Predložene izmjene regulacionog plana predvižale su izmjen u dijelu naselja kod Velesajma i zgrade Metala. Izmjene regulacionog plana omogućile bi izgradnju stambenog kompleksa sa više zgrada na zemljištu u vlasništvu Filipa Cvijanovića, sina Željke Cvijanović člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Zanimljivo prijedlog izmjena RP sa dnevnog reda skinut je odlukom skupštinske većine koju predvodi SNSD. Zanimljivo, izmjene RP su predložili gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i potpisnik u Odjeljenju za prostorno uređenje Vuk Višekruna.

“Da imamo urbanistički plan i da ne mijenjamo ovako često regulacione planove uopšte se nebi dovodile u pitanje ovakve stvari zašto, za koga i zbog čega se mijenja neki regulacioni plan. Slažem se da grad treba da se širi, Banjaluka mora da se razvija i ta zona o kojoj govorimo jeste širok obuhvat ali moje pitanje je bilo samo da nas sve još jednom ponuka na razmišljanje. Mi moramo donijeti urbanistički plan upravo da bi izbjegli špekulacije koje se stalno dešavaju a kada su u pitanju izmjene regulacionih planova“, rekao je na današnjoj skupštini grada Banjaluka odbornik Liste za pravdu i red Igor Mandić.

Mandić vjeruje da je odluka povučena jer su uskoro izbori jer obje strane, i SNSD i Stanivuković, smatraju da bi im usvajanje ovakve odluke sada moglo naštetiti.

Novinar Gran Dakić kaže da je sumnja, kada su ovakve stvari u Banjaluci u pitanju, uvijek prisutna i opravdana.

“Dovoljno je samo da se sjetimo da je Stanivuković svojevremeno pravio dil sa Nenadom Stevandićem da bi pogodovao njemu ili nekome iz njegove porodice prilikom izmjene regulacionih planova. To apsolutno nikoga više ne treba da čudi zato što politika koja se odvija i koja se dešava u Republici Srpskoj odnosno cijeloj Bosni i Hercegovini je isključivo foteljaška i monetarna politika, politika interesa, nikakvih vrijednosti i tamo gdje mogu da se namire tamo će se dogovoriti tamo gdje ne mogu da se namire neće se dogovoriti i to je to“, kaže Goran Dakić.

Da povlačenje odluke sa dnevnog reda ima veze sa predstojećim opštim izborima smatra i odbornica Narodnog Fronta Dijana Ješić.

“Svima je već jasno da je priča oko regulacionih planova dogovor između gradonačelnika, s jedne strane, i SNSD-a, s druge strane. Ono što dogovore da se usvoji, to prolazi, a tek se poneki regulacioni plan obori, čisto da ne bude previše očigledno. Što se tiče ovog konkretnog regulacionog plana, koji se tiče zemljišta u vlasništvu sina Željke Cvijanović, saznala sam iz medija. Mi, odbornici koji ne učestvujemo u toj diobi i odlučivanju šta prolazi, a šta ne, ne znamo čiji je regulacioni plan na Dnevnom redu. Iz svega onoga što sam pročitala, do povlačenja ovog regulacionog je, vjerovatno, došlo zbog namjere da se u izbornoj godini sakrije očigledna saradnja, koja funkcioniše godinama unazad, a koja uvijek pogoduje velikim investitorima“, rekla je za Gerila info Dijana Ješić.

Inače, aktivisti u Banjaluci mjsecima upozoravaju na divljanje izmjena regulacionih planova koji pogoduju pojedincima i investitorima u gradu. Gradska vlas na čelu sa Draškom Stanivukovićem ponaša se kao i sve prethodne vlasti u poslijeratnoj Banjaluci. Ne obazire se na kritike stručne javnosti.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Predložene pa povučene izmjene RP koje bi porodici Cvijanović omogućile izgradnju višespratnica u Banjaluci! first appeared on Gerila.info.

Savanović se našao na listi za Narodnu skupštinu Republike Srpske i to na poziciji broj dva. Članovi GO nisu dobili „materijal“ koji se odnosi na liste. Liste i pozicije na listama je usmeno saopštio generalni sekretar SDS-a Zoran Latinović. Na listi za Izbornu jedinicu 3 našao se i Milan Savanović koji je na koncu završio u Stanivukovićevom Pokretu.

Zanimljivo, Savanović je kod Stanivukovića završio nakon što je u Banjaluci bio jedan od najžešćih kritičara nekih od poteza administracije gradonačelnika Banjaluke, naročito “projekta šetalište”. Kod Stanivukovića odlazi iako je sa nekim od njegovih medijskih savjetnika nedavno na društvenim mrežama razmjenjivao teške riječi i uvrede.

„Predsjednik SDS-a je na sjednici Glavnog odbora rekao da danas treba finiširati dogovor sa Savanovićem. Sve je izglasano u paketu – i liste i kandidatura Marinka Božovića za srpskog člana Predsjedništva BiH. Šta je i kako Blanuša dogovorio ako je Savanović nakon toga otišao u PSS“, kaže za GERILU jedan od članova Glavnog odbora.

Savanović je napustio Listu za pravdu i red Nebojše Vukanovića prošlog mjeseca. Vukanović je tada rekao da je Savanović postao nezadovoljan kada je shvatio da neće biti nosilac liste za IJ3. Tu poziciju Vukanović je dao bivšem funkcioneru PDP-a i predsjedniku novoosnovane stranke PDP RS Igoru Crnatku. Savanović za GERILU kaže da ne zna ništa o dešavanjima na Glavnom odboru SDS-a.

„Nikome ja ništa potvrdio nisam. Nema logike da me neko izglasa, a da ja nikome ništa nisam potvrdio. Nije bilo nikakvih dogovora i ne znam ništa o tome“, rekao je Savanović za naš portal.

Iako je predsjednik SDS-a Branko Blanuša ponovo potvrđen kao kandidat ove stranke za predsjednika Republike Srpske, on bi u narednim danima trebao da održi još jedan ili dva sastanka sa Stanivukovićem koji je rekao da će u nedjelju biti ozvaničena njegova kandidatura ukoliko SDS ne prihvati prijedloge PSS-a.

