Prema informacijama do kojih je došla Gerila, prijedlog sporazuma je dostavljen od strane Draška Stanivukovića i Pokreta Sigurna Srpska (PSS), a članovima Predsjedništva SDS podijeljen je na početku sjednice.

Dokument je predviđao potpuno novu arhitekturu opozicionog djelovanja pred opšte izbore 2026. godine, ali i stvaranje novog političkog subjekta nakon izbora.

Najviše polemike izazvala je tačka koja se odnosi na kandidature za dvije najvažnije funkcije u Republici Srpskoj i BiH.

Prema prijedlogu koji je razmatran na sjednici, u tački 11 ponuđenog dokumenta, navodi se da bi Draško Stanivuković bio kandidat opozicije za predsjednika Republike Srpske, dok bi predsjednik SDS-a Branko Blanuša bio kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH.

Takav prijedlog nije prošao.

„Ja sam protiv ovoga. Ovo je mimo sporazuma i mimo odluka Srpske demokratske stranke. Ja ovo ne prihvatam“, prenose naši izvori riječi koje je Blanuša izgovorio tokom rasprave.

Prema istim izvorima, predsjednik SDS-a nije ostavio mnogo prostora za dileme.

„Da znate, ja sam kandidat za predsjednika Republike Srpske“, navodno je poručio članovima Predsjedništva.

Plan za novu političku organizaciju

Dokument koji je razmatran nije se odnosio samo na raspodjelu kandidatura.

Prema informacijama Gerile, sporazum je predviđao da SDS i PSS na izbore izađu samostalno, bez zajedničkih lista za Narodnu skupštinu Republike Srpske i Parlamentarnu skupštinu BiH.

Međutim, nakon izbora bio bi formiran novi politički subjekt pod nazivom „Srpska demokratska stranka – Sigurna Srpska“, čiji bi predsjednik bio Blanuša, a Stanivuković potpredsjednik.

Na papiru, riječ je o pokušaju objedinjavanja opozicionih kapaciteta. U praksi, međutim, dio funkcionera SDS-a takav model vidi kao potencijalno utapanje stranke u novi politički projekat.

Upravo zbog toga rasprava je, prema riječima naših izvora, trajala satima.

Blanuša je navodno upozorio da SDS ne smije pristati na aranžman koji bi mogao dovesti do gubitka političke samostalnosti.

„Pogodite dva puta ko bi bio predsjednik tog novog političkog subjekta za nekoliko godina. Pa jasno – Draško… Ako vi hoćete da prodate stranku zbog finansiranja ili zbog bilo čega drugog, recite odmah. Ali ja onda nisam u toj priči. Ja sam kandidat za predsjednika Republike Srpske. Pokazao sam hrabrost i volju. Bio sam kandidat SDS-a i opozicije prošle godine. Da je bilo malo više vremena i malo više jedinstva među nama, danas bih vjerovatno bio predsjednik Republike”, dodao je Blanuša.

Dodaje, da prema svim istraživanja Stanivuković ima jako loš rejting među glasačkim tijelom.

„Imam istraživanja koja još nisu kompletirana. Neću sada da iznosim brojke, ali preliminarni rezultati pokazuju katastrofalne pokazatelje za Draška. Ja stojim veoma dobro. Pogotovo stojim dobro u varijanti gdje mogu još da rastem, ali Draško nema mogućnost da raste i da napravi rezultat. Njegov rejting je jako poljuljan, pogotovo ovdje u Banjaluci“, navodno je rekao Blanuša.

Rasprava trajala satima

Sagovornici Gerile tvrdi da su se na sjednici Predsjedništva jasno iskristalisala dva pogleda na budućnost opozicije.

Jedan dio članova smatra da je neophodno nastaviti pregovore sa Stanivukovićem i PSS-om, čak i po cijenu određenih kompromisa.

Drugi dio upozorava da SDS ne smije odustati od vlastitog kandidata za predsjednika Republike Srpske niti prihvatiti poziciju mlađeg partnera u opozicionom bloku.

Prema informacijama Gerile, Predsjedništvo je na kraju podržalo Blanušin stav i odbacilo sporazum u ponuđenom obliku.

SDS priprema svoj prijedlog

Umjesto prihvatanja ponuđenog sporazuma, SDS će, prema informacijama naših izvora, opozicionim partnerima ponuditi drugačiji model.

Prema tom prijedlogu, Branko Blanuša bio bi kandidat za predsjednika Republike Srpske, Draško Stanivuković kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH, dok bi PSS-u pripalo mjesto kandidata za predsjednika Vlade Republike Srpske.

Blanuša je, prema riječima sagovornika, tokom sjednice insistirao da će takav stav biti potvrđen i na Glavnom odboru stranke.

„Ako ja ne budem kandidat za predsjednika Republike Srpske, onda to mora biti neko drugi iz SDS-a. Ja sigurno neću biti kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH“, prenose izvori Gerile jasan Blanušin stav.

