Na terenu se, međutim, ništa ne zaustavlja.

Na više od 28 hektara zemljišta poznatog kao Crkveno brdo svakodnevno se nastavlja izgradnja kompleksa od 104 solarne elektrane, a posljednje nezvanične info za Gerilu tvrde da je sada u pitanju čak 106 elektrana. Metalne konstrukcije i paneli zauzimaju prostor koji su mještani do prije samo nekoliko mjeseci koristili za poljoprivredu, dok institucije istovremeno vode administrativnu prepisku iz koje proizlazi da gotovo niko ne želi preuzeti odgovornost.

Nova dokumentacija do koje je došla Gerila pokazuje da je pravna situacija dodatno zakomplikovana.

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) početkom maja poništila je svoj raniji zaključak kojim je odbijen zahtjev Zemljoradničke zadruge Podnovlje za ponavljanje postupka izlaganja nekretnina te predmet vratila na ponovno odlučivanje. U obrazloženju se direktno poziva na presudu Vrhovnog suda Republike Srpske od 2. aprila ove godine, kojom je utvrđeno da prvostepeni organ nije dovoljno ispitao činjenice i da Zadruzi nije omogućeno puno učešće u postupku. RUGIP je naložio da se u ponovljenom postupku utvrde sve relevantne okolnosti i donese nova odluka.

Drugim riječima, spor oko toga ko je stvarni nosilac prava nad zemljištem nije završen. Naprotiv, vraćen je na početak.

Uprkos tome, na parcelama se i dalje radi.

Još zanimljivije je ono što proizlazi iz dopisa Republičke uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske. Nakon što je Zemljoradnička zadruga Podnovlje tražila reakciju republičke inspekcije, iz Inspektorata RS su predmet proslijedili Gradu Doboju uz obrazloženje da je za nadzor nad radovima za koje dozvole izdaje jedinica lokalne samouprave nadležna upravo urbanističko-građevinska inspekcija grada. Drugim riječima, republički inspektori smatraju da oni nisu nadležni za postupanje.

Kada je predmet stigao u Doboj, uslijedio je novi obrt.

Urbanističko-građevinska inspekcija Grada Doboja početkom juna obavijestila je podnosioce prijave da ni ona ne može postupati. U dopisu se navodi da, ukoliko se radi o gradnji na tuđem zemljištu ili o sporu oko vlasništva, to nije pitanje inspekcijskog nadzora nego sudske nadležnosti.

Tako je nastao apsurdan institucionalni krug u kojem jedna institucija predmet šalje drugoj, druga ga vraća sudovima, dok se za to vrijeme na terenu nastavljaju radovi vrijedni milione maraka.

Posebnu težinu cijeloj priči daje činjenica da je još u aprilu ekološka inspekcija Grada Doboja utvrdila da ETMAX za predmetni projekat nema ekološku dozvolu.

U zvaničnom rješenju inspektor je naveo da investitor posjeduje građevinske dozvole za 104 solarne elektrane pojedinačne snage do 149 kilovata, ali da ne posjeduje ekološku dozvolu, zbog čega mu je naloženo da je pribavi u roku od 30 dana.

Taj rok je odavno istekao.

Ono što javnosti nikada nije objašnjeno jeste zbog čega radovi nisu obustavljeni ukoliko je inspekcija utvrdila da projekat nema jedan od osnovnih zakonskih uslova za realizaciju.

Mještani Podnovlja upravo u tome vide suštinu problema.

„Nama svi govore da nisu nadležni. Sud donese presudu, RUGIP vrati predmet na početak, inspekcija kaže da nema ekološke dozvole, policija dođe i napravi zapisnik, a radovi se nastavljaju kao da se ništa nije desilo. Na kraju ispada da niko nije nadležan, osim investitora koji radi šta hoće“, kaže jedan od stanovnika Podnovlja.

Podsjećamo, cijeli slučaj otvorio je pitanje načina na koji je Grad Doboj raspolagao zemljištem koje je godinama bilo evidentirano kao posjed Zemljoradničke zadruge Podnovlje. Nakon prenosa zemljišta na Grad Doboj uslijedila je prodaja kompaniji ETMAX, a zatim i početak realizacije projekta solarnih elektrana.

Dodatne kontroverze izazvao je sam koncept projekta. Umjesto jedne velike solarne elektrane planirana je izgradnja 104 pojedinačna postrojenja snage do 150 kilovata, što je, prema tvrdnjama mještana i dijela stručne javnosti, omogućilo investitoru da izbjegne određene koncesione obaveze predviđene za veće energetske projekte.

Manastir Svete Trojice na Crkvenom brdu preživio je mnoge ratove, promjene država i vlasti, ali teško da je ikada gledao ovakav prizor. Ispod njega danas se, umjesto usjeva, šire redovi solarnih panela, dok se istovremeno po kancelarijama i institucijama vodi bitka oko toga ko je nadležan i ko treba da postupi po sudskim odlukama.

Mještani Podnovlja kažu da vjeru u Boga nisu izgubili i da im i ona, na neki način, pruža utjehu u njihovoj borbi za budućnost svojih domova.

Vjeru u institucije, međutim, svakim novim dopisom, ćutanjem i prebacivanjem odgovornosti sve teže pronalaze. A kada nestane vjera da će zakon važiti jednako za sve, tada mnogo više od jednog komada zemlje postaje sporno.

Ne samo u Podnovlju, ne samo u Doboju.

Dejan Rakita / GERILA

P.S. Institucije Republike Srpske, Grad Doboj, kao i kompanija ETMAX, ni nakon višemjesečnih upita nisu odgovorili na pitanja portala Gerila o ovom slučaju. U međuvremenu, radovi u Podnovlju se nastavljaju.

The post Podnovlje nakon presude: Niko nije nadležan da zaustavi radove, a solarne elektrane niču iz dana u dan first appeared on Gerila.info.

Gerila je pozvala jedan od kontakt brojeva navedenih u oglasima za angažman radnika na projektu solarnih elektrana u Podnovlju. U telefonskom razgovoru potvrđeno nam je da se radovi odvijaju punim intenzitetom i da firma aktivno traži nove montere solarnih panela.

„Dnevnica je 120 maraka. Uveliko se već radi, a tek će se raditi udarnički od utorka i ima posla narednih četiri-pet mjeseci sigurno. Ekipa iz Banjaluke je već formirana, oni već dolaze, a mi iz Modriče tek treba da napravimo ekipu, trebaju nam još tri čovjeka da zaokružimo ekipu“, rekao je sagovornik Gerile.

Dodaje da je organizovan i prevoz za radnike, te da je riječ o „sigurnoj firmi“.

„U pitanju je Etmax iz Ramića, postoji već 14 godina, sigurna je firma“, kaže naš sagovornik.

Na pitanje da li radnici dobijaju ugovore o radu, sagovornik nerado odgovara:

„Plata se isplaćuje na ruke, nema ugovora.“

Sve to dešava se u trenutku kada se oko projekta u Podnovlju vodi nekoliko paralelnih sporova i postupaka. Vrhovni sud Republike Srpske ukinuo je raniju odluku Okružnog suda u Doboju i praktično otvorio put za novo odlučivanje o zemljištu poznatom kao Crkveno brdo — oko 28,5 hektara plodne zemlje koje je Grad Doboj prebacio na sebe, a potom prodao kompaniji “Etmax”.

Istovremeno, ekološka inspekcija Grada Doboja ranije je utvrdila da investitor nema ekološku dozvolu za projekat, iako je riječ o osnovnom zakonskom uslovu za realizaciju ovakvih zahvata. Uprkos tome, radovi nisu obustavljeni.

Stanovnici Podnovlja već mjesecima upozoravaju da se solarni paneli postavljaju u neposrednoj blizini kuća i izvorišta vode iz kojeg se snabdijeva lokalno stanovništvo, dok dio njih tvrdi da su zbog protesta i obraćanja institucijama bili izloženi pritiscima i pozivima na informativne razgovore u policiji.

