Rekao je ovo u jednom intervjuu objavljenom u novembru 2018. godine bivši predsjednik Srpske Dragan Čavić, objašnjavajući razloge zašto je NDP, čiji je tada bio lider, napustio opozicioni blok koji je godinama činio sa SDS-om i PDP-om. Dogovor o kojem u prethodnoj izjavi govori je sklopljen i to sa višedecenijskim političkim neistomišljenikom Miloradom Dodikom i njegovim SNSD-om, a Čavić suprotno rečenom, tri mjeseca kasnije, sjeda u fotelju direktora Elektrokrajine, na kojoj se nalazi i danas. Istovremeno, njegova stranka gotovo pa nestaje sa političke scene Srpske, ali Čavić ne traži nove modele kako bi zadržao članstvo već se u decembru 2022. godine povlači i partiju prepušta Bojanu Šapuriću iz Trebinja.

Opozicione stranke su napuštali brojni funkcioneri poput Nenada Stevandića, Obrena Petrovića ili Darka Banjca a buduća izborna izjašnjavanja su pokazala da im glasači to i nisu previše zamjerili. Naprotiv, njihova uloga na političkoj sceni Srpske je rasla, isto kao i broj birača koji im je davao povjerenje. Međutim, sa NDP-om se dogodilo suprotno. Nakon što su prešli u „zagrljaj“ SNSD-a, birači su ih masovno napustili.

Iza odluke o prelasku u vladajuću koaliciju su stali svi članovi tadašnjeg Predsjedništva stranke, osim Krste Jandrića. On je kao poslanik u Narodnoj skupštini RS nastavio djelovati opoziciono a potom i napustio NDP koji je i nastao spajanjem Čavićeve Demokratske partije i Jandrićeve Narodne demokratske stranke, u junu 2013. godine.

NDP tada napušta i dvoje odbornika u Skupštini Grada Banjaluka, Saša Lazić i Mirna Savić-Banjac, koji takođe ne prihvataju novo opredjeljenje partije. Čavićeva stranka tada ostaje bez predstavnika u banjalučkom parlamentu a tako je ostalo i do danas. Primjera radi, kao opoziciona stranka, NDP na izborima 2016. godine osvaja u najvećem gradu Srpske 12.323 glasa, a četiri godine kasnije, kao stranka vlasti, 1.349. Ove godine su osvojili 851 glas.

Saša Lazić smatra da su birači NDP-a i samog Čavića bili isuviše opoziciono orijentisani da bi prihvatili pomenuti zaokret, za razliku od brojnih drugih funkcionera, primarno SDS-ovih.

„O preletačima možemo da pričamo hronološki ili hijerarhijski. Hijerarhijski je važnije. Čavić je bivši predsjednik i bivši potpredsjednik Republike Srpske. Bio je i vođa opozicije, odnosno najjači opozicionar u tom periodu. Iza njega je nesporno Ognjen Tadić, a tek onda ide plejada ostalih poput Stevandića, Mićića, Obrena Petrovića. Možda je to razlog tog odnosa koji pominjete. Ipak je Čavić bio najzvučnije opoziciono ime. On je na koncu preletio i to na najgnusniji način – poslije samih izbora. Da je to uradio u septembru, bila bi manja kritika, ali on je to učinio u novembru. Možda je zbog toga Čavić najviše kažnjen“, kaže Lazić.

Politička analitičarka Tanja Topić kaže za Gerilu da je Dragan Čavić svojevremeno bio stub opozicije, najistaknutiji i najborbeniji političar suprotstavljen vlasti koju predvodi SNSD.

„Građani su vjerovali da je to zaista tako, niko nije mogao ni pretpostaviti da će doći do te izdaje. Ovi drugi preletači su svoju političku karijeru gradili na klijentelističkim vezama i obilato su koristili pozicije moći da bi gradili glasačku bazu i veze. Kod Čavića toga nije bilo, on je godinama djelovao iz opozicione perspektive i njegov prelazak na drugu stranu je imao najteže posljedice za opoziciju, udarac od kojeg se ona nikad nije oporavila. Glasači Draganu Čaviću to nisu oprostili, a kod Stevandića, Banjca, Petrovića ne znam da su oni ikada bili istinski opozicionari. Da opozicionari uz skute vlasti dok nisu došli u poziciju da glasače “kupe” na drugi način. Biti na izvoru moći daje vam tu moć nad samim građanima“, kaže naša sagovornica.

Novinar Goran Dakić kaže da je bivši lider NDP-a bio simbol opozicije deceniju i po, zbog čega je njegov “pad” bio i najbolniji.

„Čavićeva stranka ni prije njegovog preletanja nije bila velika i bila je svedena, manje ili više, na harizmu i snagu lidera. Ma koliko Dragan Čavić godinama bio najbolji i najsrčaniji opozicionar, NDP je iz izbora u izbore sve lošije prolazio. Stranka nije imala dovoljno razvijenu infrastrukturu, Čavićevi partneri najčešće nisu radili za njega na terenu, a i narod ne voli pretjerano one koji temeljno kritikuju vlast. Sa druge strane, Čavić je bio simbol opozicije deceniju i po i njegov “pad” je ujedno bio i najbolniji. Ako je on prešao, onda nema nikoga ko ne bi prešao. Ako je Dodik uspio da slomi Čavića, slomiće svakoga. Čavić je žrtva sopstvene političke snage iza koje nije stajalo ništa i nije stajao niko“, zaključio je Dakić za naš portal.

Ognjen Tešić

The post Zašto su birači od svih „preletača“ kaznili samo Čavićev NDP? first appeared on Gerila.info.

Pomenuto najbolje oslikava višedecenijsko stanje u najvećem odboru najveće opozicione stranke, koji, i pored nekoliko uspona, nikada nije bilježio rezultat kakav dolikuje nekada prvoj, a danas drugoj po snazi partiji u Srpskoj. Pored Radovića, koji je javnosti postao prepoznatljiv daleko prije ulaska u politiku, kao uspješan preduzetnik i direktor Nove banke, banjalučkim odborom SDS-a, upravljao je niz političkih anonimusa poput Predraga Vulina, Mladena Kajkuta, Slavka Grbića ili aktuelnog Željka Raljića, koji je na čelu odbora već šest mjeseci a da to, osim članstva, malo ko drugi zna.

