PIŠE: Stefan Blagić, Moja Hercegovina

Ovdje tek počinje interesantna priča vezana za njegov odnos prema poslu i zakonu, jer je Šaran i pravosnažno krivično kažnjavan, ali ni to ga ne ometa u obavljanju svog direktovanja.

Da krenemo ispočetka.

Mirko Šaran, spec. dr med, imenovan je za direktora Javne zdravstvene ustanove Dom zdravlja Derventa Rješenjem Skupštine opštine Derventa 28. aprila 2017. godine na period od četiri godine, koji je istekao istog datuma 2021. godine. Skupština opštine Derventa je 3. na sjednici održanoj 12. aprila 2021. godine donijela Odluku o raspisivanju javnog konkursa za izbor i imenovanje direktora JZU Dom zdravlja Derventa nakon čega se priča komplikuje.

Iz gradske uprave su potvrdili da Skupština grada nikada nije donijela rješenje o razrješenju.

„Nakon sprovedenog postupka po javnom konkursu, Skupština Grada Derventa je na sjednici održanoj 12. novembra 2021. godine razmatrala Prijedlog rješenja o razrješenju Mirka Šarana. U pomenutom prijedlogu, čiji je predlagač bila Komisija za izbor i imenovanje Skupštine grada, navedeno je da se Šaran, specijalista ginekologije i akušerstva, razrješava dužnosti direktora JZU Dom zdravlja Derventa zbog isteka mandata. Nakon diskusije i glasanja po ovoj tački dnevnog reda Skupština grada NIJE DONIJELA rješenje o razrješenju direktora Šarana, jer prijedlog nije dobio većinu glasova od ukupnog broja odbornika“, rekao je predsjednik Skupštine grada Mirko Zemunović.

Sve ovo se dešavalo u periodu kada je lokalni odbornik SPS-a Nikola Nedinić (koji je inače u tazbinskim odnosima sa Šaranom) oborio jednu skupštinsku većinu predvođenu SDS-om i sa dojučerašnjim ljutim rivalima iz SNSD-a napravio potpuno drugu većinu.

Interensantno je da od tog trenutka do dana današnjeg, lokalna skupština nije ponovo razmatrala razrješenje Mirka Šarana, niti je raspisivala konkurs za izbor i imenovanje novog direktora, s obzirom na to da pitanje nije niko ponovo potegao.

Međutim, iz lokalne skupštine navode da će se, s obzirom na novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, ovo pitanje ponovo naći u proceduri.

„Pošto su ovim zakonom propisani novi uslovi za direktora javnih zdravstvenih ustanova, a ZU su imale rok od godinu dana da usklade svoju organizaciju, rad i opšte akte sa odredbama novog zakona, očekujem da će se i ovo pitanje naći na dnevnom redu jedne od narednih sjednica Skupštine grada“, kazao je Zemunović.

Međutim, jasno je da se Šaranu ne žuri, s obzirom na to da je zaposlen i na radnom mjestu specijaliste ginekologa u KSZ ginekologija Doma zdravlja Derventa, pa mu para kapa sa više strana, ali ni to nije ono što je najviše sporno. Sporna stvar, a koju nam je potvrdio i Dragan Vranješ, rukovodilac službe za pravne i kadrovske poslove Doma zdravlja, jeste da je Šaran pravosnažno krivično kažnjavan Rješenjem okružnog suda u Doboju od 27. avgusta 2021. godine, na godinu dana zatvora (prvostepena presuda glasila na dvije godine), ali je ista zamijenjena novčanom kaznom, nakon čega je Osnovni sud u Derventi svojim rješenjem 3. decembra iste godine obustavio izvršenje kazne zatvora.

Šaran je osuđen na godinu dana zatvora zbog krivičnog djela nesavjesno pružanje ljekarske pomoći, a u vezi sa smrću porodilje Tode Milanković (21) u februaru 2015. godine. Šaran je proglašen krivim što za vrijeme njenog boravka u Domu zdravlja u Derventi nije detaljno vodio medicinsku dokumentaciju, kao ni preciznu evidenciju o količini izgubljene krvi i laboratorijskim parametrima krvnih vrijednosti koji mogu uticati na odluku oko brzine premještaja i transporta u ustanovu višeg ranga i hitnu nadoknadu krvnih derivata.

Kada ga ni krivični dosije ni istek mandata ne sprečava da obavlja funkciju direktora u tehničkom mandatu već dvije i po godine, Šaran se, prema riječima našeg izvora iz Dervente, počeo ponašati i kao vlasnik istog, pa tako npr. službeni automobil Doma zdravlja konstantno koristi u privatne svrhe, do te mjere da je na njega postavio i kuku i mini prikolicu, kako možete da vidite iz fotografije u nastavku.

Dom zdravlja ipak demantuje ove tvrdnje.

„Vozilo registracionih oznaka T34-O-379 je putničko vozilo marke ‘Peugeot’ i vozilo koriste svi radnici doma zdravlja u sklopu obavljanja poslova u skladu sa nalozima. Vozilo se ne koristi u privatne svrhe“, navode iz ove ustanove.

