Tako bi se u jednoj rečenici mogao sažeti višegodišnji pravni i institucionalni slučaj rudnika uglja „Bistrica“ kod Prijedora, gdje je Okružni sud u Banjaluci po treći put poništio ekološku dozvolu koju je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske izdalo kompaniji „Drvo-export“ iz Teslića za eksploataciju uglja.

Najnovijom presudom sud je ponovo utvrdio da resorno ministarstvo nije pravilno utvrdilo činjenice niti postupilo po ranijim sudskim uputstvima, čime je nastavljen pravni apsurd koji traje godinama. Presuda od 2. juna 2026. godine potvrđuje da je dozvola izdata uz ozbiljne proceduralne nedostatke, uprkos tome što je sud već dva puta ukazivao na iste probleme.

Slučaj Bistrice već je postao jedan od najupečatljivijih primjera načina na koji institucije Republike Srpske upravljaju projektima eksploatacije prirodnih resursa. Prvu ekološku dozvolu sud je poništio 2024. godine jer nije bilo adekvatno utvrđeno takozvano „nulto stanje“ životne sredine, odnosno stanje prostora prije početka rudarskih radova. Istovremeno, utvrđeno je da investitor nije dostavio projekat remedijacije i rekultivacije zemljišta.

Sud je tada prihvatio argumente Centra za životnu sredinu i mještana Bistrice da su radovi započeli prije nego što su pribavljene potrebne dozvole i prije nego što je dodijeljena koncesija. Time je, praktično, bilo onemogućeno da se naknadno utvrdi stvarno stanje životne sredine koje je trebalo biti predmet zaštite.

Nakon toga Ministarstvo je investitoru izdalo novu dozvolu, ali je i ona prošle godine poništena. Sud je tada zaključio da dokumentacija na osnovu koje je dozvola izdata ne odražava stvarno stanje na terenu, posebno imajući u vidu tvrdnje o proširenju eksploatacionih granica i činjenicu da su pojedini izvještaji izrađivani tek nakon što su radovi već bili izvedeni.

Umjesto da nakon druge presude riješi otvorena pitanja, Ministarstvo je ponovo izdalo dozvolu!?

Ovoga puta sud je utvrdio da se nadležni organ uglavnom oslonio na tvrdnje investitora da je projekat realizovan u skladu sa dozvolama, bez provođenja potpunog ispitnog postupka i bez samostalne provjere ključnih činjenica.

Posebno je problematično što su institucije raspolagale informacijama da su rezerve uglja već iscrpljene i da je investitoru naloženo pribavljanje dokumentacije za zatvaranje rudnika, dok pitanje eventualnog nezakonitog proširenja eksploatacije nikada nije do kraja razjašnjeno.

„Ovaj slučaj odražava potpuno odsustvo autonomije upravno-pravne zaštite i integralnog odlučivanja, u kontekstu zaštite životne sredine i prevencije štete, što je bila dužnost javne vlasti. Koncesija je dodjeljena bez učešća javnosti, i potpuno je realizovana bez pravosnažne ekološke dozvole, prekršajne ili krivične odgovornosti“, izjavio je Redžib Skomorac, viši pravni savjetnik Centra za životnu sredinu.

Zvuči nevjerovatno, ali samo za neupućene u dešavanja u Srpskoj, ali dok su se pred sudovima vodili sporovi o zakonitosti dozvola, rudnik je radio, ugalj je iskopan, a eksploatacija završena. Kompanija „Drvo-export“ je još ranije saopštila da je rudnik zatvoren i da su sve planirane rezerve uglja eksploatisane.

Mještani Bistrice, međutim, tvrde da iza projekta nije ostala uređena površina, već klizišta, jalovišta, izmijenjeni vodotoci i devastiran prostor. U njihove tvrdnje uvjerila se i redakcija Gerile koja je o tome snimila i video.

Tokom prethodnih mjeseci mještani su upozoravali na zamućenje rijeke Crljenjače, naslage jalovine uz vodotok i moguće posljedice po lokalni vodovodni sistem.

Advokatica Dragana Stanković, koja zastupa grupu mještana, smatra da je problem dodatno produbljen činjenicom da sud ni nakon trećeg poništenja nije sam riješio upravnu stvar, iako je, prema njenom tumačenju, za to imao zakonski osnov.

“Presuda suda, još jedna u nizu, potvrđuje da je eksploatacija u Bistrici bez zakonitog uporišta u vidu valjane ekološke dozvole, ali takođe i da nadležno ministarstvo neće da sprovodi pravosnažne sudske odluke, što je, inače, krivično djelo. Takođe, kada nadležni organ ne postupi po uputstvima i shvatanjima iz presude, sud je, po zakonu dužan da povodom nove tužbe sam riješi stvar. Ovdje bi to podrazumijevalo da sud sam odluči da li se izdaje ekološka dozvola ili se odbija ili odbacuje zahtjev za njeno izdavanje, čime bi se stvar pravosnažno riješila. Sud to, međutim, ni ovaj put to nije učinio, pa se postupak nastavlja, a kraj mu se ne nazire. Time se mještanima Bistrice sistemski krši pravo na pravično suđenje, kako u pogledu razumnog roka za njegovo okončanje, tako i u pogledu prava na izvršenje pravosnažnih presuda”, navela je Stanković.

Za Zorana Ninića, jednog od najistaknutijih protivnika projekta među lokalnim stanovništvom, cijeli slučaj predstavlja dokaz duboke institucionalne krize.