Decenijski pad

Nakon što je jedini lider SDS-a sa prebivalištem u najvećem gradu Srpske, Dragan Čavić, napustio SDS, stranka je bilježila loše rezultate nekoliko izbornih ciklusa. Oporavak se počeo naslućivati nakon 2012, što je kulminirao dvije godine kasnije sa prikupljenih preko 20.000 glasova. U tom periodu, SDS je imao nekoliko prepoznatljivih lica u gradu na Vrbasu. Ognjena Tadića, u to vrijeme predsjednika Gradskog odbora Banjaluka, višestrukog kandidata opozicije za predsjednika Srpske i višegodišnjeg delegata u Domu naroda BiH. Nenada Stevandića, kandidata za gradonačelnika Banjaluke 2012. godine, poslanika u Narodnoj skupštini RS i nekoga ko je takođe više decenija bio aktivan u politici.

Treći je bio Davor Šešić, poslanik u republičkom parlamentu, i neko ko se za kratko vrijeme solidno profilisao u medijima te svrstao među „mlade nade“ domaće političke scene. Iako u to vrijeme dolazi do unutarstranačkih sukoba, u kojima je pomenta trojka ratovala svako sa svakim, svi su SDS-u donosili određen broj glasova, koji je u zbiru donio respektabilan rezultat. Do prvih pukotina dolazi nakon izbornog poraza 2014. godine, te krovnog unutarstranačkog odmjeravanja između tadašnjeg lidera Mladena Bosića i njegovog protivkandidata Miće Mićića. Nakon što je pokojni gradonačelnik Bijeljine izgubio pomenutu bitku, Stevandić, koji ga je srčano podržavao, napušta stranku, te ubrzo formira vlastitu i priklanja se većini predvođenoj SNSD-om, gdje se nalazi i danas. Iste godine, sa čela banjalučkog odbora odlazi Tadić, a iako se pretpostavljalo da će ga zamijeniti već pomenuti Šešić, koji je u tom trenutku ostao jedini poslanik SDS-a iz Banjaluke, naslijedio ga je anonimni Predrag Vulin.

Vulin, koji je slovio za Tadićevog čovjeka, osvojio je mandat u lokalnoj skupštini 2016. godine ali nije uspio da konsoliduje odbor, zbog čega je stranka iste godine osvojila manje od 9.000 glasova. Godinu dana kasnije Tadić, Vulin i odbornik Ljubo Ninković napuštaju SDS, osnivaju Narodnu stranku a ubrzo i „utapaju“ u DNS te priklanjaju SNSD-ovoj većini. Aleksandar Petković ostaje jedini odbornik SDS-a u gradskom parlamentu.

Iako ponovo očekivan kao predsjednik GO, Šešić ni 2017. ne dobija priliku, kormilo preuzima bivši odbornik Mladen Kajkut a dvije godine kasnije Slavko Grbić, obojica nepoznati javnosti, iako je Kajkut u ranijem periodu iza sebe imao jedan odbornički mandat. Uporedo, stranka je doživjela potpuni brodolom, a vrhunac su bili lokalni izbori 2020. kada su osvojili samo jedan mandat i nešto više od 3.800 glasova. Pored Petkovića, koji je tada po treći put ušao u Skupštinu, jedino iole prepoznatljivije lice bio je Boris Šukalo i to zahvaljujući štrajku željezničara, čiji je bio jedan od vođa.

„Ugašeno svjetlo“

Mjesec dana nakon pomenutog izbornog kraha, u SDS prelazi Milan Radović, poslanik u NSRS i bivši potpredsjednik DNS-a, sa čije liste je osvojio mandat. Tadašnji lider najveće opozicione stranke, Mirko Šarović, na opšte iznenađenje mnogih, imenuje ga za svog zamjenika, te projektuje za novog predsjednika GO Banjaluka, što je podgrijalo nade nevelikog članstva u dolazak nekih boljih dana. Umjesto preporoda, ubrzo je buknuo novi unutarstranački rat na relaciji Radović-Šešić, u tom momentu jedinih poslanika SDS-a iz Banjaluke.

Nakon nekoliko medijskih istupa u kojima je kritikovao rukovodstvo stranke, optuživao ih za maćehinski odnos prema ljudima iz Krajine, Šešića izbacuju iz Glavnog odbora stranke. Nekoliko mjeseci kasnije on napušta partiju u kojoj je ponikao te prelazi u SP Petra Đokića. I pored velikih očekivanja, SDS u Banjaluci 2022. osvaja tek nešto više od 7.000 glasova, što je bilo dovoljno samo za Radovićev mandat. Ni tekuća godina nije donijela ništa dobro ovoj partiji u najvećem gradu Srpske, jer ju je napustio jedini odbornik i tako isključio iz parlamentarnog života grada. Petković je ove sedmice saopštio kako prelazi u DNS. Imajući u vidu da je i pomenuti Šukalo napustio partiju i priklonio se SDP-u, Radović je ostao jedino prepoznatljivo lice ove stranke u gradu na Vrbasu.

Sve dok nije objavljeno da ove godine nije niti jednom došao na zasjedanje republičkog parlamenta te da lider stranke, Milan Miličević, uopšte ne uspijeva da stupi u kontakt sa njim, zbog čega ga je javno kritikovao. Ovo se nije svidjelo bivšem direktoru Nove banke, zbog čega juče potpisao ispisnicu iz partijskog članstva, saopštio da se povlači iz političkog života te „ugasio svjetlo“ u banjalučkom SDS-u.

GERILA info

The post SDS u Banjaluci: Korisnik je trenutno nedostupan first appeared on Gerila.info.

Navedena firma, inače kćerka firma banjalučke Alternativne televizije i nalazi se na istoj adresi u istoj zgradi, dobila je ugovor u vrijednosti 39920 KM bez PDV-a 15.avgusta, kada je ugovor i potpisan.

Podsjećamo, Elektrokrajina, kao i Elektro-Hercegovina, je jedno od zavisnih preduzeća koje čine Elektroprivredu RS, čime je nastavljana praksa “upumpavanja” novca iz elektro sektora u medije bliske vladajućim strukturama u Srpskoj.

Opis usluga ovog javnog poziva je “medijsko praćenje poslovnih aktivnosti Preduzeća putem TV stanica” a odnosi se na period od godinu dana počev od 15.8.2023. godine.

Javni poziv je objavljen na sajtu javnih nabavki BiH 20.jula a otvaranje ponuda je izvršeno 4.avgusta.

Da je “A media” dobila posao na javnom pozivu za nabavku sluge „Medijsko praćenje poslovnih aktivnosti Preduzeća putem TV stanica“ potvrdili su nam i iz “Elektrokrajine” koji su i objasnili koliko, zapravo, novca na kraju dobija “A medija”.

