Dok se predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nalazi u Ruskoj Federaciji zajedno sa ministrom unutrašnjih poslova Željkom Budimirom, u Banjaluci se održava skup koji bi mogao predstavljati jedan od najozbiljnijih pokušaja međunarodnog političkog pozicioniranja Republike Srpske prema američkim konzervativnim krugovima bliskim Donaldu Trampu.

“Prvi evropski samit o ekonomiji i bezbjednosti”, koji organizuje američki Gold institut za međunarodnu strategiju, formalno je predstavljen kao platforma za razgovor o ekonomiji, regionalnoj saradnji i međunarodnoj bezbjednosti.

Međutim, spisak govornika, politička prošlost organizatora i poruke koje su poslane iz Banjaluke pokazuju da događaj ima daleko širi politički značaj.

Na jednom mjestu okupili su se bivši Trampovi saradnici, evropski desničarski političari, protivnici globalizma, kritičari NATO-a i zagovornici “multipolarnog svijeta”, dok vlasti Republike Srpske pokušavaju pokazati da, uprkos sankcijama i političkoj izolaciji sa dijelom Zapada, još uvijek mogu otvoriti vrata određenim međunarodnim političkim centrima moći.

Upravo zato ovaj samit nije samo konferencija o ekonomiji i bezbjednosti. On predstavlja pokušaj stvaranja političkih i ideoloških veza između Republike Srpske i međunarodnih konzervativnih mreža koje posljednjih godina rastu u SAD i Evropi.

Flin: “Mi imamo veliki uticaj”

Centralna figura samita je Majkl Flin, bivši direktor američke Odbrambene obavještajne agencije (DIA) i nekadašnji savjetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednika Donalda Trumpa.

Flin je danas jedna od najkontroverznijih figura američke desnice. Njegova politička biografija uključuje FBI istragu zbog kontakata sa ruskim ambasadorom Sergejem Kisljakom, priznanje da je lagao federalnim istražiteljima, kasnije povlačenje priznanja, tvrdnje da je bio meta “duboke države” i konačno pomilovanje koje mu je dao sam Donald Tramp.

Posljednjih godina Flin se profilisao kao simbol tvrde anti-establišmentske politike u SAD. Povezivan je sa QAnon pokretom, teorijama zavjere o američkim izborima i narativima prema kojima su američke institucije pod kontrolom skrivenih centara moći.

NEtom prije otvaranaj samita Flin je novinarima govorio o “slobodi” kao centralnoj ideji oko koje je okupljen Gold institut.

“To je naša misija – da promovišemo slobodu. Gdje god da idemo u svijetu, želimo da promovišemo slobodu. Sloboda omogućava ljudima, društvima i državama da budu inovativni i preduzetnički orijentisani. Ona omogućava ljudima da misle, govore i vjeruju slobodno”, rekao je Flin.

Na prvi pogled riječ je o univerzalnim političkim porukama. Međutim, Flinov politički background i profil ljudi okupljenih oko njega daju tim izjavama drugačiji kontekst.

U političkom vokabularu američke tvrde desnice, “sloboda” posljednjih godina često podrazumijeva otpor liberalnim institucijama, globalizaciji, međunarodnim organizacijama i establišmentu u Vašingtonu i Briselu.

Dan prije otvaranja samita Flin je tokom prijema organizovanog za goste govorio mnogo direktnije.

“Svi mi iz Gold instituta prepoznajemo da smo dio rješenja. Naši glasovi, naročito ljudi koje smo doveli ovdje, znače mnogo. Mi imamo veliki uticaj”, rekao je Flynn.

Flynn je tom prilikom poručio i da mediji “uvijek pokušavaju sve da omalovaže”, govoreći o kritikama upućenim organizaciji i učesnicima samita.

Kontraverzni  učesnici skupa

Među učesnicima samita u Banjaluci nalaze se norveški profesor Glen Diesen, poznat po tvrdnjama da Zapad dijeli odgovornost za rat u Ukrajini zbog širenja NATO-a, američka novinarka Lara Logan koja je posljednjih godina postala jedna od glavnih figura konzervativnih medija i širenja teorija zavjere o COVID-u i američkim izborima, kao i Džordž Papadopulos, bivši savjetnik Trampove kampanje koji je bio jedna od ključnih figura FBI istrage o ruskom uticaju na izbore 2016. godine.

Papadopoulos je priznao da je lagao FBI o kontaktima sa osobama povezanim sa Rusijom, nakon čega je osuđen, ali kasnije pomilovan od strane Trumpa.

Na samitu učestvuju i evropski desničarski političari poput Roba Roosa i Derka Jana Eppinka, poznati po kritikama Evropske unije, migracione politike i centralizacije Brisela.

Kritičari Gold instituta upravo zbog toga tvrde da organizacija funkcioniše više kao političko-ideološka mreža nego kao klasični think tank.

Međutim, profil ljudi okupljenih oko organizacije pokazuje da je riječ o mnogo političkijem projektu nego što sugeriše formalni naziv instituta.

Gold institut okuplja bivše Trumpove saradnike, američke konzervativne aktiviste, evropske suvereniste i medijske ličnosti bliske desnim političkim pokretima.

Republika Srpska i milioni za lobiranje

Pojavljivanje Gold instituta u Banjaluci dio je višegodišnjeg pokušaja vlasti Republike Srpske da preko lobističkih mreža poprave svoju poziciju u Vašingtonu.

Prema podacima objavljenim kroz američki zakon FARA, Republika Srpska je tokom prethodnih godina potrošila više miliona dolara na lobističke kuće i konsultantske firme u SAD.

Cilj tih ugovora bio je popravljanje međunarodnog imidža Republike Srpske, ublažavanje političkog pritiska iz Vašingtona, skidanje sankcija političkim prvacima i uspostavljanje direktnih kontakata sa američkim političkim strukturama.

Ali posljednjih godina vidljiva je promjena pristupa, a umjesto klasične diplomatije prema institucijama američke administracije, fokus se sve više prebacuje na konzervativne i pro-Tramp političke mreže.

Upravo u tom kontekstu treba posmatrati i saradnju sa Gold institutom, a u Banjaluci je prije samita  otvorena i kancelarija Gold instituta, prva u Evropi.

Vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić-Babić otvoreno je govorila o tome da je ideja za organizaciju samita nastala tokom februarske posjete Vašingtonu, kada su Milorad Dodik I Željka Cvijanović razgovarali sa ljudima okupljenim oko Gold nstitute.

“Tada smo prvi put dobili priliku da pričamo o Republici Srpskoj i svim nepravdama koje nstit zadesile prethodnih godina”, rekla je Trišić-Babić.