Pravnica i advokat Jovana Kisin Zagajac tvrdi da, iako je Zakonom o lokalnoj samoupravi skupštini jedinice lokalne samouprave povjereno pravo da vrši izbor i razrješenje direktora javnih ustanova čiji je opština/grad osnivač, to ne znači da skupština može postupati ad hoc već, kako pojašnjava, baš suprotno tome.

„U svom odlučivanju skupština se mora držati zakonom propisanih normi. Dakle, skupština ima pravo isključivo da izabere tj. imenuje ličnost za direktora i da razriješi prethodnog, ali i jedno i drugo mora uraditi u skladu sa zakonom.

U konkretnom slučaju primjenjuje se Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o sistemu javnih službi Republike Srpske, kojim je propisano da se direktor imenuje na mandat od četiri godine. Protekom četiri godine mandat direktora istekao je po sili zakona i skupština nije mogla donijeti rješenje kojim odbija direktorovo razrješenje, jer je takva odluka skupštine nezakonita. Ovakav rad Skupštine grada Derventa potrebno je prijaviti nadležnom kontrolnom tijelu na republičkom nivou kako bi se nepravilnosti i nezakonitosti ispravile“, upozorava Kisin Zagajac.

Ona smatra i da je u pogledu činjenice osuđivanosti direktora javne ustanove, prema zakonu Upravni odbor je bio dužan da reaguje u skladu sa propisima koji uređuju radni status direktora.

„Upravni odbor je morao da ispita da li postoje razlozi za prekid radnog odnosa po sili zakona zbog osuđivanosti, tj. da li je nastupio razlog za prekid radnog odnosa po sili zakona, a koji se određuje ako je radnik osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbjednosti, vaspitnu ili zaštitnu mjeru u trajanju dužem od šest mjeseci, sa danom početka izvršenja kazne, odnosno mjere“, zaključuje Kisin Zagajac za naš portal.

The post Sa krivičnim dosijeom godinama bespravno rukovodi domom zdravlja first appeared on Gerila.info.

Dok je trebinjska vlast pred posljednje izbore pompezno najavljivala izgradnju, 30 miliona vrijednog, kliničko-bolničkog centra u ovom gradu, zdravstvo u Trebinju nastavilo je da tone. Živopisno je to ilustrovala, između ostalog, i fotografija pacijenta koji infuziju prima u dvorištu Doma zdravlja Trebinje, ali i činjenica da je trebinjska Hitna pomoć juče radila bez svog ljekara kojeg je, po potrebi, zamjenjivao kolega iz službe za porodičnu medicinu.  

Ambulante porodične medicine ne nalaze se u istoj zgradi kao i Hitna pomoć, a ljekari koji su juče zamjenjivali kolege u Hitnoj, u slučaju intervencije, morali su da ostave svoje pacijente da ih čekaju. Ipak, Branka Drašković, koju uprkos podnesenoj ostavci na mjesto direktorice trebinjskog Doma zdravlja još niko nije zamijenio, za „Direkt“ kaže da ne vidi problem u tome što je Hitnu pomoć „pokrivala“ doktorica iz Porodične medicine.

„Do 15 časova Hitnu je pokrivala doktorica iz Porodične, a od 15 časova zamijenila je druga doktorica. Kakve veze ima što je ona zamjenjivala, pa to je jedna ustanova. Ne mora sjediti sa njima, može sjediti i u Porodičnoj medicini, a da interveniše u Hitnoj. Išao je ljekar na intervencije i sve što je trebalo“, tvrdi Drašković.

Kada je spašavanje života u pitanju, minute mogu biti presudne, pa je potencijalno opasno to što hitna pomoć mora čekati ljekara da dođe iz druge zgrade. Međutim, Drašković smatra da razloga za brigu nema, jer je, kako kaže, „od Porodične do Hitne sto metara“.

Prema njenim riječima, Hitna pomoć trenutno ima četiri ljekara, po jednog u svakom timu, a budući da je jedan od njih juče odsustvovao zbog slave, nisu imali nikog da ga zamijeni osim ljekara iz Porodične.

„Situacija u Trebinju se sad promijenila, na Birou nema nikoga. Čekamo jednu doktorku da položi državni da je zaposlimo, jednu smo primili nedavno, jedna je na specijalizaciji u Foči, a jedna je na trudničkom bolovanju“, kaže Drašković.

Ovakvo stanje stvari u zdravstvu posljedica je dugogodišnjeg lošeg vođenja politike i na državnom, i na lokalnom nivou. Trebinjsko zdravstvo grca u dugovima, plate zdravstvenih radnika su među najmanjima u Republici Srpskoj, a brojni ljekari su bolje uslove rada potražili u Federaciji BiH, Crnoj Gori i Hrvatskoj.

Takođe, trebinjski medicinski radnici kažu da su veoma nezadovoljni odlukom da im se umjesto plaćenog prekovremenog rada daju slobodni dani, pa pored ionako malih plata, niko nema volje da prekovremeno radi bez naknade. Drašković kaže da je sve uradila po zakonu.

