Odbijanje dozvole za rad je uslijedilo nakon što je prošlog mjeseca Kantonalni sud u Mostaru posljednjom presudom poništio dozvolu za rad mHe „Zlate“ u Jablanici i naložio FERK-u da ponovi postupak.

Iz Udruženja građana „Za Doljanku“ poručuju da je ovim potezom je FERK konačno postupio u skladu sa zakonima.

UG „Za Doljanku“ je, inače, prije tri godine pokrenulo upravni spor protiv Rješenja kojim je Regulatorna komisija za energiju u FBiH izdala dozvolu za rad firmi „EKO-VAT“ d.o.o. Jablanica, koja je u vlasništvu bivšeg košarkaša Mirze Teletovića. Kantonalni sud u Mostaru je u obrazloženju svoje presude istaknuo upravo ona kršenja na koja je Udruženje od samog početka svoje borbe ukazivalo FERK-u i ostalim institucijama.

Dugogodišnja borba UG „Za Doljanku“ za zaštitu rijeke Doljanke je do sada rezultirala sa ukupno šest presuda u korist Udruženja, a nadležne institucije imaju sve manje prostora da zaobilaze zakone, kako ističe UG „Za Doljanku“, a sada je konačno poništena i dozvola za rad mHe „Zlate“ nakon brojnih pokušaja da se njen rad legalizira nepostupajući po jasnim zakonima, a FERK više nije mogao pronaći načina da ponovno izda dozvolu za rad.

Iz UG „Za Doljanku“ poručuju da su ovo izuzetni iskoraci u njihovoj borbi za zaštitu rijeke Doljanke te pozivaju Federalnu upravu za inspekcijske poslove da izvrše nadzor i obustave rad mHe „Zlate“ zbog neposjedovanja dozvole za rad.

Predsjednica UG „Za Doljanku“ Naza Spahić za Gerilu je izjavila da su prezadovoljni ovom odlukom i da očekuju da pravna država funkcioniše i da sudovi rade onako kako treba bez pritisaka.

“Da se zakon poštovao od samog početka preduzeće „EKO-VAT“ ne bi moglo napraviti elektranu”, ističe Spahićeva.

Nada se da će i dalja pravna procedura ići u njihovu korist.

“Dobili smo od FERK-a obavijest da su uradili po presudi i da su zahtjev firme „EKO-VAT“ odbili iz razloga što njihova okolinska dozvola ponovo nije u skladu sa zakonom. FERK je nama dostavio dopis kojim je obavijestio i federalnu inspekciju da su oni donijeli takvu odluku i skreću im pažnju da moraju djelovati jer „EKO-VAT“ nema valjane dozvole za rad. Poslali su nam dopis koji su poslali inspekcijama i Elektroprivredi da „EKO-VAT“ više nije neko ko može proizvoditi električnu energiju”, navodi Spahićeva.

Naglašava da im je od samog početka cilj bio da se poštuje zakon i da se pravna država definitivno ustroji tako da funkcioniše kako treba.

“Osjetili smo to na svojoj koži. Kada smo mi bili tuženi, ekspresno se riješio taj slučaj. Da je sad bilo za tri-četiri mjeseca kao u našem slučaju, da se to u korijenu sasjeklo, da je donešena takva odluka kao što je sad donešena, ne bi bilo nikakve štete ni bilo kakvih drugih rizika, bilo bi zabranjeno, neka se uskladi prema zakonu”, ističe Spahićeva na kraju.

Gerila.info

The post Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH odbila zahtjev za izdavanje dozvole za rad mHe „Zlate“ first appeared on Gerila.info.

Kantonalni sud u Sarajevu poništio je Rješenje ovog Ministarstva na čijem je čelu godinama Edita Đapo, a kojim je Eko Vat oslobođen obaveze ishodovanja nove okolinske dozvole, odnosno izrade nove studije i novog uključivanja zainteresovane javnosti. U presudi se navodi da je ministarstvo nezakonito primjenjivalo novi Zakon o zaštiti okoliša, iako je bio upoznat sa presudom Kantonalnog suda u Sarajevu iz 2021. godine i obavezom završavanja svih postupaka vezanih za mHe “Zlate” prema Zakonu koji je prije bio na snazi.

Udruženje na čijem je čelu godinama Dženan Šašić godinama ukazuje na kriminalne radnje svih insittucija u FBiH koje su pogodovale Eko Vatu u kojem su proslavljeni košarkaš Mirza Teletović i njegov ocu Šaban vlasnici i odgovorna lica. Dženan i njegovi saborci koji neprestano ukazuju na čitav lanac kriminala i nezakonitosti i u cijeloj BiH, ali i šire, odavno su postali simbol borbe za slobodu rijeka.

Ekskluzivno za GERILU pričali smo sa Dženanom Šašićem o problemima sa kojima se susretao svih ovih godina, da li se nada konačnoj pobjedi kao i da li očekuje da će Edita Đapo napokon krivično odgovarati, ali i o njegovim stavovima po pitanju novih odnosa unutar Koalicije za rijeku  i odnosu lidera eko aktivista u BiH prema lokalnim eko aktivistima i pokretu “Za Doljanku”.

GERILA: Rijeka Doljanka i aktivisti na čelu sa Vama postali su simbol borbe za očuvanje ove rijeke i van granica BiH. Kakva je danas situacija sa Doljankom i mHE koja se gradi na njoj?DŽENAN: Mhe Zlate radi punom parom. U početku je bila predviđena izgradnja 2 mHE na rijeci Doljanki, jedna je napravljena, a od druge neće biti ništa. Ona koja je novoizgrađena zapravo je u ovom trenutku divlja gradnja jer ne posjeduje okolinsku dozvolu kao ni valjanu građevinsku dozvolu.

GERILA: Kako je moguće da ni pet sudskih presuda nije dovoljno da se zaustavi nelegalan rad mHE Zlate na rijeci Doljanki?

DŽENAN: Odgovor je sadržan u imena Bosna i Hercegovina. To je direktni dokaz kriminala i korumpiranosti protiv koje se i borimo na neki način. Potkupljeni pojedinci u institucijama države rade protiv interesa običnih građana dok su u službi kriminalaca i tajkuna. Međutim, vjerujemo da će se naći osoba koja će imati dovoljno snage da zabrani rad mHE.

GERILA: Kompanija Eko-Vat Jablanica, vlasništvo oca i sina Šabana i Mirze Teletovića, na Doljanki je napravila malu hidroelektranu Zlate. Svi znamo ko je Mirza Teletović, jedan od najpoznatijih sportista ove zemlje ikada. Da li ste imali probleme sa Teletovićima, prijetnje ili neku vrstu pritisaka?

DŽENAN: Borba za Doljanku razlikuje se od drugih zbog toga što se mi borimo oči u oči sa investitorom, tako da su prijetnje i neugodne situacije svakako bile prisutne tokom borbe. Sve je prijavljeno policiji i sudu i neke stvari su se riješile po tom pitanju.

GERILA: Ministrica Edita Đapo dozvolu za MHE Zlate na DOljanci je potpisala na osnovu dokumentacije resornih javnih institucija, ali i Studije uticaja na okoliš, koju je u decembru 2016. izradila kompanija Enova. U najnovijoj sudskoj presudi iz iz jula ove godine Kantonalni sud u Sarajevu poništava ranije rješenje Federalnog ministarstva turizma da za rad Doljanke ne treba nova studija uticaja na okoliš. Ministarstvo na čijem je čelu Đapo, čini se, na sve načine pokušava da omogući rad ove MHE?