“Nakon provedenog javnog postupka, Uprava Preduzeća je, na prijedlog Komisije za javnu nabavku, 08.08.2023. godine donijela Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača – „A Medija“ d.o.o. Banja Luka, čija cijena ponude iznosi 7.070 KM bez PDV-a. Kao što se i navodi u obrazloženju Odluke, predviđeno je zaključivanje okvirnog sporazuma sa dobavljačem na iznos planiranih sredstva u iznosu do 40.000 KM bez PDV“, navodi se u odgovoru za portal GERILA, što znači da Elektrokrajina “A mediji” na kraju može da isplati i maksimalan iznos ali i da taj iznos bude manji od 40.000 KM.

Dalje navode da je izabrani dobavljač u predmetnoj nabavci “ponudio pojedinačnu cijenu za više traženih usluga po jedinici mjere koja zbirno iznosi 7.070 KM, dok okvirni sporazum predviđa narudžbu količina po potrebi naručioca do maksimalnog iznosa planiranih sredstava odnosno 40.000 KM bez uračunatog PDV-a.

“Dakle, Elektrokrajina okvirnim sporazumom zadržava pravo djelimične ili potpune realizacije nabavke do iznosa planiranih sredstava”, dodaju za naš portal iz Elektrokrajine.

Zanimljivo je da “A media” nema dozvolu za TV emitovanje, ali je Elektrokrajina u tenderskoj dokumentaciji navela da na Javni poziv mogu aplicirati i firme koje nemaju TV licencu ukoliko imaju potpisane ugovore sa TV stanicama. Neobično je, u najmanjoj mjeri rečeno, unaprijed potpisati ugovor sa nekom TV stanicom a prije potpisivanja ugovora za posao koji treba da se realizuje na toj televiziji.

Damjan Ožegović, viši istraživač Transparency international BiH, za Gerilu kaže da je evidentno da sva zavisna preduzeća Elektroprivrede Srpske u posljednje vrijeme troše sve veće količine novca na medijsko predstavljanje.

“Međutim, da nije riječ o preduzećima koja na tržištu nemaju konkurenciju, a pogotovo distributivna preduzeća, to možda ne bi bilo sporno. Upravo zato postoji bojazan da se na ovaj način izvlači javni novac, jer smisao javnih nabavki je da se konkurencijom obaraju procijenjene vrijednosti i da se za najmanje novca dobiju najkvalitetnije robe, radovi ili usluge, dok je kod nabavki medijskog predstavljanja najčešće podnesena po jedna ponuda, što ostavlja dosta prostora za sumnju. Na ovaj način nisu zadovoljeni ni opšti principi zakona o najefikasnijem korištenju javnih sredstava, budući da su ponude najčešće jednake procijenjenim vrijednostima, ili su neznatno niže”, ističe Ožegović.

Kao odgovorno lice “A media” na Akta ba navodi se Drahmi Miskin, dugogodišnji radnik Alternativne televizije.  Osnivač “A media” je Alternativna televizija a u okviru “A media” posluje i tabloid “Faktor magazin”.

Ta kompanija je u 2022. godini imala prihod od 291 666 maraka. U istom periodu imala je jednog zaposlenog.

GERILA

The post Od Elektrokrajine novi ugovor za “A media”, ćerku firmu Alternativne televizije! first appeared on Gerila.info.

Dosadašnji potpredsjednik stranke Bojan Šapurić iz Trebinja izabran je jednoglasno za vršioca dužnosti predsjednika NDP-a.

Tokom naredne sedmice u sjedištu stranke u Banjaluci biće organizovana konferencija za medije na kojoj će se obratiti Čavić i Šapurić.

Šapurić je rođen 1994. godine u Trebinju, po zanimanju je diplomirani pravnik.

Šapurić obavlja dužnost direktora Direkcije za poslove operatora sistema podsticaja u MH „Elektroprivreda Republike Srpske“.

Potpredsjednik je Narodnog demokratskog pokreta i predsjednik Gradskog odbora Narodnog demokratskog pokreta Trebinje. Odbornik je u Skupštini grada Trebinja u drugom mandatu.

Obavljao je funkciju potpredsjednika Skupštine grada Trebinja u periodu 2016-2020. godina, a u pojedinim medijima je čak bio najavljivan i kao jedan od ministara u novoj Vladi Srpske.

Budući da su već dva ministra u Vladi Srpske na izlaznim vratima, a javnost postavlja i pitanje kredibiliteta Petra Đokića, kao i stvarnu nacionalnost Bojana Vipotnika, Šapurić možda na kraju neočekivano postane i odgovarajući kandidat za Radovana Viškovića.

GERILA.info

The post NDP IDE U ISTORIJU ILI RENOVIRANJE? Čavić podnio neopozivu ostavku! first appeared on Gerila.info.

Na sinoć održanom protestu vlasti protiv opozicije, OHR-a, Zapada, Bosne i Hercegovine, i koga sve ne, jedan od govornika bio je i Dragan Čavić, predsjednik Narodne demokratske partije. Između ostalog, Čavić je rekao da su stranci nametnuli sve ovo i da je narod, slobodnom voljom, izabrao Milorada Dodika za predsjednika.

Ne tako davno, Dragan Čavić je zastupao potpuno drugačije stavove. Dok danas hvali Milorada Dodika, prije samo koju godinu je govorio da je Dodik od Republike Srpske napravio geto.

“Dokle nas više Dodik može gurati u konflikte, dokle? Ima li smisla ovako djelovanje generalno slobodnih ljudi ako se ovako nastavi? Mi smo svi zajedno taoci jednog čovjeka, njegova stranka je zarobljena, ali mi smo slobodni od SNSD-a i ne smijemo više biti taoci ovakve politike. U ovoj zemlji je dozvoljeno jedino da se Dodik i njegovi trabanti hvale. On se potpuno izgubio u vremenu u prostoru. Žalim te ljude koji su iza njega stajali slušajući blijedo šta govori“, govorio je Čavić 2017. godine.

Iste godine je, sa ostalim liderima opozicije, tvrdio da je vlast Milorada Dodika najveća smetnja prosperitetu Republike Srpske.

Prije četiri godine Čavić je izjavio da ga ne može uvrijediti nešto što kaže Milorad Dodik.

“Uvrijedilo bi me da mi to kaže osoba koju cijenim i do čijeg mišljenja mi je stalo. Dodik je govorio i mnoge druge stvari, ali nisam reagovao niti mislim da treba reagovati na takve gluposti. Prije svega, korištenje takvog rječnika sa bilo koje strane, pravdanje i hvatanje u tu mišolovku, potpuno je naivno. Ne mislim da takvim glupostima treba davati na značaju.”