Na sjednici Glavnog odbora usvojene su i sve liste za Narodnu skupštinu Republike Srpske i Parlamentarnu skupštinu BiH, osim liste za Izbornu jedinicu 6, odnosno liste koju je predložio Ljubiša Petrović. On je insistirao da sam sastavi listu na osnovu koje može garantovati pobjedu u ovoj izbornoj jedinici, ali je Blanuša tu listu odbio. Predsjednik SDS-a je Petroviću ponudio da na se na listi nađu Tomica Stojanović i Mirjana Orašanin, a da ostale članove imenuje
gradonačelnik Bijeljine. Petrović je taj prijedlog odbio.

Na listama nije bilo mjesta ni za dugogodišnjeg visokog funkcionera SDS-a Aleksandru Pandurević. Ona je „precrtana“ vjerovatno zbog toga što je označena kao Petrovićev čovjek. Pandurević za GERILU kaže kako očigledno na listama nije bilo mjesta ni za nju, ni za Petrovića.

„SDS ide na izbore bez najjačeg čovjeka. Petrović je imao najviše ličnih glasova. Ja sam imala najviše ličnih glasova kada su žene u pitanju. A oboje smo precrtani. Da li to znači da Ljubiša Petrović i Aleksandra Pandurević ne trebaju SDS-u“, pita ona.

Poseban problem za SDS bi mogla predstavljati upravo Petrovićeva izborna jedinica, Izborna jedinica 6, jer iz nje dolazi i kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske Savo Minić. Nema nikakve dileme da će Minić učiniti sve da u svojoj izbornoj jedinici dobije što više glasova i pitanje je koliko će i kako na terenu raditi Petrović nakon što ga je Blanuša „precrtao“.

Goran Dakić, Gerila info

The post Sinoć na listi SDS-a, jutros u PSS-u first appeared on Gerila.info.

Ozren Perduv biće kandidat za poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH. On će biti na zajedničkoj listi Liste za pravdu i red i PDP Republike Srpske koju predvode Nebojša Vukanović i Igor Crnadak. Perduv je jedno od najprepoznatljivijih nepolitičkih lica Banjaluke u posljednjih deset godina a prvi put se u javnosti pojavio 2018. godine nakon ubistva dvadesetjednogodišnjeg mladića Davida Dragičevića. Perduv je bio jedan od najredovnijih učesnika svakodnevnih protesta na Trgu Krajine a zbog insistiranja na tome da se otkriju imena ubica Davida Dragičevića više puta je privođen, praćen i saslušavan od strane banjalučke policije.

Poznat je kao jedan od najbeskompromisnijih boraca za pravdu i ljudska prava u Banjaluci i Republici Srpskoj. Bio je kandidat na jednim od prethodnih lokalnih izbora za odbornika u banjalučkoj skupštini.

Juče je banjalučka advokatica Jovana Kisin Zagajac objavila kako je kao nestranačka ličnost pristupila kandidatskoj listi ove koalicije na čijem čelu će biti Igor Crnadak. Ranije je na istu izbornu listu upisano i ime Saše Lazića osnivača pokreta Banjaluka zove. Oni su kandidati za poslanike u NSRS.

“Okupili smo sve zdrave opozicione snage u Banjaluci“, rekao je kratko za Gerila info Nebojša Vukanović predsjednik Liste za pravdu i red.

Kada su inokosne kandidatske pozicije u pitanju od juče je situacija nešto jasnija u odnosu na dan ranije. SDS je potvrdio da će Branko Blanuša biti kandidat te stranke za predsjednika Republike Srpske ali su iz te stranke objavili, (ne)očekivano da će Marinko Božović biti kandidat za člana Predsjedništva BiH. Božović će biti drugi kandidat opozicionih stranaka za ovu poziciju jer je Vukanović ranije predao kandidaturu za člana Predsjedništva. Kandidat koalicije na vlasti je Željka Cvijanović aktuelni član Predsjedništva iz Republike Srpske.

Nezvanično, Božovićevu kandidaturu pogurao je Beograd preko Andreja Vučića, brata Aleksandra Vučića predsjednika Srbije a koji ima veliki uticaj na gotovo sve stranke u Republici Srpskoj, kako bi lider Liste za pravdu i red bio onemogućen da pobijedi na izborima.

Kandidat SNSD-a i stranaka oko te stranke za predsjednika Republike Srpske je Savo Minić aktuelni predsjednik Vlade Republike Srpske. SDS je isturio Branka Blanušu. Čeka se potez ambicioznog predsjednika PDP-a Draška Stanivukovića. Očekuje sa da i on objavi kandidaturu za predsjednika Republike do 7. jula. Mnogi vjeruju da povlačenje Branka Blanuše još nije isključeno iz scenarija.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Kod Vukanovića na listi i Ozren Perduv! first appeared on Gerila.info.

Sjednica dolazi samo nekoliko dana nakon sjednice Predsjedništva te stranke u Trebinju, na kojoj su dogovorene izborne liste za Parlamentarnu skupštinu BiH, kao i većina lista za Narodnu skupštinu Republike Srpske.

Ipak, izostao je dogovor za Izborne jedinice jedan i šest.

Najzanimljivije je pomenuta Izborna jedinica šest, koja obuhvata Bijeljinu, Lopare, Ugljevik, Šamac, Pelagićevo, Donji Žabar i još nekoliko lokalnih zajednica u kojima SDS tradicionalno očekuje jedan od najboljih rezultata, ali i gdje je najveći otpor saradnji SDS-a i PSS, odnosno Draškom Stanivukovićem.

Ovakav zaplet najavio je i sam predsjednik SDS Branko Blanuša prilikom nedavnog gostovanja na RTRS, gdje je na otvoreno pitanje o istupima Ljubiše Petrovića spomenuo mogućnost da se ne usvoje prijedlozi kandidatura iz pojedinih odbora, direktno aludirajući na Petrovića.

Sam Petrović objavio je na društvenim mrežama tekst tokom jučerašnjeg dana da je spreman ponovo stati na čelo liste SDS-a u Bijeljini, ali samo pod uslovom da sam odlučuje ko će zajedno s njim biti kandidati.

