Tužioci Miodrag Bajić, Dragica Glušac, Želimir Lepir, Gordana Mijatović, Slavica Matijaš, Željka Radović, Mladen Simić, Vesna Demonjić, Slavojka Malinović i ostali prijavljeni su zbog sumnje da su kao organizovana grupa izvršili više krivičnih djela s namjerom da ne gone odgovorne za kriminal u Republici Srpskoj po prijavama i službenoj dužnosti, odnosno da ne gone odgovorne za ubistvo Srđana Kneževića, Željka Markovića, Riste Jugovića, Milana Vukelića, Davida Dragičevića i drugih i da ne provjeravaju i istražuju kriminal o krađi struje, nenaplaćivanju javnih prihoda, gradnji puteva, eksploataciji šljunka, javnim nabavkama, partijskom zapošljavanju i drugi kriminal koji je otkriven u revizorskim izvještajima.

Kako se nadalje navodi u saopštenju CHP, protiv glavnog republičkog tužioca Mahmuta Švrake podnesena je prijava zbog nekorištenja ovlaštenja iz člana 9 i 20 Zakona o tužilaštvima u slučajevima kada su okružna tužilaštva neefikasno i nezakonito postupala u namjeri da zaštite odgovorne za kriminal, a posebno kada nisu gonili odgovorne za kriminal iz revizorskih izvještaja koje im je Republičko javno tužilaštvo dostavljalo na postupanje.

CHP od skupštinskog odbora za politički sistem i pravosuđe, parlamentarne istražne komisije i Ministarstva pravde traži da hitno obezbijede zakonske i sistemske uslove za postupanje po ovoj prijavi, s obzirom na to da tužilaštva u kojima se na funkcijama nalaze odgovorni za kriminal ne mogu sami sebe krivično goniti.

Istovremeno, predlažu se izmjene zakona o VSTV-u BiH, tužilaštvima i krivičnom postupku koje bi podrazumijevale demonopolizaciju tužilaštava u oblasti krivičnog gonjenja, tako da posebna tijela, građani, njihova udruženja i oštećeni imaju mogućnost krivičnog gonjenja, kao i da se tužioci biraju na izborima s ograničenim mandatom, te da se uspostavi visoki tužilački savjet i da prestanu funkcije sadašnjih tužilaca zbog povezanosti i uticaja kriminalnih struktura na njihov rad.

“Ove promjene su conditio sine qua non borbe protiv kriminala, bez kojih nema vladavine prava, zaštite osnovnih društvenih vrijednosti, normalnosti i perspektive”, navodi se u saopštenju, koje potpisuje predsjednik CHP-a Momir Dejanović.

The post Podnesena prijava protiv tužilaca u Banjaluci zbog nepostojanja borbe protiv korupcije first appeared on Gerila.info.

Umjesto da navede konkretne razloge u obrazloženju svoje odluke, Gluščeva se nije ni osvrtala na krivična djela za koja se prijavom teretila Vidovićeva, već je detaljisala o poreskim dužnicima koji nisu ni bili prijavljeni, objavio je portal eTrafika.

Sagovornici našeg portala ističu da u slučaju kada se predmetni tužilac ne bavi radnjama okrivljene i obilježjem bića krivičnog djela već radnjama trećih lica koja niti su prijavljena, niti su u vezi sa radnjama prijavljene, riječ je o zloupotrebi ovlašćenja.

Inače, Vidovićevu je u aprilu 2018. godine prijavio SDP, dok je još bila na prethodnoj funkciji, zbog toga što nije uradila ništa da naplati 250 miliona maraka poreskih dužnika u Republici Srpskoj. Vidovićevu kao šeficu Poreske uprave RS teretili su za: Neprijavljivanja krivičnog djela ili učinioca iz člana 332 Krivičnog zakonika RS, Zloupotrebe položaja odgovornog lica iz člana 249 KZ RS i Zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja iz člana 315 KZ RS.

Prijava zbog duga od 250 miliona KM

“Zora Vidović iz Srpca je direktorica Poreske uprave RS i to od 2011. godine. Ista je na čelu institucije koja se bavi obračunom i naplatom poreza. Prema podacima same Poreske uprave, na čijem je čelu, sa danom 1. martom 2018. godine dug poreskih obveznika iznosi cca 250.000.000 KM”, istaknuto je u krivičnoj prijavi protiv aktuelne ministarke finansija.