DŽENAN: Nova presuda je najbolji pokazatelj koliko Edita Đapo i njeni pravnici pogoduju investitoru, gdje zloupotrebljavaju i novi zakon o zaštiti okoliša koji provode, sve kako bi Teletovića oslobodila pribavljanja nove okolinske dozvole i kako bi omogućila neometan rad mHE.

GERILA: Da li se Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH (FERK) oglasila o radu MHE Zlate, uzevši u obzir najnovije sudske odluke?

DŽENAN: U ovom trenutku svi instrumenti moći su u rukama FERKA i od njih očekujemo da donesu odluke u skladu sa zakonom, a to je da zabrane rad mHE Zlate do okončanja ponovnog postupka. Na taj način bi sačuvali obraz same institucije, postupili u skladu sa zakonom, te poslali poruku malim običnim ljudima ove zemlje u kojoj zakon vrijedi za sve.

GERILA: Udruženje građana “Za Dljanku” je predalo Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu krivičnu prijavu protiv ministrice Edite Đapo zbog sumnje na počinjenje krivičnog djela zloupotrebe,a uputili se žpismo predsjedniku Saveza za bolju budućnost, Fahrudinu Radončiću, čiji je kadar Đapo, i zatražili da pred organima stranke predstavi zahtjev Udruženja i smijeni ministiricu Đapo sa funkcije. Imate li povratnu informaciju o krivičnim prijavama, šta se tu dešava, i da li vam je Radončić ikada odgovorio?

DŽENAN: Udruženje za Doljanku je zahvaljujući Centru civilnih incijativa oživjelo svoj pravni put, a od tuda i 5 dobijenih presuda. SBB i Radončić se do sada nisu oglasili, a svakako očekujemo da će to uraditi u narednom periodu. Otpočelo je davanje izjava protiv Edite Đapo i da budem iskren odatle i moje neslaganje i razočarenje Koalicijom u ovakvom formatu. Sve ranjene rijeke, divlje deponije, deponija Uborak, sječa šuma i ostale afere federalne ministrice pretvorile su se problem Udruženja za Doljanku i Dženana Šašića. Preko 2 i po sata sam davao iskaz sam u policiji. Krivična prijava bila je odgođena u novembru prošle godine za potrebe svih drugih rijeka i problema, jer su bili u toku pregovori oko novog zakona. Išlo se i na pregovore s Novalićem, iako je naša rijeka ranjena, radile se presice ispred federalnog parlamenta, prisustovalo i na radionicama da na kraju taj zakon ne bi predvidio ništa ozbiljno za Doljanku, a na kraju su iskulirali krivičnu prijavu protiv Đapo, koja umjesto da odgovara za svoja nedjela, od oktobra može preuzeti neko novo ministarstvo i nastaviti nanositi neku novu štetu. Time su pokazali kako gledaju na Doljanku.

GERILA: U jednoj od svojih skorašnjih objava ste poprilično emotivno naveli da ne želite da pripadnici Koalicije za rijeke kao i Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT više spominju slučaj rijeke Doljanke u svojim medijskim nastupima. Takođe ste naveli i da najveći dio eko aktivista koristi vaš ali i druge slučajeve borbe za slobodu rijeka kako bi ostvarili ličnu korist, dobili međunarodne grantove, ali da od njih izostaje bio kakva podrška, osim deklarativne, lokalnim aktivistima koji se svakodnevno izlažu riziku i pritiscima od strane tajkuna, moćnika i političara. Možete li pojasniti svoje tvrdnje?

DŽENAN: Već 15 godina postoji borba protiv mHE, a dva pokreta Kruščica i Doljanka u potpunosti su promjenila javno mjenje kada je u pitanju ova problematika i to vršeći ogroman pritisak. Naravno EkoAkcija i Gotuša su pioniri priče, Centar za životnu sredinu također. Neki drugi pokreti, organizacije i fondacije nisu svjesni tih činjenica. Iskustva drugih, priče drugih, zasluge drugih u njihovom postupcima nemaju nikakav value. 2020. je sve već bila dobro uhodana priča i svi su bili solidarni sa drugim pokretima. Sa njihove strane sada to ne postoji, a rekao sam u odgovoru iznad kako i na koji način. Dženan nije ušao u lične sukobe ni s kim, niti rastura Koaliciju, samo u svoje ime smatra da se Udruženje treba okrenuti nekim drugim putevima i saradnicima. Smatram da je Udruženje dalo dosta Koaliciji, a Koalicija je zapostavila Doljanku. Nijedan drugi pokret ne traži odgovornost nadležnih, krivičnu odgovornost, samo Doljanka. Nismo isti. 2018. godine, u 21. godini života bez posla i ičega, Teletoviću sam rekao ‚,Ti ćeš živjeti u Finiksu, ja ostajem sa svojim narodom‘‘, a sad to nema nikakvu vrijednost u očima drugih. Pitanje je šta bi neko drugi uradio da je bio na mom mjestu. Sav mogući pritisak, prijetnje, prešli su preko mojih leđa, a  koliko vidim sad je bitniji ugled u Koaliciji od stava nekoga ko je započeo kad Koalicije ni udruženja nije ni bilo. Ostajem pri tome da Udruženje treba bit samostalnije i naći nove partnere, makar me to koštalo smjene upravnog i nadzornog odbora. Uopšte se ne sekiram hoću li i dalje biti pri Udruženju, jer moja ljubav prema Doljanci i borba za bolju Doljanku nikad neće prestati.

GERILA.info

The post Dženan Šašić za GERILU: Koalicija za rijeke zapostavila Doljanku. Samo mi tražimo odgovornost Edite Đapo! first appeared on Gerila.info.

Udruženje građana „Za Doljanku“ koje već nekoliko godina nastoji zaustaviti ekocid na rijeci Doljanki u Jablanici, juče je u Sarajevu održalo konferenciju za medije na kojoj su osudili nepoštivanje i neprovođenje sudskih presuda i pozvali na sankcionisanje odgovornih za njihovu zloupotrebu i kršenje. Federalno ministarstvo okoliša i turizma (FMOIT) na čelu sa ministricom Editom Đapo je istaknuto kao glavni akter koji je donio najveću štetu cijelom procesu u vezi sa sada već izgrađenom mHe „Zlate“ na rijeci Doljanki.

Podsjećamo, Udruženje je pokrenulo dva upravna spora, jedan protiv građevinske dozvole pred Kantonalnim sudom u Mostaru, a drugi protiv okolinske dozvole pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. Iako su obje presude prošle godine završene u korist Udruženja, ništa nije učinjeno po pitanju provođenja ovih presuda.

“U postupku protiv okolinske dozvole koju je ovo ministarstvo izdalo, dokazali smo sve naše tvrdnje o nezakonitostima prilikom ishodovanja dozvola. Međutim, ministrici ni sudska presuda kojom poništava najvažniji dokument u postupku, okolinska dozvola, na kojoj se nalazi njen potpis ne znači ništa. Nastavlja samovoljno ponašanje, omalovažava sudsku presudu tako što je ne provodi i svjesno krši Zakon čiji predlagatelj je njeno ministarstvo. Uvjerili smo se da ona služi pojedincu, u ovom slučaju investitoru, a ne lokalnoj zajednici odnosno građanima BiH”, rekla je Naza Spahić, potpredsjednica Udruženje građana „Za Doljanku“.