Iz kompanije “Etmax” ni ovaj put nisu odgovorili na pitanja Gerile, iako smo ih ponovo kontaktirali povodom novih okolnosti, uključujući nastavak radova uprkos presudi Vrhovnog suda Republike Srpske, kao i informacije o angažovanju radnika.

Mještani Podnovlja tvrde da od nadležnih institucija ne mogu dobiti odgovor šta se dešava sa provođenjem presude Vrhovnog suda Republike Srpske i zbog čega se radovi nesmetano nastavljaju.

Prije nekoliko dana je na lokaciju u Podnovlju izašla i policija, nakon prijave stanovnika Podnovlja. Međutim, prema riječima mještana, policijski službenici su sačinili zapisnik i poručili da za dalje postupanje prvo moraju reagovati nadležne inspekcije.

Damjan Ožegović iz Transparency International u Bosni i Hercegovini kaže za Gerilu da cijeli slučaj pokazuje ozbiljan odnos institucija prema građanima i javnom interesu.

„Ovaj slučaj pokazuje na očigledan nemar nadležnih organa prema mještanima koji strahuju za svoju neposrednu okolinu. Nemar se prvo vidi pri samom odabiru lokacije za ovakve projekte bez konsultacija lokalne zajednice, ali se ponajbolje vidi u daljem istrajavanju uprkos protestnom negodovanju mještana. Obnovljivi izvori energije jesu primamljivi za investiranje, ali se to ne smije raditi na štetu mještana niti na štetu javnog interesa“, rekao je Ožegović.

Posebnu pažnju javnosti ranije je izazvao i način na koji je projekat organizovan. Umjesto jedne velike solarne elektrane, planirana je izgradnja više od stotinu pojedinačnih elektrana snage do 150 kilovata — upravo na granici koja u Republici Srpskoj omogućava ostvarivanje prava na podsticaje za obnovljive izvore energije, ali i izbjegavanje određenih koncesionih obaveza za veće energetske projekte. 

Dok se u Podnovlju nastavljaju radovi, iz Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske juče je stiglo novo saopštenje koje pokazuje koliko je tržište solarne energije u Republici Srpskoj postalo unosan i prenatrpan prostor.

„Obavještavamo javnost da su količine za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora utvrđene Programom o korišćenju obnovljivih izvora energije za cjelokupan period 2022-2030. godina raspoređene rješenjima Regulatorne komisije“, naveli su iz RERS-a.

Dodali su i da će svi novi zahtjevi za podsticaje biti odbijani jer više nema raspoloživih količina električne energije za podsticanje.

Takav rasplet nije iznenađenje ako se uzme u obzir ogromna ekspanzija solarnih projekata u Republici Srpskoj posljednjih godina i veliki broj investitora koji su tražili pravo na podsticaje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Prema informacijama do kojih je došla Gerila, situacija bi se uskoro mogla ponovo promijeniti upravo zbog ogromnog interesa za solarne elektrane i subvencije koje prate ovaj biznis.

Na moguće političko-ekonomske veze u sektoru solarne energije nedavno je na sjednici Narodne skupštine RS upozorio i narodni poslanik Nebojša Vukanović tokom rasprave o izmjenama Zakona o električnoj energiji Republike Srpske.

„Tokom diskusije o izmjenama Zakona o električnoj energiji u Republici Srpskoj, koji predviđa uvođenje mogućnosti skladištenja električne energije iz solarnih elektrana kroz velike baterije, govorio sam o unosnom biznisu političara vlasti, poslanika i funkcionera SNSD-a sa solarama, u koji su ušli zahvaljujući političkim vezama i trgovini interesima, bliskosti sa čelnicima Elektroprivrede Republike Srpske i Regulatorne komisije za energetiku, a neki sa ciljem pranja prljavog novca i ulaska u legalne tokove“, napisao je Vukanović na svom blogu.

I tako. Institucije ćute, sudski postupci traju, a političke optužbe postaju sve glasnije, a radovi u Podnovlju ne staju.

Na zemljištu koje je predmet višestrukih sporova svakodnevno niču novi redovi metalnih konstrukcija i solarnih panela, dok se istovremeno traže nove ekipe radnika za naredne mjesece intenzivne gradnje.

Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske za sada, očigledno, nije promijenila ništa, osim što je još jednom pokazala koliko malo u praksi znače zakoni i sudske odluke kada radovi i interesi investitora, očito, ne smiju stati.

Dejan Rakita / GERILA

The post Radovi ne staju uprkos presudi: Etmax traži nove radnike za solarne elektrane u Podnovlju, dnevnice 120 KM i „plata na ruke“ first appeared on Gerila.info.

Presuda je donesena 2. aprila ove godine, a pravni zastupnik Zadruge zaprimio ju je krajem aprila. Njome je ukinuta ranija odluka Okružnog suda u Doboju i otvoren prostor za novi postupak oko zemljišta poznatog kao Crkveno brdo — oko 28,5 hektara plodne poljoprivredne zemlje na kojoj se već mjesecima izvode radovi na izgradnji kompleksa solarnih elektrana.

Uprkos tome, u Podnovlju se uveliko postavljaju šipovi i paneli.

Zbog nastavka radova danas je na lokaciju izašla i policija, nakon prijave stanovnika Podnovlja. Međutim, prema riječima mještana, policijski službenici su sačinili zapisnik i poručili da za dalje postupanje prvo moraju reagovati nadležne inspekcije.

Ana Đukić, stanovnica Podnovlja, kaže za Gerilu da je razočarana odnosom institucija prema građanima koji mjesecima pokušavaju da dobiju odgovore.

„Ljudi iz Etmaxa su ušli u posjed i pored pravosnažne presude, pri tome niko ništa nam ne govori niti nas obavještava, kao da se nas koji ovdje živimo sve ovo ne tiče. Nema reakcije ni od jedne institucije, niko nam nije odgovorio na mnogobrojne upite koje šaljemo već mjesecima. Policija je maloprije došla u Podnovlje i napravila zapisnik, ali su rekli da to nije u njihovoj nadležnosti, odnosno da mora nadležna inspekcija da dođe i utvrdi stanje i da tek tada oni mogu zatvoriti gradilište. Ovo je katastrofa i evidentno je da mi živimo u državi bezakonja“, rekla je Đukićeva.

Slučaj Podnovlje već mjesecima izaziva ozbiljna pitanja o načinu na koji se raspolaže poljoprivrednim zemljištem, ali i o tome kako funkcionišu institucije kada se interesi građana sudare sa interesima investitora.

Grad Doboj je zemljište prepisao na sebe, iako je u katastru kao posjednik i dalje bila evidentirana Zemljoradnička zadruga Podnovlje. Nakon toga zemljište je prodato kompaniji “Etmax”. RUGIP je dva puta odbio zahtjev Zadruge za ponavljanje postupka, a Okružni sud u Doboju prethodno je odbacio njihovu tužbu. Tek je Vrhovni sud Republike Srpske ukinuo takvu odluku i naložio novo odlučivanje.

Paralelno sa sudskim sporovima, otvorena su i pitanja zakonitosti samog projekta.

Ekološka inspekcija Grada Doboja utvrdila je ranije da investitor nema ekološku dozvolu za projekat u Podnovlju, iako je riječ o osnovnom zakonskom uslovu za realizaciju ovakvih zahvata. Investitoru je naloženo da u roku od 30 dana pribavi potrebne dozvole, ali na terenu nije zabilježeno obustavljanje radova.

Stanovnici tvrde da su tokom protesta i obraćanja institucijama nailazili na ćutanje, a dio njih i na pritiske.

„Ovakvim projektima se uništava poljoprivredno zemljište ali i omogućava privatnicima da struju prodaju tržištima gdje oni žele i isti se ne obavezuju da tu struju ostave u našoj zemlji“, upozorio je ranije za Gerilu Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

Ekonomista Damir Miljević kaže da je problem dodatno ozbiljan jer se projekat realizuje na vrijednom obradivom zemljištu.