„Profesoru Branku Blanuši na posljednjem sastanku u Bijeljini sam jasno i otvoreno rekao da sam spreman da opet stanem ispred SDS-a i budem nosilac, ali za tako nešto postoji uslov, ne ultimatum već uslov koji se može ili ne mora ispuniti. Taj uslov je da ispred grada Bijeljina ja biram ljude koji će stati rame uz rame sa mnom na listi. Ti ljudi će biti od kredibiliteta, neukaljani, pošteni, obrazovani, ostvareni i sposobni. U tom slučaju ja garantujem rezultat u Bijeljini i ja odgovaram za ostvareni rezultat”, napisao je Petrović.

Nije ostao samo na zahtjevu, nego je unaprijed saopštio i šta će uslijediti ukoliko predsjednik stranke odluči drugačije.

„Ako profesor Branko Blanuša ima svoj izbor kandidata za poslaničku listu po principu nametanja i taj izbor se razlikuje od mog prijedloga, u tom slučaju poštujem odluku predsjednika stranke, ali se ja neću naći na listi i neću, ne mogu i ne želim da u tom slučaju odgovaram za rezultat stranke u Bijeljini. Trku ću trčati na ovaj ili onaj način, staću uz Srpsku demokratsku stranku, ali ja mogu odgovarati samo za ljude u koje imam povjerenje i za koje znam da narod u njih ima povjerenje“, dodao je Petrović.

Takva poruka predstavlja otvoreni politički izazov predsjedniku SDS-a svega nekoliko časova prije sjednice Glavnog odbora.

Petrović svoj stav ne gradi na političkim procjenama nego na rezultatima koje detaljno nabraja. Podsjeća da je 2020. pobijedio kandidata SNSD-a u Bijeljini, da je na izborima 2022. kao nosilac liste osvojio ubjedljivo najveći broj glasova u gradu, da je referendum o njegovom opozivu završio porazom političkih protivnika na svih 183 biračka mjesta i da je prošle godine udvostručio broj odbornika SDS-a u gradskoj skupštini.

„Situacija je vrlo prosta. Ako želite rezultat morate ukazati povjerenje čovjeku koji do sada nema nijedan politički poraz. Ako to ne želite, onda sopstvenim rezultatom pokažite superiornost, sposobnost i istinsku političku snagu.“, napominje Petrović.

Nzvanično, Gerila saznaje, da ukoliko Glavni odbor ili vrh SDS ponovo pokuša da mjesto kandidata za predsjednika Republike Srpske preda Drašku Stanivukoviću, Ljubiša Petrović bi takođe mogao da bude kandidat za predsjednika Republike Srpske, ali da ga zvanično predloži drugi politički subject.

Prema našim saznanjima, Petrović bi mogao biti kandidat Liste za pravdu i red, koja je već prikupila glasove i otvorila opcije za kandidovanje za sve nivoe vlasti.

Gerila je još prije nekoliko dana objavila informacije da dio rukovodstva SDS-a pokušava obezbijediti sigurnu većinu u Glavnom odboru prije odlučivanja o najvažnijim političkim pitanjima.

Dio tih aktivnosti, prema informacijama do kojih je došla redakcija, odnosi se i na kooptiranje novih članova Glavnog odbora, da bi došlo do promjena snaga unutar ovog stranačkog tijela.

To potvrđuje i interna poruka članicama Aktiva žena SDS-a u kojoj Biljana Lukić, predsjednica aktiva podsjeća na zaključke ranijih sjednica.

„Na prošloj sjednici Predsjedništva predsjednik Blanuša je rekao da predložimo četiri žene za kooptiranje u GO ukoliko bude mogućnosti za kooptiranje. Na sjednici Predsjedništva Aktiva žena održanoj 30. novembra prošle godine usvojile smo zaključak da članice našeg Predsjedništva koje nisu u GO budu kooptirane u isti… Poslaću spisak članica GO po izbornim jedinicama i zamoliću vas da predlažete žene gledajući doprinos radu Aktiva žena, odanost stranci, teritorijalnu zastupljenost“, navela je Lukićeva u ovoj poruci.

Stanivuković: Šaljemo SDS-u posljednjij prijedlog, nakon toga proglašavam kandidaturu

Sve to događa se u trenutku kada opozicija pokušava postići dogovor o zajedničkom nastupu na izborima.

Predsjednik PSS-a Draško Stanivuković danas je poručio da će njegova stranka u narednih nekoliko dana dati posljednji prijedlog SDS-u, ali i da će, ukoliko dogovor izostane, gotovo sigurno biti kandidat za predsjednika Republike Srpske.

Prema njegovim riječima, na sjednici pregovoračkih timova bilo je priče o tri različita prijedloga, a da je iz SDS-a njima stigao i četvrti, nakon prošle sjednice Glavnog odbora SDS-a.

„Pokrećemo novi proces i u narednih nekoliko dana krenućemo sa novim prijedlogom i to će biti naš posljednji pokušaj za konsenzus. Spremni smo da napravimo uz pet i još jedan korak nazad da bismo došli do dogovora. Ako se ni to ne shvati ozbiljno, 99 odsto ja sam u nedjelju u 19 časova kandidat za predsjednika Republike Srpske“, naveo je Stanivuković na današnjoj konferenciji za medije.

Kako je rekao, neozbiljno je da odgovori na prijedlog SDS-a koji je poslat PSS-u jer je mimo razgovora ozbiljnih ljudi, te da poruke koje dolaze od strane SDS nisu korektne i da u svemu vidi nedostatak poštovanja.

Đorđe Vujatović, gerila.info

The post Gerila saznaje: Ako SDS kandidaturu prepusti Stanivukoviću, u trku za predsjednika bi mogao i Ljubiša Petrović first appeared on Gerila.info.

“Naime trasa je produžena koritom kako bi se izbjeglo dodatno uklanjanje stabala. Pored toga, umjesto betona koristiće se slagani kamen i to kao prirodniji materijal koji se bolje uklapa u ambijent i doprinosi očuvanju priodnog izgleda obale, na lokacijama gdje teren i širina korita to dozvoljavaju“, navode u odgovoru iz banjalučke Gradske uprave.