„Vjerovatno će rudnik u Bistrici ući u knjigu rekorda kao jedini rudnik u savremenom svijetu koji je otvoren, eksploatisane sve procijenjene bilansne rezerve, i navodno zvanično zatvoren, a da od prvog dana nisu imali dozvole za rad i dodjeljenu koncesiju“, kaže Ninić.

Iako je eksploatacija završena, pravna priča nije ni blizu kraja. Koncesioni ugovor važi do 2028. godine, što znači da investitor i dalje ima obavezu da izvrši rekultivaciju i remedijaciju terena. Upravo će pitanje sanacije prostora biti jedan od ključnih testova za institucije koje su do sada, prema ocjeni suda, više puta propustile da pravilno utvrde činjenice i zaštite javni interes.

Istovremeno, još nije počelo ni parnično suđenje koje su mještani pokrenuli protiv Republike Srpske, Grada Prijedora i investitora zbog navodne povrede osnovnih ljudskih prava. Taj postupak najavljivan je za proljeće ove godine, ali još nije otvoren.

Dejan Rakita / GERILA

The post Sud treći put poništio ekološku dozvolu za rudnik Bistrica: Ugalj iskopan, rudnik zatvoren first appeared on Gerila.info.

Na zapadnoj strani aktivno je klizište većih razmjera, rijeka Crljenjača je zamućena i kada nema padavina, a korito je, prema svjedočenjima s terena, izmještano bez javno dostupne dokumentacije.

Okružni sud u Banjaluci u dva navrata je poništavao ekološku dozvolu koju je izdavalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS: prvi put jer investitor nije imao plan rekultivacije i remedijacije, drugi put jer “nulto stanje” – stanje terena prije početka radova – nikad nije utvrđeno. Sud je eksplicitno prihvatio nalaz da se “sa radovima i eksploatacijom počelo prije nego što je podnesen zahtjev za izdavanje ekološke dozvole i prije nego što je data koncesija”. Uprkos tome, resorno ministarstvo je u oktobru ove godine izdalo novu dozvolu – paradoksalno, šest mjeseci nakon zatvaranju kopa – ali nije objasnilo zašto je dokument izdavan tri puta.

Iz Inspektorata RS navode da su “ranije izvršili kontrole” i da “nema deponovanog uglja”, te da su “počeli radovi na ravnanju terena i zatrpavanju iskopanih površina u skladu s Glavnim rudarskim projektom”. Na osnovu njihovih nalaza, Ministarstvo energetike i rudarstva RS izdalo je rješenje o zatvaranju, uz rok od godinu dana da se završe radovi, nakon čega komisija treba da provjeri sanaciju i mjere zaštite okoliša. Samo ministarstvo – kao i Ministarstvo za prostorno uređenje – nisu odgovorili na pitanja redakcije.

Kraj rudnika koji je otvoren samo na dvije godine potvrdio je za CAPITAL predstavnik ove kompanije Srđan Klječanin Rufi, koji je rekao da su tamo iskopali šta su imali.

“Mi smo sa rudnikom Bistrica sve završili i zemljište je vraćeno u prvobitno stanje. Mnogo je ljepše nego što je izgledalo. Tako je već duže vrijeme. Mi smo to završili i mislim da smo čak i dobili od Ministarstva energetike i rudarstva rješenje da je zatvoren rudnik“, rekao je Klječanin za Capital.

Stanovnici Bistrice opisuju stanje na terenu kao potpunu devastaciju i napušteni rudnički haos.

Danijel Lazić, mještanin i apsolvent rudarstva, za Gerilu kaže da je „očigledno da je Drvo-Export napustio lokalitet“, jer su prošle sedmice demontirali vagu i uklonili svu mehanizaciju. „Tu tek nisam pametan. Mene tako nisu učili da rekultivacija i relativizacija kopa izgleda. Tu više nema ni pristupnog puta za ozbiljniju mehanizaciju. Mislim da će ta lokacija tek na proljeće sablasno da izgleda, poslije kiša, snijega i svih atmosferskih uticaja“, kaže Lazić.

Još dramatičniji opis daje Zoran Ninić, koji navodi da su radnici odvezli mašine, kontejnere i vagu, te potpuno uklonili pristupni put ka rudniku. Prema njegovim riječima, jalovina koju su odlagali vraćena je nazad na mjesto eksploatacije, ali bez ikakve selekcije – zajedno s humusom, pomiješanim ugljem i opasnim otpadom. „Ispod jalovine ostale su desetine kamionskih guma, buradi za gorivo i ulje, prljavi filteri… Sve to će oborinske vode odnijeti u Crljenjaču, pa preko Lušice i Gomjenice u Sanu, a iz Sane u Unu“, upozorava on.

Ninić dodaje da su ogromne količine jalovine nasute uz tok Crljenjače i da će se tokom zime sliti u korito, vjerovatno mijenjajući i sam tok potoka. Uzvodno je, kaže, ostavljena deponija visoka i do 20 metara, na površini od pola hektara, koja će takođe završiti u vodi. Mještanima je u međuvremenu potpuno blokiran pristup njihovim parcelama, šumama i voćnjacima, uništena je vodenica i objekti planiranog etno sela, a lokalni vodovod – koji snabdijeva oko 80% Bistrice – više puta je oštećivan i sada je samo djelimično zatrpan.