„Sa stanovišta društva, poljoprivredno zemljište je jedan od najvrijednijih prirodnih resursa i u tom kontekstu postavljanje solarnih panela i bilo koja druga djelatnost, kad su u pitanju koncesije koja će upropastiti poljoprivredno zemljište, ne bi se trebala dozvoliti“, rekao je Miljević.

Posebnu sumnju među mještanima izaziva i način na koji je projekat koncipiran. Umjesto jedne velike solarne elektrane, planirana je izgradnja 104 pojedinačne elektrane snage do 150 kilovata — upravo ispod zakonskog praga iznad kojeg se plaćaju koncesione naknade.

„Došlo je do parčanja zemljišta na 104 posebne parcele kako bi se izbjeglo plaćanje koncesija i drugih taksi. Sve te elektrane biće spojene na jedan vod i to je, po našem mišljenju, totalna zloupotreba zakona“, rekao je ranije za Gerilu Slobodan Dragičević iz stručne komisije mjesne boračke organizacije Podnovlje.

Dodatnu zabrinutost izaziva i sama lokacija projekta. Prema navodima Aarhus centra, solarni paneli planirani su „u samom centru naseljenog mjesta, između porodičnih kuća, u neposrednoj blizini osnovne škole, te unutar uže zone eko-sanitarne zaštite“, na prostoru gdje se nalaze izvorišta pitke vode za oko 140 domaćinstava.

U međuvremenu, juče, u nedjelju 17.maja, na teritoriji grada Doboja, a samim tim i u Podnovlju su održani i izbori za savjete mjesnih zajednica. Sagovornici Gerile tvrde da veliki broj stanovnika nije ni znao da se izbori održavaju, te da u samom Podnovlju gotovo nije bilo nikakvog obavještenja.

„Nismo znali za izbore mjesnih zajednica. Ja sam lično tražila da mi naprave zapisnik. Sve je ovo u organizaciji SNSD-a, biraju se između sebe, a niko od stanovnika o tome ništa ne zna. Nikakvog obavještanja, sve u tajnosti“, kaže Ana Đukić.

I drugi mještani sa kojima smo razgovarali tvrde da na oglasnoj tabli mjesne zajednice nije bilo nikakvog obavještenja o izborima. Sve to, kako ističu, budi sumnju u povezanost sa projektom solarnih elektrana u Podnovlju.

Dok institucije ćute, a sudski postupci traju, u Podnovlju se danas direktno sudaraju presuda Vrhovnog suda Republike Srpske i očigledno ignorisanje te odluke od strane gradskih vlasti u Doboju, predvođenih gradonačelnikom Borisom Jerinićem.

Na zemljištu na kojem su se nekada nalazili objekti za uzgoj stoke i skladištenje žitarica danas stoje redovi metalnih nosača i i sve veći broj solarnih panela čiji se broj, iz dana u dan, povećava.

Grad Doboj i kompanija “Etmax” ni nakon višestrukih upita Gerile nisu odgovorili na pitanja o pravnom osnovu prenosa zemljišta, procesu licitacije, ekološkim dozvolama i nastavku radova uprkos presudi Vrhovnog suda Republike Srpske.

Dejan Rakita / GERILA

The post Podnovlje uprkos presudi Vrhovnog suda RS: Šipovi i paneli niču dok institucije ćute, policija nemoćna, mještani ogorčeni first appeared on Gerila.info.

Kompanija Lykos Balkan Metals obavijestila je Opštinu Petrovo da 22. maja počinje detaljna geološka istraživanja na istražnom prostoru „Petrovo“, iako se lokalno stanovništvo, Mjesna zajednica Sočkovac i Skupština opštine Petrovo protive projektu. Ozrenci su najavili dolazak pred Narodnu skupštinu Republike Srpske!

“Zbog novonastale situacije vazano za geološka istraživanja i opravdanog straha otvaranja rudnika  i biološkog nestanka, odlazimo pred skupštinu Republike Srpske u Banjaluku da zajedno kažemo dosta je ćutanja“, piše u saopštenju aktivista sa Ozrena.

Opština Petrovo je pred Okružnim sudom u Banjaluci pokrenula upravni spor protiv Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske, tražeći poništenje rješenja kojim su istraživanja odobrena i odgađanje njegovog izvršenja.

U dokumentu koji potpisuje direktor Mladen Lujić, Lykos navodi da je nosilac prava na istraživanje po rješenju Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske broj 05.04/310-638-5/24 od 11. marta 2026. godine.

„U skladu sa Zakonom o geološkim istraživanjima Republike Srpske i tačkom 7. Rješenja Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske broj 05.04/310-638-5/24 od 11.03.2026. godine ovim putem Vas obavještavamo da od 22.05.2026. godine počinjemo sa izvođenjem radova“, navodi se u dopisu kompanije.

Ta najava stigla je u trenutku kada je protiv istog rješenja već pokrenut sudski postupak. Prema dokumentu koji je objavio predsjednik Mjesne zajednice Sočkovac Slobodan Sarić, Opština Petrovo je pred Okružnim sudom u Banjaluci podnijela tužbu protiv Ministarstva energetike i rudarstva RS, sa prijedlogom odgađanja izvršenja, radi poništenja rješenja kojim je Lykosu odobreno izvođenje detaljnih geoloških istraživanja.

Na društvanim mrežama nezadovoljni stanovnici Ozrena napominju da neće dozvoliti početak geoloških istraživanja na toj planini.

The post Ozrenci brane Ozren pred NSRS! first appeared on Gerila.info.

U ovoj sedmici Grad Doboj će obilježiti dvanaest godina od katastrofalnih poplava, kada je 15.05.2014. godine ostao bez jedanaest svojih sugrađana, koji su smrtno stradali od vodene stihije, sa materijalnom štetom od 170 miliona KM i poplavljenih 3.072 objekta.

Mjere zaštite na regulaciji korita rijeke Bosne, iz master plana sačinjenog svega nekoliko mjeseci nakon poplave, još uvijek su tek u planu, jer nije čak izvšena ni eksproprijacija zemljišta za uređenje korita od mosta na ulazu u Doboj sa južne strane do gradskog mosta prema željezničkoj stanici. Doboj i dalje nije adekvatno zaštićen od poplava i maj 2014. se može ponoviti – to je činjenica koje su svjesni i Dobojlije i koju teško mogu opovrgnuti i vlasti ovog grada, kao i republičke, koje bi, zbog nepravovremenog djelovanja, bile saučesnici u novoj prirodnoj nesreći.

Umjesto da republičke i dobojske vlasti zajednički pristupe realizaciji projekta za potpunu zaštitu Doboja od poplava, vrijednog 25 miliona maraka, za svih ovih dvanaest godina urađena su parcijalna tek rješenja – kilometar dug parapetni betonski zid, nabavljene vreće i mašine za punjenje pijeska, izvršena regulacija potoka Liješanj i drugi manje značajni zahvati. Zbog čega građani na upozorenja Republičke uprave Civilne zaštite i Javne ustanove “Vode Srpske” da usljed povećanih padavina budu na oprezu i da bi moglo doći do izljevanja voda iz vodotoka redovno hitaju na željezni austrouguraski most na južnom ulazu u Doboj, sa strepnjom prateći visinu vodostaja rijeke Bosne i pribojavaju se novih poplava.

Ne želeći da prihvate ni dio odgovornosti za žrtve i štete od poplava 2014. godine, nadležni su neposredno nakon tih događaja i potopa Doboja, jer je na pojedinim mjestima u gradu visina plavnog vala bila veća od sedam metara, okrivili upravo taj austrougarski most. Koji je, po njima, zaprečio nanosima smeća i drveća protok vode, koja je potom ušla u gradsko središte. Uz njega su potom okrivljeni i komunisti, jer su iz arhiva izvađeni njihovi dokumenti, u kojima su u Studiji nakon katastrofalnih poplava 1965. godine naložene hitne mjere da se tadašanji, a i sadašnji magistralni put, izdigne 73 centimetara, što bi predstavljalo branu od mogućeg izlijevanja vode. Tim vlastima su sadašnje vlasti zamjerile što su odustale od izvođenja te Studije radi bezbjednosti saobraćaja i nedostatka sredstava, pa su posredno svalili krivicu na njih.