Iz Gradske uprave navode i da je projektom predviđena sadnja većeg broja novih sadnica, čime će dodatno biti obogaćeno zelenilo i unaprijeđen izgled prostora. Slično je prije nekoliko dana na jednoj od konferencija za medije rekao i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković. Aktivisti i stručna javnost mjesecima, inače, upozorava da je projekat, kojim se se betonira kompletna desna obala Vrbasa u gradu, štetan za Vrbas, prirodnu obalu i živi svijet na obali a indirektno i na čovjeka. Gradska vlast predvođena Stanivukovićem uporno je sve te primjedbe ignorisala a projekat “šetlište” predstavljala ka jedan od najljepših projekata u gradu.

“Ovo je nepotreban i očigledno skup korak koji bi bio izbjegnut javnim uvidom i uključivanjem šire i stručne javnosti. Teško je naći adekvatne riječi za opisivanje ovakvog pristupa a da Centar za životnu sredinu i drugi koji vide ogromne propuste u ovom “projektu” ne budu okarakterisani od Gradske uprave kao dežurni kritičari i buntovnici bez razloga. S druge strane takođe je teško ostati u sferi uljudnog i diplomatskog jezika, posebno uzevši u obzir sve propuste i greške do sad, one za koje je preuzeta odgovornost kao i one za koje se izbjegava, tj. koje se aktivno poriču. Ako me sjećanje dobro služi, i ako sam dobro čuo, na pres konferenciji održanoj od strane gradske uprave na Vrbasu prošle sedmice, a u vezi sa šetalištem, gradonačelnik je rekao da najbolji inžinjeri rade na ovom projektu. Nakon obilaska urađenog rekao je da ima 4 primjedbe tj. izmjene – što znači da ipak nisu najbolji, ili nešto drugo…“, kaže, za Gerila info Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.

Gerila je ranije pisala i o (ne)zakonitosti građevinskih radova na desnoj obali Vrbasa u Srpskim Toplicama/Šeheru jer su radovi na tom dijelu obale Vrbasa izvedeni na osnovu građevinske dozvole koju je izdalo resorno gradsko odjeljenje umjesto, s obzirom da se radi o zaštićenom području, resornog ministarstva.

Odbornik Liste za pravdu i red u banjalučkoj skupštini Igor Mandić kaže za Gerila info da ga poskupljenje radova ne iznenađuje.

“Ti povećani troškovi odnosno izdvajanje dodatnih sredstava je već postalo praksa kod nas i uopšte nisam iznenađen tim ali objašnjenje koje sam čuo je ustvari potvrda da sve one kritike stručne javnosti, udruženja za zaštitu životne sredine i Vrbasa su bile potpuno opravdane jer sada se priča o uređenju korita slaganim kamenom, dakle prirodnim materijalima, o udaljavanju šetališta od obale Vrbasa da bi se sačuvao biljni i životinjski svijet i da ne bi dolazilo do nove sječe drveća uz obalu rijeke“, rekao je odbornik Liste za pravdu i red u skupštini grada Banjaluka Igor Mandić.

Ranije su iz Transparencz internationala BiH naglasili kako je, ponovo kao i u mnogim ranijim slučajevima, izbor izvožača radova za nepredviđene radove na Vrbasu vrijedne 700 000 maraka pdabran pregovaračkim postupkom koji se smatra za namanje transparentan postupak javne nabavke. Pregovarački postupak u slučaju radova na obali Vrbasa nije, zanimljivo, rezultirao smanjenjem cijene radova.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Grad novim izdvajanjima za šetalište pegla pogrešne poteze? first appeared on Gerila.info.

Stanivukovićevi botovi su ponovo budni i pušteni s lanca – tako se u najkraćem može opisati „komentarisanje“ armije odanih vojnika koji na društvenim mrežama brane cara, a napadaju sve one koji tog istog cara kritikuju. Priroda botova je sadržana u njihovoj poslušnosti i potkupljivosti: što je honorar bolji, oni su odaniji. Posebno su agresivni kada se bliži kampanja, a sticajem nesrećnih okolnosti naši su vajni politički prvaci uvijek u kampanji.

„Draško vam je toliki kompleks da laži iz rukava vadite! Baš se pitam šta ćete sljedeće izmisliti“, još je jedan od „hrabrih“ komentara ispod pomenutog teksta. „Ko vam naređuje da pišete ovakve bljuvotine, lažovčine“, pita nepoznati junak. „Na sve načine pokušavate da ocrnite Draška, ali vam ne ide“, tvrdi anonimna junakinja. Sve se svodi na isto: gradonačelnik je junačina, a novinari bezobzirne lažovčine.

Botovi ne rade, naravno, samo za Stanivukovića i samo za Pokret Sigurna Srpska. Svaka veća stranka u Srpskoj ima svoju bazu botova koja se aktivira po potrebi. Strateški savjetnik za javnu komunikaciju Marija Milić za GERILU kaže kako organizovano i agresivno komentarisanje kratkoročno može da relativizuje činjenice navedene u istraživačkim tekstovima, stvori konfuziju ili promijeni atmosferu oko same teme.

„Ali, ako je istraživanje temeljno, profesionalno i zasnovano na činjenicama, botovi ne mogu poništiti njegov značaj. Botovi mogu pojačati određenu poruku, stvoriti utisak da je neki stav dominantan ili privremeno skrenuti pažnju sa teme i u tom smislu utiču na javni prostor. Ljudi često ne mijenjaju stav zbog organizovanih komentara, ali mogu odustati od učešća u raspravi ako osjete da je javni prostor postao previše agresivan i toksičan. Na taj način botovi ne utiču samo na percepciju određene teme, već i na spremnost građana da uopšte učestvuju u javnoj debati“, kaže Milićeva.