Imajući u vidu, dodaje se dalje u prijavi, da je ovaj podatak objavila Poreska uprava RS i sačinila tabelu sa poimenično navedenim dužnicima i iznosima duga, jasno je da je Zora Vidović kao direktorica Poreske uprave upoznata sa neobračunavanjem, neuplaćivanjem i neprijavljivanjem poreza tačno navedenih i poznatih pravnih i fizičkih lica, a koje radnje predstavljaju krivično djelo.

“Ovakvim postupanjem prijavljena je svojim nečinjenjem omogućila trećim licima da steknu protivpravnu imovinsku korist. Takođe, ona ima saznanja da poreski dužnici nisu izvršili prijavu milionskih poreza, te nije preduzela ništa u pogledu naplate ovih potraživanja – niti je prijavila iste za krivična djela, iako je imala saznanja o njima, niti je iskoristila svoje zakonsko ovlašćenje da naplati poreze od tačno poznatih lica”, navedeno je u prijavi.

Imajući u vidu da neprijavljivanje poreza predstavlja krivično djelo iz članova 264, 265 i 267 Krivičnog zakonika RS, u prijavi se konstatuje kako je “jasno da je prijavljena neprijavljivanjem krivičnih djela počinila krivično djelo iz člana 332 KZ RS”.

“Shodno navedenom jasno je da je prijavljena počinila krivična djela i iz člana 332, 249 i 315 KZ RS te predlažemo da protiv nje, nakon provedene istrage, podignete optužnicu”, napisano je u krivičnoj prijavi.

Nakon “lutanja” spisa, Gluščeva obustavila istragu

Nakon višemjesečnog “lutanja” po pravosudnim institucijama, krivična prijava je od Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka konačno stigla u nadležnost Republičkog javnog tužilaštva, tačnije u ruke republičke javne tužiteljke Dragice Glušac.

Ona 2. marta ove godine, kako saznaje naš portal, donosi odluku o obustavi istrage protiv Zore Vidović. Ono što je najzanimljivije kako smo već naveli, jeste da se Gluščeva nije ni osvrtala na krivična djela za koja se prijavom teretila Vidovićeva, već je detaljisala o dužnicima.

Tako, u naredbi o nesprovođenju istrage, konstatuje kako ne postoji niti jedan dokaz da je prikazani dug od 250 miliona maraka poreskih obveznika povezan sa namjerom da se izbjegne plaćanje poreza, niti je pomenuti dug nastao izvršenjem krivičnog djela „Utaja poreza“?!

Ona zatim zaključuje kako se u radnjama trećih lica, odnosno dužnika, ne može utvrditi da su počinili krivična djela, slijedi i da Vidovićeva tako nije mogla počiniti krivično djelo – „Neprijavljivanje krivičnog djela ili učinioca“.

Republička javna tužiteljka dalje konstatuje da nema ni elemenata zloupotrebe službenog položaja, jer konstatovanjem ukupnih podataka o poreskim dužnicima, Vidovićeva nije mogla ostvariti imovinsku korist.

„Imajući u vidu da je Zora Vidović prijavljena zbog osnova sumnje da je izvršila krivična djela u svojstvu direktorice Poreske uprave RS, to se u konkretnom slučaju ne mogu primijeniti odredbe Krivičnog zakonika RS koje propisuju krivično djelo ’Zloupotreba odgovornog lica’, a iz razloga što izvršilac navedenog krivičnog djela, može biti samo lice koje vrši određen krug poslova u upravljanju i djelovanju subjekata privrednog poslovanja“, navodi se u naredbi o nesprovođenju istrage a koja je u posjedu redakcije eTrafike.

Za razliku od odgovornog lica, dodaje se dalje u naredbi, službeno lice djeluje u organima uprave i drugim organima i pravnim licima, kojima su povjerena javna ovlašćenja obavljajući svoje službene funkcije, tako da se iz sadržaja krivične prijave može zaključiti da je ona podnesena zbog Krivičnog djela „Zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja“.

„Tako da je nesporno utvrđeno da se u radnjama prijavljene ne ostvaruju obilježja ni bilo kojeg drugog krivičnog djela imajući u vidu da je krivično djelo ’Zloupotreba odgovornog lica’ propisano kao krivično djelo supsidijarnog karaktera, odnosno da se odgovornost za ovo djelo može utvrđivati isključivo ukoliko u radnjama osumnjičenog lica nisu ostvarena obilježja nekog drugog krivično djela“, navela je Gluščeva.