„Radnicima se plati tačno onoliko koliko je po zakonu, ne mogu raditi mimo zakona. Tako je u cijeloj RS, prekovremeni rad se pretvara u slobodne dane“, kaže Drašković.

Prema podacima Poreske uprave RS iz februara 2020. godine, trebinjsko zdravstvo dužno je oko 13,6 miliona maraka poreza i doprinosa. Dug Bolnice Trebinje u tom periodu iznosio je oko 7,5 miliona maraka, a dug Doma zdravlja u istom periodu oko 6,1 milion maraka. Dugovi su, između ostalog, peglani i preko leđa radnika kojima je Dom zdravlja Trebinje 2017. godine smanjio koeficijente sa srednjih na najniže.

Pritom, povećanje dugovanja zdravstvenih ustanova godinama su pratila povećanja broja zaposlenih radnika – medicinskih i nemedicinskih. Najintenzivnija zapošljavanja su bila u izbornim godinama. Dugogodišnja (zlo)upotreba zdravstva u političke svrhe konačno dolazi na naplatu građanima kojima će, sve su prilike, živote uskoro spašavati vozači umjesto ljekari.

The post Trebinjska Hitna pomoć u smjeni bez svog ljekara – Politička (zlo)upotreba zdravstva stiže na naplatu first appeared on Gerila.info.

Građani Banjaluke se sve učestalije žale kako sve teže uspijevaju telefonom dobiti Higijensko-epidemiološku službu (HES), koja građanima čiji su rezultati testa na koronavirus pozitivni treba da objasni dalju proceduru. Iz sindikata doktora medicine i drugih zdravstvenih ustanova navode kako je zdravstveni sistem u Banjaluci pod sve većim pritiskom a medicinski radnici na izmaku snaga.

Milja Brkić iz Banjaluke kaže da je puna četiri dana čekala na rezultate testiranja na koronavirus a još danima nakon toga da dobije bilo kakve informacije od epidemiologa kako da se članovi njene porodice ponašaju i do kada bi trebala trajati njihova izolacija.

Ona kaže da su ona i njen suprug nakog pojave simptoma testirani 22. oktobra, ali da su obaviješteni da su pozitivni na koronavirus tek 26. oktobra, kada im je rečeno da će ih nazvati epidemiolog da uzme njihove podatke.

“Niko se nije javljao danima pa sam ja odlučila da zovem Higijensko-epidemiološku službu. Nakon što sam im uputila kritike da nije korektno da zvaničnici izlaze u medije i govore kako su ljudi neodgovorni i ne prijavljuju kontakte a nas niko ne zove i ne pita za kontakte i kako nemamo nikakvo rješenje o izolaciji, 30. 10. je uslijedio poziv kasno naveče”, kaže Brkić i dodaje kako im je tada objašnjeno da rješenje o izolaciji ne mogu dobiti od datuma pojave prvih simptoma, uz objašnjenje da bi na taj način period izolacije već bio završen a oni nisu “epidemiološki obrađeni”.

Ona ističe kako su se sami odlučili na kućnu izolaciju zbog odgovornosti prema drugima, ali da su se suočili sa dodatnim izazovima kada su iz škole njihovo dvoje djece tražili negativan test za djecu. Ona naglašava da je testiranje za djecu zakazano tek kada su “zaprijetili” da će djecu poslati u školu bez testa jer niko od njih tada nije imao nikakvo rješenje o izolaciji.

Brojni stanovnici Banjaluke su na društvenim mrežama u posljednjih nekoliko dana prepričavali slična iskustva i podijelili fotografije dugih redova ispred zdravstvenih ustanova u vrijeme povećanog broja slučajeva pozitivnih na koronavirus u posljednjih nekoliko sedmica.

Higijensko-epidemiološka služba pri Domu zdravlja Banjaluka u posljednjim sedmicama se nalazi pod sve većim pritiskom da na vrijeme obradi sve uzorke.

Nevena Todorović, direktorica Doma, kaže kako HES kasni sa analiziranjem uzetih uzoraka.

“Ne može se stići. Tri stotine i šesnaest pozitivnih uzoraka samo danas imamo za Banjaluku. Ja da imam vojsku ljudi, ne bih stigla. Pokušavaćemo u narednim danima i u dane vikenda da riješimo zaostatke”, kaže ona i dodaje kako građani neće imati dodatnih problema zbog kašnjenja rješenja o izolaciji.

Ali za Banjalučanku Maju Isović Dobrijević vrijeme u kojem dobija informacije od zdravstvenih institucija značajno utiče na život njene porodice. Ona kaže da, nakon što je testirana, njoj niko nije objasnio kako treba da se ponašaju ona i članovi njene porodice koji žive u istom domaćinstvu.

“Osim nekoliko rečenica od porodične doktorice, niko mi ništa više nije rekao. Nije nam rečeno koliko ukućani trebaju da budu u izolaciji, ukućani koji nemaju ni jedan simptom, niti kada i kako se iz izolacije izlazi”, kaže ona i objašnjava kako njen suprug radi u privatnoj firmi i da trenutno ne zna kada će se vratiti na posao.