Ipak, dodaje ona, to nije razlog za odustajanje od istraživačkog novinarstva ili javne rasprave. Naprotiv, to je razlog da se ona dodatno ojača. Upravo u vremenu velike buke – provjerene informacije, profesionalno novinarstvo i ljudi koji su spremni da argumentovano razgovaraju postaju još važniji. Javnost, kaže Milićeva, ponekad reaguje sporo, ali to ne znači da ne čuje i ne pamti. Zato ne treba odustajati od činjenica, već istrajati u tome da one budu jasno, odgovorno i dosljedno predstavljene građanima.

„Digitalna kampanja može da smanji povjerenje u javni prostor i oteža građanima da razlikuju autentičnu javnu reakciju od organizovane političke ili društvene hajke. Ali ne može trajno da sakrije ozbiljne činjenice. Povjerenje se i dalje gradi u stvarnom odnosu između političara, medija i građana, a tu botovi ne mogu biti zamjena“, istakla je Marija Milić.

Stranka Milorada Dodika godinama koristi mrežu naloga koji disciplinovano brane svaki potez vlasti, od najvećih političkih odluka do najbanalnijih dnevnih tema. Kada Dodik održi govor, botovi ga proglašavaju istorijskim. Kada izgubi političku bitku, oni objašnjavaju da je zapravo pobijedio. Kada ga kritikuju, botovi ne napadaju argumente nego ljude koji ih iznose. Njihov zadatak nije da ubijede protivnike, već da stvore utisak da je većina već na Dodikovoj strani.

Sličan obrazac posljednjih godina koristi i PSS Draška Stanivukovića. Razlika je uglavnom u stilu, ne u suštini. Dok SNSD-ovi botovi nastupaju kao čuvari nacionalnih interesa i branitelji Republike Srpske od stvarnih i izmišljenih neprijatelja, Stanivukovićevi botovi gradonačelnika predstavljaju kao čovjeka koji ne spava, ne odmara i ne radi ništa osim što rješava probleme građana. Ako se asfaltira deset metara ulice, na mrežama izgleda kao da je izgrađen autoput. Ako
se postavi nekoliko klupa, stvara se utisak urbanističke revolucije.

Glavni i odgovorni urednik „Nezavisnih novina“ Sandra Gojković Arbutina kaže kako stranke prije svega amaterski „botuju“, pa se botovski komentari lako prepoznaju i čitalac koji je medijski iole pismen može da prepozna šta je botovsko komentarisanje. U tome, kaže ona, nema previše uloženog truda, očigledno je i uglavnom se radi o generisanim besmislicama i hvalospjevima. Ono što može da utiče je zatrpavanje prostora ispod teksta, ali ne mogu da umanje značaj. Svakako mogu da odvuku pažnju, što i jeste cilj, i tu onda počinje teror ispod teksta da je napisan s ciljem da diskredituje partiju, funkcionera ili stranku.

„Međutim, uvjerena sam da ta vrsta komentarisanja je već prevaziđena i pomalo gubi smisao ali ono što uzima primat na društvenim mrežama, pogotovo tamo gdje se vode i neke političke bitke, botovsko komentarisanje su preuzeli 'stvarni ljudi' sa stvarnim funkcijama koji taj posao odrađuju na jedan uslovno rečeno softiciraniji način, uz nadu da će to javnosti biti više prijemčivo, ali u konačnici se svodi na isto – radi se o korisnim idiotima i beskičmenjacima koji za sitan ćar odrađuju prljavi posao koji bi svako s iole integriteta s gnušanjem odbio“, rekla je Gojković Arbutina.

Goran Dakić, Gerila info

The post Buđenje Stanivukovićevih botova first appeared on Gerila.info.

U Odluci koju potpisuje gradonačelnik Draško Stanivuković stoji da je posao dodijeljen grupi ponuđača koju predvodi „Gradip“ iz Prnjavora, zajedno sa firmama „Geokop“ iz Dervente, te „ABC Solutions“ i „Eko-Euro Tim“ iz Banjaluke.

Ugovor je dodijeljen na najnetransparentniji mogući način, odnosno pregovaračkim postupkom bez objavljivanja obavještenja o nabavci.

U Gradskoj upravi to pravdaju time da se tokom izvođenja radova po osnovnom ugovoru pojavila potreba za dodatnim i nepredviđenim radovima, zbog čega je proveden pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci sa istim izvođačem koji je dobio i prvobitni posao.

Procijenjena vrijednost dodatnih radova iznosila je 599.584 KM bez PDV-a, dok je konačna vrijednost ugovora 701.341 KM sa uračunatim PDV-om.

Zanimljivo je da pregovori sa izvođačem nisu rezultirali nižom cijenom, jer je konačna ponuda ostala identična početnoj i iznosila je 701.341 KM sa PDV-om.

Podsjećamo, Grad Banjaluka je krajem marta ove godine za izgradnju obaloutvrde, vodocrpilišta i pješačke staze od Gradskog do Venecija mosta, kao i rekonstrukciju dijela šetališta do Rebrovačkog mosta, dodijelio ugovor vrijedan 3,4 miliona KM.

Grad je ugovor najprije dodijelio grupi ponuđača „Radis“ iz Istočnog Sarajeva i „Jugokop-Podrinje“ iz Šapca koji su se ponudili da posao odrade za 3,4 miliona maraka sa PDV-om.

Kasnije su posao ipak dali grupi predvođenoj firmom „Gradip“ iz Prnjavora i to jer „Radis“ , kako je navedeno, nije ispunio obaveze propisane odlukom, odnosno propustili su dostaviti dokumentaciju koju je Grad tražio.

(capital.ba)

The post Šetalište kod Venecija mosta poskupjelo za 700.000 KM first appeared on Gerila.info.

Poznata banjalučka građevinska kompanija u vlasništvu bliskih Stanivukovićevih saradnika radove na izgradnji stambene zgrade u naselju Mejdan/Obilićevo u Banjaluci počela je u februaru ove godine. Radi se na parceli uz dječiji vrtić i fabriku obuće Bema. Kompanija prodaju stanova na ovoj lokaciji reklamira od oktobra prošle godine.

Međutim, za izgradnju objekta nije do prije nekoliko dana postojala građevinska dozvola. Javna rasprava u predmetu postupanja po zahtjevu investitora “Aragosta invest” za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju kolektivnog stambeno-poslovnog objekta održana je tek 17. februara ove godine.