Iako je sporazum odbijen, vrata pregovora nisu zatvorena.

Prema informacijama Gerile, za petak je zakazan novi sastanak pregovaračkih timova SDS-a i PSS-a, na kojem bi trebalo da budu nastavljeni razgovori o mogućem dogovoru opozicije.

Đorđe Vujatović, gerila.info

The post Detalji sa sjednice Predsjedništva SDS: Odbili Stanivukovićev plan, Blanuša poručio da ne odustaje od kandidature za predsjednika RS first appeared on Gerila.info.

Stanivuković je kazao kako ovim korakom nastavlja realizaciju projekta koji je dio kampanje “Generacija bistre glave“, sa ciljem da se u školama u prvi plan vrate znanje, rad, drugarstvo i prave vrijednosti, a ne materijalne razlike među učenicima.

„Istovremeno, izabran je i najpovoljniji ponuđač za nabavku ormarića za osnovne škole kako bismo olakšali đačke torbe našim školarcima. Radimo i na nabavci polica na kojima će se, prije nastave, odlagati mobilni telefoni učenika. Sve ovo radimo, jer znamo da je obrazovanje najveća investicija u budućnost naše djece i našeg grada“, istakao je Stanivuković.

Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Borivoje Goluboić kaže kako je veliko pitanje koliko će uvođenje uniformi biti korisno za učenike. Inicijativa grada je, kazao je on, stigla u Ministarstvo, ali ima dosta nelogičnosti jer, nije urađena jasna analiza. Golubović je napomenuo da mora biti utvrđen stav šire zajednice i stručne javnosti, te donesen jasan zaključak.

Pravnici upozoravaju da osnovne škole u Republici Srpskoj nisu ustanove kojima neposredno upravlja gradonačelnik. Nadležnosti nad obrazovanjem pripadaju prvenstveno Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske, školskim odborima i samim školama u okviru zakonskih ovlašćenja.

Pravnici s kojima smo razgovarali kažu da bi zbog toga bilo sporno kada bi gradonačelnik jednostranom odlukom nametnuo obavezu svim školama da uvedu uniforme bez saglasnosti nadležnih obrazovnih organa. Međutim, ako Grad samo finansira uniforme, a škole i roditelji dobrovoljno prihvate projekat, takav model je mnogo teže pravno osporiti.

Pravni spor bi lako mogao nastati ako bi uniforme predstavljale finansijski teret za roditelje, ako bi pojedini učenici bili diskriminisani, ako bi pravila bila nerazumna ili nesrazmjerna i ako ne bi postojala mogućnost uvažavanja zdravstvenih, vjerskih ili drugih opravdanih razloga. Sama ideja školskih uniformi, kažu pravnici s kojima smo razgovarali, nije suprotna zakonima BiH ni Republike Srpske. Međutim, zakonitost zavisi od procedure i nadležnosti. Grad Banja Luka može finansirati i predlagati takav projekat, ali bi eventualno obavezno uvođenje uniformi moralo biti sprovedeno kroz odluke nadležnih školskih i obrazovnih organa, uz poštovanje prava učenika i roditelja.

Dragana Popović iz Banje Luke, majka jednog osnovca i jednog srednjoškolca, kaže da joj se ideja o školskim uniformama ne dopada. Ona smatra da je to samo dio Stanivukovićeve „politike fasade“. Umjesto da budu riješena goruća pitanja u prosvjeti, u prvi plan se gura ono što je najmanje važno, a to su školske uniforme.

„Učenici su sve nepismeniji, kriterijumi su sve niži, nastavnici i profesori traže minimum za odličan uspjeh, a mi se bavimo školskim uniformama. Prosvjeta se raspada, a uniforme postaju najvažnije pitanje. I zašto bi učenici uopšte nosili uniforme? Na osnovu čega bi bili obavezni da to rade? I da li bi bili kažnjeni ako ne bi pristali da nose uniforme“, pita Popovićeva.

Školske unifiorme nisu jedina Stanivukovićeva ideja koja je podijelila javnost. Druga je služenje civilnog roka za mlade od 18 do 25 godina, a upravo bi taj starosni okvir mogao da predstavlja zakonski kamen o koji bi Stanivuković lako mogao da zapne.

Banjaluka tokom ove godine planira organizovati civilni rok za šta je raspisan javni poziv, a prema riječima Draška Stanivukovića, u realizaciji ove ideje su sami, jer im Vlada Republike Srpske nije dala podršku. Zakon o zaštiti i spasavanju jasno propisuje da su građani od 18 do 60 godina dužni da učestvuju u zaštiti i spasavanju.

„Nameće se pitanje ko je gradonačelnik da ograniči prijavu na 25 godina kršeći zakon? Po čemu je neki gradski nabildani mladić do 25 godina prihvatljiv za gradonačelnika, a momak sa sela sa Manjače koji je ostao na ognjištu da čuva ovce i ima 26 godina nije? Zakon je jasan: građani su dužni da učestvuju. Nigdje ne piše da mogu. Gradonačelnik je ponovo sam odlučio mimo zakona“, kaže Mladen Dragičević, otac jednog dvadesetogodišnjaka.