Iste, 2018. godine, Čavić je rekao da mu ne pada na pamet da mijenja stranu.

https://www.gerila.info/naslovna/also-sprach-dragan-cavic/

A onda su došli Opšti izbori 2018. godine i Čavićev “politički salto mortale”. Preko noći je promijenio stranu. Promjena strane donijela mu je mjesto direktora Elektrokrajine. Od čovjeka koji od Republike Srpske pravi geto, koji nas gura u konflikte, koji je najveća smetnja prosperitetu Republike Srpske, Dodik je za Čavića odjednom postao neko ko uživa njegovu punu podršku. I tako je do danas. Bar u posljednje četiri godine nije mijenjao stranu.

GERILA info

The post Dragan Čavić: “Narod je slobodnom voljom izabrao Milorada Dodika za predsjednika” first appeared on Gerila.info.

Bilo je to 12 maja 1992.godine- datum kada je osnovana Vojska Republike Srpske.

Danas, 29 godina kasnije, od Vojske Republike Srpske ostao je samo mit, kao što je rekao Dodik.

U stvarnosti, od Vojske Republike Srpske, ostao je samo Treći pješadijski puk, koji baštini tradiciju Vojske Republike Srpske.

Prema Dodikovim riječima, stvarnost je što svi u Republici Srpskoj veoma brzo moguće ponovo mobilisati Vojsku Republike Srpskue, u punom sastavu i u svim dijelovima Republike Srpske.

“Napravljena je jedna ozbiljna politička greška, a to je ukidanje Vojske Republike Srpske i formiranje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, izjavio je Dodik, koji je, između ostalog, vrhovni komandant Bosne i Hercegovine.

Dodik je dodao da treba razmišljati kako će biti popravljena ta greška.

Vojska Republike Srpske postojala je do 1. januara 2006, nakon čega je ušla u sastav Oružanih snaga BiH.

Poslanici parlamenta Republike Srpske tada su usvojili Zakon o prestanku važenja zakona o obrani i Vojsci Republike Srpske, a parlament Republike Srpske je ovlastio tadašnjeg premijera Peru Bukejlovića da potpiše Sporazum o prenosu nadležnosti odbrane sa Republike Srpske na Sarajevo.

Važno je napomenuti da je i Zakon o odbrani BiH, sa članom 84. o aktivnostima za pridruživanje NATO-u, donijet u razmaku od mjesec dana sa Zakonom o prestanku važenja zakona o Vojsci Republike Srpske (o ukidanju VRS), a koji je potpisao tadašnji predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić.

Reforme, NATO, Oružane snage BiH i vojne vježbe

Ko je, kako i zbog čega ukinuo Vojsku Republiku Srpske, godinama je bila tema sukoba na relaciji Dodik- Čavić, ali je utihnula prije nešto više od dvije godine, kada je Čavićeva partija ušla u koaliciju sa SNSD-om.

Treba napomenuti i da je uporedo sa pripremom za reformu odbrane i ukidanje Vojske Republike Srpske, trajala i kampanja Saveza nezavisnih socijaldemokrata pod nazivom “Vojsko, voljno”, čiji je cilj da utiče na promjenu Zakona o vojsci i ukidanju vojne obaveze.

Dodik je danas zaboravio da kaže da je stranka na čijem je on čelu još 2003.donijela Dekelraciju o strateškim opredjeljenjima Republike Srpske u oblasti odbrane, gdje se u Tački 1 definiše “ukidanje vojnih kapaciteta koji postoje u obliku Vojske Republike Srpske i Vojske Federacije BiH do kraja 2007.godine”.

[pdf-embedder url=”https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2021/05/SNSD-dekleracija-o-NATO.pdf” title=”SNSD dekleracija o NATO”]

Uporedo sa pripremama za proslavu 29.rođendana VRS, traju pripreme i za vojnu vježbu “Brzi odgovor 21“.

Riječ je o zajedničkom događaju Oružanih snaga BiH i Vojske SAD, a realizovaće se od 17. maja do 2. juna na poligonima za obuku Oružanih snaga BiH Manjača i Glamoč, te na lokaciji kasarne i aerodroma “Dubrave” kod Tuzle.

Oprečna mišljenja, sukobi i politička  amnezija o reformi odbrane, kao i o NATO putu BiH, prelila se i na pitanje pomenute vježbe.

Tako predstavnici vlasti u Republici Srpskoj već danima ubjeđuju javnost da Vojska SAD nije isto što i NATO snage, iako baš SAD vode glavnu riječ kada je riječ kada je riječ o NATO.

Međutim, prema riječima ministra odbrane BiH, Sifeta Podžića, vježba Oružanih snaga BiH i Vojske SAD sprovodi se uz odobrenje sve tri člana Predsjedništva BiH, to jeste i Dodika.

Bez spomenika za poginule borce i sistemskog rješenja za ratne veterane

O stvarnosti i mitovima kada je riječ o Vojsci Republike Srpske, može se vidjeti i po odnosu prema poginulim borcima, a i prema onima koji su preživjeli rat.

Na proslavi Dana Vojske Republike Srpske, politički predstavnici Republike Srpske su ponovo pričali i o neophodnosti izgradnje centralnog spomenika poginulim borcima.

“Naredne godine je 30 godina postojanja Republike Srpske i sigurno je da ćemo pokušati da to uradimo. Dugo godina je ovo ideja nas i Boračke organizacije, bilo je nekih imovinskih problema, ali ćemo sve rješavati”, rekao je Dodik.

Premijer Republike Srpske Radovan Višković istakao je da je bila problematična lokacija u Banjaluci i da se trenutno rješavaju imovinsko-pravna pitanja.

“Idemo ka rješenju da spomenik bude u parku ispred Palate Republike. Kada budu riješena imovinsko-pravna pitanja i idejno rješenje spomen-obilježje biće izgrađeno”, naveo je Višković

Kao što još nema rješenja za centralni spomenik, politička tema je i pitanje statusa bivših boraca.

Prije vaskršnjih praznika, Dodik je najavio jednokratnu pomoć penzionerima i borcima.

Kako je naveo, borci od prve do pete kategorije koji su nezaposleni ili imaju primanja do 500 KM trebalo bi da dobiju 100 KM jednokratne pomoći.

“Tih 100 KM će primiti samo oni borci koji se prijave na već otvoren konkurs u Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite. Taj konkurs je otvoren i narednih nekoliko dana i pozivam sve koji ispunjavaju uslove da se prijave, jer će samo oni dobiti ta sredstva”, naveo je Dodik.

Čitava priča oko pomoći borcima je jedna velika prevara ove vlasti, smatra politički analitičar Velizar Antić.