“Možemo se samo nadati da će njegov poslodavac imati razumijevanja. Ja mogu raditi od kuće, ali ne predugo, dijete mora da ide u vrtić. Zovem HES da vidim rezultate, ali se niko ne javlja”, kaže ona.

Od brzine kojom HES dostavlja rezultate Odjeljenju za inspekcijske poslove Grada Banjaluke zavisi kada će građani dobiti rješenje o izolaciji. Iz Odjeljenja kažu da dnevno dobijaju 150 do 200 zahtjeva iz HES-a i da na poslovima izdavanja rješenja dnevno radi 20 inspektora.

“Čim dobijemo dokumentaciju iz Higijensko-epidemiološke službe, mi u roku od 24 sata do 48 sati završavamo rješenja, i to se šalje poštom. Mi ne možemo uticati na to kada će HES nama poslati ili za koliko će pošta to dostaviti”, tvrdi za BIRN BiH Milenko Šajić, portparol banjalučke Gradske uprave.

Zdravstveni radnici na izmaku snaga

Reagujući na pritužbe građana, iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske su najavili da će tražiti da pacijenti s lakšim simptomima više ne budu testirani, već da bez testa budu upućivani na kućno liječenje. Direktor Instituta Branislav Zeljković za BIRN BiH priznaje da rade u izrazito otežanim uslovima kada svakodnevno na testiranje dolazi više stotina građana.

“Na taj način ubrzaćemo preglede jer nam sada dolaze i sa blagim simptomima. Dom zdravlja jednostavno ne stiže sve da obradi. Građani sa lakšim simptomima će biti na bolovanju zbog potencijalnog rizika”, pojašnjava Zeljković.

U Strukovnom sindikatu doktora medicine Republike Srpske kažu kako su već ranije upozoravali na to da će pandemija imati veliki negativni uticaj na oslabljeni zdravstveni sistem u RS-u. Miodrag Femić iz ovog sindikata kaže da je zdravstvo u Republici Srpskoj u posljednjih desetak godina ostalo bez odgovarajućih ljudskih resursa, da ljudi odlaze, a da je i sredstava sve manje. On navodi i da su veliki evropski zdravstveni sistemi zbog koronavirusa na ispitu i da je bilo teško očekivati da zdravstveni sistem u RS-u pandemiju prođe bez problema, ali da se za to ne može kriviti zdravstvene radnike.

“Glavni krivci su oni koji vode zdravstveni sistem. Mi smo godinama upozoravali da se ulaže na gluposti, na razne garaže, tendere bespotrebne, umjesto da se ulagalo tamo gdje treba. Nisu obezbijeđeni kadrovi, a ni to da ljudi mogu normalno da žive. Ne bi ljudi odlazili i lakše bismo sada podnijeli sve ovo što se dešava”, kaže Femić i dodaje kako, uz sav pritisak, zdravstveni radnici pokušavaju održati sistem u radu.

“I ovo je čudo što uspijevamo, ali pitanje je koliko će zdravstveni radnici još da izdrže”, kaže on.

Na Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske (UKC RS) tvrde da i oni rade na izmaku snaga. Direktor najveće entitetske zdravstvene ustanove Vlado Đajić kaže da su na Kliničkom centru fizički razdvojili krila na kojima leže pacijenti sa COVID-om, da nema miješanja pacijenata, ali da su zaposleni u Kliničkom centru iscrpljeni.

“U nedjelju smo na ležanju imali 320 ljudi, pola od tog broja je bilo na kisiku. Dobićemo ovim pregrađivanjem još 500 kreveta, ali su ljudi na izmaku snaga”, kaže Đajić.

Posljednji zvanični podaci u Republici Srpskoj pokazuju da je 500 novih pozitivnih slučajeva – gotovo polovina od 1.034 testiranih.

The post BIRN: Banjalučani se žale na kašnjenje testiranja i određivanja mjera zaraženima virusom first appeared on Gerila.info.

Srđanov brat Nemanja je kobne noći od dispečerke dobio odgovor da “prošetaju” do Hitne pomoći, a kada joj je objasnio da se on guši, da ne može da diše niti hoda, predložila im je da “zovnu taksi”. Srđan je preminuo iste noći na Urgentnom odjeljenju UKC RS u Banjaluci, a uzrok smrti nije do kraja utvrđen.

Poziv

„Hitnu pomoć sam pozvao tačno 29 minuta poslije ponoći, 28. na 29. septembra“, započeo je priču, Nemanja Cvijić, koju je objavio portal Mondo.

Objasnio je da mu se prvo javio muškarac kojem je dao osnovne informacije.

„Sa bratom sam živio kao podstanar u naselju Paprikovac, a Urgentna i Služba hitne pomoći su prilično blizu. Objasnio sam mu da mi se brat guši, da vjerovatno ima jako težak napad astme i ostalo. Odgovorio je da nije siguran da li je to za intervenciju, te da mora provjeriti sa dispečerkom. Stavio je slušalicu sa strane i čuo sam žensku osobu kako priča na drugoj liniji, a kada je završila taj razgovor, prokomentarisala je ‘zar ti ovo nisi regulisao’, vjerovatno misleći na moj poziv“, kazao je Nemanja.