Pritužba na odluku o obustavi istrage

Nakon odluke Republičkog javnog tužilaštva uslijedila je pritužba, ali u skladu sa važećim zakonskim propisima i o pritužbi će odlučiti isti oni koji su donijeli odluku o nesprovođenju istrage protiv Vidovićeve.

“Predmetna tužiteljka u potpunosti zanemaruje svoju ulogu i nadležnosti koje su joj utvrđene krivičnim zakonodavstvom već pravi konstrukcije kako bi bezuslovno prijavljenu isključila iz postojanja bilo kakve odgovornosti. Naime, tužiteljka nigdje ne utvrđuje radnje prijavljene niti iste radnje povezuje sa bićem obilježja krivičnog djela, već sve vrijeme tvrdi kako treća lica nisu počinila krivično djelo i kako treća lica nisu optužena niti okrivljena, te kako nema dokaza da su treća lica počinila krivična djela“, navodi se u pritužbi.

U krivičnoj prijavi je, dodaje se dalje, jasno navedeno da zbog radnji prijavljene treća lica nisu ni odgovarala, jer Zora Vidović je to lice koje je trebalo da pokrene postupke prinudne naplate i krivične postupke protiv lica koja ne plaćaju porez.

„Međutim, postupajuća tužiteljka vješto koristi svoje pravo da ne utvrdi ništa i da obustavi istragu, odnosno da istu ne provodi, a imajući u vidu da poslije izjavljivanja pritužbe samo treba da na kolegijumu iznese svoje viđenje predmeta, jer nikog drugog od tužilaca ne interesuje baš njezin predmet, te da se pritužba odbije i predmet završi, jer nema nikakve druge mogućnosti da se poslije toga vodi bilo kakav postupak. Međutim, podnosilac prijave je istrajan u namjeri da dokaže i pokaže da je direktorica Poreske uprave počinila krivična djela i da ista treba da odgovara, a ne da bude nagrađena i postavljena za ministarku finansija“, navodi se dalje u pritužbi.

Tužiteljka, dodaju, utvrđuje da nema dokaza da su najveći poreski dužnici počinili bilo kakva krivična djela sa namjerom da izbjegnu plaćanje poreza, niti je dokazano da navedena lica nisu uplatila iznose obračunatog poreza.

„Da je tužiteljka imalo savjesna i stručna ona bi provela istragu i baš tu činjenicu utvrdila – da lica nisu ništa uplatila, a da Zora Vidović ništa nije učinila po tom pitanju i to bi bio dovoljan razlog i dokaz za optuženje. Međutim, tužiteljka se ponaša kao sudija u parničnom postupku i traži da joj podnosilac prijave dokaže sve svoje tvrdnje. Imajući u vidu da Poreska uprava ne dostavlja nikakve podatke trećim licima, jasno je da je tužilac bio dužan da putem istrage pribavi ove podatke i dokaze. Međutim, tužiteljka to nije uradila i time je povrijedila odredbe Zakona o krivičnom postupku“, zaključuje se u pritužbi.

Tužioci zloupotrebljavaju svoja ovlašćenja

Advokat Dario Sandić iz Banjaluke komentarišući naredbu o obustavi istrage protiv Zore Vidović, ističe da postojeći zakonski okvir u krivičnom zakonodavstvu omogućava tužiocima da zloupotrijebe svoja ovlašćenja i da obustavljanjem istrage onemoguće procesuiranje lica koja su počinila krivična djela.

“U konkretnom slučaju je vidljivo da se predmetna tužiteljka nije bavila radnjama okrivljene i obilježjem bića krivičnog djela već radnjama trećih lica koja niti su prijavljena, niti su u vezi sa radnjama prijavljene” istakao je Sandić za eTrafiku.

Takođe, dodaje naš sagovornik, o izjavljenoj pritužbi na odluku o obustavi istrage odlučuje isti organ koji je odlučio i o krivičnoj prijavi, tako da ne treba očekivati drugačiju odluku.

“Poslije ovog ne postoji niti jedan pravni mehanizam kojim bi se mogla ispitati, odnosno preispitati odgovornost prijavljene, jer predmet ne može doći na sud, bez prethodno podignute optužnice, a koji je jedini nadležan za utvrđivanje odgovornosti za izvršeno krivično djelo”, smatra banjalučki advokat.