“Ova ‘pomoć’ je prvobitno predstavljena kao da će je dobiti svi borci sa primanjima ispod 500 KM. Međutim, ispostavilo se da se radi o prevari jer je veliki deo boračke populacije diskriminisan sa ograničenjima koja su nametnuta. Tako da će na kraju ovu ‘pomoć’ da dobije jako mali broj boraca. Sva priča oko “pomoći” borcima je bila u službi da se barem jednim delom sakrije činjenica da je Vlada RS uzela kredit od 600 miliona KM pod jako nepovoljnim uslovima. Na ovaj način su barem delimično željeli da se ‘operu’ u narodu.

Uslovi koje je Vlada propisala izazvali su nezadovoljstvo i brojnih opštinskih i regionalnih organizacija koje djeluju u okviru Boračke organizacije Republike Srpske.

Rogić: Poziv pun manjkavosti, političarima ne odgvara jaka i jedinstvena boračka organizacija

Predsjednik Predsjedništva BORS-a Goran Rogić u razgovoru za Gerilu kaže da je poziv koji je upućen borcima prepun manjkavosti, niti da će se njime išta riješiti u korist boraca.

“Stav republičkog Predsjedništva BORS-a je bio isključivo da se krene sa uplatom mjesečnog boračkog dodatka za sve borce, bez obzira na godine starosti. Kad kažem sve, govorim za one koji su bez ikakvih mjesečnih primanja. Dakle, ni na birou, ni u evidenciji Poreske uprave. I to je bio zaključak koji već godinu dana boračka organizacija, to jeste Predsjedništvo, insistira na njemu. U međuvremenu, gospodin ministar i predsjednik Savčić, a ja ne znam kako je do tog došlo, valjda je neka radna grupa radila, donijela taj javni poziv, koji je po meni u potpunosti manjkav.

Manjkavo je zato što tu nema boraca koji su stariji od 60 godina. Dakle, čovjek koji prima mjesečni borački dodatak, nema nikakva druga primanja, a ima 61 godinu, nema pravo da se prijavi. Na to nema pravo da se prijave borci iz Brčkog, Grahova, Glamoča, Drvara, Srpskog Mostara, Srpskog Goražda… “, izjavio je Rogić.

Prema njegovim riječima, jedino što je bilo ispravno, to je da se da mjesečni borački dodatak obračunava po broju mjeseci koje je određeni borac proveo u ratu, a onda da se tokom godine radi na povećanju tog dodatka.

Dodaje da su vlasti u Republici Srpskoj imale 25 godina da riješe problem boračke populacije.

“Mene kao čovjeka nervira kad mi neko dođe i kaže ‘E da su ovi ili oni na vlasti…’ Gospodo draga, u novembru 1995. je stao rat. Od 1996. je profunkcionisala civilna vlast. Sve su se partije izmijenjale na vlasti, niko nije borce stavio tamo gdje im je pravo mjesto.

Nikome nije odgovaralo, kao što im ni sada ne odgovara, jedinstvena i jaka koheziona boračka organizacija i populacija.

Kao čovjek i borac, nikoga ne amnestiram. Kako se vrti krug pred izbore i oko izbora, tako se vrti ta priča o borcima”, zaključio je Rogić.

The post Mitovi i stvarnosti o Vojsci RS: Od „Vojsko voljno“ do „istorijske greške“ first appeared on Gerila.info.

Dragan Čavić predsjednik NDP-a i Darko Banjac predsjednik novoosnovane Narodne partije Srpske osnovali su novi poslanički klub u NSRS. Klub će činiti pet poslanika a djelovaće u sklopu vladajuće koalicije u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Čavić će biti predsjednik Kluba a Banjac zamjenik predsjednika. Novi poslanički klub nastao je kao posljedica daljeg osipanja kluba DNS-a a nakon što je Darko Banjac napustio tu stranku. Banjac je stranku napustio nakon što je DNS napustio vladajuću koaliciju.

NDP Dragana Čavića u skupštini djeluje kao dio vladajuće većine predvođene SNSD-om. NDP je na prethodne opšte izbore 2018. godine izašao kao dio opozicionog saveza a iz izbora je izašao kao dio vladajuće većine.

GERILA info

The post Dragan Čavić i Darko Banjac osnovali novi Klub u NSRS first appeared on Gerila.info.

Najviše para građana Srpske direktnim sporazumom podijeljeno je po osnovu reklamiranja sportskih događaja i usluga promovisanja – 683.113 KM. Pare za usluge promovisanja dobili su, između ostalih FK „Rudar“ iz Prijedora (6.000 KM), Podrumi manastira Tvrdoš (5.960 KM), Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet Univerziteeta u Banjoj Luci (3.000 KM), Marketing agencija „Mania“ (11.000 KM).

Za usluge promovisanja dirrektnim sporazumom pare je dobio i „Glas Srpske“ (6.000 KM), Klub studenata Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci (2.000 KM), Unija studenata RS (5.000 KM), FK „Leotar“ (6.000 KM), Savez opština Istočne Hercegovine (6.000 KM), Muzej Hercegovine (6.000 KM).

Po 6.000 maraka za usluge promovisanja direktnim sporazumom dobili su i Muzej RS, Narodna i univerzitetska biblioteka RS, Dječije pozorište RS i Muzej savremene umjetnosti RS. Na čelu Muzeja RS nalazi se član Socijalističke partije Miladin Savić. Direktor NUBRS je Ljilja Zečić Petrović koja je ujedno i odbornik SNSD-a u Gradu Banja Luka i član Savjeta za kulturu Gradskog odbora SNSD-a Banja Luka, baš kao i direktorica Muzeja savremene umjetnosti RS Sarita Vujković. Dječije pozorište RS vodi Ljiljana Labović koja je prije imenovanja na tu funkciju u socijaliste „utekla“ iz NDP-a Dragana Čavića.

Direktnim sporazumima je ERS štampala i vizit-karte i to za 11,775 KM. Materijali za računare, računarska oprema i dijelovi za računare takođe su nabavljani direktnim sporazumima i to za 27,486 KM. Elektroprivreda RS je direktnim sporazumom sklopila i dva ugovora za nabavku alkoholnih i bezalkoholnih pića u vrijednosti 8.913 maraka.

Među zanimljivijim javnim nabavkama su i – štampane knjige. ERS je, prema dostupnim podacima, direktnim sporazumom sklopila 19 ugovora za štampane knjige, a poslovi su bili teški 40.000 maraka. „Mašala“ narodnih para je potrošeno i na nabavku novina, revija, periodičnih publikacija i časopisa – 24.778 KM. Direktnim sporazumom.

Prema trenutnom Zakonu o javnim nabavkama gornja granica do koje može da se provodi direktni sporazum je 6.000 KM. To znači da sve nabavke koje ne prelaze ovaj iznos mogu da se ugovaraju direktno sa jednim ponuđačem kojeg izabere institucija, preduzeće ili ustanova. Pored toga, u ovim slučajevima ne postoji potreba za raspisivanje konkursa, javno nadmetanje više ponuđača, odnosno mogućnost da se neko sa strane uključi i poremeti planove ugovornog organa i firme sa kojom je već unaprijed dogovoren posao. A sve bi to bilo neophodno da vrijednost nabavke pređe pomenutu vrijednost i za jednu marku.