Kada mu se javila, sve je ponovio, a ona mu je, navodi Cvijić, odgovorila da je vjerovatno u pitanju alergijski bronhitis i da bi trebali doći.

„Objasnio sam da mi treba vozilo da bih ga dovezao, jer nemam auto i nisam vozač, pa mi je predložila da ‘prošetamo’. Naglasio sam da on ne može da hoda, da se guši i ne može da diše. Zatim mi je rekla – ‘zovite taksi’. U nevjerici sam pitao da li to stvarno misli, i ona je potvrdila. Shvatio sam da nema svrhe da se još narednih nekoliko minuta raspravljamo i da gubim dragocjeno vrijeme“, ispričao je.

Nemanja je nakon toga odmah pozvao taksi, te probudio i stanodavca, a bratu je bilo sve gore.

„Već je gubio svijest, pao je. Pokušao sam mu izvaditi jezik, ali već je bio zgrčen. Pokušao sam mu dati umjetno disanje i masažu srca. U tom je stigao taksista i zajedno smo ga uspjeli ubaciti u vozilo. Ovom prilikom moram da se zahvalim službi ‘Eurotaksi’. Odmah su reagovali, vozač je išao brzo, sa četiri upaljena žmigavca, a pred Hitnom pomoći je odmah svirao da što prije intervenišu. Ono što sam zapazio kada smo stigli na parking pred SHP, da su bila parkirana tri ili četiri slobodna vozila“, naveo je Nemanja.

Reanimacija

Srđan je u tim trenucima već bio bez svijesti i odmah su ga odveli na reanimaciju.

„Odmah sam tražio osobu sa kojom sam telefonski pričao i koja je odlučila da ovo nije bio hitan poziv. Niko mi ništa nije htio reći“, istakao je Nemanja.

Pola sata nakon prijema, njegovog brata su kolima Hitne pomoći odvezli na Urgentnu, a doktor mu je odmah rekao da daje „male šanse“ i da je uspostavljen slab srčani ritam.

„Pitao je i šta uzrokovalo tako jak napad, te izrazio sumnju da se radi samo o astmatičnom napadu, objašnjavajući da je došlo do potpunog zastoja srca. Ali moj brat nikada nije imao srčanih problema, imao je 31 godinu, bavio se sportom, nije pušio, pio…“, objasnio je Nemanja.

Oko pola sata nakon prijema u Urgentnu, saopštili su da mu je brat preminuo, ali i ponovo istakli da nije najjasnije šta se desilo, te da je došlo do iznenadne smrti mlade osobe, kao i da je moguće da će raditi sudsku obdukciju.

Obdukcija

Nemanja je ispričao i dalji slijed događaja, o tome kako nije dobijao pravovremene informacije, te kako je zbog toga sa porodicom „lutao“ u potrazi za potvrdom da li će se i kada raditi obdukcija, te gdje je tijelo njegovog brata.

„Žalosno je da morate ganjati veze na patologiji“, dodao je Nemanja.

Kada je porodica u konačnici uvidjela da Srđana neće moći sahraniti prije 5. oktobra, dakle sedam dana nakon smrti, odustali su od obdukcije.

„Ni ja ni moja porodica, ne smatramo da je iko od doktora, na bilo kojem mjestu, napravio grešku niti ih smatramo odgovornim. Jedina primjedba je na nedolazak Hitne pomoći. Svjesni smo da možda čak ni njihov dolazak, ne bi mogao da spasi mog brata. Međutim, ta spoznaja da nisu htjeli doći, je porazna, tragična i nedopustiva“, naglasio je Cvijić.

Protokol

U Domu zdravlja Banja Luka nam je potvrđeno da su informisani o žalbi Nemanje Cvijića, ali za sada još nije utvrđena ničija odgovornost u vezi sa ovim slučajem.

„Putem elektronske pošte 2. oktobra je zaprimljena žalba Nemanje Cvijića i službeno je protokolisana. Odmah po prijemu žalbe proslijedili smo zahtjev za izjašnjenje osoblju Službe hitne medicinske pomoći. Nakon utvrđivanja činjeničnog stanja, preduzeće se mjere iz nadležnosti ustanove u skladu sa važećim zakonskim propisima i internim dokumentima. O utvrđenim činjenicama i preduzetim mjerama obavijestićemo podnosioca žalbe“, odgovorili su za Mondo iz Doma zdravlja Banjaluka.

Izvor: Mondo.ba

The post Hitna pomoć u Banjaluci nije htjela da interveniše, mladić preminuo first appeared on Gerila.info.

Čini se da politika nigdje nije toliko uplela svoje prste, kao što je riječ o zdravstvenom sektoru. Primjer opštine Teslić najbolje ilustruje koliko su političke trzavice i odnosi između dvije najveće političke partije u RS uticale i na rad lokalnog Doma zdravlja.