Vlada Republike Srpske nije dala podršku Gradu za ovu inicijativu. Javni poziv za popunu jedinica opšte namjene i povjereničke službe sistema zaštite i spasavanja Grada Banjaluka nedavno je zvanično raspisan. Pravo učešća imaju sva lica, bez obzira na pol, koja imaju od 18 do 25 godina, koja imaju prebivalište na području Banje Luke i koja posjeduju opštu zdravstvenu sposobnost.

Civilni rok dobio je javni poziv prije nego što je dobio podršku odbornika. Projekat koji će biti finansiran iz gradskog budžeta već ima definisane rokove, uslove i plan obuke, iako ga Skupština nije podržala. Predsjednik Skupštine Grada Ljubo Ninković kaže kako u konkursu nije navedeno ni ko ga formalno raspisuje.

„Dostavili su to Skupštini, ali smatrajući da to nije nikakav civilni rok, već drugarski kamp, donijeli smo odluku da ne podržimo takvu vrstu druženja na Manjači ili gdje god je gradonačelnik to zamislio. Nakon toga smo vidjeli da gradonačelnik samostalno, bez skupštinske odluke, ulazi u takvu avanturu“, rekao je Ninković.

Iz SNSD-a podsjećaju da su pred gradom i dalje neriješeni brojni komunalni i infrastrukturni problemi. Prioriteti bi, smatraju, trebalo da budu drugačije postavljeni.

„Imamo puno nagomilanih problema koji su u nadležnosti Grada: gužve u saobraćaju, rupe na putevima, nedostatak kapaciteta u vrtićima, smeće, nelegalna gradnja… Ima dosta problema koji moraju biti prioritet u odnosu na ovo“, rekao je predsjednik Gradskog odbora SNSD-a u Banjoj Luci Goran Maričić.

Goran Dakić

The post Stanivukovićev šav preslab, civilni rok bez podrške first appeared on Gerila.info.

Na sastanku će, kako saznajemo, biti predloženo svojevrsno spajanje SDS-a i PSS-a u jedan pokret koji bi trebao da ima nadstranački karakter. Predsjednik SDS-a Branko Blanuša bi trebao da bude prvi čovjek tog pokreta, a Stanivuković njegov zamjenik. Nakon izbora bi se te pozicije vjerovatno rotirale, a novi dogovor bi vjerovatno donio i drugačiju raspodjelu kandidatura za naredne opšte izbore.

Podsjećamo da su SDS, PSS i NF dogovorili nastup u jednoj koloni, a to, prema svemu sudeći, podrazumijeva i zajedničku listu za Narodnu skupštinu Republike Srpske i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. SDS je i po ovom pitanju podijeljen: jedan dio stranke smatra da je to dobro rješenje, dok drugi to vidi kao posljednji korak ka političkom grobu.

„Bilo je govora o fuziji ove dvije stranke, ali još nije odlučeno kako će to biti izvedeno i riješeno. Blanuša za to nema saglasnost stranke i ne znam kako je uopšte moguće da to izvede. Možda će biti dogovorena neka koalicija ili neki treći vid saradnje“, kaže za GERILU jedan od članova SDS-a koji je prisustvovao sastancima opozicije.

Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović kaže da je i on saznao kako dolazi do gušenja SDS-a kroz ujedinjenje sa PSS-om. On smatra da je taj proces nastao u fabrici kojom upravljaju Milorad Dodik, Draško Stanivuković, Darko Babalj i Bezbedonosno-informativna agencija iz Srbije.

„Stanivukoviću ne odgovara da ide na izbore samostalno. Na Istoku će doživjeti debakl, u Hercegovini ga nema. Sa Ljubišom ne može da se nosi u Semberiji. Zajednička lista je njima spas. U toj kombinaciji Blanuša i Stanivuković bi pravili zajedničku listu. Nosioce bi dao Draško, ostalo Blanuša“, tvrdi Vukanović.

Član Predsjedništva Srpske demokratske stranke Đorđe Milićević kaže kako je vrijeme za konačan dogovor koji će okupiti sve zdrave snage spremne za borbu protiv režima. Da bi opozicija uspjela u tom cilju, dodaje on, neophodan je mnogo veći stepen objedinjavanja od zajedničkih lista,

„Vjerujem da SDS u tom objedinjavanju mora preuzeti ulogu pokreta koju mu je u momentu njegovog osnivanja dodijelio srpski narod. Vjerujem da ćemo imati dovoljno odgovornosti i mudrosti da, nakon dugog perioda u kojem su građani potpuno zbunjeni djelovanjem opozicije, preuzmemo ulogu stvarne alternative. U suprotnom i ne zaslužujemo da dobijemo povjerenje građana“, istakao je Milićević.