Dodaje i kako bi zanimljivo bilo vidjeti koliko je naredbi o obustavi istrage doneseno po prijavama protiv lica koja obavljaju javne funkcije, te koji su to tužioci koji su takve odluke donosili.

“Statistika ponekad zna biti jako surova i jasna, kao i objektivna, za razliku od predmeta statističke obrade”, zaključio je Sandić.

Katastrofalan rad

Profesorica Ekonomskog fakulteta u Banjaluci i narodna poslanica Jelena Trivić rekla je da je po njenom mišljenju rad Poreske uprave na čelu sa Zorom Vidović bio katastrofalan u smislu nenaplaćenih poreza i doprinosa.

„Tada se ušlo u jednu politiku dužničke psihologije. Smatralo se kao da je normalno da postoje tolika dugovanja prema Poreskoj upravi“, kaže Trivićeva za eTrafiku.

Ona je dodala da se sa tim velikim dugovanjima onda ulazilo u reprograme, pa u reprograme reprograma. Ističe da su to radile javne institucije i da im se sve tolerisalo.

„Kao i kod dosta drugih stvari u našoj zemlji, i ovdje imamo paradoksalnu situaciju. Umjesto da se loši direktori smjenjuju, oni se nagrađuju. Zora Vidović umjesto da više nije u političkom životu ona je završila na mjestu ministarke finansija“, pojašnjava naša sagovornica.

Prema njenim riječima, to je dokaz da je Vidovićeva radila dobro za neke interesne krugove.

„A to što nije radila za opšte dobro ispada da nema veze. Da li u njenom radu ima elementa krivičnog djela, to ne znam jer nisam pravnica. Ono što znam jeste da je u njenom mandatu bio katastrofalan rad Poreske uprave, a koji je nastavljen i sa dolaskom novog direktora. Vidovićeva je na novoj funkciji u ministarstvu, ali i dalje vuče konce“, smatra Jelena Trivić.

Podizanje kredita umjesto naplate dugovanja

Dugovanja koja RS nije naplatila u međuvremenu su se popela na oko 262 miliona maraka. Sa druge strane, kako bi se izborili sa posljedicama izazvanim virusom korona, RS se zadužuje kod domaćih i svjetskih kreditora te čeka pomoć drugih zemalja.

Ubjedljivo najveći dužnik je UKC RS sa oko 68 miliona maraka te bolnica u Gradišci (14 miliona KM), “Produkt-co” (10,1 milion KM), “Makro prom” (8,7 miliona KM), “Medicinska elektronika” (7,4 miliona KM), “Normal” (5,4 miliona KM), “Farmland” (4,8 miliona KM), “Živinarstvo Savić” (4,7 miliona KM), “Mermer” (4,2 miliona KM), “Stočar” (3,9 miliona KM), “Bosna” (3,6 miliona KM) itd.

Pored toga što se za vrijeme mandata Vidovićeve u Poreskoj upravi poreski dug Srpske značajno uvećeo, vršena su i sporna zapošljavanja, prije svega politički podobnih osoba, dok su na rukovodeće pozicije često postavljani ljudi koji nisi imali iskustva u radu poreskih organa, bez odgovarajuće stručne spreme, a zapošljavana su i djeca političkih funkcionera. Vrlo je bitno napomenuti da je dug zdravstevnih ustanova prije devet godina, kada je Vidovićeva postala direktorica Poreske, bio zanemarljiv.

Nakon dva mandata na čelu Poreske uprave, Vidovićeva je na čelu Ministarstva finansija u Vladi Republike Srpske zamijenila Zorana Tegeltiju, aktuelnog predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.

Izvor:eTrafika

The post Krivična prijava protiv Zore Vidović odbačena bez adekvatnog obrazloženja! first appeared on Gerila.info.

Sagovornici eTrafike, zaposleni u više pravosudnih institucija sa sjedištem u Banjaluci, ističu da pravosuđe polako preuzima primat kada je u pitanju nepotizam u odnosu na druge državne institucije, te dodaju da se povećava broj tužilaca i sudija čija su djeca u istim institucijama.

„Imate situaciju, posebno u Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka, gdje su zaposlena djeca sudija banjalučkog Okružnog suda, ali i tužilaca Republičkog javnog tužilaštva. Glavni tužilac Želimir Lepir prvo je primio kao stručnog saradnika sina jednog od svojih tužilaca, a kada se to pročulo na vrata su mu pokucali i sudije i tužioci sa sjedištem u Banjaluci“, prepričava sagovornik našeg portala.