U samo dvije godine, ova zdravstvena ustanova je od pozitivnih poslovnih izvještaja došla do ogromnih gubitaka.

Prije nekoliko dana Mladen Kovanušić je dobio i četvrtu presudu u svoju korist zbog nelegalne smjene sa mjesta direktora Doma zdravlja „Sveti Sava Teslić“. Njega je 7.juna 2018.godine smijenila nova skupštinska većina u lokalnom parlamentu. Na čelu zdravstvene ustanove bio je skoro četiri godine (od oktobra 2014.), a u trenutku njegovog odlaska na računu Doma zdravlja je bilo tačno 1.305.173 KM.

Kovanušića je na mjestu direktora naslijedio Đurađ Trivunović, a tokom 2019.godine, postavljen je novi i aktuelni direktor Srđan Danilović. Gubitak Doma zdravlja u toj godini je čak 600.000 godini, što su u ovoj zdravstvenoj ustanovi potvrdili i za Gerilu.

„Tačno je da je Javna zdravstvena ustanova Dom zdravlja „Sveti Sava“ Teslić na kraju prošle godine poslovala sa gubitkom od 604.775,00 KM. Posljedica toga gubitka bili su manji prihodi i veći troškovi i u 2019. a i u poređenju sa prethodnom 2018. godinom.

U 2019. godini imali smo manje ukupne prihode za 391.282,00 KM u odnosu npr. na prethodnu 2018.godinu.
U 2019. godini imali smo veće ukupne rashode za 148.371,00 KM u odnosu npr. na prethodnu 2018. godinu. Taj iznos je sadržan u sledećem:
– poslovni rashodi bili su veći za 250.946 KM u odnosu na 2018. godinu, – ostali rashodi bili su veći za 18.077 KM, a rashodi po osnovu ispravki grešaka iz ranijih godina bili su manji za 29.084 KM i za 91.568 KM“, navodi se u odgovoru ove zdravstvene ustanove.

U izvještaju za 2019.godinu se navodi da je za plate, ličnu potrošnju i naknade zaposlenima isplaćeno 897.010 KM više nego u 2018. godini. Stavka “stručne usluge” u 2019. je za čak 70.000 KM veća nego godinu dana ranije, a opet s druge strane, 2019.godina je bila mnogo mršavija kada su u pitanju investicije i nabavka opreme. Za tu namjenu je utrošeno 25.182 KM naspram 225.471 KM u 2018.godini.

Direktor Doma zdravlja Srđan Danilović kaže za naš portal da je, između ostalog, zabilježen i pad broja registrovanih osiguranika.

„Dosta ljudi je otišlo odavde. Bilo je nekih naplativih i nenaplativih sredstava. Iz proteklog perioda bio je i negativan revizorski izvještaj, pa je revizija naložila neka dodatna knjižila, pa to sve što je ispravljano, ispravljano je u 2019.godini“, navodi Danilović.

Napominje da je u prethodnom periodu došlo i do korekcije platnih koeficijenta, koji su takođe doveli do lošijeg poslovanja.

„Došlo je do izmjene u koeficijentima i povećana je plata svim zdravstvenim radnicima, u skladu sa zakonom o platama zaposlenih u zdravstvu. Bio je i dug opštine Teslić prema Domu zdravlja. Tu smo imali ulaganje u sanaciju krova i u opremu. Po zakonu, jedinice lokalne samouprave, mogu da finansiraju infrastrukturne projekte, međutim, Dom zdravlja je to platio. Znam da su neki radovi bili u 2018.godini, a plaćeni u 2019. Tako da je i to povećalo strukturu duga”, kaže Danilović.

Načelnik opštine Teslić Milan Miličević izjavio je za Gerilu da postoji još mnogo uzroka koji su doveli do ovako drastičnog pada.

„Prvo su tamo zaposlili 20-ak ljudi od kojih je većina nemedicinskog kadra, što je samo po sebi pojelo pola tog iznosa, a sve ostalo su ko zna kakve malverzacije. Čak i u izvještaju o finansijskom poslovanju Doma zdravlja koji je podnešen Skupštini opštine stoji da nisu imali nijednu investiciju, da nisu imali nijednu nabavku, ali su ušli u minus. Radi se o jednom nenormalnom i nedomaćinskom poslovanju koji je jedan uzoran Dom zdravlja doveo na nivo u kojem se sad nalazi“, naveo je Miličević.

Ne slaže se sa ocjenom aktuelnog direktora Doma zdravlja, kada je riječ o revizorskim izvještajima, kao i ulaganju opštine.