Pojedini članovi SDS-a smatraju kako bi na sutrašnjoj sjednici Predsjedništva moglo doći i do drugačije „fuzije“ i to tako što bi se PSS u potpunosti priključio SDS-u. Sjednici Predsjedništva SDS-a bi trebao da prisustvuje i gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović koji je najveći protivnik ovakvih „akcija“ unutar stranke, kao i bivši predsjednik SDS-a Milan Miličević.

Goran Dakić, Gerila info

The post Novi opozicioni lomovi: Prelazi li SDS u PSS? Ili PSS u SDS? first appeared on Gerila.info.

Predstavnici Centra za životnu sredinu predali su otvoreno pismo Gradskoj upravi Banjaluka u kojem upozoravaju da se radovi na izgradnji šetališta uz Vrbas provode netransparentno, bez dovoljno stručne rasprave i uz, kako tvrde, ozbiljno kršenje procedura. Pismo je upućeno gradonačelniku Drašku Stanivukoviću, a podržalo ga je više nevladinih organizacija, stručnjaka i profesora Univerziteta u Banjoj Luci iz oblasti arhitekture, urbanizma, šumarstva i zaštite životne sredine.

Iz CZZS-a poručuju da se ne protive uređenju obale Vrbasa niti približavanju rijeke građanima. Naprotiv, ističu da je upravo to potrebno Banjaluci. Problem je, kako navode, u načinu na koji se projekat provodi: bez potpune dokumentacije dostupne javnosti, bez smislenog učešća stručnjaka i građana i uz intervencije koje, prema njihovoj ocjeni, već nanose štetu riječnom ekosistemu.

Predstavnik Centra za životnu sredinu Igor Kalaba rekao je da traže da se do daljeg obustave svi radovi koji se odnose na korito i obalu Vrbasa. Jedan od ključnih zahtjeva je objavljivanje javnog konkursa za ovako značajan projekat, jer se, kako je naveo, uređenje Vrbasa ne smije provoditi netransparentno i bez stručnjaka najvišeg nivoa.

U otvorenom pismu CZZS podsjeća da su radovi na dionici od Srpskih toplica, odnosno Gornjeg Šehera, do Švedske plaže počeli još u julu 2025. godine, kako tvrde, bez vodnih smjernica, vodne saglasnosti i građevinske dozvole. Navode i da je republička vodna inspekcija dva puta izlazila na teren, zabranila radove i zapečatila gradilište, nakon čega je Gradska uprava tek naknadno pribavila potrebnu dokumentaciju.

Posebno upozoravaju da se dio radova izvodi unutar obuhvata nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine, u prvoj zoni zaštite, gdje je, prema njihovom tumačenju, za izdavanje građevinske dozvole nadležno resorno ministarstvo Republike Srpske, a ne Grad Banjaluka. Zbog toga CZZS tvrdi da se ne radi o administrativnoj grešci, nego o svjesnom kršenju zakona.

Centar ukazuje i na problem netransparentnosti. Kako navode, uprkos brojnim dopisima, zahtjevima za pristup informacijama i požurnicama, Gradska uprava im nije dostavila osnovne dokumente, uključujući građevinsku dozvolu i projektnu dokumentaciju. Okružni sud u Banjoj Luci je 3. aprila 2026. godine presudio u korist Centra zbog „ćutanja administracije“, ali iz CZZS-a tvrde da tražene informacije ni nakon toga nisu dostavljene na odgovarajući način.

Dodatni razlog za reakciju je i sječa stabala na obali Vrbasa između Gradskog mosta i mosta KAB, odnosno Venecija mosta. U otvorenom pismu navodi se da je u aprilu posječeno više od dvadeset stabala, te da se takve „greške“ ne smiju posmatrati kao izolovan incident, nego kao posljedica sistema u kojem se procedure ne poštuju.

CZZS od Gradske uprave traži hitnu obustavu radova dok se ne objavi kompletna projektna dokumentacija, uključujući obuhvat, izgled, izvođače, finansijsku konstrukciju, dozvole i saglasnosti. Traže i uključivanje stručne i šire javnosti, izlazak nadležnih stručnih institucija na teren, poštovanje zakonskih procedura u zaštićenom području, te hitno dostavljanje svih traženih informacija javnosti.

Među zahtjevima je i da se prije estetskog uređenja obale riješe infrastrukturni i komunalni problemi, posebno pitanje otpadnih voda koje se direktno ulijevaju u Vrbas. Centar traži i izradu sveobuhvatne studije uređenja priobalja kroz urbano područje Banjaluke, kao i organizaciju međunarodnog urbanističko-arhitektonskog i pejzažnog konkursa za obalu Vrbasa.

Kalaba je poručio da je najvažnije u ovom trenutku spriječiti dalju štetu. Prema njegovim riječima, CZZS će koristiti sve dostupne zakonske mehanizme kako bi zaustavio radove i otvorio prostor za javnu i stručnu raspravu o projektu koji se tiče jedne od najvažnijih prirodnih i urbanih vrijednosti Banjaluke.