Zbog svega navedenog, Udruženje je predalo Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu krivičnu prijavu protiv ministrice Edite Đapo zbog sumnje na počinjenje krivičnog djela zloupotrebe položaja iz člana 383. i krivičnog djela nesavjestan rad u službi iz člana 387. Krivičnog zakona FBiH.

Iz Udruženja navode da su uputili i pismo predsjedniku Saveza za bolju budućnost, Fahrudinu Radončiću i zatražili da pred organima stranke predstavi zahtjev Udruženja i smijeni ministiricu Đapo sa funkcije i na njeno mjesto delegira osobu koja će odgovorno obavljati posao.

“Obavijestili smo sudije u Kantonalnom sudu u Sarajevu i Kantonalnom sudu u Mostaru koji su vodili postupke i izrekli presude da iste nisu provedene već da se provođenje istih odbija, razvlači ili se zloupotrebom ovlasti krši zakon kako iste ne bi bile sprovedene, a obratili smo se i Visokom sudskom i tužilačkom Vijeću kako bismo ih obavijestili o nepoštivanju presuda i omalovažavanju sudova”, dodao je Dženan Šašić, predsjednik Udruženja građana „Za Doljanku“.

Iz Udruženja su istakli  kako slučaj Doljanka nije jedini grijeh Edite Đapo kojim je nanijela veliku štetu državi BiH na što su ukazale sudske presude u kojima su poništavani dokumenti s njenim potpisom. Samo na prostoru HNK naveli su slučajeve Neretvice, Bunskih kanala, Uborka i one protiv kojih su pokrenuti sporovi i koji još traju, kao što je kamenolom Kuti kraj Mostara.

The post UG „Za Doljanku“ predalo krivičnu prijavu protiv federalne ministrice Edite Đapo first appeared on Gerila.info.

Nakon što je prvobitno ukinuta ekološka dozvola, poništena je i građevinska dozvola za mini hidroelektranu “Zlate” na rijeci Doljanci, koja je u vlasništvu bivšeg košarkaša Mirze Teletovića i njegovog oca Šabana.

Kantonalni/Županijski sud u Mostaru poništio je građevinsku dozvolu za MHE “Zlate” na rijeci Doljanci i predmet vratio prvostepenom organu na ponovni postupak.

Ranije je Kantonalni sud u Sarajevu poništio ekološku dozvolu za ovu MHE. Međutim, ovaj objekat i dalje radi, bez važećih dozvola, dok nadležne institucije šute.

Za izgradnju hidroelektrane bila je zadužena firma “Eko-Vat” koja je u vlasništvu Mirze Teletovića, a odmah nakon započetih radova građani su iskazali svoje negodovanje. Prema propisima, “Eko-Vat” je za izgradnju morao imati saglasnost mještana putem zbora građana, za koji tvrde da nikad nije održan.

klix.ba/facebook.com/koalicijazazastiturijekabih

The post Nakon ekološke poništena i građevinska dozvola za MHE “Zlate” na rijeci Doljanci first appeared on Gerila.info.

The post Darko Rundek posjetio aktiviste u Jablanici i podržao njihovu borbu za spas rijeke Doljanke first appeared on Gerila.info.

Kantonalni sud u Sarajevu uvažio je tužbu protiv Federalnog ministarstva okoliša i turizma za izdavanje okolinske dozvole za mini hidroelektranu bivšeg košarkaša Mirze Teletovića.

Kantonalni sud u Sarajevu poništio je okolinsku dozvolu za izgradnju mini hidroelektrane (MHE) „Zlate“ na rijeci Doljanki kod Jablanice koju je izdalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma 2017. godine. Sud u obrazloženju navodi da Ministarstvo nije poštovalo federalne zakonske procedure o osiguravanju učešća javnosti u postupcima pri izdavanju okolinske dozvole za izgradnju ove MHE.

Ministarstvo je moralo mještanima i javnosti dostaviti Studiju uticaja na okoliš kako bi bili upoznati sa potencijalnim opasnostima koje izgradnja ovakvog objekta može izazvati. Iako su članovi Udruženja „Za Doljanku“ od nadležnih tražili da budu uključeni u taj proces, to se nije desilo.

Član Udruženja, mještanin Dženan Šašić je potom podnio tužbu protiv Ministarstva, a presudom je sada odlučeno da se okolinska dozvola stavlja van snage te kompletan postupak ponavlja. To znači da se moraju održati zbor građana okolnih mjesnih zajednica i javna rasprava koju će organizovati Ministarstvo.

„Drago mi je da je pravda konačno ugledala svjetlo dana nakon ove tri godine i da je ovo poruka svim ljudima da, bez obzira kolika je moć i interes na drugoj strani, da je moguće napraviti neke stvari“, kaže Šašić za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

U obrazloženju presude navodi se da je nerazumljivo što Ministarstvo odbija osigurati javnosti pristup informacijama i učešće u postupku, čime su prekršeni članovi Zakona o zaštiti okoliša FBiH.

Sutkinja Aida Šabanović osporava i primjenu Studije utjecaja na okoliš jer se nisu do kraja ispoštovale preporuke Komisije za ocjenu Studije koje su se odnosile na: potrebu za dodatnim pojašnjenjem mjera zaštite nakon eventualnog prestanka rada postrojenja, znatne razlike između Idejnog i Glavnog projekta te poštovanje zakonskih propisa za zaštićeno područje Parka prirode Blidinje. 

Građani faulirani na rijeci Doljanki

CIN je o ovome pisao krajem 2019. godine. Novinari su pronašli da su institucije izdale dozvole za izgradnju MHE „Zlate“, a da mještani okolnih naselja nisu učestvovali u tom procesu, što im je zagarantovano propisima i konvencijama.

Investitor „Eko-Vat“ i njegov vlasnik Mirza Teletović morali su imati saglasnost mještana putem zbora građana. Taj skup se nikada nije održao dok su vlasti propustile osigurati i javnu raspravu – skup na kojem bi mještani izrazili svoj stav o izgradnji MHE.

Iako je nakon toga više od 200 mještana potpisalo peticiju protiv gradnje, Općina Jablanica je izdala potrebne dozvole „Eko-Vatu“, ne prihvativši peticiju.

Emina Veljović, direktorica “Aarhus centra u BiH” koji se bavi zaštitom okoliša, tada je rekla da su takvim propustima prekršeni članovi Aarhusove Konvencije o pristupu informacijama, učešću javnosti u odlučivanju i pristupu pravdi u okolišnim pitanjima koju Bosna i Hercegovina kao potpisnica mora poštovati.

Mirza Teletović je za CIN rekao da nije investirao u izgradnju MHE zbog profita već da bi pravio druge projekte, ali da mještani to ne razumiju.

„Uvijek nekome nešto smeta, to je sasvim normalno. Meni je samo krivo što ljudi ne razumiju projekat. Meni je krivo što ljudi ne razumiju mene kao nekoga ko je iz Jablanice“, rekao je tada Teletović.

The post Sud poništio okolinsku dozvolu za Teletovićevu MHE first appeared on Gerila.info.