No, postoji dovoljno onih koji su svjesni odgovornosti aktuelne vlasti.

“U urbanističkom planu Grada Doboj postoji ucrtano korito sa zaštitni pojas u kojem se ne smije graditi, da bi se u slučaju velikih voda rijeka Bosna mogla izliti. Međutim, to se i dalje narušava gradnjom u koritu rijeke Bosne. Projekat regulacije nije usvojen, nije revidiran, mada je naručen i urađen, jer sam imala uvid u dio tog projekta, bila na njegovoj prezentaciji, ali je činjenica da nikada nije sproveden u djelo” – izjava je iskusne i cijenjene dobojske arhitektice Biljane Gajin.

Aktivisti koji se u RS u zalažu za uređena korita rijeka i bore protiv nelegalne eksploatacije šljunka, okupljeni u NGG “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka”, smatraju da je nedopustivo da od katastrofalnih poplava u maju 2014. godine ni poslije dvanaest godina duž korita rijeke Bosne iz pravca Maglaja do izlaza prema Modriči nema adekvatnog nasipa, kojim bi se gradsko područje zaštitilo od mogućih izlijevanja vode i poplava.

Centar za humanu politiku upozorio je Vladu Republike Srpske da nedavne informacije o potrebi izrade novog idejnog rješenja zaštite od poplava na području Doboja, koju su zajednički pokrenuli Grad Doboj i resorno ministarstvo, predstavlja pokušaj da se ponovo finansira posao koji je već završen i plaćen prije više od deceniju. Iz CHP tvrde da se u tim informacijama prećutkuje postojanje ranije urađene dokumentacije, te upozoravaju da se na taj način pokušava otvoriti prostor za novi posao procijenjen na 2.340.000 KM sa PDV-om, iako za to, kako navode, nema stručnog ni pravnog opravdanja.

“Odustalo se od prvobitnog projekta zbog ličnih interesa, jer bi se njegovom realizacijom morali srušiti brojni nelegalno sagrađeni “privremeni” objekti, koji se nalaze između magistralnog puta i korita rijeke Bosne. Sada se traži revizija ili izmjena tog projekta. Podnijeli smo krivičnu prijavu protiv odgovornih u Gradu Doboju, zbog toga što nije uređeno korito rijeke Bosne i zato što i dalje građanima prijeti opasnost od plavljenja, što se vrši opstrukcija u provođenju realizacije prvobitnog plana, čime se mogu, uz materijalnu štetu, ponovo ugroziti ljudski životi, kao i prije dvanaest godina, kada je smrtno stradalo jedanaest Dobojlija” – reakcija je predsjednika Centra za humanu politiku Momira Dejanovića.

Inače, osim ovih sredstava, Grad Doboj računa i na dva miliona KM kreditnih sredstava, jer je samo dan pred obilježavanje dvanaestogodišnjice od katastrofalih poplava, 14.05.2025. godine na Dnevnom redu 13. sjednice Skupštine grada i tačka Razmatranje prijedloga Odluke o prihvatanju zaduženja Grada Doboj kod Svjetske banke – Međunarodne banke za obnovu i razvoj po „Projektu modernizacije vodenih i sanitarnih usluga“.

Tender za izbor bankarske institucije preko koje će se realizovati taj kredit raspisao je 09.05.2026. godine Grad Doboj, a odlukom je predviđeno da će se sredstva zajma iskoristiti za realizaciju projekta sanacije i rekonstrukcije pumpne stanice, otpadnih i oborinskih voda na području Grada Doboj.

Podsjećamo, u majskim poplavama 2014. godine smrtno su stradale Dobojlije Milenko Blagojević (63), Slavka Đurić (90), Božica Petković (88), Milada Ranković (91), Ratomir Narić (73), Rado Čupeljić (90), Bahrija Skula (76), Dragica Savković (75), Marko Čakarević (74), kao i majka Marija (82) i sin Željko (53) Jeleč. U Šamcu su od posledica poplava stradali Stojan Bandarević (76) i Mile Pajić (67), Modriči Bogdan Lazendić (82) i Milosava Mičić (80), Bijeljini Ljubisav Jekić (63) i Vlasenici Hanifa Čelebić (70). U FBiH, u poplavama je, u Sanskom Mostu, stradao jedan muškarac, i još jedna žena u Maglaju, ali nije do kraja utvrđeno da su te dvije žrtve direktne posljedice elementarnih nepogoda, mada se vode kao žrtve poplava.

odgovorno.ba

The post Dvanaest godina nakon katastrofalnih poplava, Doboj je još uvijek tek u planovima za zaštitu – Građani gledaju u nebo i, zbog neodgovornosti vlasti, strahuju od novog potopa first appeared on Gerila.info.

Mještani Podnovlja protestuju zbog neizvršavanja presude Vrhovnog suda Republike Srpske i traže da se sudska odluka konačno ispoštuje. Vrhovni sud Republike Srpske, inače, presudom je osporio prodaju zemljišta na kojem Etmax gradi solarne elektrane.

Presudom Vrhovnog suda Republike Srpske preinačena je ranija odluka Okružnog suda Doboj te poništen akt RUGIP-a kojim je zemljište u Podnovlju uknjiženo na grad Doboj, a zatim pod sumnjivim okolnostima prodato kompaniji Etmax.

Gerila info je ranije pisala da je presudom Vrhovnog suda spor o vlasništvu vraćen na početak, ali i da su na više od 28 hektara plodne zemlje već postavljeni šipovi za preko stotinu solarnih elektrana.

Riječ je o sporu oko zemljišta poznatog kao Crkveno brdo, površine 28.5 hektara plodne poljoprivredne zemlje koju je Grad Doboj prepisao na sebe i potom prodao privatnom investitoru, dok je u katastru još uvijek kao posjednik bila vođena upravo Zadruga.

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) dva puta je odbila zahtjev Zadruge da se postupak ponovi. Okružni sud u Doboju odbacio je tužbu. Tek odluka Vrhovnog suda RS otvorila je vrata koja su do prije mjesec dana bila zatvorena. Međutim na terenu nema naznaka izvršavanja presude Vrhovnog suda Republike Srpske.

Prije petnaestak dana pojavila se informacija da Etmax nema nijednu ekološku dozvolu za projekat u Podnovlju koja je osnovni zakonski uslov za realizaciju ovakvog projekta, a to je utvrdila ekološka inspekcija Grada Doboja, koja je nakon izvršenog nadzora naložila investitoru da u roku od 30 dana pribavi potrebne dozvole. Na terenu, međutim, uprkos tome, nije zabilježeno zaustavljanje radova. Stanovnicima Podnovlja i zadrugarima nadležni iz ekološke inspekcije Grada Doboja nisu se javljali na pozive da odgovore na pitanja zašto radovi i dalje traju ako Etmax nema potrebnu dozvolu.

Gerila info je prije dva mjeseca pisala o tome da na oko 28,5 hektara obradive površine investitor “Etmax” planira izgradnju 104 pojedinačne solarne elektrane snage do 150 kW. Tačno ispod zakonskog praga iznad kojeg se plaćaju koncesione naknade. Prve informacije su govorile  o 92 elektrane, da bi se na kraju ispostavilo da je ta cifra zapravo i veća, a to je sve proizilazilo iz totalne netransparentnosti Grada Doboja i firme Etmax, gdje su građani “tumarali u mraku” tražeći osnovne informacije, kao i zaštitu svojih prava i poštovanje zakona.

Poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske Milan Savanović danas je prisustvovao protestima mještana Podnovlja. On kaže da je bitno naglasiti da su mještani ovog sela istrajni u svojim zahtjevima da presuda Vrhovnog suda bude sprovedena. Napominje i da je bitno naglasiti da mještani traže da sporne parcele budu vraćene Zemljoradničkoj zadruzi kao i da svi radovi koje izvodi firma Etmax budu zaustavljeni.