„Sve u svemu, stanje podsjeća na scenu apokalipse, na Pobješnjelog Maksa“, kaže Ninić, dodajući da je riječ o „varvarskom i divljačkom činu, zločinu prema prirodi“ u kojem su, osim investitora i pojedinaca iz vlasti, učestvovali i mještani „spremni da za sitan novac unište ono što je stvarano hiljadama godina“. Kako više ne postoji pristupni put za ulazak mašina, zaključuje, „ovo će ovako ostati za vijek vjekova“.

Upravni i sudski zapis ostavio je još nekoliko važnih tragova. Koncesioni ugovor je zaključen tek u septembru 2023, osam mjeseci nakon početka kopanja. Ministarstvo energetike je tada odobrilo upotrebu rudarskog objekta i koncesionu naknadu od 2,6 KM po toni, ali do danas nije javno objavljeno koliko je uglja ukupno izvađeno i izvezeno. U međuvremenu je policija osiguravala prolaz kamionima, dok su mještani i aktivisti mjesecima protestovali; odluka Skupštine grada Prijedora da se kopanje obustavi ostala je bez učinka.

“Jedna interesantna stvar je da je sud oba puta rušio dozvolu – prvo zbog izostanka plana rekultivacije, potom zbog nepostojanja nultog stanja. To govori da remedijacija vjerovatno nikad nije ni bila ozbiljno planirana,” kaže Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu, organizacije koja je zajedno s oko 30 mještana i vodila upravne sporove.

Prema važećim propisima, investitor nakon zatvaranja kopa mora izvršiti rekultivaciju i remedijaciju, stabilizovati klizišta, uspostaviti površinsku drenažu, zaštititi vodotoke i – što je u Bistrici posebno osjetljivo – pratiti kvalitet vode u Crljenjači nizvodno do Lušice, Gomjenice, pa sve do sliva Une. Mještani tvrde da se događa obrnuto: prepuna deponija jalovine “obogaćena otpadom” leži svega 50–100 metara uzvodno od eksploatacije, visine 15–20 metara, a velika količina će “u toku zime završiti u koritu”.

Dok Bistrica čeka komisiju i zvaničnu potvrdu da li je sanacija urađena “u skladu s projektom”, nekoliko kilometara dalje – u Bukovoj Kosi – iskopi i dalje traju. Lokalna zajednica strahuje da će “model Bistrice”, u kojem eksploatacija stigne prije dozvola, a remedijacija poslije papira, postati pravilo, a ne izuzetak.

Ključna pitanja ostaju bez odgovora: ko će i kada stabilizovati klizišta, gdje je završio opasni otpad, ko i kako mjeri kvalitet voda, i koliko je tačno lignita izvađeno iz Bistrice. Do tada, mještani žive uz krhke nasipe jalovine i zamućene potoke – i podsjećaju da je “papir” već dva puta pao pred sudom, a da se teren i dalje sam urušava.

Dejan Rakita / GERILA

The post Zatvoren rudnik Bistrica, problemi otvoreni: Klizišta, zamućene rijeke i tri puta izdavana ekološka dozvola (FOTO, VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Kasapović je prije godinu dana gostovao u podkastu našeg portala „Skupštinski nadzor“ u kojem je bilo riječi, između ostalog, o otvaranju rudnika litijuma na području Lopara i o problemu geoloških istraživanja u Republici Srpskoj. On je tada govorio i o glasinama o mogućem toksičnom rudarenju na području Teslića, kao i o potencijalnoj eksploataciji uglja u selima teslićke opštine.

“Na čelu tih „akcija“ nalazi se stvarni šef SNSD-a u Tesliću Srđan Klječanin Rufi koji se po tome u negativnom smislu već proslavio u Prijedoru i u Mrkonjić Gradu. U Tesliću još nije odgovarao za afere nelegalne sječe hrastove šume u Čečavi i Očaušu vrijedne nekoliko miliona maraka“, rekao je tada Kasapović.

Ovi navodi su kasnije preneseni i na Facebook stranici OO SDS-a Teslić na koje se Klječanin u tužbi i poziva. On tvrdi kako je nepovredivost integriteta ljudske ličnosti, ličnog i porodičnog života i drugih prava ličnosti zaštićeno Ustavom Republike Srpske.

“Ovakvim ponašanjem ugrožava se ugled, uvažavanje i poštovanje moje ličnosti kao dugogodišnjeg i istaknutog privrednika. U ovom vremenu osjećaj časti i svijesti čovjeka o vlastitom ugledu moraju biti ustavno-pravno zaštićeni“, naveo je Klječanin u tužbi.

On od teslićkog SDS-a traži naknadu od 2.000, a od Kasapovića naknadu od 1.000 maraka.

Ne postoji, istakao je on, nijedan zahtjev za rudaranje koji je on ili neki drugi investitor uputio Opštinskoj upravi Teslić. Kasapović je, tvrdi Klječanin, o njemu i njegovom poslovanju iznio niz negativnih i neistinitih tvrdnji.

“Žalosno je što je Kasapović navodno zabrinut za rudnike koji ne postoje i o kojim samo on priča, a nije zabrinut za činjenicu da Teslić ima gotovo najnespospobniju vlast u Republici Srpskoj. Lokalna vlast u Tesliću je za 12 godina potrošila 300 miliona maraka. Opštinu su zadužili za još 30 miliona maraka. Najviše koristi od tih 330 miliona imali su Milan Miličević i njegovi najbliži saradnici, a najmanje građani opštine Teslić. Zbog čega je to tako i gdje su potrošili pare“, pita Klječanin.