Ona je navela da su Flin, predsjednik nstitute Eli Gold I saradnici organizacije delegaciji Republike Srpske organizovali posebnu večeru u Vašingtonu kojoj su prisustvovali ljudi bliski Trumpovoj administraciji.

Trišić-Babić je posebno naglasila da je delegacija u Vašington otišla zahvaljujući Ranku Ristiću, jednom od osnivača Srpsko-američkog političkog akcionog komiteta I direktoru kompanije Zastava Arms USA. Ristić je danas u Banjaluci jedan od panelista na samitu.

Time je praktično potvrđeno da su veze između vlasti Republike Srpske I Gold nstitute nastajale kroz mrežu američko-srpskih konzervativnih političkih I poslovnih kontakata.

Dodik u Moskvi, Trampovi ljudi u Banjaluci

Ono što je posebno zanimljivo, na samitu nije prisutan Milorad Dodik.

Dok Flin i njegovi saradnici govore o jačanju odnosa Republike Srpske i SAD, Dodik se nalazi u Rusiji zajedno sa ministrom unutrašnjih poslova Republike Srpske  Željkom Budimirom.

Ta paralelna slika možda najbolje pokazuje spoljnopolitičku strategiju vlasti Republike Srpske – pokušaj održavanja veza i sa Moskvom i sa američkim konzervativnim krugovima bliskim Donaldu Trampu.

U tom smislu samit u Banjaluci djeluje kao pokušaj stvaranja alternativne međunarodne mreže u slučaju daljeg udaljavanja od tradicionalnih zapadnih političkih institucija. Organizatori samita tvrde da žele Republiku Srpsku predstaviti kao regionalni centar dijaloga i međunarodne saradnje.

Predsjednik Gold instituta Eli Gold rekao je da organizacija želi “graditi mostove” između Republike Srpske, Balkana, Evrope i SAD.

 “Kako širimo naše prisustvo u regionu, posebno na Balkanu, koji je izuzetno važan iz ekonomskog i bezbjednosnog ugla, ovo je prilika da povežemo Sjedinjene Države i Republiku Srpsku”, rekao je Gold.

Đorđe Vujatović, gerila.info

The post Banjaluka između Moskve i MAGA Amerike: Kako je Gold institut doveo Trampove ljude u Republiku Srpsku? first appeared on Gerila.info.

Britanski Gardijan piše da se Brisel time prvi put direktno suprotstavlja poslovnom projektu koji se dovodi u vezu s ljudima bliskim predsjedniku SAD Donaldu Trampu. Riječ je o projektu gasovoda koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s Hrvatskom i LNG terminalom na Krku. Time bi se otvorila mogućnost da BiH dobija gas iz drugih izvora, uključujući američki tečni prirodni gas, umjesto sadašnje potpune zavisnosti od ruskog gasa.

Međutim, problem nije samo u samom projektu, nego u načinu na koji se pokušava odrediti ko će njime upravljati.

Gardijan navodi da su vlasti u BiH, pod višemjesečnim pritiskom američkih zvaničnika, požurile da ugovor dodijele ranije malo poznatoj kompaniji iz američke savezne države Vajoming. Riječ je o kompaniji AAFS Infrastructure and Energy, osnovanoj u novembru prošle godine, koja nije javno objavila vlasničku strukturu. Kompaniju predstavljaju Džesi Binal, Trampov advokat, i Džo Flin, brat bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost SAD Majkla Flina.

Oba doma Parlamenta Federacije BiH usvojila su izmjene zakona kojima se AAFS određuje kao glavni investitor i nosilac projekta Južne interkonekcije. Ukupna vrijednost planiranih ulaganja AAFS-a u BiH iznosila bi oko 1,5 milijardi dolara, od čega se najveći dio odnosi na gasovod, dok bi oko 300 miliona dolara bilo namijenjeno modernizaciji aerodroma u Sarajevu i Mostaru.

Upozorenje iz Brisela

Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka upozorio je domaće vlasti da se zakoni iz energetskog sektora moraju usklađivati s obavezama koje BiH ima prema Evropskoj uniji. Soreka je poručio kako je ključno da nacrti zakona budu temeljno koordinisani s EU kako BiH ne bi ugrozila evropski put i finansijske mogućnosti koje iz njega proizlaze.

Radio Slobodna Evropa objavio je da bi sporni zakon mogao dovesti u pitanje pristup BiH evropskom energetskom tržištu, ali i oko milijardu evra namijenjenih za infrastrukturne i energetske projekte u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan.

Drugim riječima, Brisel ne osporava potrebu da BiH dobije alternativni pravac snabdijevanja gasom. Sporno je to što se strateški energetski projekat pokušava vezati za jednog privatnog investitora, bez transparentne procedure, konkurencije i jasnih garancija da će projekat biti usklađen s pravilima evropskog energetskog tržišta.

Na iste probleme upozorio je i Transparency International u BiH. TI BiH je naveo da izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji, kojima se direktno određuje investitor, predstavljaju opasan presedan jer isključuju konkurenciju i otvaraju sumnju da je riječ o zakonu pisanom za unaprijed poznatog investitora.

TI BiH upozorava da takav model može dovesti do regulatornog zarobljavanja, odnosno stavljanja javnog interesa u drugi plan u korist privatnih, komercijalnih ili političkih interesa. Posebno je problematično što je riječ o projektu od strateškog značaja za energetsku nezavisnost BiH.

Energetika i politika

Projekat Južne interkonekcije više nije samo pitanje energetike. To više nije samo priča o tome odakle će BiH dobijati gas. Ovaj projekat sve više postaje moguće političko pitanje i nova tačka neslaganja između Evropske unije i administracije Donalda Trampa.

Džesi Binal je za Gardijan rekao da je ovaj projekat važan za Trampovu administraciju. On je naveo da je kompanija AAFS posvećena energetskoj sigurnosti i ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine. Drugim riječima, predstavnici ove kompanije tvrde da njihov ulazak u projekat treba da pomogne BiH da dobije sigurnije snabdijevanje gasom i veće investicije.

Sa druge strane, Brisel na to gleda oprezno. Za Evropsku uniju nije sporno to što BiH želi novi pravac snabdijevanja gasom. Problem je u tome što bi važan energetski projekat mogao doći pod kontrolu kompanije koja nema jasno vidljivo ranije iskustvo u poslovima ovakve veličine. Dodatni problem je to što se ta kompanija povezuje s ljudima bliskim američkom predsjedniku Donaldu Trampu.