Gerila.info

The post Centar za životnu sredinu traži hitnu obustavu radova na Vrbasu: „Najvažnije je spriječiti dalju štetu“ first appeared on Gerila.info.

Srpska demokratska stranka poklonila je Stanivukoviću kandidaturu za predsjednika Srpske.

Branko Blanuša nije stigao da kupi poklon, pa je umjesto toga pred Stanivukovićem pojeo posljednje odluke Glavnog odbora SDS-a i to bez soli i bez bibera.

Baba Gospava je unučetu kupila još jedan stan.

Igor Crnadak je poslao pristupnicu za Partiju demokratskog progresa Republike Srpske.

Darko Babalj je Stanivukoviću poklonio bar trećinu SDS-a.

Adam Šukalo je na poklon donio Babalja.

Igor Radojičić je svom koalicionom partneru poklonio set košulja sa ruskom kragnom.

Branislav Borenović je Stanivukoviću ranije poklonio PDP.

Nebojša Vukanović nije poslao ništa, jer nije pozvan na rođendansku zabavu.

Jelena Trivić je uručila poklon iz Beograda.

Vlado Đajić je poslao bocu tehničkog kiseonika.

Mirna Savić Banjac broji poklone u sobi za poklone.

Nebojša Drinić će mu uzeti trećinu poklona.

Milorad Dodik je Stanivukoviću poklonio knjigu Rajka Vasića „Politička stranka – permanentne izborne aktivnosti“, većinu u oktobru ako mu zatreba i ogledalo sa svojom slikom.

Nenad Stevandić će mu dati glasove umjesto poklona.

Mladen Milanović Kaja će Stanivukoviću kupiti Palatu Republike.

Savo Minić će mu za poklon biti protivkandidat.

Željka Cvijanović mu za poklon neće biti protivkandidat.

Dragan Lukač i Ljubo Ninković donose zajednički poklon: tender za rasvjetu.

Aleksandar Jokić će ga zastupati pro bono.

Goran Selak će mu za poklon pokazati gdje se završava fakultet.

Poklon Siniše Karana poslaće Milorad Dodik.

Radovan Višković će kupiti ćuku.

Ivan Begić će otkupiti snimak.

Gordan Pavlović Goci će kupiti sve poklone koje je Draško dobio.

Nedeljko Elek će, po svom običaju, slagati.

Mladen Ivanić je zaboravio da je Drašku danas rođendan.

Goran Dakić

The post Trideset i tri godine velikog župana first appeared on Gerila.info.

Upravo zbog toga je neformalna grupa građana “Za Plan” organizovala fokus grupu sa predstavnicima stručne javnosti, univerzitetskim profesorima, organizacijama civilnog društva i građanima, pokušavajući otvoriti pitanje kako danas izgleda urbanističko planiranje u Banjaluci i ko zapravo odlučuje o prostoru u kojem građani žive.

Tokom razgovora učesnici su ukazali na posljedice dugogodišnjeg neusvajanja novog Urbanističkog plana, od nekontrolisane gradnje i nestanka zelenih površina do sve izraženijeg osjećaja da se odluke donose iza zatvorenih vrata, bez stvarnog uključivanja javnosti i struke.

Posebno je naglašeno da javni prostor ne smije postati isključivo prostor profita.

“Zaključeno je da javni prostor mora ostati prostor javnog interesa, te da njegovo planiranje i uređenje zahtijeva odgovoran, transparentan i participativan pristup”, poručili su iz inicijative “Za Plan”.

Kao jedno od mogućih rješenja predložena je izmjena gradske Odluke o uređenju gradskog građevinskog zemljišta, kako bi buduće uređenje zelenih i javnih površina obavezno podrazumijevalo javne konkurse za idejna rješenja i uključivanje stručne javnosti u izbor najboljih projekata.

Građanska inicijativa “Za Plan” od odbornika Skupštine grada već duže vrijeme traži da se obustave donošenja novih regulacionih planova dok ne bude usvojen novi Urbanistički plan Banjaluke.

Iz “Za Plan” podsjećaju da važeći Urbanistički plan datira još iz 1975. godine, te upozoravaju da donošenje novih regulacionih planova bez dokumenta višeg reda predstavlja ozbiljan pravni i urbanistički problem.

“Grad ne treba da se gradi ‘od slučaja do slučaja’ — već na osnovu jasne i javne vizije budućnosti”, poručuju iz inicijative.

Uprkos tome, skupštinska većina je u martu ove godine usvojila izmjene još 22 regulaciona plana u gradu. Vlast je takve poteze predstavljala kao nastavak razvoja Banjaluke, dok struka i stanovnici Banjaluke upozoravaju da se zapravo radi o ubrzanom popunjavanju posljednjih slobodnih prostora u već formiranim naseljima.