Iz teslićkog SDS-a je ubrzo uslijedilo kontrapitanje: Zašto Klječanin još nije odgovarao za milionsku nelegalnu sječu hrastovine vrijedne nekoliko miliona maraka u Čečavi i u Očaušu?

“Prije skoro četiri godine protiv Srđana Klječanina i još šest lica Ministarstvo unutrašnjih poslova i Okružno tužilaštvo u Doboju podnijeli su krivičnu prijavu za krađu i nelegalnu sječu najmanje 3.000 kubika hrastovine u Čečavi i najmanje 2.000 kubika u Očaušu, a na RTRS je objavljen prilog gdje se Rufi i ostali najdirektnije prozivaju za kriminal, što je siguran znak da ga je Dodik pustio niz vodu i da ga ni prijatelj Lukač ne može spasiti“, saopštili su iz Opštinskog odbora SDS-a u Tesliću.

Klječanin je tada, navode oni, herojski pobjegao u Srbiju, kod svojih sadašnjih mentora, a ni on nije ostao dužan Dodiku, pa je zajedno sa ostalom šestoricom u medije plasirao otvoreno pismo kako je od nelegalne sječe šume plaćao reket porodici Dodik za ATV, za „Igokeu“ i druge povezane subjekte.

Podsjećamo, u podkastu portala Gerila.info na temu geoloških ispitivanja gostovali su narodni poslanici Milan Kasapović i Tanja Vukomanović, a emisija je premijerno objavljena 1.juna.

Kompanija „Drvo-export“ iz Teslića, u javnosti poznata po otvaranju rudnika u prijedorskom selu Bistrica, lani je zaradila rekordnih 19,5 miliona KM, što je osam puta više nego u 2022. godini. Finansijski podaci o poslovanju ovog preduzeća pokazuju da su 2023. godni imali rekordne prihode od 54,6 miliona KM koje je pratila i rekordna dobit. Zarada u prošloj godini je osam puta veća u odnosu na dobit iz 2022. godine kada je na prihod od 10,2 miliona KM plus iznosio 2,3 miliona KM.

Kompanija „Drvo-export“ je u žižu interesovanja dospjela zbog projekata u koje je uključena. Naime, ove godine je kupila preko 56 dunuma zemljišta na Jahorini za 41,1 miliona KM. „Drvo– export“, prema Rufijevim riječima, na „Jahorini“ planira graditi apart-hotele vrijedne pola milijarde maraka.

Firma „Drvo-export“ je 2023. godine otvorila rudnik u selu Bistrica, iako nije imala neophodne dozvole, a otvaranja rudnika je izazvalo revolt i proteste mještana tog sela.

Goran Dakić, Gerila info

The post Klječanin tužio Kasapovića zbog gostovanja u „Gerilinom“ podkastu first appeared on Gerila.info.

Dozvola je izdata 08.maja, a površina eksploatacionog polja je 9,15 ha.

Pogoni i postrojenja za koja se izdaje ekološka dozvola su:

2.1. Ležište „Bukova kosa – Prijedor“ površine eksploatacionog polja 9,15 ha, prva faza rudarskih radova;

2.2. Pristupni put za automobile;

2.3. Pristupni put za kamione;

2.4. Prostor za smještaj mobilnih objekata i mobilni objekti za potrebe postrojenja;

2.5. Mobilno drobiličko postrojenje.

Perma toj dozvoli, „DRVO-EKSPORT“ d.o.o. Teslić, dužno je da:

3.1. Ispuni osnovne obaveze zaštite životne sredine, u skladu sa članom 83. Zakona o zaštiti životne sredine tokom rada i prestanka rada postrojenja.

3.2. Primijeni mjere ublažavanja negativnih uticaja na sve medije životne sredine, tokom rada i prestanka rada postrojenja.

U obrazloženju ovog dokumenta se navodi da je 17.05.2025. na protokolu Ministarstva zaprimljen zahtjev „DRVO-EKSPORT“ d.o.o. Teslić za izdavanje ekološke dozvole za eksploataciju mrkog uglja.

Dodaju u Ministarstvu i da su 11.03.2025. godine zaprimili podnesak udruženja „Centar za životnu sredinu“ Banja Luka, u kojem je sadržan zahtjev za prekid postupka.

“U predmetnom zahtjevu za prekid postupka je navedeno da je pred Okružnim sudom u Banjoj Luci pokrenut upravni spor protiv Rješenja ovog ministarstva, broj 15.4.1-96-118/24 od 18.10.2024. godine kojim je odlučeno da nosilac projekta „DRVO-EKSPORT“ d.o.o. Teslić nije dužan sprovoditi procjenu uticaja na životnu sredinu niti pribavljati Studiju uticaja na životnu sredinu za projekat eksploatacije uglja (lignita) na ležištu Bukova kosa – Prijedor“, kod Prijedora, površine eksploatacionog polja od 9,15 ha, donesenog u postupku prethodne procjene uticaja na životnu sredinu”, navodi se u pomenutom dokumentu.

Dodaju i da je zbog tog sudskog spora 16.04.2025. godine donesen Zaključak broj: 15.4.1-96-16/25 o prekidu postupka za izdavanje ekološke dozvole za eksploataciju, dok Okružni sud u Banjoj Luci ne donese odluku u upravnom sporu koji se vodi po tužbi tužioca „Centar za životnu sredinu“ Banja Luka, od 22.11.2024. god.