Gardijan podsjeća da se oko Bosne i Hercegovine u posljednje vrijeme pojavljuje više ljudi iz Trampovog političkog i poslovnog kruga. Majkl Flin, bivši američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost, navodno je lobirao za Milorada Dodika. Gardijan podsjeća i da je Donald Tramp Junior nedavno bio u Banjaluci. Ipak, list naglašava da ni Donald Tramp Junior ni Majkl Flin nisu direktno povezani s projektom gasovoda. Milorad Dodik je, međutim, podržao ovaj projekat.

Južna interkonekcija može biti važan projekat za Bosnu i Hercegovinu. Ona bi BiH otvorila novi pravac za snabdijevanje gasom. To bi značilo da zemlja ne zavisi samo od ruskog gasa, kao što je sada slučaj. Takav projekat mogao bi imati veliki značaj za energetsku sigurnost države.

Međutim, način na koji se projekat pokušava provesti postavlja mnogo veća pitanja. Ko bira investitora? Zašto se to radi bez tendera? Ko garantuje da će javni interes biti zaštićen? Da li je Bosna i Hercegovina spremna da zbog jednog posla dovede u pitanje evropske fondove i usklađivanje s pravilima Evropske unije? I ko, u stvari, odlučuje o energetskoj politici zemlje: institucije BiH, Evropska unija, Vašington ili privatni interesi povezani s velikom politikom?

The post EU upozorava BiH zbog gasovoda koji se povezuje s ljudima bliskim Trampu first appeared on Gerila.info.

U objavi na društvenoj mreži X predsjednik SNSD-a pozdravlja odluku predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa da se povuče iz, kako kaže, međunarodnih kvaziinstitucija, koje su navodno zloupotrebljavane kao lobističke i grupe za pritisak, te tvrdi da Trump vraća suverenost državama i narodima.

“Dugo su pod plaštom lažnog multilateralizma, određene strukture širom svijeta podrivale suverenitet država i, što je još opasnije, demokratsku volju naroda. Gdje god su građani demokratski birali drugačiji put, aktivirani su mehanizmi demonizacije, etiketiranja i uskraćivanja osnovnih prava čitavim narodima”, navodi Dodik u svojoj objavi.

Поздрављам одлуку предсједника Доналда Трампа @realDonaldTrump и Сједињених Америчких Држава да се повуку из низа међународних квазиинституција које су годинама злоупотребљаване као лобистичке и групе за притисак сада већ поражених неолибералних пројеката.
Ова одлука показује…

— Милорад Додик (@MiloradDodik) January 8, 2026

Međutim, u Dodikovom tumačenju gotovo da nema ni riječi o onome što ta odluka znači za mehanizme koji su decenijama nakon Drugog svjetskog rata građeni upravo kao brana novim sukobima, od kontrole naoružanja do mirovnih procesa i međunarodne pravde.

Bijela kuća je juče objavila predsjednički memorandum kojim se američkim institucijama nalaže da što prije provedu povlačenje iz organizacija nabrojanih u dokumentu.

Pored raznih agencija i fondova, Sjedinjene Države će se povući i iz Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale u Hagu, pravnog nasljednika Haškog tribunala za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji.

Ono što je važno, u istom paketu organizacija iz kojih se SAD povlače nalaze se i dijelovi međunarodne arhitekture čija je suština da se konflikti spriječe.

Dok se ovaj potez Sjedinjenih Država može posmatrati kao dalji zaokret SAD-a od globalne saradnje, kritičari upozoravaju da takvo povlačenje slabi kapacitete međunarodnih mehanizama u rješavanju globalnih kriza i bezbjednosnih izazova.

Dodik u svojoj objavi insistira na tezi da su međunarodne strukture podrivale suverenitet država i demokratsku volju naroda, tvrdeći da je Republika Srpska to najbolje osjetila kroz pokušaje da se mimo izbora utiče na političke procese. Međutim, upravo je problem u tome što Dodik, dok slavi slabljenje multilateralnih mehanizama, prećutkuje da se povlačenje Sjedinjenih Država odnosi i na institucije koje su nastale kao odgovor na ratove i zločine, te na alate koji povećavaju međunarodnu kontrolu u situacijama kada prijeti izbijanje sukoba.

Dok Dodik, dodvoravajući se Trampu, odluku SAD o povlačenju iz međunarodnih organizacija nastoji prikazati kao jačanje država i vraćanje politike narodu, zanemaruje činjenicu da takav potez može dovesti do nestanka standarda i mehanizama koji sprečavaju izbijanje sukoba.

Gerila.info

The post Dodik podržao povlačenje SAD-a iz međunarodnih organizacija: Dodvoravanje ugrožavanju globalne bezbjednosti first appeared on Gerila.info.

U izvještaju Ministarstva inostranih poslova SAD vlast u Republici Srpskoj je identifikovana kao glavni izvor prijetnji miru, demokratskim vrijednostima i institucijama Bosne i Hercegovine.

Dokument se ne zaustavlja na opštim opservacijama o kršenjima ljudskih prava, već posebno i višestruko ističe Milorada Dodika i politički vrh Republike Srpske kao aktere koji planski podrivaju ustavni poredak, guše slobodu izražavanja i ruše temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Milorad Dodik je mjesecima prije, ali i nakon izbora u SAD, intenzivirao kontakte s američkim desničarskim krugovima, dajući intervjue za provladine konzervativne medije, pozivajući se na “partnerstvo” s republikanskim pokretom. U Republici Srpskoj se stvorio narativ da će se “prava istina” o BiH čuti kada se Tramp vrati u Bijelu kuću.

Međutim, uprkos intervjuima i susretima s Trampovim bivšim saradnicima, kao i lobiranju za skidanje američkih sankcija, izvještaj Stejt Departmenta za 2024. ne odražava nimalo drugačiji pristup. Vlasti Republike Srpske eksplicitno su označene kao prijetnja miru i stabilnosti, a njihovo antidemokratsko ponašanje dokumentovano kroz više oblasti.

Stejt Department upozorava da vlasti Republike Srpske sistematski djeluju protiv ustavno-pravnog poretka BiH. Istaknuti su sljedeći primjeri:

• nepriznavanje odluka Ustavnog suda BiH,
• formiranje paralelnih institucija, poput entitetske agencije za lijekove,
• zakoni o imovini koji derogiraju državni suverenitet,
• otvorena retorika o “mirnom razdruživanju”, koja se tumači kao prijetnja teritorijalnom integritetu.