Jedan od ključnih glasova struke posljednjih mjeseci je redovna profesorica na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu u Banjaluci Brankica Milojević, koja upozorava da se urbani razvoj grada praktično tri decenije odvija bez strateškog plana.

Podsjeća da je posljednji ozbiljan pokušaj izrade Urbanističkog plana za period 2020–2040 zaustavljen nakon javnog uvida početkom 2022. godine, nakon čega je uslijedilo intenzivno usvajanje pojedinačnih regulacionih planova.

“Štetne posljedice ovakvog razvoja su već sada vidljive i ogledaju se u nekontrolisanoj ekspanziji stambene izgradnje, potpuno prepuštenoj zahtjevima tržišta i investitora, smanjenju zelenih površina, posebno u stambenim blokovima, nedostatku dječijih igrališta i sportskih terena, dječijih vrtića, osnovnih škola, nedostatku javnih prostora i sadržaja, ugrožavanju obale Vrbasa”, rekla je profesorica Milojević.

Građani koji se godinama protive novim gradilištima u naseljima poput Obilićeva-Mejdana, Rosulja ili Starčevice upozoravaju da infrastruktura više ne može pratiti tempo gradnje. Ulice su zakrčene, parking mjesta nestaju, zelene površine se smanjuju, a dječija igrališta postaju potencijalne građevinske parcele.

Istovremeno, iz inicijative “Za Plan” tvrde da institucije mjesecima izbjegavaju da jasno odgovore na pitanje zakonitosti usvajanja regulacionih planova bez Urbanističkog plana. Zbog toga su protiv gradonačelnika Draška Stanivukovića i načelnika Odjeljenja za prostorno uređenje Vuka Višekrune podnijeli i krivičnu prijavu, tvrdeći da je višegodišnjim usvajanjem spornih planova nanesena šteta javnom interesu i otvoren prostor za korist privatnih investitora.

NGG „Za Plan“ najavila je da će u narednom periodu nastaviti aktivnosti usmjerene ka zagovaranju institucionalnih promjena koje bi omogućile veće učešće građana i stručne javnosti u procesima urbanog planiranja u Banjaluci.

Dejan Rakita / GERILA

The post “Za Plan” okupio struku i građane: Banjaluka ne može dalje bez Urbanističkog plana first appeared on Gerila.info.

Kako naš izvor navodi, potvrđena je i podrška ranije predloženom sporazumu opozicionih stranaka, kojim bi opozicija trebalo da nastupi sa zajedničkim kandidatima za ključne funkcije na predstojećim izborima.

Ponovljeno je da odluka o kandidaturi Branka Blanuše predstavlja osnov za nastavak pregovora sa ostalim opozicionim partnerima, prije svega oko usaglašavanja zajedničkog nastupa protiv aktuelne vlasti u Republici Srpskoj.

Međutim, ova stranka nije donijela konačnu odluku o kandidaturama.

Prema pojedinim informacijama, ovo ne predstavlja zvaničnu odluko o Blanušinoj kandidaturi, dok jedna struja unutar SDS tvrdi da podrška ranijim zaključcima SDS-a u suštini znači potvrdu Blanušine kandidature.

Politička scena u Republici Srpskoj posljednjih dana dodatno je uzburkana nakon sjednica organa Pokreta Sigurna Srpska i Partije demokratskog progresa, na kojima se očekivalo da lider PSS-a i PDP-a Draško Stanivuković proglasi kandidaturu.

Ipak, svoju odluku je prolongirao i poručio da opozicija mora imati zajedničke kandidate ukoliko želi promjene na izborima 2026. godine.

Stanivuković je nakon sjednice Glavnog odbora PSS-a izjavio da on i Blanuša imaju najveću podršku unutar opozicionog bloka i da bi trebalo da budu kandidati za dvije inokosne funkcije, ali bez konačne odluke ko bi išao za predsjednika Republike Srpske, a ko za srpskog člana Predsjedništva BiH.

Ipak, danas je javnost došao snimak tokom Stanivukovićevog govora na sjednici PSS-a, gdje je on rekao da se u “nerazumnim odlukama krije SNSD, koji plaća sve”, misleći na članove SDS-a koji su uporni u tome da Blanuša bude kandidat za predsjednika Republike Srpske.

“Krije se SNSD koji u šaci vjerovatno drži tih par ljudi, koji tako rade. Pa sam rekao uvaženom profesoru, gospodinu Blanuši- zar vi stvarno mislite da oni vas toliko vole kad vas kandiduju? Jednostavno, ne znaju šta će bez vas, a pola njih vas je upoznalo prije dva mjeseca. Ako je tako dobro kandidovati se, zašto se oni ne kandiduju. Kriju se da zakoče nas i da ostvare svoje ciljeve tako što će napraviti neke mandate, a poslije ako Branko i ne pobijedi, njega će zamijeniti drugim”, rekao je tom prilikom Stanivuković.

The post Glavni odbor SDS podržao odluku da kandiduje Branka Blanušu za predsjednika RS first appeared on Gerila.info.