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH – FERK izdala je firmi “Eko-Vat” d.o.o. iz Jablanice dozvolu za rad za proizvodnju električne energije u proizvodnom objektu hidroelektrana “Zlate” na vodotoku rijeke Doljanke u naselju Zlate u opštini Jablanica.

Dva sudska procesa koja se vode u Mostaru i Sarajevu, mišljenje Ministarstva poljoprivrede FBiH u kojem se upozorava na brojne prekršaje u vezi sa izdavanjem dozvola i nepostojanje dokumentacije, nisu bili dovoljni FERK-u da odloži dodjelu dozvole. 

“Znali smo da FERK nije sud i da neće presuditi, ali kako smo predali sve dokumente i složili ih u naš komentar nadali smo se da će odluka biti drugačija”, za Žurnal kaže Naza Spahić iz Udruženja “Za Doljanku”, grupe aktivista koji su se godinama borili za očuvanje Doljanke.

Nadu da će odluka FERK-a biti drugačija dalo im je i to što su prije nekoliko mjeseci dobili status umješača u postupku, što znači da su na raspravi organizovanoj u FERK-u imali pravo iznošenja svojih argumenata i prilaganje dokumentacije. Međutim, to nije pomoglo.

“U FERK-u znaju da je bilo nelogičnosti, ali ne mogu reagovati na način da ne izdaju dozvolu. Tako su nam barem rekli. Ipak, ukoliko se jedan od naših sudskih postupaka okonča u našu korist, mi možemo predati novi zahtjev i tada će FERK ponovo razmatrati dozvolu za rad, bez obzira na to što hidroelektrana do tada već i radi. A mi odustati nećemo, pa idemo i do Strasbourga”, ističe Spahićeva.

Da će ishod biti možda biti ovakav, još početkom avgusta je posumnjao aktivista Udruženja “Za Doljanku” Dženan Šašić koji je nakon javne rasprave u FERK-u za Gerilu izjavio da su mu predstavnici “Eko Vata” tada izgledali isuviše samouvjereno.

“Trenutno nam prolazi kroz glavu da možda imaju neke informacije koje nisu svima dostupne, jer su nekako previše samouvjereni. Ovo je ozbiljan projekat, velike pare su u igri. Tek tako se pojaviti i biti toliko samouvjeren, ne znam, nisam siguran, malo su sumnjivi”, rekao je Šašić tada, ističući da su po njemu dvije opcije u igri.

“Dvije su mogućnosti u igri. Jedna je da su oni totalno samouvjereni da će dobiti, a druga je da nemaju nikakvo obrazloženje, da su ostali bez teksta. Te dvije krajnosti su moguće. Po meni nema ništa između”, naveo je Šašić tada.

Na žalost aktivista Udruženja “Za Doljanku”, ali i svih ljudi  u Bosni i Hercegovini koji se bore protiv “otimanja rijeka”, sumnje su se potvrdile. Predstavnici “Eko Vata”, uprkos svemu, nisu bez razloga bili toliko samouvjereni. Dobili su dozvole i mogu slobodno nastaviti sa uništavanjem prirode.

The post Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH izdala dozvolu za rad MHE Zlate na Doljanki first appeared on Gerila.info.

Udruženje građana “Za Doljanku” iz Jablanice, koje je dobilo status učesnika u procesu izdavanja dozvole za rad od strane Regulatorne komisije za električnu energije (FERK), danas je na formalnoj javnoj raspravi iznijelo navode i dokaze o nizu prekršenih zakona i procedura prilikom izdavanja dozvole za MHE Zlate na rijeci Doljanci, prenosi portal voda.ekoakcija.org.

Istakli su kako su procedure i zakoni prekršeni od strane institucija na svim nivoima, od lokalnog do federalnog. Opština Jablanica nema evidentirano da je u organima mjesne zajednice Jablanica II održan zbor građana o izgradnji MHE Zlata. Dakle, Opština Jablanica i OV donosili su odluke bez učešća zbora građana ove mjesne zajednice što je suprotno Zakonu o principima lokalne samouprave FBIH i Statutom Opštine Jablanice, navedeno je u uvodnom dijelu izlaganja predstavnika Udruženja građana “Za Doljanku”.

Dalje se navodi da je uvidom u dokumentaciju evidentno da su parcele na kojima je predviđena gradnja ove male hidroelektrane različite u dokumentima prethodne vodne saglasnosti i vodne saglasnosti, što je za posljedicu imalo spuštanje cjevovoda u korito rijeke.

Parcele na kojima je predviđena gradnja MHE nisu u skladu sa parcelama koje su upisane u rješenjima za prethodne vodne saglasnosti i vodne saglasnosti, a takođe su u suprotnosti i sa parcelama iz Rješenja o ekološkoj dozvoli.

Istakli su i da je Studija uticaja na okolinu izrađena za prvobitni kapacitet MHE od 3.2 MW što je ne odgovara stvarnom kapacitetu koji iznosi 4.5 MW. Ministarstvo vodoprivrede poljoprivrede i šumarstva izdalo je koncesiju za jačinu MHE od 3.2 MW što se ne podudara sa Studijom uticaja na okolinu.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je tražilo od kantonalnog mnistarstva da dostave svu dokumentaciju izdanu po pitanju vodne i prethodne vodne saglasnosti. Ovo ministarstvo utvrdilo je propuste i povrede procedure i tražilo preisipitivanje prethodne vodne saglasnosti. Dakle. Ministarstvo poljoprvrede, vodoprivrede i šumarstva HNK izdalo je vodne saglasnosti uprkos brojnim nedostacima koji do danas nisu otklonjeni.

Predstavnici Udruženja građana “Za Doljanku” navode da je neophodno uraditi i novu studiju ekonomske opravdanosti kao i da je projektna dokumentacija u suprotnosti sa Zakonom o vodama. Dalje u izlaganju su naveli da nije pribavljena evaluacija izvještaja o procjeni ekološki prihvatljivog protoka.

Inače, u vezi sa izgradnjom MHE Zlate vode se dva sudska postupka. Pred Kantonalnim sudom u Sarajevu se vodi upravni spor koji se tiče ekološke dozvole poništenja rješenja Federalnog ministarstva ekologije i turizma. Drugi postupak se vodi pred Kantonalnim sudom u Mostaru na kome je podnesena tužba 17.09.2019. protiv Ministarstva građenja i zaštite okoline povodom građevinske dozvole koju je izdala Služba za upravu i prostorno uređene i stambeno građenje.

Predstavnici Udruženja građana “Za Doljanku” ističu da od FERK-a očekuju da prije razmatranja izdavanja dozvole za rad uzme u obzir upitnost valjanosti do sada navedenih dozvola, kršenja zakona i propisa na koje su u ovom postupku ukazivali te činjenicu da se rijeka Doljanka nalazi u registru prirodne baštine Hercegovačko-neretvanskog kantona. Takođe, napominju na zaključak Predstavničkog doma Parlamenta Federacije od 23.06.2020. o potpunoj zabrani izgradnje malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji Federacije BiH.

Zbog svega naprijed navedenog predlažu FERK-u da obustavi postupak dodjele dozvole za proizvodnju električne energije za MHE Zlata dok se ne riješe prethodna pitanja u skladu sa Zakonom o upravnom postupku koja se odnosi na povrede Zakona o principima lokalne samouprave FBiH, Zakona o zaštiti okoline FBiH, Zakona o vodama i Arhuske konvencije, navodi se u završnom dijelu izlaganja.