Pojedine ustanove su dobijale ugovore direktnim sporazumom i po nekoliko osnova. Tako je, na primjer, Ferijalni savez RS dobio pare i za oglašavanje i za promovisanje. Oba puta po 6.000 KM. Jednom 2018, drugi put prošle godine. Česte „mušterije“ direktnih sporazuma su i Sportsko društvo „Leotar“ (dva puta po 6.000 KM), Ženski košarkaški klub „Leotar“ (dva puta po 6.000 KM) i Košarkaški klub „Leotar“ (dva puta po 6.000 KM). Svi ovi sportski kolektivi su ove pare dobili za usluge promovisanja.

Za „podršku voznom parku“ sklopljeno je deset ugovora direktnim sporazumom. Vrijednost tih ugovora je 18.777 KM. Navigaciona oprema i praćenje i nadzor nabavljeni su dva puta, a vrijednost potpisanih ugovora iznosila je 10.925 KM. Za pranje vozila potrošeno je 21.531 KM. I to se odnosi samo na one nabavke koje su sklopljene direktnim sporazumom.

Direktnim sporazumom je nabavljen i pribor za vozila koji je, u konačnici, koštao 15.000 KM. Osiguranje motornih vozila iznosilo je 20.500 maraka. Velika stavka u javnim nabavkama koje su sklopljene direktnim sporazumom je i održavanje softvera/programska podrška/nabavka softvera za šta je izdvojeno 44.700 KM.

Održavanje liftova po direktnom sporazumu koštalo je 11.897 KM. Skoro stotinu hiljada maraka – 96.840 – Elektroprivreda RS dala je kroz direktne sporazume za ssavjetodavne usluge u oblasti zdravstva, bezbjednosti i poslovanja. Za antivirusne pakete izdvojeno je tri puta po 6.000 KM. Pokloni i nagrade direktnim sporazumom nabavljani su tri puta – prvi put za 5.970 KM, drugi put za 5.969 KM i treći put za 5.969 KM.

Na oglašavanje je direktnim sporazumom otišlo 42.532 KM. Posao su redom dobijali RTRS, Herceg radio-teelevizija (nekoliko puta), ATV, „EuroBlic“, Korona radio, Agencija za izvođačku umjetnost „Fantasy production International RS“, JU Centra za informisanje i obrazovanje. U ovu grupu spadaju i usluge (neposrednog) marketinga koje su, via direktni sporazum, dobili Centar za filzofiju i teologiju i Rukometni klub „Leotar“. Poseban slučaj predstavlja Herceg radio-televizija koja je od ERS direktnim sporazumima dobila 16.000 KM za sedam javnih nabavki. Ova kuća je dobila i 15.000 KM ua usluge promovisanja, oglašavanja, marketinga i televizijske produkcije, ali putem konkurentskog zahtjeva.

Kompanija „Porobić“, koja je i ranije označena kao jedna miljenika vlasti u Istočnoj Hercegovini, putem direktnih sporazuma dobila je samo 2.753 KM od ERS. Ali, tri ugovora potpisana 2018. i 2019. godine na osnovu otvorenog postupka i konkurentskog zahtjeva donijele su ovoj kompaniji još 269.757 KM. Podsjećamo da je ova kompanija u 2019. godini dobila poslove od Grada Trebinja i „HET-a“ u vrijednosti od oko 800.000 KM. Ono što je najzanimljivije je da je upravo „Porobić“ prihvaćen za izvođača radova na izgradnji zatvorene tržnice na Trgu slobode u Trebinju i to tako što je njihova ponuda od 630.000 KM bila jedina na tenderu!

Društvo za reviziju i konsalting „Deloitte“ dobilo je u proteklih nekoliko godina više vrijednih poslova u Republici Srpskoj. „Deloitte“ je, između ostalog, dobio 9,4 miliona KM za savjetovanje „Autoputeva RS“, kao i 555.750 maraka za kontrolu kvaliteta implementacije i realizacije Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS) vrijednog više od 25 miliona KM.

Elektroprivreda RS planira da u naredne tri godine angažuje tim ekonomskih i pravnih stručnjaka čije će konsultantske usluge platiti 4,5 miliona maraka. Nema sumnje da će među firmama koje će dobiti dio ovog kolača biti i „Deloitte“ koji je od 2017. do 2019. godine sa ERS potpisao deset ugovora, od toga čak osam direktnim sporazumom. Tokom 2017. godine potpisana su četiri ugovora, a vrijednost svakog pojedinačnog ugovora iznosila je 5.900 KM, baš kao i ugovori koji su potpisani naredne, 2018. godine. Prošle godine je „Deloitte“ potpisao dva ugovora putem direktnog sporazuma – jedan je iznosio 4.200, a drugi 5.900 KM. Pored toga, „Deloitte“ je dobio još dva posla – prvi u ograničenom postupku vrijedan 128.800, a drugi u pregovaračkom postupku bez objave obavještenja vrijedan 80.000 KM.

„Prointer“ je sa ERS potpisao samo jedan ugovor putem direktnog sporazuma i to prošle godine. Vrijednost ugovora iznosila je „samo“ 3.368 KM. Ipak, ova kompanija nije ostala kratkih rukava, jer su u otvorenim postumpcima zaradili daleko više para. U četiri javne nabavke puteem otvorenog postupka „Prointer“ je od ERS dobio 2,7 miliona maraka. Najveći posao, sklopljen ove godine, iznosio je 2,1 milion maraka, a partner „Prointeru“ bila je kompanija „Lanako“.

I „Nestro petrol“ putem direktnih sporazuma uzima „sitnu lovu“ – jednom 1.272, drugi put, 1.177, treći put 1.518, a četvrti put 1.117 KM. Ipak, otvoreni postupci su „nešto drugo“ i tu „kaplje“ velika „lova“ – 2017. godine 122.662, godinu dana kasnije 113.988, prošle godine 155.608, a ove godine „samo“ 37.493.