Za razliku od ranijih izbora, kada je opozicija makar formalno pokušavala ostaviti utisak zajedništva, danas je evidentno da svako od ključnih aktera vodi vlastitu političku kampanju i gradi sopstvenu infrastrukturu, često više protiv “saveznika” nego protiv vlasti.

Najzanimljiviji odnos trenutno postoji između Draška Stanivukovića i Jelene Trivić. Njihov politički razlaz više nije stvar političkih nijansi nego otvorenog rivalstva. Stanivuković pokušava da se nametne kao jedini ozbiljan opozicioni lider sa realnom infrastrukturom i izvršnom funkcijom iza sebe, dok Trivićeva i dalje računa na birače koji smatraju da joj je pobjeda 2022. godine “ukradena”.

Međutim, iza sukoba o kandidaturama krije se mnogo važnije pitanje — da li opozicija Republike Srpske zaista želi promjenu sistema ili samo promjenu ljudi koji kontrolišu sistem?

Upravo na tom pitanju danas nastaju najveće razlike među opozicionim liderima.

Draško Stanivuković politički djeluje kao neko ko želi osvojiti vlast unutar postojećeg sistema, a ne nužno sistem mijenjati iz temelja. Njegova politika posljednjih godina pokazuje spremnost na kompromis sa centrima moći, pažljivo balansiranje i izbjegavanje frontalnih sukoba koji bi mogli ugroziti politički rast. Kritičari unutar opozicije upravo zbog toga smatraju da Stanivuković više želi preuzeti mehanizme vlasti i političke privilegije koje oni nose nego praviti dubinske rezove u načinu funkcionisanja institucija.

To ne znači da Stanivuković nema stvarnu podršku građana niti politički potencijal. Naprotiv. On vjerovatno najbolje razumije kako funkcioniše moderna politička kampanja, mediji i politički marketing. Međutim, pitanje je da li njegova politika predstavlja suštinsku alternativu ili samo novu generaciju političke elite koja želi upravljati istim sistemom.

Slična dilema postoji i kod Jelene Trivić. Iako je tokom izbora 2022. godine uspjela okupiti veliki broj birača koji su željeli promjenu, nakon izbora nije uspjela izgraditi snažan politički pokret koji bi prerastao izborni rezultat. Njena politika često djeluje institucionalno i umjereno, ali bez jasne vizije kako bi izgledala stvarna reforma sistema koji je decenijama građen oko političke kontrole javnih resursa, partijskog zapošljavanja i lojalnosti.

Za razliku od njih, Nebojša Vukanović ostavlja utisak političara koji je najbliži istinskoj antisistemskoj opoziciji. Njegova politika često djeluje haotično, konfliktno i personalizovano, ali upravo zbog toga dio javnosti vjeruje da nije spreman na političke trgovine koje su karakteristične za domaću političku scenu. Vukanovićev najveći kapital nije infrastruktura niti novac, nego percepcija da govori ono što drugi ne smiju i da je spreman sukobiti se sa svakim centrom moći, bez obzira odakle dolazio.

Međutim, problem takve politike jeste što teško može okupiti široku koaliciju potrebnu za osvajanje vlasti. Sistem u Republici Srpskoj nije moguće promijeniti samo protestnom energijom i kritikama, nego ozbiljnom političkom organizacijom, a upravo tu Vukanović ima najveće limite.

Branko Blanuša u cijeloj priči djeluje kao politički racionalniji i tiši akter, ali bez dovoljno političke snage da nametne vlastiti pravac. Njegova uloga će vjerovatno zavisiti od toga ko bude dominantan unutar opozicionog bloka i kome će procijeniti da se politički isplati približiti.

Najrealniji scenario trenutno jeste da opozicija ponovo uđe u dugu i iscrpljujuću unutrašnju borbu oko kandidatura, nakon čega će, pod pritiskom javnosti i straha od novog poraza, doći do kasnog dogovora. U tom scenariju djeluje vjerovatno da bi Jelena Trivić mogla odustati od direktne kandidature ukoliko istraživanja pokažu ozbiljan pad podrške i ukoliko ne uspije obnoviti političku energiju iz 2022. godine.

Nebojša Vukanović će teško odustati rano, ali bi na kraju mogao podržati kandidata koji bude imao najveću šansu protiv SNSD-a, vjerovatno uz političke uslove i insistiranje na većem uticaju u opozicionom bloku.

Draško Stanivuković trenutno djeluje kao političar sa najviše realnih šansi da postane glavni opozicioni kandidat za jednu od inokosnih funkcija, prvenstveno zbog resursa i političke vidljivosti koju ima kao gradonačelnik Banjaluke. Ali upravo zbog toga raste i strah dijela opozicije da bi eventualna pobjeda samo značila smjenu generacija unutar istog političkog modela, a ne stvarnu promjenu sistema.