Nakon što su predstavnici Udruženja “Za Doljanku” iznijeli svoje argumente, predstavnici “Eko Vata” su samo prokomentarisali: “Eko Vat nije sam sebi izdavao dozvole, sve dozvole su pravosnažne”.

S tim u vezi, aktivista Udruženja “Za Doljanku” Dženan Šašić za Gerilu ističe da to samo dokazuje njihovo bahato ponašanje unazad dvije godine. Sve što su predstavnici Udruženja “Za Doljanku” više od sat vremena iznosili na javnoj raspravi, predstavljaju u suštini činjenice na koje suprotna strana nije imala komentar, odnosno nije mogla da ponudi argumente protiv tih činjenica.

“Ne možete vi tek tako reći “dozvole su pravosnažne”, i to je to. Zašto nisu ništa obrazložili? Nijedan naš argument”, navodi Šašić.

Naglašava da je zanimljivo da niko od predstavnika “Eko Vata” na današnjoj javnoj raspravi nije bio iz pravne struke, i da mu izgleda da su samouvjereni oko konačnog ishoda. Navodi da nije siguran zašto je “Eko Vat” toliko samouvjeren uprkos njihovim argumentima.

“Trenutno nam prolazi kroz glavu da možda imaju neke informacije koje nisu svima dostupne, jer su nekako previše samouvjereni. Ovo je ozbiljan projekat, velike pare su u igri. Tek tako se pojaviti i biti toliko samouvjeren, ne znam, nisam siguran, malo su sumnjivi”, smatra Šašić, naglašavajući da ne želi da nagađa “šta se iza brda valja”.

Šašić podsjeća da su ne samo predstavnici Udruženja “Za Doljanku”, nego i mediji, u nekoliko navrata pitali predstavnike “Eko Vata” da komentarišu argumente koje su iznosili aktivisti, ali nikad nisu nijedan obrazložili, što ga navodi na razmišljanje da postoje dvije opcije u vezi sa ovim slučajem.

“Dvije su mogućnosti u igri. Jedna je da su oni totalno samouvjereni da će dobiti, a druga je da nemaju nikakvo obrazloženje, da su ostali bez teksta. Te dvije krajnosti su moguće. Po meni nema ništa između”, ističe Šašić.

Naglašava da se situacija polako mijenja u njihovu korist, sada ih podržavaju CCI i USAID. Takođe, ljudi u Jablanici polako shvataju da od ovog projekta nema ništa i da su prevareni.

“Nemaju oni više podršku ni lokalnog naroda u gradu. Shvatili su da je to šuplja priča, da od obećanja radnih mjesta nema ništa. Trenutno je Opština Jablanica u velikim kreditima i jedva isplaćuje plate zaposlenima. Takođe, odluka Parlamenta Federacije ide nama u prilog. U zadnje vrijeme stvari idu, da kažem, u neku našu korist. Povećava se podrška i u gradu”, navodi Šašić.

Šašić smatra i izražava nadu da FERK neće izdati dozvolu “Eko Vatu” za proizvodnju električne energije dokle god se ne riješe sudski sporovi koji su u toku. Naglašava da je jedan od sljedećih poteza koje će Udruženje “Za Doljanku” poduzeti, traženje lične odgovornost za izdavanje dozvola i za izgradnju MHE Zlate.

“Tražićemo odgovornost. Od predsjednika mjesne zajednice, jer nije sazvao skup građana, čime je prekršio svoja ovlaštenja, preko načelnika opštine, do nadležnog kantonalnog ministra. Tražićemo odgovornost svih ljudi koji su potpisali sve ove nepravilnosti. Borba sad ide u tom pravcu”, ističe Šašić.

Na kraju poziva sve one koji imaju sličnih problema da vide šta su oni uradili, da vide da se može boriti protiv velikih i bahatih.

“Prvo, što smo uopšte došli u poziciju da budemo stranka u postupku. Kao Feniks smo se vratili. To je velika stvar u ovakvoj državi i u ovakvom sistemu. Pored toga, što smo rasvijetlili neke “face” u gradu. Niko u našoj opštini nije govorio ovoliko glasno da ima kriminala i korupcije. Mi smo bili najkonkretniji. Izašli smo u medije. Borimo se da neke stvari u društvu budu bolje. Imenom i prezimenom ukazujemo na odgovornost, nema anonimusa. Naša saopštenja su vrlo jasna, precizna i konkretna. Imenom i prezimenom, kriv je. To je jedini način. Moramo da se borimo za svoja prava. Imaćemo samo ono za šta se budemo borili i što od ovih vlasti sami otmemo”, naglašava Šašić na kraju.

The post Javna rasprava o izdavanju dozvole za rad MHE Zlate: Investitor “Eko Vat” bez komentara, mala pobjeda za aktiviste Udruženja “Za Doljanku” first appeared on Gerila.info.

Sistemska korupcija, sporne dodjele koncesija, neregularna dokumentacija, pritisci na lokalno stanovništvo kao i kontinuirano ugrožavanje životne sredine radi privatnih interesa favoriziranih investitora opšta su karakteristika izgradnje malih hidroelektrana u BiH. U takvom ambijentu najveću štetu snosi lokalna zajednica. Od mizernih koncesionih naknada, uništavanja puteva, pucanja cijevi, nestanka ribljeg fonda do višemilionskih šteta nastalih kao posljedica neispravnosti postrojenja malih hidroelektrana.

Piše: Predrag Blagovčanin/Centar za životnu sredinu

Podsjećamo, prije desetak dana u fojničkom naselju Prokos usljed enormno visokog napona električne energije došlo je do nesreće u kojoj je više od 500 kućanstva kao i gospodarskih subjekata pretrpilo višemilonsku štetu.

Iz Elektroprivrede BIH potvrdili su da je do havarije došlo zbog neispravnosti relejnih zaštita na postrojenju male hidroelektrane „Mujakovići“ na rijeci Jezernici koja je u vlasništvu firme „Intradeenergija“. Pored ovog postrojenja, u vlasništvu ove firme su još tri hidroelektrane na području Fojnice.

Na svu sreću još niko nije poginuo

Nažalost, ovaj višemilionski incident u naselju Prokos nije izolovan slučaj. Prema riječima Roberta Oroza aktiviste iz fojničke Eko udruge Gotuša, više puta je dolazilo do pucanja cijevi upravo na MHE Mujakovići, a sa naletom vodene bujice došlo bi do urušavanja lokalnog puta.

„Zbog tog kontinuiranog pucanja cijevi na ovoj hidroelektrani dolazilo je do blokade puta prema Prokoškom jezeru dok se ne bi sanirala šteta. Prošle godine su mještani Prokosa zaprijetili totalnom blokadom puta što je dovelo do toga da je vlasnik Intradeenergija prošle godine zamjenio PVC cijevi željeznim.“

Robert Oroz naglašava da na ovom lokalitetu do sad nije bilo problema sa prevelikim naponom na lokalnoj mreži ali jeste sa plavljenjem i uništavanjem privatnog zemljišta.