Prije dvije godine objavljena su dva konkursa u razmaku od svega šest mjeseci, dodaje on, sve kako bi se udovoljilo roditeljima zaposlenim na odgovornim funkcijama.

„Niko ne zamjera roditeljima da čine dobro za svoju djecu, ali ovdje govorimo o pravosudnim institucijama. Ovo je katastrofalna situacija u pravosuđu Republike Srpske, a posljedice ćemo tek osjetiti u narednom periodu, jer će ova djeca jednog dana biti tužioci, odnosno sudije, pa već sada možemo pretpostaviti kako će raditi u svom poslu, kada su ih već u startu naučili na koji način se dolazi do zaposlenja“, prepričava naš sagovornik.

Istraživanje našeg portala otkrilo je da su kompletne porodice pojedinih advokata, tužilaca i sudija zaposlene u pravosudnim institucijama.

Na državnom budžetu najviše ima porodice poznatog banjalučkog advokata Vladimira Raosavljevića. Tako je njegova supruga Mirjana sudija Višeg privrednog suda u Banjaluci; kćerka Marina Raosavljević, sudija u Osnovnom sudu Banjaluka; kćerka Jelena Raosavljević radi u Agenciji za bankarstvo Republike Srpske; kćerka Katarina Raosavljević u Centru za besplatnu pravnu pomoć i sin Predrag Raosavljević, u Instituciji ombudsmana BiH.

Sin Živane Bajić, republičkog javnog tužioca, Igor Bajić, stručni je saradnik u banjalučkom Okružnom tužilaštvu a njihov porodični prijatelj Aleksandar Maričić – stručni saradnik u Republičkom javnom tužilaštvu.

Sin Branka Mitrovića, republičkog javnog tužioca, Danko Mitrović, stručni je saradnik u Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka, a sin Srđana Force, sudije Okružnog suda Banjaluka, Aleksandar Forca, stručni saradnik u Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka. Sin Jovana Čizmovića, počasnog predsjednika Advokatske komore Republike Srpske, Miloš Čizmović, sudija je Osnovnog suda Banjaluka.

Kćerka Obrena Bužanina, sudije Vrhovnog suda Republike Srpske, Milana Bužanin, stručna je saradnica u Republičkom javnom tužilaštvu – Posebno odjeljenje za organizovani kriminal, najteže oblike privrednog kriminala i korupciju, dok je druga kćerka Jovana stručna saradnica u Osnovnom sudu Banjaluka.

Kćerka Dragice Glušac, republičkog javnog tužioca, Željka Glušac Babić, stručni je saradnik u Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka. Sin Drene Marin, sudije Okružnog suda u Prijedoru, Stefan Radić, stručni je saradnik u Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka.

Kćerka Gorjane Popadić, sudije Vrhovnog suda Republike Srpske, Ana Popadić, stručni je saradnik u Osnovnom sudu Banjaluka. Kćerka Biljane Tomić, sudije Vrhovnog suda Republike Srpske, Staša Tomić, sudija je Okružnog privrednog suda Banjaluka.

U banjalučkom Okružnom sudu rade kćerke dvojice sudija. Jedna je Tamara Bukić-Mihajlović, čiji je otac, Amor Bukić, sudija Ustavnog suda Republike Srpske, a druga Tatjana Ikanović, kćerka Veljka Ikanovića, sudije Vrhovnog suda Republike Srpske. Mjesto u ovoj pravosudnoj instituciji pronašla je i Sara Brković, kćerka Svjetlane Brković, tužioca u Republičkom tužilaštvu Republike Srpske, Branimir Ćurković, nećak Strahinje Ćurkovića, sudije Vrhovnog suda Republike Srpske te Svjetlana Balaban, kćerka bivšeg predsjednika Okružnog suda Banjaluka, advokata Nenada Balabana.

U banjalučkom Okružnom sudu rade i Jelena Grahovac, rođena Popović, kao i Jelena Popović, rođena Marković, kćerka i snaha Vite Popovića, bivšeg dekana banjalučkog Pravnog fakulteta i Ombudsmana BiH, koji je godinama bio jedan od najuticajnijih ljudi u pravosuđu Republike Srpske.