Na kraju, možda najveći problem opozicije Republike Srpske nije pitanje ko ima najbolji rejting, nego pitanje da li među njenim liderima uopšte postoji iskrena želja da se razbije model vlasti zasnovan na političkoj kontroli institucija, javnog novca i partijskih mreža. Jer građani sve češće imaju utisak da se dio opozicije ne bori protiv sistema zato što je loš, nego zato što trenutno nisu oni ti koji njime upravljaju.

tekt je napisao CHTGPT na zadatu temu

The post CHTGPT: Kandidature, sujete i borba za kontrolu opozicije: Ko zaista želi promjene u Republici Srpskoj, a ko samo vlast? first appeared on Gerila.info.

Iako se očekivalo da on danas proglasi kandidaturu, poručio je da konačna odluka neće biti donesena jednostrano, već kroz razgovore sa Srpskom demokratskom strankom i ostalim opozicionim partnerima.

“Postoji dio pojedinaca i kod nas koji je bio za to da danas proglasimo kandidaturu, ali oni ne mogu biti dominantni”, izjavio je Stanivuković.

Stanivuković je naglasio da opozicija mora nastupiti zajedno ukoliko želi promjene u Republici Srpskoj, te da su podjele najveća prednost aktuelne vlasti.

„Jedan od naših najvažnijih zaključaka jeste da imperativ mora biti jedinstvo, jedinstvo opozicije. Potpuno jedinstvo opozicije i postizanje dogovora o zajedničkim kandidatima jedini je put da se ova vlast promijeni“, poručio je Stanivuković.

Prema njegovim riječima, Pokret Sigurna Srpska prihvatio je sporazum koji je predložio SDS, a dvije stranke bi do kraja maja trebalo da usaglase prijedloge kandidata za najvažnije funkcije.

„Taj prostor sam tražio vjerujući da ću u periodu pred nama sa predsjednikom SDS-a Brankom Blanušom o tome moći voditi dalju polemiku, dijalog i diskusiju, na bazi argumenata, kako bismo došli do najboljeg rješenja – da dva kandidata ponude ove dvije najveće stranke“, rekao je Stanivuković.

On je dodao da svjesno nije želio da unaprijed proglasi kandidaturu, kako ne bi ugrozio pregovore i odnose među opozicionim partijama.

„Nisam htio da jednostrano proglašenje kandidature uzburka strasti negdje drugdje, uoči nekih drugih sjednica, i pokvari mogućnost dogovora. Mi smo spremni da poslije sjednice Glavnog odbora zaustavimo sva dalja polemisanja dok se ne postigne dogovor. Ovo je istorijski trenutak“, rekao je on.

Stanivuković se osvrnuo i na nesuglasice unutar opozicije, navodeći da iskustva iz ranijih izbornih ciklusa pokazuju koliko razjedinjenost može koštati opozicione partije. Istovremeno je pozvao Narodni front i Listu „Za pravdu i red“ da podrže dogovor o zajedničkom nastupu opozicije na izborima naredne godine.

Đorđe Vujatović

The post Stanivukoviću podrška za inokosnu funkciju, ali ipak danas nije proglasio kandidaturu (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Radulović je izgubio podršku Sanivukovićevih odbornika nedugo nakon što je gostujući u jednom podkastu rekao kako smatra da Branko Blanuša treba da bude kandidat za predsjednika Republike Srpske. Slučajno ili ne, nakon toga podršku u lokalnom parlamentu su mu uskratili odbornici stranke na čijem čelu je Draško Stanivuković.

Stav Glavnog odbora SDS-a je da ta stranka treba da da oba kandidata za inokosne funkcije. Bilo kakve promjene te odluke moraju biti donesene većinom na glavnom odboru. Glavni odbor SDS-a zakazan je za utorak 12. maja.

U međuvremenu, Gerila info je objavila da će glavni odbor PDP-a danas predložiti Draška Staniukovića za kandidata za predsjednika Republike Srpske. Stanivuković želi da na taj način preduhitri eventualnu potvrdu Blanušine kandidature u utorak. Glavni odbor PDP-a zakazan je za danas poslijepodne. Sam Blanuša je u nekoliko navrata ponovio kako neće odustati od kandidature ali da je sve na organima stranke.

Kandidature za inokosne funkcije mjesecima izazivaju dosta nesuglasica u opozicionim redovima. Nebojša Vukanović predsjednik Liste za pravdu i red rekao je kako on nikada neće podržati kandidaturu Draška Stanivukovića. Njegova stranka podršku daje Branku Blanuši. Vukanović je, inače, počeo sa prikupljanjem potpisa za kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske.

Kandidaturu Draška Stanivukovića za jednu od inokosnih funkcija na nedavnom zajedničkom sastanku opozicionih lidera podržala je Jelena Trivić predsjednica Narodnog Fronta koja je do prije dva mjeseca bila jedan od najžešćih kritičara Draška Stanivukovića.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Stanivukovićeva osveta Jovici Raduloviću i SDS-u!? first appeared on Gerila.info.