“U blizini same parcele su dva izvora pitke vode koja su jako ugrožena i upitno je i sad u kakvom se stanju nalaze. Mještani su došli sa rješenjem Vrhovnog suda, upoznali s rješenjem policiju, zaposlene koji nisu ni htjeli da uzmu tu papirologiju već su otišli. Narod je kroz otvorenu kapiju prošao, pedesetak ljudi je ušlo unutra gdje se izvode radovi, u krug firme Etmax odnosno na svoju zemlju koja im je privremeno okupirana i ostavili su jasnu poruku i rješenjem Vrhovog suda da se na tom mjestu ne mogu vršiti radovi, da se odmah moraju prekinuti. Ljudi su istrajni u svojim zahtjevima i rekli su da će sljedeći put bukvalno fizički stati i blokirati radove ukoliko s ene postupi po rješenju i presudi Vrhovnog suda. Koliko će ti ljudi još imati strpljenja to niko ne zna, ja sam im dao podršku kao narodni poslanik i biće o ovome riječi na narednoj sjednici skupštine” rekao je za Gerila info Milan Savanović.

Interesantno je da priču u Podnovlju mjesecima izbjegavaju neki od vodećih medija i portala u Republici Srpskoj.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Protest u Podnovlju, mještani traže poštovanje sudske presude! first appeared on Gerila.info.

“Suština cijele priče – čije je zemljište – još je daleko od završetka. Ovom presudom smo se, žargonski rečeno, vratili u igru i dobili priliku da zaštitimo svoja prava”, tako je advokat Zemljoradničke zadruge “Podnovlje” Nebojša Milanović za Radio Slobodna Evropa opisao odluku koja je, makar formalno, prvi pomak u korist mještana sela kod Doboja koji već mjesecima pokušavaju da spriječe ono što sami nazivaju “potpunim parčanjem zakona”.

Riječ je o sporu oko zemljišta poznatog kao Crkveno brdo, površine 28.5 hektara plodne poljoprivredne zemlje koju je Grad Doboj prepisao na sebe i potom prodao privatnom investitoru, dok je u katastru još uvijek kao posjednik bila vođena upravo Zadruga.

“Imamo dokumenta iz katastra u Doboju u kojima se Zadruga vodi kao posjednik tog zemljišta, a taj posjednik uopšte nije bio pozvan u postupak”, kaže Milanović.

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) dva puta je odbila zahtjev Zadruge da se postupak ponovi. Okružni sud u Doboju odbacio je tužbu. Tek odluka Vrhovnog suda RS otvorila je vrata koja su do prije mjesec dana bila zatvorena.

Radovi bez dozvola, institucije bez odgovora

Prije nekoliko dana pojavila se informacija da Etmax nema nijednu ekološku dozvolu za projekat u Podnovlju koja je osnovni zakonski uslov za realizaciju ovakvog projekta, a to je utvrdila ekološka inspekcija Grada Doboja, koja je nakon izvršenog nadzora naložila investitoru da u roku od 30 dana pribavi potrebne dozvole. Na terenu, međutim, uprkos tome, nije zabilježeno zaustavljanje radova. Stanovnicima Podnovlja i zadrugarima nadležni iz ekološke inspekcije Grada Doboja nisu se javljali na pozive da odgovore na pitanja zašto radovi i dalje traju ako Etmax nema potrebnu dozvolu.

Kako je Gerila pisala prije mjesec i po, na oko 28,5 hektara obradive površine investitor “Etmax” planira izgradnju 104 pojedinačne solarne elektrane snage do 150 kW. Tačno ispod zakonskog praga iznad kojeg se plaćaju koncesione naknade. Prve informacije su govorile  o 92 elektrane, da bi se na kraju ispostavilo da je ta cifra zapravo i veća, a to je sve poizilazilo iz totalne netransparentnosti Grada Doboja i firme Etmax, gdje su građani “tumarali u mraku” tražeći osnovne informacije, kao i zaštitu svojih prava i poštovanje zakona.

“Došlo je do parčanja zemljišta na 104 posebne parcele kako bi se izbjeglo plaćanje koncesija i drugih taksi. Sve te elektrane biće spojene na jedan vod i to je, po našem mišljenju, totalna zloupotreba zakona”, kazao je tada za Gerilu Slobodan Dragičević, član stručne komisije mjesne boračke organizacije Podnovlje.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu kaže za Gerilu da mu je drago da vidi ovakvu odluku Vrhovnog suda RS.

“To pokazuje da nije legalno došlo do radova od strane firme Etmax i grada Doboja. Ali očekujemo sada i konkretne mjere, prvo da građevinska inspekcija zatvori gradilište, a onda i da grad Doboj zaustavi proceduru izdavanja 104 ekološke dozvole koje firma nije imala. A zatim da se sve vrati u prvobitno stanje u obradivo zemljište koje mještani nogu koristiti”, ističe Topić.

Između zakona i stvarnosti: Selo koje čeka rasplet, ali sada ima i nadu

Mještanin Podnovlja, Milorad Blagojević, čija se kuća i preko stotinu košnica nalaze uz ovo zemljište, za Gerilu kaže da je “poništavanjem presude Okružnog suda u Doboju djelimično je zadovoljena pravda”.

“Napokon je omogućeno pravo učešća kao stranka u postupku ZZ Podnovlje, u ponovljenom Izlaganju RUGIPP-a RS. Ovom presudom je vraćena nada u bolje sutra žiteljima sela Podnovlje, te zagarantovanu poljoprivrednu budućnost, a ne instaliranje 104 elektrane u centru, srcu, naseljenog mjesta. Nada u opstanak života na selu je vraćena, da priroda i čovjek žive u skladu”, rekao je Blagojević za Gerilu.

Ekonomista Damir Miljević dodatno naglašava da se „u normalnim zemljama ne gradi na poljoprivrednom zemljištu jer je to blago”, upozoravajući da se ovakvim projektima dugoročno gubi jedan od najvrijednijih resursa.

“Sa stanovišta društva, poljoprivredno zemljište je jedan od najvrijednijih prirodnih resursa i u tom kontekstu postavljanje solarnih panela i bilo koja druga djelatnost, kad su u pitanju koncesije koja će upropastiti poljoprivredno zemljište, ne bi se trebala dozvoliti”, izričit je Miljević u razgovoru za naš portal.

Kancelarija visokog predstavnika u BiH potvrdila je za Gerilu da je zaprimila zahtjev u vezi sa zaštitom imovine u Podnovlju i izvršila uvid u dokumentaciju.

“Ovaj slučaj izaziva ozbiljnu i osnovanu zabrinutost u pogledu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i mogućeg uticaja na zaštitu životne sredine. Takve okolnosti ukazuju na moguće povrede važećeg zakonodavstva koje zahtijevaju odgovarajuće postupanje”, stoji u odgovoru OHR-a.

Iz Kancelarije visokog predstavnika poručuju da nadležni organi treba da pokrenu “temeljitu, nezavisnu i transparentnu istragu”, uz upozorenje da bi nepostupanje moglo “dovesti u pitanje pravnu sigurnost, imovinska prava i povjerenje javnosti u vladavinu prava”. OHR će, kako navode, “pažljivo pratiti razvoj događaja”.

Slično poručuje i Pravobranilaštvo BiH, koje je formiralo predmet radi zaštite državne imovine, dok je Tužilaštvo BiH potvrdilo da je predmet o “uzurpaciji državnog zemljišta” u fazi analize. Prema važećem zakonodavstvu i odlukama Ustavnog suda BiH, poljoprivredno zemljište je državna imovina kojom entiteti i gradovi ne mogu raspolagati bez odluke države.

Prenos na Grad Doboj, navode iz Aarhus centra, izvršen je netransparentno, nakon čega je zemljište “u vrlo kratkom roku dalje preneseno na privredno društvo Etmax d.o.o. Banja Luka, i to prije okončanja postupka licitacije”.