Iz kompanije Aragosta investa nisu nikada odgovorili na pitnja Gerila info u vezi početka gradnje objekta u Pionirskoj ulici bez postojanja građevinske dozvole.

Vedran Jarić, osim što slovi za jednog od najbližih sradnika Draška Stanivukovića, važi i za jednog od sponzora novoosnovanog “Stanivukovićevog Pokreta Sigurna Srpska”. Kompanija u vlasništvu njegovog oca u centru je pažnje banjalučke javnosti i zbog zamjene zemljišta sa gradom. Grad je Jarićima ustupio parcelu kod stare lokacije banjalučkog Vodovoda dok je u zamjenu dobio livade na periferiji. Procijenjena vrijednost parcela je, zvanično, otprilike jednaka, oko 210 000 maraka a Veljko Jarić ranije je rekao kako bi u toj zamjeni bolje prošao grad.

“Aragosta invest d.o.o. Banjaluka dužno je platiti Gradu Banjaluka iznos od 1940 maraka na ime razlike u tržišnoj vrijednosti zemljišta koja su predmet zamjene”, piše u odluci koju je usvojila skupština grada Banjaluka u martu ove godine.

Inicijativu za zamjenu parcela pokrenula je kompanija Aragosta invest u novembru 2023. godine. Potreban postupak okončan je u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove-Područna jedinica Banjaluka.

Grad Banjaluka je još u julu 2025. godine Pravobranilaštvu Republike Srpske dostavio nacrt Odluke o davanju saglasnosti na zaključenje Ugovora o zamjeni nekretnina. Pravobranilaštvo je u avgustu prošle godine gradu dostavilo mišljenje  “iz kojeg proizilazi da su ispunjeni uslovi i da je odluka u skladu sa Zakonom o stvarnim pravima i drugim navedenim pozitivnim zakonskim propisima“.

Vedran Jarić posebno je u fokusu javnosti u Republici Srpskoj nakon što je Draško Stanivuković zajedno sa Igorom Radojičićem nekadašnjom vedetom SNSD-a i gradonačelnikom Banjaluke, kojeg je Stanivuković optuživao za najteže oblike kriminala i korupcije dok su bili politički “neprijatelji”, osnovao PSS. Jedan od osnivača Pokreta je i Dejan Kojić načelnik Pala. Kojić je načelnik postao kao član DEMOS-a uz podršku opozicije, prije svega SDS-a. DEMOS, koji je donedavno bio jedan od glavnih političkih satelit partnera Milorada Dodika napustio je početkom oktobra prošle godine. Slovi za nekoga ko ima čvrste veze sa režimom Aleksandra Vučića preko Slaviše Kokeze sa kojim je u rođačkim vezama a koji je, nezvanično, jedan od finansijera novog političkog pokreta u Republici Srpskoj.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Stanivukovićev prijatelj retroaktivno dobio građevinsku dozvolu!? first appeared on Gerila.info.

U središtu sukoba nalazi se pitanje budućeg predsjedničkog kandidata opozicije, ali i mnogo šire pitanje – da li SDS ostaje samostalna politička organizacija sa vlastitim političkim identitetom ili ulazi u proces političkog povezivanja sa Pokretom Sigurna Srpska i Draškom Stanivukovićem.

Neposredan povod za najnovije sukobe postala je priča o mogućim promjenama u sastavu Glavnog odbora SDS-a.

Nakon prethodne sjednice ovog organa, na kojoj nije prošla ideja o političkom aranžmanu, odnosno “fuziji” sa Pokretom Sigurna Srpska, unutar stranke počele su priče da se vrše pripreme za novu sjednicu Glavnog odbora na kojoj bi mogao biti novi pokušaj obezbjeđivanja većine za drugačiji politički kurs.

Upravo zbog toga, posljednjih dana sve manje se govori o statutarnim procedurama, a sve više o odnosu snaga unutar stranke, uz navode da se pokušava stvoriti nova većina u Glavnom odboru SDS-a, kroz kooptiranje novih članova u to stranačko tijelo.

Predsjednica Aktiva žena SDS-a Biljana Lukić za Gerilu potvrdila je informacije da postoje prijedlozi o kooptiranju novih članova u Glavni odbor, ali istovremeno tvrdi da su informacije koje su se pojavile nakon prošlosedmične sjednice Predsjedništva SDS-a pogrešno interpretirane i da priča o nasilnom mijenjanju odnosa snaga u stranci ne stoji.

„Aktiv žena je u prethodnim razgovorima sa predsjednikom tražio da se kooptira veći broj žena u Glavni odbor. Treba napomenuti da je ograničen broj članova Glavnog odbora, pa je predsjednik rekao da na sjednici predsjedništva Aktiva razmotrimo taj prijedlog i dostavimo četiri prijedloga, pa će on razmotriti mogućnosti. To nije definitivno“, kaže Lukićeva.

Ona tvrdi da su zahtjevi za većim uključivanjem novih ljudi u rad stranke dolazili i iz drugih organizacionih dijelova SDS-a.

„I Aktiv mladih je takođe tražio da se nekoliko njihovih članova kooptira, odnosno da se više uključe u rad, ali nigdje to nije bilo nasilno. Isključivo, ako predsjednik vidi mogućnost da se kooptiraju novi članovi, bez ikakvog nasilnog ukidanja ili stvaranja na nasilan način neke većine. Ja ne znam ko pušta takve informacije. Kad sam vidjela ko ih plasira, imala sam osjećaj kao da nisam bila na istoj sjednici Predsjedništva o kojoj oni govore“, navodi Lukićeva.

Prema njenim riječima, tokom podnošenja prijedloga vodila se pitanjem zastupljenosti žena u organima stranke, iako i sama priznaje da je to trenutno teško jer je ostalo nepopunjeno samo jedno mjesto u Glavnom odboru, odnosno trenutno Glavni odbor je popunjen sa 127 osoba, od maksimalno 128.