„Do sada u Fojnici nije bilo problema sa “strujnim udarima”, ali jeste sa plavljenjem i uništavanjem privatnog zemljišta na MHE na rijeci Kozica od istog investitora. U par navrata isplaćivana je i naknada za materijalnu štetu. Važno je napomenuti da se većina ovakvih hidroelektrana gradi uz minimalan nadzor. Protoci se obrađuju na osnovu samo par mjerenja. Za prave studije bi se morao koristiti minimalno desetogodišnji uzorak.“

Kvalitet PVC cijevi koje su ugrađene ili se trenutačno ugrađuju je diskutabilnog kvaliteta.  U junu ove godine havarija na cijevima iz vodozahvata mini hidroelektrane „Bistričak“ dovela je do oštećenja novoizgrađenog puta Nemila-Bistričak.

U izjavi za BHRT nekadašnji predsjednik mjesne zajednice Šerići, Halid Goranović izjavio je da su nadležne institucije krivci za činjenicu da vodozahvat nije urađen na način na koji je predviđen.

„Ovo je samo još jedan pokazatelj kako nemar i samovolja pojedinca mogu dovesti do toga da nekoliko hiljada ljudi bude u konstantnom problemu. Vlasti su dozvolile izgradnju mini-hidrocentrale na tom lokalitetu, mada je rijeka Bistričak bujična rijeka. Nije urađena ni utvrda obale rijeke. Svaki veći pljusak prouzrokuje nam ovakve probleme, jer cijevi prolaze tačno po sredini puta.“

Slična je situacija i na novoizgrađenoj maloj hidroelektrani na rijeci Doljanki koja je u vlasništvu proslavljenog bh.košarkaša Mirze Teletovića. Dženan Šašić iz Udruženja građana „Za Doljanku“ ističe da su PVC cijevi već popucale.

„Ovdje su cijevi položene, uglavnom dužinom ceste od 3 km, između rijeke i magistralnog puta, s tim da je negdje isječen magistralni put. Oni su nedavno radili testiranje MHE Zlate u tom trenutku PVC cijevi su im popustile te su na jednom djelu morali kopati ponovo te krpiti cijevi. Zbog velikih količina vode moguće je da kasnije ponovo pukne cijev negdje i da odnese dio puta.“

Usljed obilnih padavina i većeg pritiska kvalitet cijevi je od presudnog značaja. Međutim zbog ušteda investitori ugrađuju plastične cijevi niže kvalitete. Upravo nekvalitetne cijevi te sam postupak izgradnje van propisanih standarda može dovesti do fatalnog ishoda. Videosnimak pucanja cijevi na maloj hidroelektrani Voljevac na Vrbasu pokazuje razornu snagu vode.

Vodoskok koji je napravio krater i dostigao visinu od 15 metara i sticajem okolnosti nije povrijedio nikoga od mještana. Slično kao i većina malih hidroelektrana i ova u vlasništvu firme Elektro grupa d.d. Gornji Vakuf napravljena je uz samo naselje, a građani mjesne zajednice Voljevac nisu dali suglasnost za njenu izgradnju.

Stanovnik ovog naselja Nehru Zekotić naglašava da prilikom pucanja cijevi na MHE Voljevac na svu sreću došlo je samo do oštećenja jedne štale. Međutim ističe da zbog buke koja dolazi iz postrojenja razmišlja o napuštanju ovog sela.

„Ja već godinu dana ne spavam od te buke jer su napravili hidrocentralu 50 metara od džamije i od moje kuće. Kad je cijev pukla na svu sreću nije bilo nikoga tu. Od mog komšije je štala nastradala i kravu mu odnijela. Oni nisu nikakvu štetu naplatili niti on ima vremena to da ganja. Međutim meni je najveći problem ta buka koja dolazi iz ove centrale. Ja ne spavam, ženu i djecu sam spremio u Bugojno da žive.“

Zekotić ističe da je vodozahvat MHE Voljevac njegovom naselju donio gomile smeća, isušeno korito Vrbasa te potpuni prekid kretanja riblje populacije. Također naglašava da lokalnu zajednicu niko nije konsultovao vezano za izgradnju ove hidroelektrane.

„Nas niko nije pitao da je tu napravi. U papirima o okolinskoj dozvoli su potpisi nekih pet ljudi koji su slučajno to potpisali. Na tim raspravama nije bilo ni predsjednika mjesne zajednice niti naroda koji živi ovdje. Ja sam se obraćao načelniku opštine ali oni govore da oni nisu nadležni. Zvao sam i inspektore ni oni neće da izađu na teren. Šta smo mi dobili? Ništa. Imamo smeće, ribe nema, korito je suho, a od ove buke niko ne spava.“

Od Lašve su napravili otpadni kanal

Posljedice izgradnje malih hidroelektrana u velikoj mjeri reflektiraju se na ekološke sisteme. U toku ove godine zbog pražnjenja mulja na ovim postrojenjima došlo je do pomora ribe u rijeci Lašvi i Drinjači kod Zvornika.

Te navode potvrdili su i inspekcijski nadzori. Ivica Tomičić predsjednik udruge sportskih ribolovaca Busovača naglašava da je u jednom trenutku dvadeset godina truda nestalo zahvaljujući institucijama koji su od rijeke Lašve napravili kanal za otpad. Ističe da su i sa odgovornim za ovaj pomor ribe napravili sporazum o nadoknadi štete.

„Mi smo se dogovorili o nadoknadi štete i o nekim radnjama kako ne bi do toga došlo u budućnosti. Naravno mi bi voljeli da do toga nikad nije došlo. Država je dozvolila da se rijeke pregrađuju. Treba biti realan. Rijeka Lašva će postati otpadni kanal i tu nikakve migracije ribe više nema. Na njoj ima 20 centrala a evo sad hoće da prave i jednu na Plavoj vodi. Ukoliko se temperatura vode podigne samo jedan stupanj što se i radi, nestat će potočne pastrmke ali to nikoga ne interesuje. Planinske rijeke se ne uništavaju u Švicarskoj ili Njemačkoj nego u Bosni.“

Tomičić je bio prisutan na javnoj raspravi povodom izgradnje MHE Kozica. Ističe da je investitor Amer Jerlagić obećao izgradnju ribljih staza kao i održavanje biološkog minimuma. Ovi zahtjevi nisu ispunjeni.

„Ja sam bio prisutan na javnoj raspravi gdje su me svi ušutkivali jer su svi u nekom „talu“. Jerlagić kao investitor je obećao sve od biološkog minimuma do ribljeg puta. Po Zakonu o ribarstvu zna se da prije početka radova mi kao ribolovci ulazimo sa agregatom da izmjestimo ribu. Mi dođemo da vidimo šta se događa, a ono radovi u punom tijeku. Pitam ih što nas niste zvali kažu zaboravili. Zbog toga su platili kaznu od 3000 KM al’ to je kap u moru. Od toga smo mi poribili Kozicu. I šta smo dobili? Ništa.“

Upravo održavanje javnih rasprava Tomičić vidi kao eklatantan primjer na  koji način investitori zaobilaze zakonske procedure potrebne za proces dobijanja dozvola za izgradnju malih hidroelektrana. Kao primjer ističe javnu raspravu za izgradnju MHE na lokaciji Gavrine kuće.