Ove aktivnosti nisu ostale na nivou političkih izjava – preduzimaju se konkretni institucionalni koraci s ciljem erozije državnih nadležnosti, što Vašington vidi kao direktnu destabilizaciju dejtonske arhitekture.

Izvještaj posebno izdvaja krivično djelo klevete koje je 2024. stupilo na snagu u Republici Srpskoj. Ova zakonska izmjena, široko osuđena od strane domaćih i međunarodnih organizacija, omogućila je da novinari budu krivično gonjeni zbog kritičkog izvještavanja, zatim da institucije RS selektivno koriste zakon za obračun s neistomišljenicima, kao i da medijski prostor postane sve suženiji i opasniji za rad nezavisnih redakcija. U izvještaju se naglašava da dodatno zabrinjava zakon o “stranim agentima”, koji bi ciljao nevladine organizacije sa međunarodnim finansiranjem, čime bi se dodatno ugušio građanski prostor i pravo na udruživanje.

U širem kontekstu BiH, izvještaj konstatuje sljedeće:

• trajno neispunjavanje presuda Evropskog suda za ljudska prava (Sejdić–Finci, Zornić i druge),
• diskriminatorni izborni sistem, koji i dalje sprečava manjine i “ostale” da se kandiduju za najviše funkcije,
• poteškoće u pristupu pravdi, posebno za ranjive grupe,
• institucionalnu neefikasnost i etnopolitičku blokadu, koja paralizuje donošenje ključnih reformi.

Ipak, i u ovim opštim segmentima, poseban fokus zadržava se na Republici Srpskoj kao prostoru u kojem se institucionalno urušavanje i pritisak na osnovna prava dešavaju najintenzivnije.

S obzirom na sve navedeno, izvještaj se može tumačiti i kao upozorenje da vlasti Republike Srpske sistematski okreću leđa evroatlantskim vrijednostima. Sklonost ka autoritarnim praksama i bliske veze s Rusijom su elementi jednog šireg političkog kursa koji, kako upozorava Stejt Department, nosi rizik ozbiljne destabilizacije.

Uprkos pokušajima vlasti Republike Srpske da predstave sebe kao branioce konzervativnih vrijednosti, Izvještaj o ljudskim pravima Stejt Departmenta pokazuje da međunarodna zajednica vrlo pažljivo prati stvarno ponašanje, a ne političku propagandu. Umjesto očekivanog “novog kursa” sa SAD, ovaj izvještaj je poruka vlastima Republike Srpske da ne mogu graditi međunarodne odnose dok ruše temelje sopstvene demokratije.

Gerila.info

The post Dok Dodik traži savez sa Trampom, Vašington ga optužuje za podrivanje mira first appeared on Gerila.info.

„Bio sam guverner i nisam završio političku karijeru onako kako sam želio – bio sam žrtva političkog progona. Isto to pokušali su uraditi i Trampu, a danas to rade i Dodiku“, rekao je Blagojević na zajedničkoj konferenciji za novinare održanoj u Palati Republike.

Blagojević je najavio da će „informisati američki narod kakvo je zlo učinjeno srpskom narodu i njegovom izabranom predsjedniku“, a Dodik je izrazio uvjerenje da će njegov gost pomoći da se „u Americi bolje razumiju stavovi Republike Srpske“. Pohvalio je i Trampove ranije izjave da se SAD ne bi trebale miješati u unutrašnje odnose BiH, što je, prema Dodiku, „poziv na povratak međunacionalnom dogovoru i odustajanje od stranog intervencionizma“.

Blagojević, koji je po izlasku iz zatvora krenuo u otvorenu podršku Trampu, tako je još jedan u nizu bivših američkih zvaničnika koji se, iako bez formalne političke funkcije, pojavljuju kao navodni zagovornici Dodikovih stavova u SAD.

Opozicija oštro reagovala: “Sličan se sličnom raduje”

Lider PDP-a Igor Crnadak poručio je da je Blagojević „osuđen zbog najprizemnije vrste visoke korupcije“, jer je kao guverner pokušao da proda senatsko mjesto, namještao poslove svojim firmama i ucjenjivao medije.

Blagojević je presuđen i bio je u zatvoru zbog najprizemnije vrste visoke korupcije.
Prodao je mjesto senatora, namještao je poslove svojim firmama, ucjenjivao medije.
Sve je na sudu priznao.
Sličan se sličnom raduje.
I kaže se Ilinoj, da nam se ne smiju.https://t.co/zdxd1rYqUq

— Igor Crnadak (@evropskaSrpska) June 23, 2025

„Sve je to priznao na sudu. Sličan se sličnom raduje“, napisao je Crnadak na mreži X.

I lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović ocijenio je da Blagojević sada „dolazi u Banjaluku za šaku dolara kao Dodikov plaćenik“, podsjećajući da se ovaj bivši guverner, iako srpskog porijekla, nije oglašavao ni pomagao Srbima 1995. i 1999. godine kada je imao moć i uticaj.

„Danas dolazi da unovči bivšu funkciju, da se u kampanji Milorada Dodika predstavi kao neka veza s Amerikom. Ali svi znamo – osuđen je pravosnažno, i nema nikakav stvarni uticaj“, napisao je Vukanović, dodajući da Republika Srpska „plaća stotine hiljada dolara godišnje na ovakve farsične ‘lobiste’“.

Stari šablon: Ko Dodiku, ko Vučiću – a sve se plaća

Ovo nije prvi put da Dodik na političkoj sceni pokušava stvoriti utisak o američkoj podršci putem spornih ličnosti. Još ranije je Rudolf Đulijani, bivši gradonačelnik Njujorka i Trumpov pravni savjetnik, došao u Banjaluku, držeći govor na skupu ispred Narodne skupštine RS neposredno nakon presude Suda BiH kojom je Dodik prvostepeno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja. Postoje osnovane sumnje, kako ističu u opoziciji, da je njegov dolazak – plaćen iz budžeta Republike Srpske.

Slična praksa primijećena je i kod Aleksandra Vučića u Srbiji, gdje je legendarni atletičar Usain Bolt promovisan kao ambasador EXPO 2027 manifestacije, a prema nezvaničnim informacijama, za svoj nastup je naplatio i do milion eura, uključujući i 200.000 dolara samo za prvo pojavljivanje u Beogradu.

Za razliku od ozbiljnih političkih posjeta, riječ je o fenomenu angažovanja ličnosti iz svijeta politike i sporta koje su ili u političkoj penziji, ili sa sobom nose ozbiljan teret afera i sudskih presuda – ali koje, zahvaljujući vezama s Trampom, sada postaju „most“ između lidera regiona i desničarskih narativa iz SAD.