„U tom revizorskom izvještaju, čini mi se po sjećanju, da je jedan dio nedostataka koji se odnose na tehničke i proceduralne stvari. Ne odnosi se na finansijski dio poslovanja Doma zdravlja. Otklanjanje nedostataka koje je glavni revizor ustanovio i dao preporuke su tehničke preporuke. Nije to otklanjanje nedostataka koji bi moralo finansijski da košta novo rukovodstvo. To nema nikakve veze sa bilansom stanja i bilansom uspjeha. Drugo, održavanje objekta i projekat sanacije Doma zdravlja je bio projekat koji je prethodni direktor započeo i sve pripremio za javnu nabavku i taj iznos novca koji je tada bio predviđen prema projektu. Po zakonu je jasno definisano šta svaka lokalna zajednica finansira kad je u pitanju Dom zdravlja. On se finansira uz pomoć Fonda zdravstvenog osiguranja. Dom zdravlja funkcioniše na osnovu broju registrovanih verifikovanih pacijenata i dobija mjesečnu tranšu od FZO RS. To je tranša koja je definisanaa za funkcionisanje zdravstvenog sistema, kao i za održavanje svega, pa čak i prostora. Opština Teslić ima obavezu prema Domu zdravlja u iznosu koji godišnje predviđen u budžetu. Taj se iznos obično kreće između 20 i 30 hiljada KM. To je nešto što su predviđena sredstva za terenske ambulante, kojih ima 13 na području opštine Teslić, kao i za funkcionisanje službe Hitne pomoći“, navodi Miličević.

Iz Doma zdravlja otpuštena i trudnica

U proteklom periodu se mijenjao i broj zaposlenih u Domu zdravlja. Tako je na kraju 2017.godine, bilo zaposleno 150 radnika, na kraju 2018. Bilo ih je 19 više (169), a 2019. 167 radnika.

Promjene u menadžmentu donosile su i nova zapošljavnja, a prekidana je saradnja sa nekim radnicima. Jedna od njih je Petra Petra Kitić Gavrić, koja je u ovoj zdravstvenoj ustanovi radila više od dvije i po godine. Bila je angažovana na osnovu ugovora na određeno, a bez posla kada je bila u trećem mjesecu blizanačke trudnoće.

„Bila sam trudna tri mjeseca, nosila sam blizance. Bila sam zaposlena dvije i po godine i oni su mi stalno produžavali ugovor i kada je došao novi direktor Đurađ Trivunović, on mi je produžio ugovor za još tri mjeseca i poslije ta tri mjeseca on mi je dao otkaz. Kada sam završila posao oni su me zvali i rekli mi da mogu doći i uzeti svoju radnu knjižicu. Ja sam htjela da popričam s njim, međutim on nije htio. On je rekao da ne može i da nema vremena, a bio je tada sam u kancelariji. Između ostalog, odmah sljedeći dan, u Dom zdravlja su primljene dvije nove osobe. Primljena je žena koja ima 57 godina, koja nije radila nekoliko godina i primili su još jednu djevojku koja je prije toga radila u Banji Vrućici, umjesto mene”, dodaje Petra, uz konstataciju da je čak i na mnoge terene išla sopstvenim automobilom, ne tražeći nikakvu nadoknadu za to.

Petra ni danas nije zaposlena, a dugo se dvoumila da li da traži pravnu zaštitu i tuži teslićki Dom zdravlja.

„Pitala sam ovdje u Tesliću nekoliko advokata. Rekli su mi da nemam nikakve šanse, čak sam išla i u Doboj. Pošto su mi rekli da nakon dvije godine mogu da dobijem ugovor za stalno, međutim, ja kad sam otišla da pitam, oni su mi rekli da se taj zakon promijenio 2016.godine i da ja nemam pravo da tužim. Niko se nije upitao kako je to kad trudnoj ženi daju otkaz, nakon dvije i po godine rada, niko se nije upitao, kako sam ja to psihički podnijela, s obzirom da sam bila u drugom stanju. Tada sam bila u trećem mjesecu trudnoće. Ni poslije me niko nije pitao da li ja imam šta svojoj djeci da dadnem da jedu, niti gdje da živimo. Ja nisam imala nikakva primanja. Ja i dalje ne radim“, dodaje Petra.

Kuriozitet ili ne, među onima koji više nemaju angažman u Domu zdravlja je i sam načelnik Opštine Teslić, Milan Milićević. Kako kaže, od 2012.godine, volonterski je,jednom sedmično radio, kao specijalista neurolog. Miličević za Gerilu kaže da mu je to onemogućeno u posljednje dvije godine.

„Ja ne radim u Domu zdravlja ni volonterski. Radio sam punih 6 godina volonterski, dakle od 2012, do 2018.godine. Nakon toga, nisam imao taj pristup, kako je došlo do smjene direktora, ali to je njihov problem. Oni sada dovode neurologa, odličnog ljekara iz Doboja, koji obavlja te poslove, ali koji je za to i plaćen. Naravno, tako i treba da bude“, dodaje Milićević, ali kaže da dok je on bio angažovan, Dom zdravlja štedio bar na toj stavci, a kad se sve sabere, nije riječ o malim sredstvima.

Spomenuo je i slučaj otpuštanja 7 medicinskih radnika pred kraj 2019.godine, a kako je već ranije rekao u posljednje dvije godine je zaposlen veći broj radnika sa sumnjivim diplomama.

S druge strane, direktor Doma zdravlja Srđan Danilović kaže da Miličević iznosi neistine o ovom slučaju.