„Javna rasprava za izgradnju hidrocentrala kod Gavrinih kuća je zakazana na benzinskoj pumpi.  Mi smo došli tu kao ribolovci jer imamo koncesiju na vodu 10 godina. Tačnije imamo ribarsko pravo. Da se razumijemo mi ne možemo spriječiti izgradnju hidroelektrana. Mi se predstavimo, gospođa koja je to vodila kaže vama su dostavljeni materijali vi ste udruga Vir Merdan. Ja joj odgovaram da Vir Merdan ne postoji u nijednom savezu niti u registru udruženja. Šta je u pozadini? Osnovano je fiktivno udruženje koje je dalo suglasnost kao da ribari nemaju ništa protiv izgradnje hidrocentrale. Bez obzira na to što mi nismo dobili dokumente oni nastavljaju javnu raspravu.“

Prema  riječima Tomičića raspravi je prisustvovao i nekadašnji federalni premijer Edhem Bičakčić čija je projektna kuća pripremila dokumentaciju za izgradnju.

„Kada smo dobili dokumentaciju mi smo napravili prigovore na 18 stranica jer je projektna kuća Edhema Bičakčića prepisala projekat sa rijeke Željeznice koja teče iz Trnova kod Sarajeva. Znači prepisali su kompletnu dokumentaciju sa Željeznice i smjestili na plato Lašve s tim da ne odgovaraju kote kao ni jedan podatak ali šta možeš, ljudi iz mjesne zajednice koji zadnji mogu zaustaviti izgradnju jednostavno nisu školovani.  Nekadašnji premijer države je došao i rekao da je rijeka voda između dva brda. I naravno ljudi daju svoj pristanak. U takvoj situaciji mi gledamo da izvučemo maksimum pa ih molimo da se drže zakona. Da naprave riblje staze da drže biološki minimum i napravit će oni to ali nema šanse da riba tuda prođe. Nažalost tako je.“

Tomičić naglašava da se vrši pritisak na lokalnu zajednicu, aktiviste i sve one koji na bilo koji način zahtijevaju da se izgradnja hidroelektrana stavi pod zakonske okvire.

„Nama na javnim raspravama ljudi otvoreno prijete. Dobijamo anonimne poruke. Prijeti se našoj djeci. Inspekcije su potplaćene rade šta god hoće i kako hoće. Na kraju postaviš sebi pitanje šta ti ovo treba? Kvazi stručnjaci koji prave elaborate nemaju pojma koja vrsta riba se nalazi na ovom terenu i nažalost to nam je realnost. Realnost u kojoj je država dopustila da se to radi.“

Raj za investitore, „džehenem“ za prirodu

Najave o izgradnji 300 malih hidroelektrana na 244 rijeke u našoj zemlji prema mišljenju ekoloških aktivista kao i eksperata iz ove oblasti prijetnja su ne samo za biljni i životinjski svijet nego i za ograničene količine pitke vode. Također upravo zbog sistema subvencioniranja rada malih hidroelektrana prema ekonomskoj analizi Damira Miljevića naša država godišnje izgubi 4 miliona KM.

Ustupanje rijeka privatnim investitorima rezultira ne samo pregrađenim rijekama, devastacijom prirodnog bogatstva, nestankom endemskih biljnih i životinjskih vrsta nego i višemilionskim štetama nastalim kao posljedica rada malih hidroelektrana.

Naravno ovi podaci nisu sporni za odgovorne. Bez ikakvog plana ili strategije privatiziraju se prirodni resursi, a kako privatizacija u Bosni i Hercegovini završi najbolje pokazuju primjeri nekadašnjih državnih firmi.

U sljedećem nastavku pisat ćemo o spornim dodjelama koncesija, ulozi lokalnog nivoa vlasti, pritiscima na lokalno stanovništvo kao i činjenici da vam investitori mogu hidrocentralu napraviti u dvorištu porodične kuće.

Napomena: Ovaj članak dio je serije članaka nastalih u saradnji Centra za životnu sredinu i novinara Predraga Blagovčanina

The post Posljedice izgradnje malih hidroelektrana u BIH: Strujni udari, pomor ribe i milionske štete za lokalno stanovništvo first appeared on Gerila.info.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Jablaničanin Samir Šišić se neugodno iznenadio kada je na obali rijeke Doljanke uz imanje svog oca zatekao mašine koje su raskopavale korito, praveći otvore za cjevovode na novoj mini hidroelektrani (MHE).

Šišić je prethodno uspio zaustaviti početak gradnje preko svoje parcele pa je Opština Jablanica, promjenom urbanističke saglasnosti, radove spustila u korito rijeke. Uprkos tome, sistem za navodnjavanje malina na Šišićevom imanju je tokom radova uništen.

Mini hidroelektranu „Zlate“ gradi „Eko-Vat“, firma bivšeg bh. košarkaša Mirze Teletovića. U jesen 2018. godine počeli su radovi, iako ih lokalno stanovništvo nije podržalo.

Prema propisima, „Eko-Vat“ je za izgradnju morao imati saglasnost mještana putem zbora građana. Iako mještani tvrde da zbor nikada nije održan, izgradnju je podržalo pet predstavnika Savjeta Mjesne zajednice Jablanica II.

Vlasti su propustile obezbijediti masovno prisustvo građana na još jednom skupu − javnoj raspravi o štetnosti MHE na okolinu. Mještani kažu da nisu bili obaviješteni o ovom skupu koji je održan u zgradi Opštine Jablanica. Osim uposlenika „Eko-Vata“ i nadležnih institucija, prisustvovalo je samo četvoro stanovnika naselja uz Doljanku.

Više od 200 mještana lokalnih naselja Zlate i Jelačići potpisalo je potom peticiju protiv gradnje. Opština je nije prihvatila i radovi su počeli nekoliko mjeseci kasnije.

„Uvijek nekome nešto smeta, to je sasvim normalno. Meni je samo krivo što ljudi ne razumiju projekat. Meni je krivo što ljudi ne razumiju mene kao nekoga ko je iz Jablanice“, kaže Mirza Teletović.

Zbor bez građana

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su sa Teletovićem obišli trasu gradnje MHE „Zlate“, dugu tri kilometra.

„Ova mini hidroelektrana, ona nije napravljena da bih ja na njoj zarađivao. Ona je napravljena da bi pravila druge projekte“, kaže on.

Tvrdi da se nakon sportske karijere vratio u Jablanicu da stvori ljepši životni ambijent. Otvaranje desetak radnih mjesta u MHE bi bio samo početak. Teletović smatra da nezadovoljni mještani to ne razumiju, a oni tvrde da im investitor nije nikada ništa objasnio u vezi sa ovim projektom.

Početkom 2014. godine „Eko-Vat“ je od predstavnika MZ Jablanica II dobio podršku za izgradnju mini hidroelektrane na Doljanki. U zapisniku sa sjednice Savjeta Mjesne zajednice je pisalo da podržavaju projekat. Zapisnik su potpisali predsjednik Samir Sarajlić i četiri člana Savjeta Mjesne zajednice. Članovi Savjeta danas tvrde da im je projekat predstavljen nabrzinu pa su kasnije tražili od Sarajlića novi sastanak kako bi saznali detalje.

„Eko-Vat“ je za četiri godine dobio sve potrebne dozvole za početak radova na MHE „Zlate“. Vrijednost radova je 12,3 miliona maraka. Sve je isplanirano i dogovoreno: cijevi promjera 1,80 metara će vodu sa vodozahvata duž tri kilometra provoditi do mašinskog postrojenja gdje će turbine uz pomoć snage vode proizvoditi električnu energiju. Međutim, radove, koji su na završetku, i dalje prati neizvjesnost.