Pitanje koje ostaje otvoreno jeste – ko i koliko plaća ovakve „podrške“, i da li je i dolazak Roda Blagojevića još jedan slučaj trošenja javnog novca na lične Dodikove lobističke eksperimente.

Dejan Rakita/GERILA

The post Dodik ugostio Blagojevića u Banjaluci: Još jedan u nizu osuđenih američkih političara kao podrška predsjedniku Srpske first appeared on Gerila.info.

Više stotina hiljada ljudi izašlo je na ulice širom Sjedinjenih Američkih Država i nekoliko evropskih gradova kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo politikama Donalda Trampa i Ilona Maska. Više od 1.200 protesta održano je u gradovima od Njujorka do Los Anđelesa, od Čikaga do Atlante, pod zajedničkim sloganom: “Dalje ruke od naše demokratije!”

Povod za masovne proteste, kako navode organizatori, jeste sve izraženiji populizam, napadi na socijalnu sigurnost i pokušaji razgradnje demokratskih institucija. Posebnu pažnju izazvalo je ukidanje hiljada radnih mjesta u sektorima pod kontrolom Ilona Maska, ali i Trampove izjave koje su brojni američki i evropski građani ocijenili kao napade na osnovne vrijednosti liberalne demokratije.

U mnogim gradovima protesti su nosili lokalna obilježja, ali zajednička poruka bila je jasna: odbijanje retorike podjela i straha koju, po mišljenju mnogih, personifikuje Tramp. Plakati s natpisima “Svijet je umoran od tvojih gluposti, Donalde” i “Demokratija nije na prodaju” preplavili su društvene mreže.

Tramp gubi podršku kod kuće, ali ne i kod Dodika

Dok milioni negoduju zbog povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sve intenzivnije nastoji da stupi u kontakt sa američkim predsjednikom, ili da ga bar ovaj primijeti. Angažovao je lobiste, često neuspješno, na svakom koraku hvali Trampa, čak je i predložio ukidanje carina na američku robu u BiH, čime bi, kako kaže, otvorio novu stranicu u ekonomskim odnosima.

Međutim, najkontroverzniji potez stigao je kroz ponudu Trampu vrijednu, kako tvrdi Dodik, 100 milijardi dolara u vidu pristupa prirodnim resursima Republike Srpske. Ovaj prijedlog mnogi analitičari vide kao očajnički pokušaj političkog preživljavanja, u trenutku kada se Dodik suočava s ozbiljnim međunarodnim sankcijama i unutrašnjim pritiscima.

Povezivanje lidera poput Dodika i Viktora Orbana s Trampom nije novost, ali sada dobija novu dimenziju. U vrijeme kada se Tramp suočava s masovnim otporom kod kuće, on i dalje ostaje nada onih koji teže slabijim institucijama, snažnijoj centralizaciji moći i direktnim dogovorima iza zatvorenih vrata. Dodik, koji prema pisanju medija pokušava preko srpske dijaspore u SAD-u uticati na Trampovu snahu da mu se ukinu sankcije, pokazuje koliko duboko se oslanja na Trampa kao potencijalnog “spasioca”.

Dok demonstranti širom Amerike poručuju: “Nećemo nazad!”, Dodik upravo u tom „nazad“ vidi svoju budućnost. Ironija je potpuna: dok stotine hiljada Amerikanaca izlazi na ulice zbog Trampovih poteza koji narušavaju demokratiju, predsjednik Republike Srpske nudi tom istom čovjeku pristup prirodnim resursima i političko-ideološki savez.

Masovni protesti protiv Donalda Trampa nisu izolovan slučaj. Oni predstavljaju duboko ukorijenjeno nezadovoljstvo, ne samo američkim predsjednikom, već i širim trendovima autoritarizma i korporativnog populizma. U tom kontekstu, Dodikova podrška Trampu više ne djeluje samo kao politički manevar, već kao ozbiljan signal o smjeru kojim lider Republike Srpske želi da vodi Republiku Srpsku, uprkos, ili možda baš zahvaljujući, globalnim upozorenjima.

Gerila.info

The post Protesti protiv Trampa: Dok mase viču „Ne!“, Dodik kaže „Da“ first appeared on Gerila.info.

U objavama na društvenim mrežama koje djeluju kao dio koordinisane PR kampanje, Blagojević uporno brani predsjednika Republike Srpske, uspoređujući njegov pravni položaj s onim Donalda Trumpa i Marin Le Pen, označavajući međunarodnu zajednicu, sudove i visoke predstavnike kao “ljevičarske tužioce” koji progone “populističke lidere izabrane voljom naroda”.

President Trump has announced his support for France’s conservative populist leader Marine LePen where a politicized court is trying to throw her in jail & prevent the people from electing her. This same weaponized persecution is also being done to the pro Trump duly elected… pic.twitter.com/HQSzZCbKEP

— Rod Blagojevich (@realBlagojevich) April 6, 2025

Međutim, ono što se isprva činilo kao politička simpatija, ubrzo se ispostavilo kao plaćena usluga – Blagojević je postao zvanični lobista Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema informacijama koje su objavili Politico, Fox News i drugi američki mediji, Blagojević je preko svoje firme RRB Strategies potpisao ugovor sa Vladom RS, kojim se obavezuje na zastupanje interesa entitetskog rukovodstva pred američkim zvaničnicima, uključujući zalaganje za ukidanje sankcija, zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika i redefinisanje Dejtonskog sporazuma.

Ključna informacija – koliko će Dodik i građani Republike Srpske platiti Blagojeviću – ostaje nepoznata. U verziji ugovora objavljenoj na sajtu američkog Ministarstva pravde, iznosi su redigovani. Pravnici specijalizovani za lobističke zakone u SAD naveli su da je ovo “vrlo neuobičajeno”, budući da je zakon o registraciji stranih agenata (FARA) jasan: javnost mora znati ko lobira, za koga i po kojoj cijeni.

Tajnovitost oko finansija dodatno je uznemirujuća kada se zna ko je zapravo Rod Blagojević. Bivši demokratski guverner Ilinoisa postao je poznat po jednom od najvećih političkih skandala u američkoj istoriji. Godine 2011. osuđen je na 14 godina zatvora zbog pokušaja prodaje upražnjenog senatorskog mjesta koje je pripadalo Baraku Obami. Njegove koruptivne radnje su dokumentovane prisluškivanjem, a zloglasna rečenica iz jedne od tih snimki – „to mjesto je j***no zlato, neću ga dati džabe“ – postala je simbol pohlepe i zloupotrebe vlasti. Kaznu mu je 2020. skratio i na kraju ga pomilovao Donald Trump.