Takođe, mediji su ranije izvještavali da je prije dvije i po godine kao stručni saradnik u Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka zaposlen sin tužioca Živane Bajić, Igor Bajić. Mjesto u pravosudnoj instituciji pronašla je i Sara Brković, kćerka Svjetlane Brković, tužioca u Republičkom tužilaštvu Republike Srpske, te Vlatka Tegeltija, bivša supruga Milana Tegeltije, predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine. Naravno, ovo nisu svi slučajevi gdje članovi iste porodice rade u pravosuđu Republike Srpske.

Direktorica Transparency international BiH Ivana Korajlić ističe za eTrafiku da se ovdje radi o slučajevima da se djeca moćnika prvo zapošljavaju na administrativne funkcije i tako uvode u pravosuđe mimo onih standardnih procedura koje važe za imenovanje tužioca, sudija i stručnih saradnika.

„Kada je riječ o administrativnim funkcijama, tu ne postoje transparentne procedure zapošljavanja i omogućava se ta vrsta nepotizma. Osim toga, u dosta slučajeva nema uopšte provođenja konkursa, nego se direktno dovode na posao“, kaže Korajlićeva.

Pojasnila je da se na taj način na mala vrata rodbina nosioca pravosudnih funkcija uvodi u pravosuđe.

„To im onda omogućava da kasnije zbog iskustva rada u tim institucijama imaju prednost da lakše napreduju na druge pozicije. Tako se praktično zaobilaze procedure“, pojašnjava direktorica TI.

Prema njenim riječima to nije samo slučaj u pravosuđu, tako je u cijelom javnom sektoru.

„Tako funkcioniše zapošljavanje ne samo po rodbinskoj, nego i po stranačkoj osnovi. Svako koristi svoju poziciju da zaposli članove svoje porodice, koristeći nedostatke u samim konkursnim procedurama“, rekla je Ivana Korajlić.

Oko problema sa nepotizmom u pravosuđu Republike Srpske razgovorali smo i sa političkim analitičarom Markom Šukom koji naglašava da je pravna država osnova napretka i razvoja društva.

„Sporost, korumpiranost i aljkavost pravosudnog sistema jedna je od glavnih kočnica razvoja i napredovanja. Kako se može očekivati ulaganje novca u Republiku Srpsku od stranih ali i domaćih investitora i privrednika kada ne postoji sigurnost u brzo i nepristrasno vođenje sudskih sporova i kada nema sigurnosti u nepovredivosti vlasništva. Kada je potrebna politička veza ili kada je neophodno dati mito da bi se ubrzalo sudsko odlučivanje, a da i ne govorimo o korupciji da bi se spor riješio u nečiju korist“, ističe Šuka.

Prema njegovim riječima, sve ovo ima korijen u negativnoj selekciji. U izboru ljudi ne prema sposobnosti, već prema podobnosti.

„U vrhu te podobnosti, pored stranačke, nalazi se srodnička podobnost. Pa tako kao što i sami kažete, veliki broj sudija, tužilaca i advokata svoju djecu zapošljava u institucijama u kojima oni rade, gdje su im često upravo oni nadređeni. Tu najveći problem predstavlja porazna činjenica da to nikome od njih nije nemoralno ni pogrešno“, kaže Šuka.

Dodaje da nije naravno ovakav slučaj samo u pravosuđu, ono je poseban problem zbog posljedica i zbog činjenice da je ono mjesto gdje se protiv korupcije bori, gdje se ona suzbija i sankcioniše.

„Ta vrsta nekog ’neo feudalnog’ naslijeđivanja radnih mjesta, po principu ’sa oca je ostalo sinu’, prisutno je i na univerzitetima, gdje djeca brane doktorske disertacije kod roditelja, pa postaju njihovi asistenti, a ima i slučajeva da sjede u istoj kancelariji otac, majka i sin. Kada to imamo u vidu, onda je manje iznenađenje to što se ta matrica spušta na sve oblasti i pokriva sve budžetske korisnike. Tako čistačica u državnoj službi smatra da ima puno prvo da je, kada ode u penziju, na tom mjestu naslijedi kćerka, ili poštar koji odlazeći u penziju mirne savjesti to mjesto ostavlja sinu“, pojašnjava naš sagovornik.

Kaže da je svima poznat neki primjer gdje čovjek koji treba u penziju taj odlazak odlaže dok god ne nađe način da na to mjesto „ubaci” sina ili kćerku, koji eto „završavaju školu i to im pripada”.