Iz Aarhus centra naglašavaju i ono što stanovnici sela najviše plaši: solarni paneli planiraju se “u samom centru naseljenog mjesta, između porodičnih kuća, u neposrednoj blizini osnovne škole, te unutar uže zone eko-sanitarne zaštite”, na zemljištu na kojem se nalaze dva izvorišta pitke vode i vodozahvati za oko 140 domaćinstava, školu i stočni fond.

Mještani su se, kažu iz centra, više puta obraćali ministarstvima, Inspektoratu RS i lokalnim inspekcijama, pozivajući se i na Zakon o slobodi pristupa informacijama. Tražene dozvole investitora — do danas nisu dobili.

“Dodatno zabrinjava činjenica da nadležne inspekcije nisu postupile po zahtjevima građana i nisu izašle na teren kako bi izvršile nadzor, uprkos ozbiljnim sumnjama na nezakonitosti i potencijalnim rizicima po okoliš i zdravlje ljudi”, navode iz Aarhus centra, uz ponovljeno upozorenje na mogućnost ekološke katastrofe.

Redakcija Gerile pisala je i Gradu Doboju i firmi “Etmax” sa konkretnim pitanjima o pravnom osnovu prenosa vlasništva, o procesu licitacije i o dozvolama za izgradnju u zoni eko-sanitarne zaštite. Mjesec i po dana kasnije, ni Grad ni investitor nisu odgovorili na ijedno pitanje.

Bageri su već uklonili objekte za uzgoj stoke i skladištenje žitarica, kako tvrde mještani. Većina šipova — nosača za panele — već je postavljena na spornom zemljištu.

U Podnovlju danas, između presuda i saopštenja, između institucija i investitora, ostaje prostor u kojem se odluke tek čekaju, a posljedice se već žive. Umjesto usjeva, iz zemlje su iznikli šipovi. Umjesto zelenila — utabana, ogoljena površina. Današnnje prvomajske praznike u Podnovlju kod Doboja neće obilježiti roštilji i druženja, nego neizvjesnost i pitanja na koja odgovori uporno izostaju.

Ipak, prvi put nakon dugo vremena, među mještanima se nazire i nešto drugo — nada da će najveći i najplodniji dio Podnovlja ponovo biti oran i sijan, a ne prekriven panelima.

Dejan Rakita / GERILA

The post Podnovlje poslije presude: Pravna borba otvorena, šipovi umjesto usjeva, muk iz kabineta Borisa Jerinića i Etmaxa first appeared on Gerila.info.

„Ljudi iz Srbije se izvinjavaju što su došli, geolog kaže da bi se on isto ponašao i da bi spriječio mašine da mu uđu u selo. Ušli su nam u šume, u privatne posjede, niko nije bio upoznat. Sve rade kradom, dovode ljude sa strane“, rekao je za Gerilu ozrenski aktivista Zoran Poljašević.

Riječ je o važećoj dozvoli za geološka istraživanja iz oktobra 2023. godine, koja se odnosi na površinsko uzorkovanje na području Ozrena kod Doboja. Zanimljivo je da su ova istraživanja bila u nekoj vrsti hibernacije, donedavno.

Tačnije, sve se promijenilo sa novim rješenjem Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske, kojim je istoj firmi, Lykos Balkan Metals iz Bijeljine, u martu ove godine odobreno izvođenje detaljnih geoloških istraživanja takođe na planini Ozren, ali području opštine Petrovo. Prema tom rješenju, istraživanja obuhvataju olovo, cink, bakar, srebro i zlato, na prostoru od 10,73 kvadratna kilometra.

Tako su se, nakon nedavno održanog javnog skupa u Sočkovcu, mještanima Ozrena, današnjom blokadom prodružili i Ozrenci sa dobojske strane i poručili šta misle o geološkim istraživanjima, a samim tim i potencijalnom rudarenju na njihovoj planini.

Za lokalno stanovništvo ovo nije nova priča. Ozrenci su već jednom uspjeli da zaustave identičan projekat, kada je Ministarstvo na čijem je čelu Petar Đokić 31. maja 2022. godine poništilo ranije odobrenje i koncesiju za geološka istraživanja na Ozrenu, dodijeljene firmi „Medeni Brijeg“ iz Bijeljine, povezanoj sa Lykosom. Današnji razvoj događaja, kako tvrde, pokazuje da je riječ bila samo o privremenom povlačenju.

Dodatno nepovjerenje izaziva način na koji su građani i lokalne vlasti Petrova saznali za nove planove. Stanovnici Petrova nisu dobili nikakvu zvaničnu informaciju od institucija Republike Srpske. Umjesto toga, vijest o odobrenju geoloških istraživanja objavljena je 23. marta 2026. godine na stranici Australijske berze, gdje je kompanija Yugo Metals LTD iz Perta, a koja je vlasnik Lykosa, saopštila da je dobila prava na projekat istraživanja na području Sočkovca.

Ni Opština Petrovo nije zaprimila zvaničan dopis o ovoj odluci.

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić nije odgovorio na upite mještana i lokalnih vlasti, ali je nedavno na samitu energetike u Trebinju poručio da Vlada Republike Srpske podržava ovakve projekte.

„Geološka istraživanja su važna i treba ih podržati na bilo kom lokalitetu jer ne predstavljaju nikakve probleme. A da li će se poslije toga ići u eksploataciju, drugo je pitanje“, rekao je Đokić.

Na tu izjavu reagovao je i Zoran Poljašević:

„Đokić se tobože ogradio, ali to je licemjerno. Prije četiri godine sam bio na sastanku kada je lično rekao da se ova firma neće vratiti u Petrovo dok je on ministar. Danas imamo istog investitora – samo pod drugim imenom. U Australiji su ga promijenili, a ovdje i dalje rade pod starim.“

Prema nezvaničnim informacijama, na predstavnike opštinskih vlasti u Petrovu vrše se pritisci, uključujući i prijetnje tužbama od strane kompanije.

Lykos: Sve radimo po zakonu i dozvolama, poštovaćemo volju lokalnog stanovništva

Iz Lykosa, međutim, tvrde da posluju u skladu sa zakonom i da posjeduju sve potrebne dozvole.

„Imamo sve dozvole i radovi se izvode u skladu sa Zakonom o geološkim istraživanjima. Sprječavanje radnika da rade svoj posao nije dozvoljeno. Ostavićemo nadležnim organima da se time bave“, rekao je direktor kompanije Mladen Lujić, dodajući da je za blokadu saznao tek od novinara Gerile.

On ističe da kompanija ima saglasnost Skupštine grada Doboja i da njihovi radovi nisu u suprotnosti sa zakonom.

„Geološka istraživanja ne mogu ugroziti prirodu. U pitanju je površinsko uzorkovanje koje ne može imati negativan uticaj na životnu sredinu“, tvrdi Lujić u razgovoru za Gerilu.

Dodaje i da kompanija ne želi sukob sa lokalnim stanovništvom.

„Radove ćemo pokušati uskladiti kroz razgovor sa mještanima. Ne želimo raditi ništa na silu, ali imamo zakonsko pravo da obavljamo svoju djelatnost. Mislim da je cilj tih ekoaktivista da se mi izguramo kako bi nakon nas došla neka druga firma“, kaže Lujić.

Grad Doboj – Šta je urađeno na Skupštini grada Doboja po pitanju Ozrena?

Posebno pitanje u cijeloj priči jeste uloga Grada Doboja. Skupština grada je u maju 2025. godine jednoglasno donijela odluku o proglašenju planine Ozren za zaštićeno područje sa održivim korišćenjem prirodnih resursa.

Stanovnici i aktivisti tada su tu odluku dočekali kao zaokret i pokušaj zaštite prirodnog bogatstva Ozrena, posebno jer je gradonačelnik Boris Jerinić tvrdio da se time „staje u kraj dezinformacijama o narušavanju biodiverziteta“.

Međutim, ispostavilo se da ta odluka nikada nije upućena Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, zbog čega nije ni mogla proizvesti pravne posljedice. U praksi, ostala je samo politička poruka bez stvarnog efekta.