Nakon izlaska iz zatvora, Blagojević se pokušava predstaviti kao simbol žrtve političkog progona, baš kao i Milorad Dodik – lider koji u BiH izbjegava pravosuđe, negira državne institucije i zagovara secesiju Republike Srpske. Upravo zbog tih stavova, Dodik je pod američkim sankcijama i predmet optužbi za nepoštovanje odluka Ustavnog suda BiH, zbog čega mu prijeti kazna zatvora i zabrana političkog djelovanja.

Zanimljio je da Blagojević nije jedini američki zvaničnik koji je imao problema sa zakonom a koji zastupa interese Milorada Dodika. U februaru ove godine bivši gradonačelnik Njujorka Rudi Đulijani je kroz intervju koji je radio sa Dodikom pokušao dati legitimitet predsjedniku Srpske.

Blagojevićeve objave na mreži X, u kojima brani Dodika kao „pro-Trampovskog, pro-izraelskog, legalno izabranog lidera“, jasno su usmjerene na privlačenje pažnje Trampovog biračkog tijela, ali i samog predsjednika SAD. U tome ne štedi na dramatičnim poređenjima, optužujući EU i visokog predstavnika u BiH da „kopiraju taktike korištene protiv Trampa“. U tom narativu, Dodik se prikazuje kao žrtva „globalista“, a njegov secesionistički narativ kao legitimna politička borba za prava srpskog naroda.

Ipak, ono što najviše zabrinjava jeste politička i pravna neodgovornost sistema koji dozvoljava da osoba sa dokazanim kriminalnim ponašanjem – a koja je zahvaljujući političkim vezama izbjegla ostatak zatvorske kazne – postane glas jednog od ključnih aktera koji ugrožava stabilnost Bosne i Hercegovine, ali i šireg regiona.

Rod Blagojević ne lobira samo za Milorada Dodika – on lobira za destabilizaciju jednog međunarodno priznatog poretka, pokušavajući pritom zamagliti granicu između populističkog marketinga i geopolitičke subverzije. I sve to – uz nepoznat iznos novca, iz javne kase Republike Srpske.

Gerila.info

The post Bivši zatvorenik, sada lobista: Kako Rod Blagojević brani Milorada Dodika u Vašingtonu first appeared on Gerila.info.

Na društvenoj mreži X Stevandić neumorno učestvuje u anketama, ostavlja komentare, lajkove i podijeljene statuse koji više podsjećaju na pokušaj digitalnog dodvoravanja nego na ozbiljnu političku komunikaciju. Jedan od primjera je kada je podsjetio javnost da je još 1. novembra 2024. godine, u jeku kampanje za američke izbore, pružio javnu podršku Trampu. Dodao je tome i fotografiju – majicu s likom Trampa i natpisom “FIGHT”, tri podignuta prsta, a u pozadini grb Srbije.

Just a reminder that some of us publicly supported Trump as early as November 1, 2024, right before the vote in the U.S. and we were immediately targeted by the media.
The Republic of Srpska, like Serbia and the Serbian people as a whole have always known which side to choose,… pic.twitter.com/BWCjurEY9R

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) April 2, 2025

Ali Tramp nije reagovao.

Umjesto da odustane, Stevandić se okrenuo drugom pravcu – članovima Trampove porodice i saradnicima. Prva na nišanu bila je Ivanka Tramp. Na njenom (fan) profilu, koji je postavio anketu o radu njenog oca, Stevandić je među prvima uskočio i dao “solidnu” osmicu.

8

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) April 3, 2025

Međutim, prava bizarnost dolazi s otkrićem da Stevandić komentariše uglavnom lažne profile – od „Ivanka Trump News“, preko „Baron Trump Parody“, pa sve do „JD Vance News“. On ne samo da traži pažnju bivšeg američkog predsjednika, već je sve više očigledno da nije u stanju ni da razlikuje stvarne naloge od parodija i fan stranica.

Yes

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) April 3, 2025

Yes

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) April 3, 2025

10

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) April 3, 2025

U svijetu politike, gdje je svaka izjava potencijalna poruka s posljedicama, Stevandićev pokušaj da se preko lažnih profila dodvori globalnim moćnicima više liči na tragikomediju nego na strategiju.

Iako mu Tramp (zasad) ne uzvraća pažnju, jedno je sigurno – Nenad Stevandić neće stati. Jer, u eri društvenih mreža ništa nije previše. Ni za klik, ni za osmicu. Ni za pažnju Donalda Trampa.

Gerila.info

The post Nenad Stevandić u misiji “Kako privući pažnju Trampu” first appeared on Gerila.info.

“Tad ćemo vidjeti šta se dešava. Neće biti obuhvaćen samo nevladin sektor. Tražimo nekog ko ima autoriteta, neko ko je nedodirljiv kao što je Mask u Americi“, kazao je Dodik.

Dodik je izjavio da će ovaj zakon omogućiti da se, između ostalog, vidi kako je trošen novac USAID-a i da li je plaćen porez.

“Vidjećemo da li je plaćen porez, jer na sve što radite morate da platite porez. Tražićemo izvještaje i poslati inspekciju da to provjeri. Inspekcija dolazi u sva druga preduzeća, zašto ne bi i u nevladine organizacije”, rekao je Dodik za RTRS, i dodao da se do tih podataka, navodno, nije moglo doći prije dolaska na vlast Trampove administracije.

“Rekli su da su prema podacima USAID-a u BiH upućena 402 miliona KM, a naši ljudi su provjerili i utvrdili da je evidentirano tek 150 miliona KM. Dakle, 250 miliona KM otišlo je u neke druge pravce”, izjavio je Dodik i dodao da je taj novac otišao “na podmićivanje, između ostalog, mnogih medija i da će se to ispitati”.

Predsjednik RS je naglasio i da je Tramp upozorio da je USAID “kriminalna organizacija”, kao i da su “posredstvom USAID-a plaćani određeni mediji koji su zloupotrebljavali činjenice”.

Dodik je napomenuo i da su činjenice u novinarstvu “svete i ne smiju se zloupotrebljavati”.

Upravo ovim riječima može se naslutiti skori progon nezavisnih istraživačkih novinara sa medijske scene RS i BiH jer upravo je predsjednik Srpske neko ko godinama često izvrće činjenice a nerijetko ih i zloupotrijebljava i to ne kao novinar već kao “prvi čovjek” Srpske, što bi, valjda, trebalo da ima mnogo veću težinu. O targetiranju neistomišljenika ne treba ni pisati jer je dovoljno pogledati samo posljednje sjednice Narodne skupštine RS ili mitinge održane proteklih dana na platou ispred NSRS.