„Sve to ide toliko daleko, da kada se ne ostvare te ideje o nasljednom radnom mjestu ljudi se osjećaju prevarenim i misle da im je učinjena nepravda. Nedavno se u medijima pojavilo pismo nekog mladića koji se javno žali što nije dobio posao u opštini iako je tu radio njegov otac“, dodao je na kraju Šuka.

Izvor: eTrafika

The post Nepotizam i renesansa: Sve više porodičnih klanova vlada pravosuđem Srpske first appeared on Gerila.info.

Adresa: Kajmanska ostrva

Udruženje malih akcionara „Spas Pivare“ prije četiri godine podnijelo je Specijalnom tužilastvu Republike Srpske krivičnu prijavu protiv „Altima Global Special Fund LTD“ sa sjedištem na Kajmakanskim ostrvima i „Altima UK Value Investment Limted“ sa sjedištem takođe na Kajmakansim ostrvima i Nikolasa Penija za nezakonito poslovanje i pranje novca.

Akcionari su u prijavi naveli da su ih vlasnici oštetili za 22 miliona KM, tako što su veći dio kapitala preduzeća prebacivali na račune na Kajmakanskim Ostrvima, gdje je sjedište firme „Altima“ jednog od većinskih vlasnika, a pivaru doveli do propasti.

Specijalno tužilaštvo RS, nakon što je analiziralo krivičnu prijavu, odlučilo je da cijeli slučaj 17. avgusta 2015. godine prebaci u Sarajevo. Predmet je dvije godine stajao u Tužilaštvu BIH. I državno tužilaštvo je analiziralo sve ono što su mali akcionari naveli u prijavi i odlučili da to nije u njihovoj nadležnosti.

Predmet su vratili ponovo u Banju Luku. Tačnije, na adresu Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala smatrajući da se radi o krivičnim dijelima iz nadležnosti Republičkog javnog tužilaštva. Zaključili su da se radi o krivičnim djelima zloupotrebe ovlašćenja u privredi, nesavjesnog poslovanja, pranja novca, zloupotrebe službenog položaja ili ovlašćenja i nesavjesnog rada u službi.

Zanimljivo je da je Republičko javno tužilaštvo predmet prvobitno prebacilo Tužilaštvu BIH smatrajući da to nije u njihov nadležnosti. Nakon što im je predmet ponovo vraćen ipak su odlučili da se pozabave Banjalučkom pivarom, ali su samo zaključili da neće sprovoditi istragu. Naprasno su donijeli odluku da u podnesenim prijavama, pratećoj dokumenatciji i prikupljenim obavještenjima nema osnova sumnje da su prijavljeni počinili navedena krivična djela.

– U postupku razmatranja osnovanosti navoda podnesene prijave kojima se, između ostalog, ukazuje na određene nepravilnosti, odnosno nezakonite radnje koje su navodno počinili „Altima Global Special Fund LTD“ sa sjedištem na Kajmakanskim ostrvima i „Altima UK Value Investment Limted“ sa sjedištem na Kajmakanskim ostrvima, Nikolas Peni i NN lica, odnosno za koje podnosilac prijave pretpostavlja da su isti počinili, nesporno ukazuje da su izneseni samo paušalni i neargumentovani zaključci, bez konkretnih opisa radnji kojim bi se potkrijepile navedene tvrdnje – navedeno je u naredbi o obustavljanju istrage Republičkog javnog tužilaštva.

Kuzmanović: Tužilaštvo štiti lopurde

Predstavnici Udruženja malih akcionara „Spas Pivare“ sa dokazima koji, kako tvrde, ništa ne znače domaćim pravosudnim institucijama ići će u Strazbur. Predsjednik Udruženja malih akcionara „Spas Pivare“ Neda Kuzmanović za IZVOR kaže da je više nego očigledno da „Tužilaštvo štiti lopurde“. Vlasnici Pivare su, dodaje ona, ovo preduzeće uzeli bez ijednog pfeniga. Nisu ništa platili, a 22 miliona KM su prebacili na Kajmakanska Ostrva.