Kompanija „Dimex“ je generalni zastupnik „Spring Aira“ za BiH. „Spring Air“ je kompanija koja na tržištu „nudi široku paletu različitih mirisa“, a njihovo dugogodišnje iskustvo „omogućava im da izvrše profesionalnu aromatizaciju prostora“. „Dimex“ je sa ERS u samo četiri godine potpisao 17 ugovora, ali nijedan ugovor nije podrazumijevao „aromatizaciju prostora“, već popravke fotokopirnih aparata, nabavku mašina za hartije, blokova za bilješke, reklamnog i kancelarijskog materijala, polica, tonera i kuhinjske opreme. Od ovih 17 ugovora direktnim sporazumom je potpisano – 12, a vrijednost tih ugovora iznosi 57.125 KM. U otvorenim postupcima „Dimex“ je zaradio dodatnih 100.000 KM, dok je jedan ugovor, dobijen na osnovu konkurentskog zahtjeva, bio „težak“ 24.450 KM.

Prodavnice prehrambene robe „Peron“ sklopile su sa ERS 29 ugovora. Ukupna vrijednost tih ugovora je 176.924 KM. EERS je od „Perona“ nabavljala ribu, alkoholna i bezalkoholna pića, hljeb, mlijeko i mliječne proizvode, jaja, povrće, voće, orašaste plodove, poklone i nagrade. Sklopljeno je 11 ugovora direktnom pogodbom. Njihova vrijednost je 31.733 KM. Razlika se odnosi na uogovore sklopljenje otvorenim postupkom i konkurentskim zahtjevom.

Za usluge promovisanja 3.500 KM dobio je i Božidar Vučurević.

Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini RS Nebojša Vukanović više puta je govorio i pisao o javnim nabavkama u preduzećima koja pripadaju ERS. Vukanović smatra da je ERS, kao i većina javnih preduzeća u Srpskoj, prćija vlasti.

– Podsjećam da je aktuelni direktor ERS Luka Petrović rukovodio javnim nabavkama dok je radio u Hidroelektranama na Trebišnjici. Model je isti – mnogo direktnih sporazuma, a na otvorene postupke se redovno javljaju iste firme. Na tenderima se često prijavljuje samo jedna jedina kompanija koja kasnije i dobija taj posao – kazao je Vukanović.

Jasno je, dodaje on, zašto Elektroprivreda RS loše posluje. Javne nabavke imaju, smatra Vukanović, pogrešan koncept.

– To je pljačka države. Nijedan ugovor nije sačinjen kako treba. Uglavnom su to direktni sporazumi, jer tako može da se daje i kapom i šakom. Uglavnom podobnima. Kako tonere može da nabavlja kompanija koja prodaje parfeme? ERS sve to posmatra kao partijski plijen – kazao je Vukanović.

Ugovorni organi, kaže on, često koriste direktne sporazume, jer nema ograničenja da to mora biti deset odsto od ukupnog budžeta za javne nabavke. Sada postoji ograničenje da se direktni sporazumi mogu provoditi samo do 6.000 KM.

– To je kod nas odmah postala najčešća zloupotreba zakona, jer ugovorni organi rade na takav način veliki broj nabavki – zaključio je Vukanović.

Novinar Goran Dakić rekao je da niti Zakon o javnim nabavkama, niti pravilnik o direktnom sporazumu koji je sačinila Agencija za javne nabavke BiH kao model za ugovorne organe ne sadrže odredbe kojima bi se ovaj postupak limitirao na razuman procenat ukupnog godišnjeg budžeta nabavki ugovornih organa.

– Ovo je izuzetno važno pitanje jer je dosadašnja praksa obilovala situacijama izbjegavanja transparentnijih postupaka javnih nabavki, naročito dijeljenjem istovjetnih nabavki na više djelova u korist direktnih sporazuma. Direktni sporazumij koje je potpisala ERS to najbolje svjedoči. Toliki broj direktnih sporazuma prilikom javnih nabavki naprosto ne može da bude opravdan – kazao je Dakić.

Zbog dosadašnje prakse prečestih zloupotreba kada je u pitanju primjena direktnog sporazuma, naročito dijeljenjem istovjetnih nabavki na više djelova radi izbjegavanja transparentnijih postupaka nabavki, potrebno je uvesti odredbe kojima bi se ovaj postupak limitirao na razuman procenat ukupnog godišnjeg budžeta nabavki ugovornih organa.

– Naravno, to niko ne želi da uradi, jer onda ovakva pljačka ne bi bila moguća. Ova analiza je pokazala da je putem direktnih sporazuma iz ERS izvučeno 1,8 miliona KM. Ne treba da objašnjavam, pogotovo ne sada, koliko je to para i šta sve za te pare može da se kupi – rekao je Dakić.

Direktor ERS Luka Petrović nije odgovarao na naše pozive i poruke.

Izvor: Infoveza.com

The post Elektroprivreda RS tri od četiri javne nabavke sklopila direktnom pogodbom! first appeared on Gerila.info.

Najveći broj onih koji razmišljaju o dobrovoljnom odlasku iz Elektrokrajine uz otpremninu koju nudi ovo preduzeće jesu kvalitetni kadrovi ovog preduzeća a koji nisu stranački obojeni, tvrdi nekolicina dugogodišnjih radnika ovog preduzeća za naš portal. Oni tvrde i da nije u pitanju višak radnika već višak neradnika i loš rad uprave u posljednjih desetak i više godina koji je bio usmjeren ka zaštiti stranačkih a ne interesa preduzeća. Tako je preduzeće na kraju došlo u situaciju, tvrde naši sagovornici koji još ne žele da javno istupe, da preduzeće otpisuje dzgove podobnima, gubi milionske sporove zbog zastare ali i do toga da u direkciji sjede ljudi koji su preko noći donijeli završene škole i fakultete a da kvalitetan kadar bude šikaniran i da odlazi.

Uprava preduzeća na čelu sa Draganom Čavićem je prije nekoliko dana svim radnicima poslala pismo u kojem opisuje novonastalu situaciju. Pismo prenosimo u cjelosti.

Poštovane koleginice i kolege,

Dešavaju se promjene. Značajne. Ne dešavaju se “tamo negdje”. Dešavaju se nama i sada.

U skladu sa zakonskim obavezama, neizbježno je otvaranje tržišta, za čim Elektroprivreda Republike Srpske kasni već nekoliko godina.

Po novom Zakonu o električnoj energiji, koji će biti usvojen početkom iduće godine, Elektrokrajina se od 01.01.2021. godine neće više baviti snadbijevanjem električnom energijom, a što će uticati na pad prihoda preduzeća. Ovo razdvajanje djelatnosti distribucije i snadbjevanja stoga nalaže velike promjene, te je neophodno pristupiti reorganizaciji. Napominjemo da se smanjenje prihoda već dešava, pošto smo već izgubili snadbijevanje kupaca na srednjem naponu, a od 01.01.2020. i dodatnih 2500 najvećih kupaca na niskom naponu.