“Po našem statutu potrebno je da se procenat žena u tom tijelu zadovolji, međutim to je sad teško. Odavno su završeni unutarstranački izbori. Realno je da se taj procenat zadovolji kada budu redovni unutarstranački izbori i da se kroz redovnu proceduru navede koliko iz opštinskih ili gradskih odbora treba da dođe žena u Glavni odbor. Samo jedan član je ostao da se može kooptirati. Postoji eventualno mogućnost, ako bi bilo prostora i postoje članovi koji nisu više za rad, pa da se na taj način zamijene i kooptiraju, ali to je pitanje koje je regulisano Statutom”, dodaje Lukićeva.

Statut kao glavna prepreka

Upravo se na Statut pozivaju oni koji smatraju da je priča o stvaranju nove većine u Glavnom odboru pravno i proceduralno teško izvodljiva.

„To nije u skladu sa Statutom SDS. Ne može dekooptiranje uopšte biti predmet rasprave. Jedino Skupština SDS može biti sazvana kako bi neke članove GO, na nečiji prijedlog, razriješila, a druge imenovala“, izjavio je prije nekoliko dana i predsjednik Glavnog odbora SDS-a Jovica Radulović.

Prema njegovom tumačenju, Statut SDS-a ne poznaje mehanizam kojim bi postojeći članovi Glavnog odbora mogli jednostavno biti uklonjeni kako bi na njihova mjesta došli novi ljudi.

„Ako znamo da je kooptiranje veće pravo, odnosno pravo koje se nekome daje da bude član Glavnog odbora, onda niko ne može da mu pruža manje pravo, odnosno da ga dekooptira iz članstva u Glavnom odboru“, rekao je Radulović.

Upravo se iza priče o statutarnim pitanjima zapravo vodi mnogo ozbiljniji politički sukob i traži rješenje, a to je kako da se na “legalan” način zadovolje politički apetiti Draška Stanivukovića koji traži kandidaturu za predsjednika Republike Srpske.

U posljednjih dana su se u javnu raspravu uključili gotovo svi najvažniji funkcioneri SDS-a, čije poruke nedvosmisleno i javno pokazuju da su se unutar stranke formirale dvije političke struje koje različito vide budućnost SDS-a i opozicije.

Najglasniji protivnik približavanja Drašku Stanivukoviću trenutno je gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović.

Njegova posljednja objava na društvenim mrežama predstavlja možda i najžešći javni napad na lidera Pokreta Sigurna Srpska koji je došao iz vrha SDS-a.

„Draško Stanivuković sve vrijeme blefira, ‘plaši’ opozicione redove svojom kandidaturom koje se i sam plaši. Njemu nije cilj kandidatura za predsjednika, njemu je cilj krv unutar SDS-a, razbijanje najjače opozicione stranke i njeno minorizovanje, jer upravo taj put vidi kao prečicu do ostvarenja svog hira – lider opozicije“, napisao je Petrović.

U nastavku objave, Petrović tvrdi da Stanivuković zapravo nije spreman da preuzme rizik predsjedničke kandidature.

„Da je dotični siguran u pobjedu, da zna da ima najviše šansi, mislite da bi on čekao, da bi pregovarao? Ne. Proglasio bi kandidaturu i ne bi trepnuo“, poručio je Petrović.

Takvi stavovi predstavljaju direktan sudar sa dijelom SDS-a koji smatra da opozicija nema luksuz da odbacuje mogućnost okupljanja oko politički najprepoznatljivijeg opozicionog imena.

Među njima je i član Predsjedništva SDS-a Marinko Božović.

„SDS ima veliku priliku da se vrati u velikom stilu na političko nebo Republike Srpske kao najveća politička organizacija. Velika je odgovornost na SDS-u, stranci koja ne smije da pati zbog bilo čijih sujeta ili povrijeđenog ega“, rekao je Božović.

Njegova najvažnija poruka, međutim, odnosi se upravo na pitanje zajedničkog nastupa opozicije, ali i indirektne optužbe na račun druge struje unutar partije.

„Onaj ko misli da može sam, taj direktno radi za režim“, poručio je Božović.

Sličan stav zastupa i član Glavnog odbora SDS-a Daniel Jakovljević, koji se takođe oglasio u medijima, a koji smatra da bi ulazak članova Pokreta Sigurna Srpska u SDS mogao predstavljati priliku za jačanje stranke.

„Ja se iskreno nadam da ponuda Stanivukovića, da kompletan PSS uđe u SDS, još uvijek važi i da još ima nade da se na našim stranačkim organima nešto promijeni“, rekao je Jakovljević.

Njegova poruka pokazuje da dio SDS-a ne vidi Stanivukovića kao prijetnju stranci nego kao potencijalni politički resurs.

U međuvremenu došlo je i do otvorenih sukoba među pojedincima u stranci. Marinko Božović je prozvao i nekadašnjeg načelnika opštine Sokolac Milovana Cicka Bjelicu.

S druge strane, Ljubiša Petrović, takođe, otvoreno istupa, a predsjednik stranke Branko Blanuša je tokom gostovanja na RTRS rekao da bi pojedinci iz stranke mogli trpiti posljedice zbog javnog izlaska u medije.

Kako je rekao, jedna od mjera bi mogla biti da neće potpisati kandidature i kandidatske liste koje dolaze iz pojedinih gradskih I opštinskih odbora.

Zato naredna sjednica Glavnog odbora, kad god bude zakazana, vjerovatno neće odlučivati samo o sastavu jednog stranačkog organa, nego bi mogla odlučivati o političkom pravcu kojim će SDS krenuti- opstati ili nestati.

Đorđe Vujatović, gerila.info

The post Borba za većinu u Glavnom odboru SDS first appeared on Gerila.info.

Član Pokreta Sigurna Srpska Nataša Miljanović Zubac istakla je da će zadatak novog Odbora biti prikupljanje, dokumentovanje i analiza informacija o nezakonitostima, kao i upućivanje prijava nadležnim institucijama.

„Naš cilj nije da preuzimamo posao policije, tužilaštva ili sudova, već da prikupimo dokaze, dostavimo ih nadležnim institucijama i insistiramo na njihovom postupanju. Poseban akcenat biće stavljen na zaštitu izvora i svjedoka koji žele da prijave nezakonitosti“, poručila je Miljanović Zubac.