Ipak, Okružn sud u Banjoj Luci je odbio tužbu Centra za životnu sredinu, a nakon dostavljenje presude u Ministarstvo, ovaj organ je ipak odlučio da izda Ekološku dozvolu Drvo-exportu.

Podsjećamo, građani Prijedora već mjesecima organizuju proteste pod nazivom “Opstanak za Ustanak”, kojim se protive radu ovog rudnika.

Nezadovoljni su, kako tvrde, potpunog izostanka reakcije nadležnih institucija na višemjesečne apele mještana i aktivista, koji ukazuju na štetne posljedice eksploatacije lignita na područjima Bukove Kose i Bistrice.

Građani su iznijeli zahtjeve zahtjeve za konkretnim koracima ka zatvaranju rudnika, rekultivaciji devastiranog zemljišta i izradi transparentnog plana za zaštitu od poplava, na koje, kako navode, nadležni organi i dalje ne reaguju.

PROČITAJTE JOŠ:  Dok se narod guši, nadležni tvrde da su im vezane ruke: Bukova Kosa kao simbol “otrovnog partnerstva” vlasti i profita

Ekipa portala Gerila.info, podsjećamo, snimila je i kratki dok.film o otvaranju ovog rudnika i protivljenju građana.

Đorđe Vujatović

The post Ministarstvo izdalo DRVO-EXPORTU ekološku dozvolu za “Bukovu kosu” first appeared on Gerila.info.

Ova odluka, ističu iz CZŽS, predstavlja prvi korak ka dodjeli koncesije za eksploataciju i eventualno potpisivanje ugovora o koncesiji iako trenutne aktivnosti na ležištu ukazuju da se već otpočelo sa eksploatacijom i odvozom uglja, u količinama koje prevazilaze količine dozvoljene za potrebe geoloških istraživanja!

Inače geološka istraživanja su firmi Drvo-export“ odobrena tokom 2023. godine a u javnostu je ovo preduzeće, u vlasništvu odbornika SNSD-a u SO Teslić Srđana Klječanina, poznato i kroz nezakonite realizacije koncesije za eksploataciju uglja na ležištu “Bistrica” kod Prijedora.

Stanovnici Bistrice su zbog toga podnijeli tužbu protiv Republike Srpske, Grada Prijedora i ovog investitora .

“Ugovorom o koncesiji je predviđeno da istraživanja traju do oktobra 2025. godine, pa se postavlja pitanje zašto se dodjela koncesije za eksploataciju inicira i prihvata preuranjeno, tj. kada ležište vjerovatno nije sasvim istraženo, iako je to obaveza koncesionara i predmet koncesije koja još traje”, izjavio je Redžib Skomorac, pravni savjetnik u Centru.

Iz CZŽS ističu i da je zanimljivo da je “Drvo-Export” pokrenuo i postupak prethodne procjene uticaja, ali na površini koja je tri puta manja od istražnog polja,  s očitim ciljem da bude oslobođen izrade Studije uticaja na životnu sredinu za aktivnost koja je krajnje invazivna!

Postupci koji se tiču geoloških istraživanja i eksploatacije na ove dvije lokacije, Bistrici i Bukovoj kosi, se nalaze na odlučivanju pred Vrhovnim sudom Republike Srpske, po zahtjevu Centra i mještana ovih sela.

Tužbom se dodatno ističu i povreda načela transparentnosti, jer spornu odluku Vlade ne prati obrazloženje o postupku obaveznih konsultacija sa organom lokalne samouprave. Konkretno, Skupština Grada Prijedora je na tematskoj sjednici od 26.7.2023. godine, donijela zaključke kojim je, između ostalog, zahtjevala da bude konsultovana u slučaju odlučivanja o dodjeli koncesije za eksploataciju na ležištu “Bukova kosa”. Međutim, donosilac odluke nije pružio dokaze da je to učinio prije donošenja odluke.

“Donošenjem sporne odluke, kojom se prihvata ponuda kontroverznog subjekta, javnost ne stiče dojam da javna vlast u Republici Srpskoj postupa sa povećanim stepenom pažnje kada je u pitanju raspolaganje javnim dobrima — čak i kad je negativan uticaju tog raspolaganja po osnovna ljudska prava građana već evidentan. Smatramo stoga da je navedeno postupanje manifestacija arbitrarnosti i jasna demonstracija samovolje izvršne vlasti. Centar će i ovaj projekat budno pratiti i urgirati na sve nadležne institucije kako bi se spriječila veća šteta. Svi propusti odgovornih lica biće dokumentovani i na raspolaganju nadležnim organima”, zaključio je Skomorac.

Gerila

The post Vlada RS pokrenula postupak dodjele koncesije za eksploataciju uglja u Bukovoj Kosi iako eksploatacija uveliko traje?! first appeared on Gerila.info.

Klječanin je u prijavi istakao kako je na zvaničnoj Fejsbuk stranici Opštinskog odbora SDS-a u Tesliću objavljen tekst proizašao iz Kasapovićevog gostovanja u podkastu GERILE u kojem se „o njemu i njegovom poslovanju govori u negativnom kontekstu“.

“Dovodili su me u vezu sa nekim budućim toksičnim rudarenjima na prostoru opštine Teslić”, naveo je Klječanin u prijavi, a u saopštenju koje je objavio OO SNSD u Tesliću dodao je kako nema namjeru da „otvara bilo kakve rudnike u Tesliću i okolnim mjestima“.