Odluka Skupštine grada Doboja iz aprila 2025. godine o proglašenju Ozrena za zaštićeno područje nije donesena u skladu sa zakonom. Izostao je čitav niz ključnih koraka – od izrade studije zaštite, koja treba da obrazloži vrijednost i značaj područja, do definisanja režima zaštite, odnosno jasnog utvrđivanja šta je na tom prostoru dozvoljeno, a šta nije.

Nisu utvrđene ni konkretne mjere zaštite, niti smjernice za upravljanje područjem, dok kartografski prilozi i precizno utvrđene granice zaštićenog područja uopšte nisu izrađeni. Takođe, nije sproveden ni zakonom obavezan javni uvid, a cijeli postupak nije okončan upisom u zvanični registar zaštićenih područja koji vodi Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.

U praksi, to znači da odluka o zaštiti Ozrena nikada nije zaživjela izvan skupštinske sale.

Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić danas nije odgovarao na pozive portala Gerila.

Budućnost Ozrena ostaje neizvjesna, ali je sadašnjost prilično jasna – i, za sada, ne obećava. Slika je gotovo ista kao i prije poništenja prve dozvole za geološka istraživanja na Ozrenu koji se odnosi na Petrovo: mještani ponovo stoje ispred mašina, institucije uglavnom ćute, a investitor najavljuje nastavak istraživanja.

Dejan Rakita / GERILA

The post Ozrenci zaustavili geologe: Sukob na terenu zbog novih istraživanja Lykosa! (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Prema zvaničnom rješenju, investitoru je jasno naređeno da pribavi ekološku dozvolu za izgradnju preko stotinu malih solarnih elektrana snage do 149 kW, što predstavlja osnovni zakonski uslov za realizaciju ovakvog projekta. Uprkos tome, na terenu nije zabilježeno zaustavljanje radova.

Istovremeno, inspekcija potvrđuje da Etmax raspolaže sa čak 104 građevinske dozvole za pojedinačne objekte, izdate u periodu 2024. i 2025. godine. Ta činjenica otvara ključno pitanje – kako je moguće da su izdane desetine građevinskih dozvola za projekat koji nema osnovnu ekološku saglasnost, koja bi po zakonu trebalo da prethodi ili makar prati takve aktivnosti?

Odgovor na to pitanje dodatno komplikuje činjenica da Grad Doboj odbija da javnosti omogući uvid u te dozvole. Zahtjevi medija, građana i organizacija poput Aarhus centra ostali su bez odgovora, iako se radi o projektu koji direktno utiče na prostor i resurse od javnog interesa.

Gerila je pisala i Etmaxu i Gradu Doboju prije mjesec i po dana i još uvijek nismo dobili odgovore na pitanja.

Struka i mještani upozoravali, institucije ostale nijeme

Stanovnici ovog mjesta kod Doboja su danima protestovali protiv izgradnje solarnih elektrana na poljoprivrednom zemljištu u neposrednoj blizini kuća i izvorišta vode iz kojeg se snabdijeva lokalno stanovništvo. Pozivali su sve institucije da obrate pažnju na ovaj slučaj, a zauzvrat su dobili naredbe za informativne razgovore u policijskoj stanici što su, kako kažu za Gerilu, osjetili kao pritisak na njih a ujedno i podršku investitoru, zbog čega se jedan dio stanovnika povukao iz protesta a samim tim su izostali i dugotrajniji i masovniji protesti.

„Mi smo pvdje okupljeni iz dva osnovna razloga. Prvi je zaštita izvorišta vode za vodosnabdijevanje mještana jer se radovi izvode na jedan do dva metra od samog izvorišta, a drugi je protest protiv nelegalno oduzetog zemljišta Zemljoradničke zadruge Podnovlje koje je grad prenio u svoje vlasništvo i prodao kompaniji Etmax”, istakao je ranije za Gerilu Slobodan Dragičević iz Podnovlja prilikom jednom od protesta.

Na problem ukazuje i struka.

„Ovakvim projektima se uništava poljoprivredno zemljište ali i omogućava privatnicima da struju prodaju tržištima gdje oni žele i isti se ne obavezuju da tu struju ostave u našoj zemlji”, upozorio je Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

Ekonomista Damir Miljević dodatno naglašava da se „u normalnim zemljama ne gradi na poljoprivrednom zemljištu jer je to blago”, upozoravajući da se ovakvim projektima dugoročno gubi jedan od najvrijednijih resursa.

“Sa stanovišta društva, poljoprivredno zemljište je jedan od najvrijednijih prirodnih resursa i u tom kontekstu postavljanje solarnih panela i bilo koja druga  djelatnost, kad su u pitanju koncesije koja će upropastiti poljoprivredno zemljište, ne bi se trebala dozvoliti”, izričit je Miljević u razgovoru za naš portal.

Šta je starije: Sistem ili rupa u sistemu?

Slučaj Podnovlja sve više ukazuje na obrazac u kojem formalno postoje određene dozvole, ali izostaje ona ključna – ekološka. Upravo ta dozvola treba da procijeni uticaj projekta na okoliš, vodu i zemljište, i da definiše uslove pod kojima se radovi mogu izvoditi.

Bez nje, svaki zahvat ove vrste ostaje bez osnovne procjene rizika.

Paralelno s tim, projekat je koncipiran tako da se umjesto jedne velike solarne elektrane gradi više od stotinu manjih objekata snage do 150 kW. Takav model omogućava investitoru da ostane ispod određenih zakonskih pragova, što u praksi znači izbjegavanje koncesionih obaveza i lakši pristup podsticajima za obnovljive izvore energije.

I dok se administrativni i pravni okvir projekta pokazuje sve složenijim, spor oko zemljišta na kojem se gradi dodatno komplikuje cijelu situaciju. Parcela koja je bila u posjedu Zemljoradničke zadruge Podnovlje prešla je u vlasništvo Grada Doboja, a potom prodata investitoru, zbog čega se postupak vodi pred Vrhovnim sudom Republike Srpske, dok je predmet formiran i u Tužilaštvu BiH.

Dodatno, Pravobranilaštvo BiH pokrenulo je postupak zaštite državne imovine, pozivajući se na odluke Ustavnog suda koje poljoprivredno zemljište tretiraju kao imovinu države.

Tek nakon što su radovi već uznapredovali, a sporovi otvoreni na više nivoa, u javnost dolazi potvrda da projekat nema ekološku dozvolu. Upravo taj redoslijed, a čega smo se nagledali u Republici Srpskoj i BiH, prvo gradnja – pa dozvole, predstavlja suštinu problema na koji ukazuju i stručnjaci i lokalna zajednica.

U Podnovlju, gdje su mještani na vrijeme upozoravali na rizike po vodu i zemljište, ova činjenica dodatno razotkriva način na koji se sprovodi „zelena tranzicija“, pretvarajući je, u očima javnosti Republike Srpske, u još jedan primjer prodaje magle pod okriljem institucija.

Dejan Rakita / GERILA

The post Bez ekološke dozvole grade preko stotinu solarnih elektrana, Podnovlje kod Doboja u fokusu inspekcije first appeared on Gerila.info.

Iza onoga što je trebalo biti velika pozitivna priča o obnovljivim izvorima i “zelenoj tranziciji” u društvu koje postiže “šampionske rezultate” na međunarodnim  ljestvicama korupcije, prepliću se privatni interesi i nedozvoljeni politički uticaji.

Pojedincima siguran profit

Ključ razumijevanja solarnih investicija u RS jeste u modelu koncesije – podsticaji – garantovani otkup. Ova tri parametra, međutim, ovdje često tvore svojevrstan “Bermudski trougao” u kome korist koju bi prije svega trebalo da  ima zajednica, netragom nestaje za razliku od sigurne dobiti pojedinca. Redom dobro politički umreženih.

Elektroprivreda Republike Srpske (EPRS) u tom sistemu ima centralnu ulogu. Zahvaljujući  partnerstvu s privatnim investitorima, ali i obavezama otkupa proizvedene električne energije, čime osigurava stabilan prihod za investitore.