Jedan od “prozvanih” od strane Milorada Dodika bio je i Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik portala Capital, koji je nedavno, upravo u podkastu Gerile, zajedno sa advokaticom Jovanom Kisin Zagajac, govorio na temu zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, kolokvijalno nazvanim “zakonom o stranim agentima”.

„Mi svaki mjesec podnosimo finansijske izvještaje, plaćamo poreze, doprinose, zdravstveno i osiguranje, prijavljujemo PDV. Ništa ne krijemo. Poreska uprava uvijek može da dođe i da pregleda naše poslovanje. Mi ne možemo sebi dozvoliti da utajimo ijedan jedini pfenig. Ako predsjednik kaže da do sada nisu kontrolisali rad nevladinih organizacija, to nije do nevladinih organizacija“, rekao je Vukelić.

Na temu samog sadržaja zakona govorila je i Jovana Kisin Zagajac koja je u podkastu “Pst” naglasila da su se komentari ovog zakona, odnosno nacrta i prošlogodišnjeg prijedloga zakona od strane ministra, predsjednika i ostalih zvaničnika, mijenjali onako kako se mijenja politička struja i međunarodna politička situacija.

„Sada imamo nacrt koji je 90 odsto identičan prošlogodišnjem prijedlogu. Međunarodna situacija je sada takva da oni slobodno mogu da krenu u ‘lov na vještice’. Nacrt ovog zakona je strog, neustavan, protivan konvenciji, kao i prošle godine. Pored toga što direktno udara na pravo udruživanja i pravo na slobodu javnog izražavanja, on je prije svega diskriminatoran“, kazala je Kisin Zagajac.

Još jednom ćemo objaviti emisiju na našem portalu u cilju istinitog informisanja javnosti na temu nevladinih udruženja, juče usvojenog zakona u NSRS, kao i kakvog će to efekta vrlo moguće imati na medije ali i generalno slobodu mišljenja i izražavanja u Srpskoj.

Dejan Rakita/GERILA

The post Dodik traži svog Maska za “obračun” sa nepodobnim medijima i nevladinim organizacijama u Srpskoj first appeared on Gerila.info.

Prije nego što je Piter Maroko izabran da demontira čitav sektor američke strane pomoći u ime predsjednika Donalda Trampa, bio je zvaničnik Stejt departmenta na diplomatskoj misiji, navodi američki sajt ProPublica.

Tokom prvog Trampovog mandata, 2018. godine, Maroko je bio visoki politički zvaničnik zadužen za promociju stabilnosti u područjima zahvaćenim oružanim sukobima. Tog ljeta, otišao je na dvonedeljno putovanje po Balkanu, posjećujući nekoliko istočnoevropskih zemalja u okviru onoga što je predstavljeno kao napor da se „suprotstavi nasilnom ekstremizmu“ i „ojača međureligijski dijalog“.

U to vrijeme, SAD su pokušavale da održe krhki mirovni sporazum koji je postignut dvije decenije ranije. Kako se navodi, Balkan i dalje živi u sjenci rata u BiH koji je doveo do smrti oko 100.000 ljudi, uključujući hiljade muslimanskih civila koje su masakrirale srpske snage.

Kako bi se izbjeglo ugrožavanje tako delikatnih međunarodnih odnosa, američki diplomatski rad je pažljivo propisan, uključujući i to s kim se zvaničnici SAD sastaju — i koga bi trebalo da izbjegavaju, poput političara pod sankcijama Ministarstva finansija zbog korupcije ili ratnih zločina.

Tokom posjete Balkanu 2018. godine, Maroko se tajno sastao sa zvaničnicima za koje je američka vlada odredila da su zabranjeni za kontakte bez najvišeg nivoa odobrenja: etnonacionalističkim liderima Srba u BiH. Ti političari su, kako se navodi, godinama radili na osporavanju ustava BiH i podrivanju mirovnog sporazuma podržanog od strane SAD, u pokušaju da promovišu hrišćansku državu bosanskih Srba. ProPublica je rekonstruisala ovaj događaj na osnovu intervjua sa sedam sadašnjih i bivših američkih zvaničnika.

Među prisutnima je bio i Milorad Dodik, prema riječima jednog od zvaničnika. Dodik je u to vrijeme bio pod sankcijama SAD-a koje je uvela Trampova administracija zbog aktivnog opstruisanja američkih napora da spriječi novo krvoproliće. (Zvaničnici koji su dali izjave zatražili su anonimnost iz straha od odmazde administracije.)

Dodik se od tada pozicionirao kao „proruski, antizapadni i antiamerički“ političar, a tokom sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom obećao je da će radije raspustiti BiH nego dozvoliti Sjedinjenim Državama da je ujedine.

Morin Kormak, tadašnja američka ambasadorka u Bosni i Hercegovini, saznala je da je sastanak održan i suočila se s Marokom u ambasadi na kraju njegove posjete. Kako je rekao jedan zvaničnik, Maroko je isprva izbjegavao odgovor, da bi na kraju priznao da je do sastanka došlo. Kormak je bila bijesna i izdala oštru opomenu, naveo je zvaničnik.

Maroko je ubrzo nakon toga napustio zemlju. Godinu dana kasnije, više nije radio u Stejt departmentu.

Nije jasno o čemu je tačno razgovarao sa Dodikom. Međutim, sam sastanak je dao legitimitet desničarskim političarima koji se zalažu za hrišćansku državu i potkopao američku spoljnu politiku, rekli su stručnjaci i zvaničnici, prenosi ProPublica.

Nakon odlaska iz Stejt departmenta, Trampova administracija je Maroka poslala na visoku poziciju u Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID), gdje je pokušao da odloži ili obustavi desetine programa — uključujući one koji su koristili vlastima Bosne i Hercegovine — i da reorganizuje agenciju kako bi je uskladio sa svojom verzijom američke spoljne politike. Ta agenda, prema riječima njegovih bivših kolega za ProPublica, bila je otvoreno militaristička i hrišćansko-nacionalistička. Prigovori na Marokovo djelovanje toliko su uzbunili rukovodstvo agencije da su mu značajno ograničili ovlašćenja u posljednjim mjesecima administracije.

Maroko je sada direktor za stranu pomoć u Stejt departmentu i ima ovlašćenja zamjenika administratora USAID-a — pomažući u vođenju dvije agencije koje su ga prethodno odbacile. Za razliku od prošlog puta, Maroko sada nema stroga ograničenja i odgovara malom broju ljudi u izvršnoj vlasti, osim samom Trampu.