Ne postoji, istakao je on, nijedan zahtjev za rudaranje koji je on ili neki drugi investitor uputio Opštinskoj upravi Teslić. Kasapović je, tvrdi Klječanin, o njemu i njegovom poslovanju iznio niz negativnih i neistinitih tvrdnji.

“Žalosno je što je Kasapović navodno zabrinut za rudnike koji ne postoje i o kojim samo on priča, a nije zabrinut za činjenicu da Teslić ima gotovo najnespospobniju vlast u Republici Srpskoj. Lokalna vlast u Tesliću je za 12 godina potrošila 300 miliona maraka. Opštinu su zadužili za još 30 miliona maraka. Najviše koristi od tih 330 miliona imali su Milan Miličević i njegovi najbliži saradnici, a najmanje građani opštine Teslić. Zbog čega je to tako i gdje su potrošili pare”,  pita Klječanin.

Teslić je, dodao je on, opština iz koje porodice ubjedljivo najmasovnije odlaze u inostranstvo. Šta je, pita Klječanin, lokalna vlast uradila da zaustavi odlazak ljudi iz Teslića i da ih podstakne da se vrate na svoja ognjišta?

“Najveći uspjeh lokalne vlasti je strani investitor albanskog porijekla koji je otvorio pekaru u blizini novog kružnog toka. Zašto ni poslije 12 godina vladavine SDS-a nema obećanih stranih investitora u Tesliću, kao ni industrijskih zona? Plate Milana Miličevića, Milana Kasapovića i još dvojice njihovih najbližih saradnika veće su od ukupnog godišnjeg izdvajanja za podsticaje u poljoprivredi i stipendija đacima i studentima. Kako to objašnjava i zbog čega Opština ne ulaže više u poljoprivredu i omladinu”, pita Klječanin.

Iz teslićkog SDS-a je ubrzo uslijedilo kontrapitanje: Zašto Klječanin još nije odgovarao za milionsku nelegalnu sječu hrastovine vrijedne nekoliko miliona maraka u Čečavi i u Očaušu?

“Prije skoro četiri godine protiv Srđana Klječanina i još šest lica Ministarstvo unutrašnjih poslova i Okružno tužilaštvo u Doboju podnijeli su krivičnu prijavu za krađu i nelegalnu sječu najmanje 3.000 kubika hrastovine u Čečavi i najmanje 2.000 kubika u Očaušu, a na RTRS je objavljen prilog gdje se Rufi i ostali najdirektnije prozivaju za kriminal, što je siguran znak da ga je Dodik pustio niz vodu i da ga ni prijatelj Lukač ne može spasiti”, saopštili su iz Opštinskog odbora SDS-a u Tesliću.

Klječanin je tada, navode oni, herojski pobjegao u Srbiju, kod svojih sadašnjih mentora, a ni on nije ostao dužan Dodiku, pa je zajedno sa ostalom šestoricom u medije plasirao otvoreno pismo kako je od nelegalne sječe šume plaćao reket porodici Dodik za ATV, za „Igokeu“ i druge povezane subjekte.

“Kako to inače biva u kriminalnoj tajkunskoj stranci SNSD, kada je u pitanju interes sve nesuglasice se prevaziđu, pa mu je od šefa iz Laktaša sve oprošteno i vratio se u Teslić na velika vrata i krenuo da se sveti, isključuje iz stranke, pakuje krivične, otkaze onima iz SNSD za koje je smatrao da su mu spakovali aferu, jer takve stvari nikada ne bi došle do tužilaštva i RTRS-a da se nije radilo o unutarstranačkom sukobu“, stoji u saopštenju SDS-a u Tesliću.

Ako Rufija, dodaju u SDS-u, nije bilo sramota da u rodnom Očaušu pokrade hiljade kubika najkvalitetnije šume, zašto bi ga bilo sramota da radi u teslićkim selima isto ono što radi u Prijedoru i Mrkonjić Gradu?

“Ni u Bistrici nije tražio koncesiju ni saglasnost lokalne zajednice, već je krenuo da kopa, pa onda traži papire. Treba neko da mu vjeruje na časnu lopovsku riječ da to neće raditi u Brezovim Danima gdje je već boravio ili u Očaušu gdje je nekada bilo par rudnika uglja ili u Čečavi gdje ima lignita sličnog sastava kao u Stanarima, ili na obroncima Borja, u Mladikovinama, u Kuzmanima”, pitaju u SDS-u.

Podsjećamo, u podkastu portala Gerila.info na temu geoloških ispitivanja gostovali su narodni poslanici Milan Kasapović i Tanja Vukomanović a emisija je premijerno objavljena 1.juna.

Kompanija „Drvo-export“ iz Teslića, u javnosti poznata po otvaranju rudnika u prijedorskom selu Bistrica, lani je zaradila rekordnih 19,5 miliona KM, što je osam puta više nego u 2022. godini. Finansijski podaci o poslovanju ovog preduzeća pokazuju da su 2023. godni imali rekordne prihode od 54,6 miliona KM koje je pratila i rekordna dobit. Zarada u prošloj godini je osam puta veća u odnosu na dobit iz 2022. godine kada je na prihod od 10,2 miliona KM plus iznosio 2,3 miliona KM.