Sredinom 2017. godine mještanin Zlata Dženan Šašić je na Kantonalnom sudu u Sarajevu pokrenuo spor za poništavanje ekološke dozvole koju je Federalno ministarstvo za okolinu i turizam izdalo „Eko-Vatu“. Njegov advokat je u tužbi obrazložio da Šašiću kao zainteresovanoj stranci nije bio omogućen pravovremen uvid u ekološku dozvolu. Na taj način je bio spriječen dati svoje mišljenje o njoj. Sud još nije odlučivao o ovome.

„Sastanak se nije održavao ni ovdje u Jelačićima, koliko znam ni na Zlate se nije održavao u vezi te mini centrale. (…) Mi smo samo pozvani tada da se potpiše to“, kaže Ibrahim Spahić iz naselja Jelačići, jedan od članova Savjeta MZ Jablanica II.

Predstavnik naselja Gornja Kolonija 1 Adis Teletović kaže da ni danas nije siguran da li je dao saglasnost jer im je tada rečeno da potpisuju pismo podrške, a Mustafa Tašić iz naselja Zlate kaže da se ne sjeća šta je potpisao. “Ma, nemam ti pojma, bogami, da sam išta potpisivao niti znam za to“, kaže Tašić.

Predsjednik Savjeta Sarajlić misli drugačije. On kaže za CIN da je cijela Jablanica znala da će se graditi mini hidroelektrane.

„Ništa nije bilo da se nije znalo i sve je bilo onako kako nalažu procedure i propisi“, kaže on, dodavši da bi opet podržao projekat. Sarajlić negira optužbe mještana da nije htio održati zbor i da je podršku mini hidroelektrani dao svojevoljno.

Prema Statutu Opštine Jablanica, lokalno stanovništvo putem zbora i savjeta odlučuje o poslovima značajnim za život i rad na području mjesne zajednice. Savjet mjesne zajednice je prije donošenja neke odluke dužan konsultovati zbor građana.

Pošto u ovom slučaju zbor nije održan, mještani nisu imali šansu reći šta misle o izgradnji mini hidroelektrane. Oni zbog toga tvrde da su prevareni.

Emina Veljović, izvršna direktorica Udruženja “Aarhus centar u BiH”, pravne organizacije koja se bavi zaštitom okoline, kaže da su na ovaj način prekršeni članovi Aarhusove Konvencije o pristupu informacijama, učešću javnosti u odlučivanju i pristupu pravdi u ekološkim pitanjima koju Bosna i Hercegovina kao potpisnica mora poštovati.

„Građani nisu imali priliku da detaljno prouče studiju, nisu imali priliku da iskažu svoje nezadovoljstvo na vrijeme kako bi se to moglo uvažiti na vrijeme, kako bi se onda moglo uticati na sprečavanje izdavanja okolinske dozvole“, kaže Veljović.

Tokom 2015. godine Teletovići su planirali izgradnju još jedne MHE, nekoliko kilometara uzvodno od Zlata. Međutim, mještani naselja Doljani su na zboru građana odbili planove „Eko-Vata“. Nisu bili saglasni sa predloženom trasom cjevovoda koja je trebala prolaziti kroz naselja. Opština je izdala urbanističku saglasnost, a ona je uključivala i privatne zemljišne parcele. Zbog toga su vlasnici nekih od tih parcela pokrenuli spor pred Kantonalnim sudom u Mostaru pa gradnja još nije počela.

„Niko nas nije ni uključivao u postupak niti nas je iko išta pitao. Ne samo nas nego i mnoge druge vlasnike parcela“, kaže Alija Tipura iz naselja Doljani.

Husein Rizvić, predsjednik Savjeta MZ Doljani koja okuplja nekoliko lokalnih naselja, kaže da je održao zbor građana jer je htio da se mještani izjasne o izgradnji MHE. Ranije je sa Samirom Sarajlićem dogovorio da bez pristanka mještana nikakvu saglasnost neće potpisati: „On mi je čvrsto obećao da neće ni on. Međutim, on je objeručke prihvatio, (…) potpisao je da oni pristaju na taj projekat. Sve je to uradio bez saglasnosti i bez zbora građana što je, mislim, po meni, van svake pameti“.

Javna rasprava za odabrane

Projekat izgradnje MHE „Zlate“ je nastavljen iako mu mještani, kako tvrde, nisu dali svoju podršku. Firma „Eko-Vat“ je dobila koncesiju, zatim je sačinjena i Studija o procjeni utjecaja na okolinu na osnovu koje Federalno ministarstvo za okolinu i turizam izdaje ekološku dozvolu.

Početkom 2017. godine na red je došla javna rasprava na kojoj su mještani trebali dati mišljenje u vezi sa Studijom o procjeni utjecaja na okolinu.

Prema zapisniku, bilo je prisutno samo 13 ljudi među kojima su bili predstavnici „Eko-Vata“, nadležnih institucija te četvoro stanovnika naselja uz Doljanku, među kojima i predsjednici mjesnih zajednica Jablanica II i Doljani – Sarajlić i Rizvić.

Mještani naselja Jablanica II, sa kojima su novinari razgovarali, i predsjednici podružnica Zlate i Jelačići kažu da za raspravu nisu znali pa nisu ni imali šansu da kažu šta misle.

Suprotno njima, Sarajlić i Teletović kažu da su svi pozvani i preko lokalne televizije te da je cijeli grad znao da će se graditi mini hidroelektrane.

Zbog nastavka projekta više od 200 mještana naselja Zlate i Jelačići potpisalo je 2018. godine peticiju protiv gradnje MHE. Oni kažu da se izgradnjom uništava prirodna ljepota koju žele „sačuvati za buduće generacije“.

I sedamdesetdevetogodišnji (79) Salko Šašić ne želi MHE u komšiluku. Dok se sa novinarima spušta do obale Doljanke, govori kako tu nema života bez vode. Usput pokazuje sadnice voća i povrća koje bi zbog manjka vode za navodnjavanje mogle biti uništene:

„Nije ljudski, nije humano, bolan. Ovo je uništavanje prirodne ljepote. Ovo je, stvarno, van svake pameti. Uništiti jednu rijeku koja je vijekovima tekla tu − čisti bezobrazluk i to je za mene neznanje, nepismenost“.

Mještani su peticiju predali Opštini, ali ona ništa nije promijenila pa su krajem prošle godine pokušali još jednom. Preko advokata Brune Božića uputili su žalbu Opštini Jablanica zbog izdavanja građevinske dozvole za MHE.

„Kad sam se uključio, to je sve bilo kasno. Ljudi su proveli te procedure, dobijanje dozvole. Sve su bile pravomoćne, konačne, baš zato što nije bila javnost uključena adekvatno“, rekao je Božić za CIN.

Uprkos velikom javnom interesu za izgradnju ove mini hidroelektrane i problemima koje je prate, Opština Jablanica nije željela novinarima objasniti svoje odluke.

„Javni organ (…) nije dužan da analizira, upoređuje, brani ili obrazlaže razloge zašto su pojedini akti ili dokumenti doneseni“, napisala je u odgovoru na zahtjev CIN-a pomoćnica načelnika Amela Muratović.

The post Građani faulirani na rijeci Doljanki first appeared on Gerila.info.