Odmah nakon inauguracije prošlog mjeseca, Maroko je sastavio naredbu o gašenju svih programa USAID-a i zamrzavanju strane pomoći. On je predvodio napore da gotovo cjelokupno osoblje agencije stavi na administrativno odsustvo, iako su sudovi privremeno ukinuli mnoge od tih mjera. Prema izjavama desetina zaposlenih u vladi i nevladinim organizacijama, veći dio rada USAID-a još uvijek nije nastavljen, uprkos tvrdnjama Stejt departmenta da izuzeća omogućavaju nastavak poslova koji uključuju „osnovne medicinske tretmane za spašavanje života, medicinske usluge, hranu, sklonište i pomoć u snabdijevanju osnovnim sredstvima“.

„To je repriza onoga što je ranije radio, samo u većem obimu“, rekao je bivši visoki zvaničnik USAID-a koji je radio zajedno s Marokom tokom njegovog prethodnog mandata u vladi. „Nije imao nikakav problem da zaustavi stranu pomoć. … Došao je i rekao: ‘Zaustavićemo sve programe, sve što se dešava na terenu’“.

U tekstu se navodi da Maroko i Stejt department nisu odgovorili na detaljan spisak pitanja o sastanku ili njegovim stavovima. Ni Dodik nije odgovorio.

Marokov sastanak nije bio jedini diplomatski propust u njegovoj burnoj karijeri, ističe se u tekstu.

Tokom putovanja u Srbiju, Maroko je, na sopstvenu inicijativu, pozvao predsjednika Aleksandra Vučića da posjeti Srebrenicu, gde je tokom genocida ubijeno više od 8.000 muslimana, prema riječima dvojice zvaničnika upoznatih sa incidentom. Smatralo se da je poziv krajnje neprimjeren — s obzirom na to da su srpske snage masakrirale ljude tamo — a nije ga odobrio američki ambasador.

Trampova administracija je 2020. imenovala Maroka na funkciju u USAID-u. Kao pomoćnik administratora zadužen za Biro za prevenciju konflikata i stabilizaciju, zbunjivao je osoblje pokušavajući da rad agencije u potpunosti usmjeri prema svojoj interpretaciji američkih nacionalnih bezbjednosnih interesa, prema intervjuima sa njegovim bivšim podređenima i nadređenima, kao i zvaničnoj žalbi, poznatoj kao „dissent cable“, podnijetoj protiv njega u roku od tri mjeseca nakon što je preuzeo funkciju. Neki su tvrdili da je često favorizovao programe koji su koristili hrišćanskim manjinama u inostranstvu.

Maroko je svojim podređenima rekao da se ne slaže s tradicionalnim pristupom USAID-a zasnovanim na „mekoj moći“ u diplomatiji i naložio široke, ali nejasne revizije programa agencije, insistirajući da lično odobrava sve troškove veće od 10.000 dolara, rekli su zvaničnici.

Zvaničnici koji su s njim radili u različitim dijelovima vlade bili su posebno uznemireni njegovim privatnim komentarima o američkoj spoljnoj politici. Ti zvaničnici su za ProPublica izjavili da je Maroko dovodio u pitanje da li USAID uopšte treba da finansira programe za borbu protiv rasističkog nacionalizma i govora mržnje u inostranstvu.

Dok je bio u agenciji, često je izražavao želju da ukine programe koji mu se nisu dopadali ili koje nije razumio, rekli su njegove bivše kolege. U unutrašnjoj žalbi podnijetoj rukovodstvu agencije, optužili su ga da je pokušao da zadrži kongresno odobrena sredstva namijenjena većini programa koji podržavaju demokratiju i fer izbore u Bosni i Hercegovini i da ta sredstva preusmjeri na borbu protiv islamskog ekstremizma.

U toj žalbi se upozorava da su „operativni kapacitet i strateška efikasnost brzo narušeni i da se taj trend nastavlja“ zbog Maroka, te da su programi u riziku od nepovratne štete „uz značajan finansijski trošak za američke poreske obveznike“.

Diplomate su navele da su njegovi napori potkopali strateške interese SAD u regionu i da su, favorizovanjem jedne religije nad drugom, vjerovatno prekršili klauzulu o vjerskim slobodama iz Ustava, prema sadržaju žalbe. Izrazili su zabrinutost da njegove akcije „rizikuju pogoršanje napetih sektaških odnosa u BiH, potvrđujući narativ jedne strane dok stigmatizuju drugu“, napisali su u žalbi.

Marokov kratki mandat u USAID-u bio je posljednji u nizu od četiri posla u četiri različite agencije, uključujući Pentagon i Ministarstvo trgovine.

Prema snimcima koje je prikupila i analizirala jedna onlajn grupa, Maroko je sledeći put viđen unutar zgrade američkog Kapitola tokom pobune 6. januara 2021. godine. Nije optužen za krivično djelo i nije odgovorio na više zahtjeva za komentar o svojoj ulozi tog dana, iako je optužbe nazvao „sitnim klevetničkim taktikama i očajničkim ličnim napadima političara bez rješenja“.

Stručnjaci unutar i izvan vlade sada smatraju da Maroko u velikoj mjeri sam orkestrira politiku strane pomoći nove Trampove administracije. Njegova zvanična pozicija je direktor za stranu pomoć u Stejt departmentu, a takođe su mu dodijeljena ovlašćenja zamjenika administratora USAID-a.

„Trenutno je on najvažnija osoba u Stejt departmentu“, primijetio je jedan zvaničnik. Marokov munjeviti napad na USAID posljednjih dana našao se pod pravnom lupom nakon što su desetine zaposlenih i organizacija podnijeli tužbe, tražeći poništavanje njegovih najvažnijih odluka. Sudije su barem privremeno ograničile široku upotrebu administrativnog odsustva za hiljade zaposlenih širom agencije i naložile vraćanje programa koji su bili finansirani i odobreni prije Trampove inauguracije.

Maroko je branio svoje radikalne promjene kao neophodnu mjeru za iskorijenjivanje rasipanja državnih resursa i podršku Trampovoj agendi za bezbjedniju i prosperitetniju Ameriku.

„Njegovo razmišljanje bilo je da ljudi u vladi ne slijede ispravnu teoriju,“ rekao je drugi zvaničnik za ProPublica. „Sada znamo dokle je spreman da ide.“

The post ProPublica: Trampov zvaničnik koji uništava USAID tajno se sastao sa Miloradom Dodikom first appeared on Gerila.info.