Kompanija „Drvo-export“ je u žižu interesovanja dospjela zbog projekata u koje je uključena. Naime, ove godine je kupila preko 56 dunuma zemljišta na Jahorini za 41,1 miliona KM. „Drvo – export“, prema Rufijevim riječima, na „Jahorini“ planira graditi apart-hotele vrijedne pola milijarde maraka.

Firma „Drvo-export“ je 2023. godine otvorila rudnik u selu Bistrica, iako nije imala neophodne dozvole, a otvaranja rudnika je izazvalo revolt i proteste mještana tog sela.

Goran Dakić / Gerila.info

The post Klječanin podnosi krivičnu prijavu protiv Kasapovića zbog tvrdnji iznešenih u podkastu Gerile! first appeared on Gerila.info.

Mještani i dalje dežuraju i čuvaju svoja imanja jer kao se zbog svakodnevnih iskopavanja obrušava i zemlja sa njihovih privantih parcela.

Nedavno je zbog toga reagovao i Osnovni sud u Prijedoru, koji je donio mjere zabrane koncesionaru, preduzeću Drvo-Export, da obustavi kopanje u blizini privatnih imanja.

Međutim, prema video snimcima koje objavljujemo, vidi se da bageri i dalje rade u njihovoj neposrednoj blizini, a prema riječima građana, redovni su udari tih mašina u dno njihovih parcela.

Koliki je intenzitet radova, vidi se i po tome što mašine rade i tokom noći.

Isto tako, iz snimaka i fotografija koje posjedujemo, radnici sa kamiona ubacuju stare gume, te ih odlažu u zemlju, kao i da uz pomoću njih podupiru zemljište koje se runi.

Đorđe Vujatović/Gerila.info

The post Bistrica- iskopavanje uglja tokom noći i ukopavanje starih guma u zemljište (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Njegova advokatica Dragana Stanković za Gerila.info je istakla kako je vještačenjem utvrđeno da je investitor Zrniću uništio više od 500 metara kvadratnih njegove parcele.

Međutim, presudom koja je advokatici uručena 20. marta, nije naloženo da se prekopano zemljište vrati u prvobitno stanje.

“Sud mi je uručio rješenje kojim se određuje mjera obezbjeđenja, i zabranjuje se “Drvo Exportu” da preduzima bilo kakve radove na parceli tužioca Zrnića. Tačnije, ne smiju kopati na njegovoj parceli i na razdaljini od  10 metara od njegove parcele. Sud je naložio da tuženi mora preduzeti mjere kako bi se osigurala parcela od daljeg odranjanja u cilju održavanja postojećeg stanja i sprečavanja uvećanja štete”, navela je Stanković.

Šta je Sud u Prijedoru utvrdio?

U obrazloženju presude jasno se navodi da je utvrđena činjenica da je došlo do promjene oblika i površine parcela Zrnića nastalih odronima i pojavom novih pukotina na preostalom zemljištu.

Dodaje se kako to “dovodi sud do logičnog zaključka da će se desiti dalje odranjanje zemljišta predlagača prema površinskom kopu uglja koji se nalazi na susjednoj parceli, ukoliko se nastave radovi protivnika obezbjeđenja”.

“Pravo protivnika predlagača da obavlja rudarsku djelatnost eksploatacije uglja (lignita) na ležištu „Bistrica“ unutar eksploatacionog polja se moravršiti sukladno odredbi citiranog člana 13. Zakona o rudarstvu, odnosno na način da se radovima ne utiče na stabilnost niti na promjenu oblika i površine parcela koje se ne nalaze unutar ekspolatacionog polja kao i da se radovima ne oduzima niti smeta posjed niti jednom licu”, stoji u presudi.

Sud se osvrnuo i na prigovor “Drvo Exporta” da bi mu se zabranom kopanja na 10 metara udaljenosti od parcela “pričinila nesaglediva šteta”.

“Sud isti smatra neosnovanim jer protivpredlagač posjeduje koncesiju i odobrenje za eksploataciju uglja (lignita) na ležištu Bistrica na površini eksploatacionog polja od 9,50 ha. Stoga sud smatra da protivpredlagač ima mogućnost da nesmetano obavlja rudarsku djelatnost na velikoj površini na koju se ne odnose izrečene mjere obezbjeđenja”, zaključio je Osnovni sud u Prijedoru.

U presudi se navodi da izrečena mjera obezbjeđenja ostaje na snazi do naredne odluke suda o mjeri obezbjeđenja.

Inače, mjera je dio tužbe Radovana Zrnića protiv investitora o kojoj se vodi proces pred Osnovnim sudom u Prijedoru.

“Ma sad dalje tražimo u tom sudskom postupku da se stanje na parceli vrati u prvobitno stanje i da mu ne smetaju u tom posjedu.  Nije se ta parcela samo odronila, nego su se po njenoj velikoj površini pojavile pukotine i rupe. I neko drveće im je popadalo. Sad, nebezbjedno je da koriste tu parcelu, kao što su je ranije koristili. Ova mjera zabrane je samo hitna mjera koja je donesena u okviru procesa, da ne kopaju dalje”, pojasnila je Stanković.

Tužili i drugi mještani Bistrice

Ona navodi i da je krajem decembra pet mještana Bistrice podnijelo zajedničku tužbu pred Osnovnim sudom u Prijedoru protiv “Drvo-Exporta”, Republike Srpske i Grada Prijedora radi utvrđivanja povrede njihovih ustavnih prava, te naknade štete za povredu ustavnih prava.