Zbog politike su zabrinuti i u sindikatu radnika. Žarko Dejnoz, predsjednik sindikata, pojašnjava da problema zaista ima. Kako napominje, bilo je otpuštanja radnika ali onih koji su bili primljeni po osnovu ugovora na određeno.

„Uglavnom se radi o radnicima koji su bili zaposleni na određeno vrijeme. Njima nisu produženi ugovori. Ja neću da griješim dušu. Nikome nije ugovor prekinut, pa da je otpušten.. S obzirom da pravno-formalno niko nije otpušten, ja kao predsjednik sindikata mogu samo da uložim protest, kao što sam i prigovarao“, kaže Denjoz.

Slučaj Petre Kvitić opisuje kao mučan koji je ostavio dosta gorak ukus.

„Za vrijeme prethodnog direktora došlo je do otpuštanja te trudnice. On je kasnije razriješen dužnosti, sada je došao novi direktor, ali pitanje je koliko je taj čovjek samostalan po pitanju odlučivanja. Mogu vam reći da je naša zdravstvena ustanova bila za ponos. Ona se još uvijek kako tako drži. Redovne su plate. Uvijek sebi postavljam pitanje koliko je direktor samostalan. Ja mislim, da je on samostalan kao menadžer da bi on bio izvanredan direktor, možda čak bolji i od prethodnog koji je zaista ostavio odličan trag. Stanje je još uvijek podnošljivo u Domu zdravlja, ali politika ima neke svoje prste. Bilo bi mnogo bolje da nas ostave na miru. Kada bi oni nas ostavili na miru, mi bi bili sjajan Dom zdravlja“, zaključio je Denjoz.

Njegove riječi potvrdio je i bivši direktor Mladen Kovanušić. Kaže da je politika najveći krivac svih problema u Domu zdravlja. Za Gerilu je rekao da je njegov rad smetao tadašnjem ministru zdravlja Draganu Bogdaniću.

“U trenutku kada sam napustio funkciju, na računu Doma zdravlja su bila velika sredstva. Ovo je jedna od rijetkih ustanova u RS koja je poslovala pozitivno, ali uvijek smo imali problem da napravimo neki veći iskorak. Postojao je taj moratorijum, a tadašnji minister Bogdanić je godinama ignorisao naše zahtjeve za zapošljavanje neophodnih I ljekara i ostalih radnika, rekao je Kovanušić.

Bivši ministar na čelu ZTC Banja Vrućica- U banji otvorena ambulanta porodične medicine

Bivši ministar zdravlja i socijalne zaštite Dragan Bogdanić do sada je svaki put demantovao navode da putem svojih kadrova namjerno urušava Dom zdravlja „Sveti Sava“.

Nakon što je napustio mjesto ministra, vratio se na mjesto direktora u ZTC Banja Vrućica, a još uvijek je i predsjednik Opštinskog odbora SNSD-a, stranke koja je preuzela skupštinsku većinu 2018. godine, a čiji kadar je i aktuelni direktor.

Tokom 2019.godine u Tesliću je otvoren Specijalistički centar “Banja Vrućica” koji takođe nudi usluge iz oblasti porodične i interne medicine, a kako Gerila saznaje, veći broj stanovnika ove opština se registrovao u ovoj ambulanti, to jeste, nisu više registrovani u Domu zdravlja.

Načelnik opštine Teslić, koji je u političkom sukobu sa Draganom Bogdaniće, ipak ne vidi ništa sporno u otvaranju ovakve ustanove, posebno ako je urađeno sve po zakonu. Kaže da to može da poboljša usluge prema pacijentima.

„Ako Dom zdravlja nije konkurentan kvalitetom i radom, u odnosu na te novootvorene ambulante, on će imati odliv tih pacijenata, što se već dešava i u Tesliću i u nekim drugim mjestima i samim tim će imati manji ugovor za taj broj pacijenata koji je otišao iz Doma zdravlja“, naglašava Miličević.

Prema informacijama koje je naš portal dobio od Fonda zdravstvenog osiguranja, Fond je sklopio godišnji ugovor i sa ZTC Banja Vrućica.

„Od ove godine Fond za pružanje usluga porodične medicine ima ugovor i sa ZTC Banja Vrućica. U njihovoj ambulanti porodične medicine registrovano je 1.396 osiguranih lica, a vrijednost ugovora za usluge porodične medicine je oko 85.000 KM“, navedeno je u odgovoru iz Fonda.

GERILA.info

• Tekst je nastao u sklopu istraživačkog projekta “Pravo da tražimo zdravo”, u sklopu šireg programa koji finansira Evropska unija, a realizuju Transparency international u BiH i Centri civilnih inicijativa”.
• Projekat se organizuje uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Servisa za medijsku profesionalnu edukaciju i razvoj- SEMPER i ne predstavlja nužno stajalište Evropske unije.

The post Dom zdravlja u Tesliću- Zbog politike poslovni sunovrat koji je zdravstvenu ustanovu odveo u minus first appeared on Gerila.info.