijeci, mještani su organizovali protestni skup i jasno poručili da ne dopuštaju uništavanje sredine u kojoj žive.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu kazao je kako borba za Duboku traje godinu dana. Male hidroelektrane su u čitavoj zemlji pokazale da nemaju perspektivu, da su ekološki problem, da su problem i za ljude i za prirodu i da nemaju nikakvu ekonomsku korist.

“Male hidroelektrane su velika šteta. Od njih ima korist samo pojedinac. Male hidroelektrane, osim što pregrađuju rijeke i uzimaju vodu, zaustavljaju vodotokove, ostavljaju korito prazno, uništavaju riblji svijet. Sada žele da unište čitav kanjon da bi napravili pristupni put da bi mogli da izgrade elektranu. Za to nemaju čak ni koncesiju”, kazao je Topić.

Koncesiona naknada je, dodao je on, toliko mizirna da lokalna zajednica nema nikakvu korist od elektrane. To su, kaže Topić, promašani projekti. On ističe kako se prilikom izgradnje mini hidroelektrana ne poštuju standardi gradnje. Uzima se mnogo veća količina vode.

“U ljetnim periodima uzima se kompletna količina vode, ali nisu to čak ni ljetni periodi. U zadnjih par mjeseci, tokom zimskog perioda, u gornjem toku rijeka Vrbanja je bila potpuno suva zbog elektrana koje su izgrađene u njenom gornjem toku. Male hidroelektrane su do sad pokazale da su ogromna šteta. Osim što uništavaju rijeke, živi svijet i kanjone, one uništavaju prostor koji mi treba da koristimo i možemo da koristimo na drugi način”, kazao je Topić.

Posljedjih godina, podsjetio je on, sve male hidroelektrane svoju električnu energiju prodaju na stranim tržištima gdje imaju mnogo veću cijenu i gdje ostvaruju mnogo veći profit. Nisu čak ni dužni da tu proizvedenu električnu energiju ostave u tom mjestu, u tom selu, u tom gradu, u toj državi odakle je struja proizvedena.

“Male hidroelektrane i proizvođači iz malih hidroelektrana ostvaruju samo veliki profit uništavajući našu prirodu, a nama ne ostavljaju ništa. U 21. vijeku voda je naš najvažniji resurs. Ne samo da je resurs – ona je naše najvažnije blago i bogatstvo. Zadnje dvije godine su bile najsušnije godine u našoj zemlji. Svake godine imamo ekstreme kao što su poplave, ali i suše. U takvim uslovima mi treba da se okrećemo i da čuvamo vodu”, rekao je Topić.

Mnoge dozvole koje je investitor dobio, tvrdi Topić, nisu adekvatne. Postoji vodna dozvola, postoji građevinska dozvola, postoji ekološka dozvola, a sve te dozvole imaju različite podatke.

“Ne možete uništavati rijeku i to na pogrešnim i lažiranim podacima. Ne znamo ni ko su predstavnici kompanije koja gradi. U jednim dozvolama piše da je to jedna kompanija, u drugim da je neka druga. Najavili su da će uskoro izvesti mašine, ali smo jasno rekli da to nećemo dozvoliti. Ni kapi Duboke”, poručio je Topić.

Predstavnik sportsko-ribolovnog društva „Kotor Varoš“ Ognjen Jovanović kaže da su ribolovci protiv izgradnje bilo kakve centrale na Dubokoj. U pritokama Vrbanje, rekao je on, mrijesti se pastrmka, a Duboka je upravo jedna od tih rijeka.

“Izgradnjom mini hidrocentrale mrijest pastrmke bi bio onemogućen. Godinama sam ribolovac. Pomalo i lovim. Obišao sam sve rječice potoke u gorem dijelu Vrbanje koje su nažalost u katastrofalnom stanju, što zbog hidrocentrala, što zbog odvoza trupaca. Moramo na sve moguće načine da zaustavimo ovo zatiranje rijeka. Rijeka Duboka je biser ovog kraja i zato: Ni kapi Duboke”, poručio je Jovanović.

Mještanin Duboke Boro Kuzmić kaže da je na djelu „kriminal za sto godina robije“. On poručuje da su mnogi borci ovog kraja dali život za Republiku Srpsku i da nisu zaslužili da se njihovom zavičaju ovako vraća.

“Nije Slobodan Dubočanin dao život da bi neko pregrađivao Duboku i na njoj pravio hidrocentralu. Zar je on poginuo da bi neko pravio haos u njegovom rodnom mjestu”, pitao je Kuzmić.

Predsjednik Planinarskog društva „Mehanizam“ Petar Trivunović rekao je da svi stanovnici ovog kraja moraju stati u jedan front da bi sačuvali Duboku. Ako padne Duboka, kazao je on, pašće i sve ostale rijeke.

“Moramo pokrenuti seoski turizam, pa da svi uživamo u ovim ljepotama, a ne da se borimo protiv ptica grabljivica. Narodna skupština Republike Srpske je 2021. godine usvojila Deklaraciju o zaštiti voda. Pozivam se na tu deklaraciju u kojoj stoji kako se treba napraviti kompletna revizija svih koncesija i svih mini hidroelektrana. Na kraju smo dočekali i to da ne znamo ni ko je investitor, koje su dozvole izdate i ko ih je izdao”, istakao je Trivunović.

Direktor Turističke organizacije Kotor Varoš Nemanja Knežević rekao je da je vodopad „Skakavac“ jedno od najznačajnijih turističkih dijelova opštine Kotor Varoš. „Skakavac“ je, kazao je on, sveto mjesto u Kotor Varoši.