Stanivuković je svojevremeno formirao dva „radna tijela“ koja su ostala da vise u vazduhu – Tim za reviziju i Visoki savjet. Tim za reviziju osnovan je u oktobru 2021. godine. Članovi Tima bili su advokati Dario Sandić i Jovana Kisin Zagajac, kao i Sanja Vukara, Jelena Kos i Diana Cvijić. Sandić i Kisin Zagajac su primali naknadu od 1.800 KM za rad u Timu, dok su Vukara, Kos i Cvijić radili volonterski, jer su bili zaposleni u Gradskoj upravi.

Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković rekao je nakon osnivanja Tima da će on provjeravati svaki ugovor i svaku javnu nabavku. Tim je zvanično konstituisan 29. decembra 2021. godine rješenjem gradonačelnika kao Komisija za utvrđivanje stanja i zakonitosti rada Grada Banje Luke.

Krajem januara 2022. godine predstavljen je prvi izvještaj Tima za reviziju i otkriveno je da pojedini zakupci nisu plaćali naknadu za bilborde u gradu. Objavljeni su i podaci o dugovima „Akvane“ i sumnjivim aktivnostima Civilne zaštite pod upravom bivšeg šefa Mladena Ćućuna. Stanivuković je tada najavio i 2. februara podnio krivične prijave protiv Ćućuna, bivšeg načelnika Odjeljenja komunalne policije Milenka Letića, bivšeg direktora „Akvane“ Vedrana
Mitrovića i bivšeg gradonačelnika Igora Radojičića.

Početkom marta iste godine predstavljen je novi izvještaj Tima za reviziju koji se ponovo bavio „Akvanom“, renoviranjem krova Banskog dvora, ali i navodno nedozvoljenom gradnjom objekta „Kajak terase“ koji je bio u vlasništvu tajkuna Mileta Radišića. Prvi put je najavljeno ekspresno rušenje ovog ugostiteljskog objekta za kojeg su u Gradskoj upravi tvrdili da je nelegalan.

Tada je saopšteno i da je u „Akvani“ nestao ekspres restoran plaćen oko 100.000 KM, a naređeno je da se povuče garancija za izgradnju krova na Banskom dvoru samo dan pred istek roka, jer je nadležna inspekcija utvrdila da izvođač radova iste nije izvodio u skladu sa ugovorom. To je ujedno bio i posljednji „posao“ Tima za reviziju.

Tim je prva napustila predsjednica Diana Cvijić koja je ujedno i ovlašćeni revizor. U ranijim pisanjima medija, Cvijić je Tim napustila nakon 15 dana, a kao razlog je navođeno i potpisivanje Aneksa 4 kojim su gradonačelnik i gradski menadžer Bojan Kresojević „olakšali“ gradsku kasu za 329.999 KM. Novac je odobren firmi ,,Kozara putevi’’ za radove na već završenom mostu u Srpskim Toplicama. Sandić je prije dvije godine tužio Gradsku upravu zato što mu nije isplatila dvije naknade dok je bio član Tima za reviziju.

Most u Srpskim Tolicama bio je okidač za i za odlazak iz Tima advokatice Jovane Kisin. Ona je tada na jednom od sastanaka rekla da je pregovaranje koje je dovelo do nove isplate izvođaču radova bilo protiv interesa Grada kao i da su svi pravni argumenti bili na strani Grada.

„To je iznos koji su mi ostali dužni za dva mjeseca 2022. godine. Dva ili tri mjeseca sam u početku radio bez naknade. Onda su rekli kako bi naš rad trebao da se plati, jer smo sjedili po nekoliko sati u Gradskoj upravi i analizirali dokumentaciju. Ta dva mjeseca nikada nisu plaćena“, rekao je Sandić tada za GERILU.

Stanivuković je u novembru 2021. godine formirao Visoki savjet koji do danas nije uradio gotovo ništa. I ne samo da Savjet nije uradio ništa, nego se nije sastao duže od tri godine i veliko je pitanje da li on danas uopšte i postoji. Podsjećamo, riječ je bila o savjetodavnom tijelu koje je, kako se tada pisalo i govorilo,
jedinstveno po svojoj formi i fuknciji i prvo je takve vrste u Banjoj Luci. Članovi Savjeta bili su

Duško Pevulja (profesor na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci), Dejan Savić (vaterpolista), Miodrag Stojković (genetičar), Zdravko Miovčić (filozof i komparativist), Miodrag Zec (profesor), David Mastikosa (kompozitor), Snježana Mrđa Badža (inženjer arhitekture), Nataša Tešanović (novinar, urednik i bivši direktor ATV-a), Aleksandra Mušić (košarkašica), Radoslav Rade Savić (dugogodišnji radnik u sportskim organizacijama), Ljilja Čekić (glumica), Miljka Brđanin (glumica), Aleksandar Čavić (demograf).

Na početku rada Savjeta predloženo je, između ostalog, objavljivanje enciklopedije ili leksikona Banje Luke, ali ta je ideja ostala mrtvo slovo na papiru. Demograf Aleksandar Čavić kazao je ranije da Savjet nikada nije imao čak ni plenarne sastanke. On kaže da su se jednom ili dva puta godišnje održavali sastanci, ali i to se, kako ističe, prorijedilo.

„U zadnje vrijeme nije bilo nikakvih sastanaka. Ja sam radio na strategiji demografskog razvoja grada. Ona je usvojena na Skupštini Grada, ali ne znam da li je provedena. Koliko je meni poznato, nije imenovan tim za provođenje te strategije. Bila je to jedina takva strategija neke lokalne zajednice na zapadnom Balkanu“, rekao je Čavić.

Prema našim informacijama, Stanivuković se sa članovima Savjeta posljednji put sastao 31. marta 2022. godine. Stanivuković je upravo tada strategiju demografskog razvoja grada označio kao jedan od najvažnijih zadataka Savjeta, kao i Urbanistički plan.

Goran Dakić, Gerila info

The post Stanivukovićevi odbori i savjeti ni na nebu, ni na zemlji first appeared on Gerila.info.