– Nisu platili 23 miliona maraka za otkup Pivare. Ovo je dokaz da se našim pravosudnim institucijama ne treba obraćati. Pošto je ovo lopovluk, imam namjeru da idemo u Strazbur. Prije devet godina imala sam 113.983 akcija. Kasnije su mi to umanjili i ostalo mi je 9.931 akcija. Oni su to uzeli kao pokriće gubitka. Napravili su gubitak da bi uzeli naše akcije. Veliki igrači su u to bili upleteni. Ni tadašnja vlast nam ništa nije pomogla – kaže Kuzmanović.

Udruženje malih akcionara „Spas pivare“ je svojevremeno tražilo sastanak u Vladi Srpske sa tadašnjom premijerkom Željkom Cvijanović. Namjera im je, kako kažu, bila da i Željki Cvijanović dokumentovano ukažu na niz propusta u milionskoj privatizaciji ovog strateškog preduzeća i nekadašnjeg banjalučkog giganta.

Očekivali su datum sastanka sa premijerkom, ali dobili su pismeni odgovor da se obrate ni manje ni više nego Ministarstvu poljoprivrede koje je postalo nadležno za Pivaru. Međutim, u Ministarstvo poljoprivrede kažu da nemaju nikakve ingerencije kada je u pitanju Banjalučka pivara, odnosno njena privatizacija.

Mali akcionari su u krivičnoj prijavi naveli da su firme sa Kajmakanskih Ostrva 2005. godine na nezakonit način, novcem sumnjivog porijekla, kupili dio državnog kapitala Banjalučke pivare – „Altima Global Special Fund LTD“ 39,36 odsto, a „Altima UK Value Investment Limted“ 26,48 odsto kapitala. Radi se o povezanim pravnim licima sa sjedištem na Kajmanskim Ostrvima, dok su Nikolasa Penija optužili da je nezakonitim poslovanjem oštetio budžete Srpske i BiH.

U momentu kupovine državnog kapitala ukupan akcionarski kapital Pivare iznosio je 65,2 miliona KM. Šest godina kasnije, 2011. godine, gubitak u iznosu od 59,5 miliona maraka pokriven je na teret kapitala. Time je kapital smanjen na 5,7 miliona maraka. U 2011. godini iskazan je gubitak u iznosu od pet miliona maraka, čime je kapital sveden na 687.379 KM.

Dalje se navodi da dvije firme sa Kajmanskih Ostrva nisu ispoštovale Ugovor o prodaji državnog kapitala u Banjalučkoj pivari od 28. maja 2005. godine, jer nisu stvoreni uslovi za dugotrajan i stabilan rast i razvoj preduzeća, već je preduzeće svedeno na servis nekolicine uvezanih lica koja su se enormno obogatila na račun budžeta RS i BiH.

Banjalučka pivara je svojevremeno imala oko 4.500 malih akcionara, a danas ih je svega nekoliko. Ruža Kuzmanović je u Banjalučkoj pivari radila 33 godine. Za naš portal je ispričala kako je izgubila gotovo sve akcije i na koji način su prevareni mali akcionari.

– Preko 4.000 malih akcionara je oštećeno. To je sve bilo organizovano. Godinama se išlo na to da se uništi radnička klasa. Ja sam imala oko 62.000 akcija. Oni su to nama gotovo sve uzeli u svoje vlasništvo, u korist kapitala. Mi više ne raspolažemo time. Oni su zakonski pokrili sebe, jer im je na ruku išao sistem. Birali su sva sredstva. Istini za volju, male akcionare niko nije zaštitio. Tužilaštvo je sve skinulo sa sebe – kazala je Kuzmanović.

Glušac d.o.o.

Zanimljivo je da je naredbu o obustavljanju istrage potpisala Republički javni tužilac Dragica Glušac za čije se ime vežu brojne afere. Glušac je bila tužilac Tužilaštva BiH koja je vodila istragu protiv Kemala Čauševića. Glušac je bila i tužilac u predmetu Vlado Delić i drugi u kojem se optuženima sudi za organizovani kriminal u vezi sa carinskim prevarama, pranjem novca i teškom krađom.

Glušac je za tužioca BiH imenovana 2010. godine i za to vrijeme je odgovorna za propast akcije „Stoka“ i slučaja „Gibraltar“ (marketinška afera teška pet miliona KM). U septembru 2016. godine, odlukom predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Milana Tegeltije, prebačena je u Republičko javno tužilaštvo.

Izvor.ba

The post DESET GLADNIH „NEKTARA“: Obustavljena istraga protiv Nikolasa Penija first appeared on Gerila.info.