“Zbog toga ovaj vodopad i Duboku niko ne smije da dira. Čuo sam ko je sve izdao dozvole, ko je dao dozvole, ko je potpisao dozvole. Mene zanima da li ti ljudi imaju savjest, da li ti ljudi razmišljaju o tome da naša djeca hodaju ovdje, da naša djeca izlaze na „Skakavac“? U narednom periodu ćemo ovaj dio Duboke i „Skakavca“ očistiti, srediti, postaviti klupe, označiti staze i stati maksimalno u odbranu Duboke i vodopada”, rekao je Knežević.

Predsjednik „Koalicije za zaštitu Duboke“ Tomo Dubočanin potvrdio je da će biti zatražena odgovornost svih koji su učestvovali u kreiranju brojnih nepravilnosti koje su pratile proces izdavanja neophodnih dokumenata za gradnju male hidro-elektrane.

“Duboku, ovakvu kakva je sada, upamtili su naši očevi, djedovi, pradjedovi… Ni njih nećemo izdati, jer kada bi izdali njih, izdali bi i našu djecu i njihovu djecu, jer ova Duboka je njihova djedovina. Ma gdje bili. Njena voda je pokretala ovdašnje vodenice, a one mljele žito koje nas je hranilo. Ni rijeku Duboku ne smijemo izdati, jer ako izdamo nju – izdali smo kolijevku koja nas je odnjihala”, rekao je Dubočanin.

Rijeka Duboka, koja se nalazi na prostoru opština Kneževo i Kotor Varoš, jedna je od značajnijih pritoka rijeke Vrbanje, gradi veliki broj slapova, bogata je potočnom pastrmkom, a njen kanjon krase i dva značajna vodopada koji predstavljaju posebnu turističku atrakciju ovoga kraja. Takođe, kanjon rijeke Duboka sa vodopadom Skakavac ima sve uslove da bude zaštićeno područje kako je i predviđeno Izmjenama i dopunama Prostornog plana Republike Srpske do 2025. godine.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS dalo je 2017. godine ekološku dozvolu „DSM ELEKTRUSU“ iz Kotor Varoša za gradnju MHE na Dubokoj. Uz prvobitnog investitora sada se pominje i firma „Hunting energy“ i izvršni direktor HE na Vrbasu Marko Marković koji je kadar Ujedinjenje Srpske.

“Ubijeđen sam da predsjednik Ujedinjene Srpske zna ko je Slobodan Dubočanin. I zato ga pitam da li se ovako brani Republika Srpska? Da li je jedini način da odbranimo Republiku Srpsku tako što ćemo je uništiti”, pitao je jedan od mještana.

Goran Dakić

The post Ni kapi Duboke: Stevandiću, ovako se ne brani Republika Srpska! first appeared on Gerila.info.

Osim mještana, u Dubokoj u mjesnoj zajednici Grabovica bili su prisutni i predstavnici Koalicije za zaštitu Duboke, Centra za životnu sredinu, Planinarskog društva “Mehanizam”, te Sportskog ribolovnog društva Kotor Varoš.

Predsjednik Koalicije za zaštitu Duboke Tomo Dubočanin rekao je da su ljudi koji su se okupili u Koaliciji pokrenuli brojne pravne procese da se dokumentacija koja je izdata investitoru za gradnju mini centrale poništi.

“Duboku, ovakvu kakva je sada, upamtili su naši očevi, djedovi, pradjedovi. Ni njih nećemo izdati”, rekao je Dubočanin

Predstavnici Centra za životnu sredinu ranije su obišli lokacije i uvidjeli da građevinskim radovima koji se spremaju u narednom periodu, može doći do velike devastacije rijeke, njenog korita, okolne šume i samog naselja u kojem je stanovništvo protiv izgradnje elektrane.

“Rijeka Duboka, koja se nalazi na prostoru opština Kneževo i Kotor Varoš, jedna je od značajnijih pritoka rijeke Vrbanje, gradi veliki broj slapova, bogata je potočnom pastrmkom, a njen kanjon krase i dva značajna vodopada koji predstavljaju posebnu turističku atrakciju ovoga kraja. U pitanju su vodopadi Skakavac i Pod kotlom, koji već decenijama unazad privlače veliki broj turista i planinara, kako sa našeg područja tako i iz inostranstva. Takođe, kanjon rijeke Duboka sa vodopadom Skakavac ima sve epitete da bude zaštićeno područje kako je i  predviđeno Izmjenama i dopunama Prostornog plana Republike Srpske do 2025. godine”, sitiču iz Centra za životnu sredinu.

„Gradnja elektrane u ovakvom jednom području, čiji veći dio izgleda kao netaknuta oaza, prijeti da dovede do ozbiljne degradacije jednog značajnog prostora, ne samo za mještane ovog kraja, nego i za široku zajednicu u cjelini. Trasa cjevovoda je suludo planirana kroz obližnju šumu, što je takođe jedinstven slučaj kada je gradnja ovih objekata u pitanju. Ovo idilično mjesto bi zasigurno pretrpjelo ogromnu devastaciju ako bi se elektrana sagradila“, istakao je Vladimir Topić, asistent na programu Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu.

Mještani godinama nisu imali informacije o ovom projektu, a vjerovalo se da se od njega odustalo. Zadnje aktivnosti kojima se određuje trasa cjevovoda koja bi išla preko privatnih posjeda, kroz šumu i lokalni put, dovešće do devastacije postojeće infrastrukture, ali i do ugrožavanja korita i obala ove rijeke.

GERILA

The post Mještani protiv izgradne minihidrocentrale: Ne damo rijeku Duboku i vodopad Skakavac! (VIDEO) first appeared on Gerila.info.