Primjer takvog modela je projekat „Trebinje 1“, gdje EPRS učestvuje kao manjinski partner, dok privatni investitor obezbjeđuje kapital i realizaciju. U praksi to znači da javno preduzeće preuzima dio rizika i istovremeno garantuje isplativost projekta.

Upravo ovaj model, kako upozoravaju stručnjaci, čini solarne projekte izuzetno privlačnim za ulaganje, ali i ostavlja prostor za mahinacije.

Damjan Ožegović iz Transparency Internationala upozorava da su obnovljivi izvori energije „primamljivi ponajviše zbog zagarantovane zarade i dobrog sistema podsticaja“, te dodaje da ne čudi što su investitori često lica povezana s vlastima ili oni koji imaju pristup ključnim informacijama.

Konkurencije nema

Iako zakon predviđa javno nadmetanje, u praksi se veliki broj projekata pokreće putem tzv. samoinicijativne ponude.

To znači da investitori sami identifikuju lokacije i projekte, a institucije naknadno formalizuju postupak. Takav pristup ovdje nije izuzetak nego nepisano pravilo.

„To već dovoljno govori o tome koliko investitori imaju dobro predznanje o javnim resursima i lokacijama u koje vrijedi ulagati“, upozorava Ožegović, dodajući da takav sistem dovodi u pitanje jednakost tržišne utakmice.

Jedna od najzastupljenijih kompanija u ovom sektoru je „Etmax“ iz Banjaluke, koja je učestvovala u nizu projekata – od manjih solarnih elektrana do velikih investicija poput planiranog solarnog parka u Nevesinju.

Jake veze “Etmaxa” s Elektroprivredom RS, naročito njenim v.d. direktorom Lukom Petrovićem, nisu nikakva tajna.

Impuls je i ranije pisao o tome kako je ova kompanija dobijala poslove od javnih preduzeća, uključujući Elektroprivredu RS, a pojedini postupci javnih nabavki izazvali su sumnje zbog nelogičnosti i naglih promjena cijena tokom e-aukcija.

Kada je o “Etmaxovim” investicijama riječ, posebnu pažnju izazvao je slučaj u Podnovlju kod Doboja, gdje je zemljište, koje je prethodno bilo u posjedu Zemljoradničke zadruge, na sumnjiv način prešlo u vlasništvo grada, a potom ekspresno prodato kompaniji “Etmax” za oko 1,4 miliona KM.

Do danas nije jasno da li je ta uplata izvršena, s obzirom na to da ni vlasnik firme Siniša Maksimović, niti gradonačelnik Doboja Boris Jerinić nisu odgovorili na novinarske upite.

Zbog ovog slučaja formiran je predmet u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Istovremeno je i Pravobranilaštvo BiH pokrenulo postupak radi zaštite državne imovine, nakon inicijative Aarhus centara iz Sarajeva.

Iz Pravobranilaštva BiH nam je rečeno da problem predstavlja to što im nadležne institucije Republike Srpske nisu dostavile traženu dokumentaciju, čime usporavaju ovaj postupak.

Nema koncesija za suprugu gradonačelnika

I supruga gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića odlučila se investirati u solarne panele, s čim gradonačelnik kako je više puta javno ponovio “nema nikakve veze”.

Ćurić je poznat i kao jedan od najbližih saradnika Luke Petrovića, koga je svojevremeno i zamijenio na poziciji gradonačelnika.

“XT Company” u vlasništvu Sofije Ćurić, prema dostupnim podacima, posjeduje dvije male solarne elektrane instalisane snage 147 kW i 117,6 kW, što ukupno iznosi oko 264 kW. Obje elektrane nalaze se na u Zaušju kod Bileće i spadaju u kategoriju malih solarnih elektrana.

Prema važećem zakonu projekti snage do 250 kW ne podliježu obavezi plaćanja koncesione naknade. Dakle, podjelom na dvije manje elektrane, gradonačelnikova supruga je vješto izbjegla plaćenje koncesione naknade, tako da koristi od prihoda koji je njoj garantovan podsticajima, nema ni RS, a ni lokalna zajednica na čijem je čelu njen suprug.

Interesanto je da su u početnoj fazi projekta podsticaji bili odobreni samo za jednu elektranu, dok je druga odbijena zbog popunjenih kvota. Međutim, kasnije je Regulatorna komisija za energetiku RS donijela odluku kojom su podsticaji odobreni i za drugu elektranu.

Tako su obje elektrane uključene u sistem garantovanog otkupa električne energije u trajanju od 15 godina, što predstavlja značajan finansijski benefit za investitora.

Na sve ovo gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić izjavio je medijima da su elektrane finansirane kreditnim sredstvima, te da njegova supruga, zaposlena u privatnom sektoru, ima pravo da se kreditno zaduži i investira.

Ministarstvo ili koncesija

Slučaj firme „Energy of the Future“ iz Bijeljine konkretna je ilustracija veze političara i investitora. Vlasnica kompanije je Nela Mitrović, supruga donedavnog ministra privrede RS Vojina Mitrovića. Ova kompanija je dobila koncesiju za izgradnju solarne elektrane „Bileća – Solar 1“ vrijedne više od 230 miliona KM.

Iako je postupak koncesije formalno pokrenut i predviđa javno nadmetanje, činjenica da se radi o firmi povezanoj s političkim strukturama izazvala je posebnu pažnju javnosti.

Bivši ministar, međutim, u izjavi Impulsu, negira da je na bilo koji način pomogao porodični biznis koristeći politički uticaj.

“Ispoštovane su sve zakonske procedure, a od moje supruge su traženi uslovi koji od drugih investitora koji imaju veze u vladi nisu”, kratko je rekao Mitrović, ne otkrivajući ko to sve od investitora “ima veze u Vladi RS”.

Dodao je i da su ti uslovi povezani s Regulacionim planom opštine Bileća.

Interesantno je da je Vojin Mitrović jedan od rijetkih ministara koji nije nastavio mandat nakon imenovanja druge Vlade RS na čelu sa Savom Minićem u januaru ove godine. Tada se po kuloarima moglo čuti da je jedan od razloga zbog kojih je ostao bez mandata navodni sukob s kolegama oko dodjele koncesija za solarne elektrane. Na pitanje koliko istine ima u tim pričama, kratko je odgovorio: “To nije pitanje za mene, to pitajte one koji su tako odlučili, ja to zaista ne znam”.

Sumnjiva lica

U Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske u Banjaluci 10. oktobra 2023. godine potpisana su dva ugovora o koncesiji za izgradnju solarnih elektrana na području opštine Nevesinje, objavio je Akta.ba.

Riječ je o projektima „M SOLAR“ i „MDD ENERGY“, čiji su investitori dobili koncesije za elektrane instalisane snage po 30 megavata, uz procijenjenu vrijednost investicije od oko 44 miliona KM po projektu. Koncesije su dodijeljene na period od 50 godina, a elektrane bi trebalo da proizvode oko 45 GWh električne energije godišnje.

Obje pomenute firme registrovane su na istoj adresi u Nevesinju.

Prema podacima iz registra, kompanija „MDD ENERGY“ povezuje se sa “MDD Group Nevesinje”, čiji je osnivač bio i pokojni Duško Đurasović.

U ranijim medijskim izvještajima navodi se da je protiv Đurasovića 2020. godine vođena istraga u vezi sa zapljenom oko 50 kilograma kokaina, koja je kasnije obustavljena nakon njegove smrti.

Iz Tužilaštva BiH je za ovaj slučaj potvrđeno da je predmet ranije bio u radu, nakon čega je obustavljen, u skladu sa zakonom.

Navedeni su samo neki od primjera sumnjivih investicija i investitora u sektoru proizvodnje električne energije iz solarnih elektrane u RS.

Ovi primjeri svjedoče kako solarna ernergija od investicije za sigurnu budućnost u korumpiranom društvu može postati primjer zloupotrebe na štetu zajednice, a u korist pojedinca. I naravno, bar formalno, sve u skladu sa zakonom.

impuls portal

The post Ko su sve investitori solarne energije u RS: Političari, rodbina i sumnjiva lica first appeared on Gerila.info.