“Po toj tužbi još nije održano još nije ročište, tek je predana tužba i zaprimili smo odgovore na tužbu. Vodi se i još nekoliko upravnih sporova. Jedan, sad zadnji, tu je više od 20 mještana Bistrice podnijelo tužbu pred Okružnim sudom u Banjaluci protiv rješenja nadležnog ministarstva kojim se izdaje ekološka dozvola. Pronašli smo mnoge razloge za podnošenje te tužbe. Između ostalog pronašli smo kako nije utvrđeno nulto stanje životne sredine onako kakvo je trebalo biti, da nisu izmjerena sva mjerenja, na primjer vazduha kako propisi nalažu i tako dalje”, rekla je Stanković.

Mještani koji imaju zemljište uz rudnik u Bistrici, okupljaju se svakodnevno od početka februara kako bi zaštitili svoju zemlju od kopanja uglja.

Bistrica je jedno od najljepših sela podno Kozare sa oko 700 stanovnika i sa punom školom djece.

No nakon otvaranja rudnika uglja, pod najmanje sumnjivim okolnostima, mještani su poručili više puta da se može desiti da i u Bistrici prevladaju opustjela ognjišta.

Koncesiju za ugalj u Bistrici dodijeljena je kompaniji “Drvo Export” iz Teslića na period od pet godina nekoliko mjeseci nakon što je rudarenje već počelo, nagrižena netaknuta priroda i zagađena lokalna voda.

Do sada nema podataka o tome koja je količina uglja iskopana i izvezena iz Bistrice.

The post Prva pobjeda mještana u Bistrici (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Mještani Bistrice tvrde da bageri Drvo exporta rade po cijeli dan a da noću kada nema mještana ulaze na njihovu imovinu i potkopavaju je. Firma Drvo export u vlasništvu je odbornika SNSD iz Teslića Srđana Klječanina Rufija. Ta firma je i pored velikih protivljenja mještana i upozoravanja da nisu ispoštovane zakonske procedure dobila koncesiju za iskopavanje uglja u tom selu. Kopanje rude počelo je, međutim, mnogo prije odobravanja koncesije.

Mještani navode da su u više navrata zbog svega što se dešava zvali inspekciju i policiju ali da nije bilo nikakve reakcije. Gerila info je o dešavanjima u Bistrici objavila film “Bistrica od lignita”. Tada smo objavili i da se ugalj iz Bistrice odvozi u Srbiju, da su u odvoz uglja umješani pojedinci bliski predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću kao i da je cijeli posao rezultat dogovora Aleksandra Vučića i Milorada Dodika. Iz Vučićevog i Dodikovog kabineta nikada na pitanja u vezi kopanja u Bistrici nije stigao ni jedan odgovor.

Odgovore nikada nismo dobili ni iz firme Drvo export. Ta firma je inače prije mjesec dana kupila zemljište na Jahorini vrijedno 50 miliona maraka.

The post Mještani Bistrice u strahu za imovinu! Tvrde da bageri potkopavaju privatno zemljište! first appeared on Gerila.info.

Iz ovog prijedorskog sela poslali su fotografije uz tvrdnje kako se uskoro može desiti da njihova imanja budu potkopoana i urušena u kop ispod privatnih posjeda. Ugalj u Bistrici kopa firma Drvo-export u vlasništvu odbornika SNSD iz Teslića, Srđana Klječanina Rufija. Klječanin je nedavno tvrdio kako je on samo predstavnik firme. Ta firma je inače prije nekoliko dana postala vlasnik vrijednog zemljišta na Jahorini uz najavu izgradnje hotelskih kompleksa vrijednih pola milijarde maraka.

Gerila info je o otvaranju rudnika u Bistrici objavila film “Bistrica od Lignita” i novembru prošle godine. Tada smo objavili informacije o povezanosti pojedinaca koji su bliski vlastima u Srbiji sa rudnikom u Bistrici.

Koncesiju je, uprkos upozorenju da se u posao ušlo mimo propisa i bez potrebnih dozvola, dobilo preduzeće Drvo-export iz Teslića.

Iz tog preduzeća nikada nisu odgovorili na pitanja Gerila info u vezi njihovih aktivnosti, namjera i posjedovanja potrebnih dozvola u vezi sa Bistricom.

Za neke medije su ranije rekli kako sve aktivnosti provode u skladu sa zakonom.

Na koji način su u kopanje u Bistrici, ali i Bukovoj Kosi uključeni pojedinci iz Srbije i da li je posao dogovoren na liniji Dodik-Vučić samo su neka od pitanja. Iz kabineta predsjednika Srbije kao ni iz kabineta Milorada Dodika nikada nismo dobili odgovore na upućena pitanja u vezi sa ovim poslom.

Ugalj iz Bistrice, inače, odvozi se u Srbiju.

U posao su uključene kompanije Inkop Ćuprija i Bowex iz Raške.

Ove firme dovode se u vezu sa Zvonkom Veselinovićem i Milanom Radojičićem, Srbima sa Kosova i Metohije a koji važe za neke od najmoćnijih ljudi povezanih sa SNS Aleksandra Vučića i Srpskom listom sa Kosova.

Obojica su na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država.

Ministar Petar Đokić, od prije nekoliko dana takođe član iste crne liste, nije pristao da na temu uglja govori za Gerila info.

The post Bistrica, mještani iznad provalije (foto, video) first appeared on Gerila.info.