Proces reorganizacije je pokrenut sa nivoa Ministarstva energetike i rudarstva a sprovodi ga matično preduzeće. Tokom reorganizacije u prvoj fazi, koja će biti okončana do 20.3.2020. broj zaposlenih će se smanjiti za 15%. Proces će se nastaviti i dalje prilikom početka rada novog javnog snadbjevača 01.01.2021.

S obzirom na navedeno, te na činjenice dosadašnjeg poslovanja, u smislu kreditnog zaduživanja, zaduživanja kod matičnog preduzeća za isporučenu el. energiju kao i obzirom na troškove plata duplo većih od odobrenih, koje čine više od 50% naših prihoda, dugoročno poslovanje preduzeća u sadašnjem obliku je neodrživo.

Reorganizacijom preduzeća se uspostavlja novi organizacioni sistem poslovanja, čiji je fokus prelazak sa, dosadašnjeg geografskog na funkcionalni model upravljanja. U narednom koraku je potrebno sa novom organizacionom strukturom uskladiti i kvalifikacionu strukturu kao i broj zaposlenih.

Analizama broja zaposlenih, utvrđen je značajan višak, uključujući i zaposlene neodgovarajućih kvalifikacija. Elektrokrajina će nakon reorganizacije imati 1408 sistematizovanih radnih mjesta. O zbrinjavanju viška broja radnika će se posebno voditi računa uz maksimalnu socijalnu osjetljivost, iskazanu kroz program zbrinjavanja uz otpremninu stimulativne otpremnine, značajno povoljnije od iznosa garantovanog odredbama Kolektivnog ugovora, u slučaju utvrđivanja tehnološkog viška.

Zainteresovanima koji se prijave za dobrovoljni odlazak u prvom talasu, biće ponuđene stimulativne otpremnine. U slučaju dav se dobrovoljno ne prijavi dovoljan broj zaposlenih, odgovarajuće kvalifikacione strukture, nakon uspostavljanja nove sistematizacije za raskid radnog odnosa biće nominovani zaposleni identifikovani kao neraspoređeni u odnosu na sistematizovana radna mjesta u novoj organizacionoj strukturi, tj. kao tehnološki višak. Zaposlenima u ovom slučaju će se isplaćivati otpremnine značajno niže od iznosa otpremnina isplaćivanih za dobrovoljni odlazak, ali i dalje veće od iznosa otpremnina čija je visina utvrđena odredbama Kolektivnog ugovora.

Početak rada novog preduzeća koje će obavljati poslove javnog snadbijevanja predviđen je 01.01.2021. U ovom preduzeću Elektrokrajina je dobila pravo da od svojih zaposlenih popuni Sektor za podršku poslovanja (koji se sastoji od Službe za ekonomske poslove i Službe za pravne i kadrovske poslove) sa 32 radna mjesta, te 21 radno mjesto u šalterima uslužnih centara (na 10 lokacija).

U prelaznom periodu od 20.03.2020. godine do potpunog uspostavljanja javnog snadbijevanja, poslovi će se obavljati unutar privremenog sektora javnog snadbijevanja koji će još uvijek biti organizacioni dio distributivnog preuzeća.

Zaposleni koji ostanu neraspoređeni nakon konačnog uspostavljanja javnog snadbijevanja ulaze u program zbrinjavanja pod uslovima pod kojima je zbrinjavanje realizovano za zaposlene iz djelatnosti distribucije u prvom talasu, za koji su predviđeni najpovoljniji iznosi stimulativnih otpremnina.

Rokovi za dobrovoljno prijavljivanje u program zbrinjavanja zaposlenih, kao i Pravilnik o stimulativnim otpremninama će biti blagovremeno objavljeni na oglasnoj ploči.

Uprava preduzeća

Gerila info

The post U Elektrokrajini cilj 1408 radnih mjesta. Uprava u pismu radnicima pojašnjava detalje first appeared on Gerila.info.

Od lica čiji su inicijali T.Č. je oduzet je gram spida, od lica čiji su inicijali I.D. manje od dva grama marihuane, dok je kod lica čiji su inicijali V.D pronađeno i oduzeto oko tri grama marihuane, saopšteno je iz banjalučke Policijske uprave.
Portal Mondo nezvanično saznaje da je jedan od uhapšenih Tibor Čavić, sin bivšeg predsjednika Republike Srpske, predsjednika Narodnog demokratskog pokreta (NDP) i vršioca dužnosti direktora ”Elektrokrajine”, Dragana Čavića.

Prije samo tri dana je u operativnoj akciji kodnog naziva “Eskort 2” uhapšeno osam osoba, i to u akciji koja je usmjerena na lišavanje grupe lica za koja postoji sumnja da su počinili krivična djela organizovanog kriminala na području koje pokrivaju policijske uprave Banjaluka i Doboj.

Prema nezvaničnim informacijama, u ovoj akciji lisice na ruke su stavljene Simeunu Pantiću, Darku Lakiću, Bojanu Ćiriću, Aleksandru Štrkiću, Neveni Samardžiji, Srđanu Šućuru, Sari Milojević i Nevenu Neškoviću.

Većina uhapšenih je od ranije poznata policiji po brojnim krivičnim djelima, a u policiji su rekli da se oni sumnjiče za krivična djela omogućavanja uživanja opojnih droga, iznude, zelenaštva, izazivanje opšte opasnosti i ugrožavanje sigurnosti.

U akciji “Eskort dva” oduzeto je 1.113 grama nepoznate bijele praškaste materije, određena količina kokaina, novac u iznosu od 4.000 KM, tri laptopa, rokovnici sa evidencijama osoba, brojevima telefona i troškova, kao i originalni važeći dupli pasoš na ime Srđan Šućur.

Među tih osam osoba posebno iznenađuje hapšenje djevojaka Nevene Samardžija i Sare Milojević, koje potiču iz poznatih banjalučkih porodica. Sara je kćerka profesorice dr Brankice Milojević, dekana Arhitektonsko-građevinskog fakulteta i Gorana Milojevića, nekadašnjeg potpredsjednika Doma naroda Parlamentarne skupštine i istaknutog člana PDP-a. Nevena je kćerka istaknutog banjalučkog frizera Željka Samardžije, osnivača i vlasnika frizerske “Akademije Željko”.

Sublimacija dvije policijske akcije je da su u svega tri dana uhapšene i saslušane tri osobe iz poznatih banjalučkih porodica, kojima novac sigurno nije bio motiv da dođu u dodir sa kriminalom. Za sada nije poznata uloga Tibora Čavića, Nevene Samardžija i Sare Milojević u ovim kriminalnim djelima i na koji način su umješani u nelegalne aktivnosti.

GERILA.info

The post Šta se dešava sa banjalučkom “zlatnom” omladinom? first appeared on Gerila.info.