„Tokom boravka u Bileći obaviješten sam da se sve više učenika upisuje u školu… važno je ulagati u obrazovni sistem“, poručio je Dodik na mreži X, hvaleći gradnju vrtića i najavljujući širenje školskih kapaciteta. Ironija je što se uz njega našao upravo Slobodan Čomić – čovjek za kojeg su sudovi već utvrdili da je protivpravno postavljen na jednu od ključnih pozicija u sistemu javne energetike.

Haha ovog kromanjonca pored zovu Čoma Diploma, pogodite zašto!? On je Dodikov direktor u najznačajnijem preduzeću u Hercegovini. https://t.co/YZUZSawZP3

— Muro Đacut i 300 ćacija (@SenKenori) September 17, 2025

Čomić je, podsjetimo, u aprilu 2022. pravosnažno „prošao“ kroz sudski filter: i Osnovni i Okružni sud u Trebinju utvrdili su da je njegovo imenovanje za v.d. izvršnog direktora za ekonomsko-finansijske poslove u „Hidroelektranama na Trebišnjici“ (HET) bilo suprotno Zakonu o javnim preduzećima RS i Statutu HET-a. Prema presudama, u trenutku izbora nije imao propisanu visoku stručnu spremu odgovarajućeg smjera (240 ECTS) ni potreban staž u struci od najmanje pet godina. Nadzorni odbor, kako je zapisano, „uopšte se nije bavio“ time ispunjava li uslove za funkciju. I pored toga, Čomić je ostao u upravljačkoj strukturi HET-a, o čemu je detaljno izvještavao portal Direkt.

Kontroverze se tu ne završavaju. Nebojša Vukanović, lider Pokreta za pravdu i red, godinama javno podsjeća da je Čomić „hapšen u akciji SIPA zbog falsifikovanja diplome“, zbog čega se i „zakačio“ nadimak „Čoma Diploma“. Sam Čomić te navode nije javno komentarisao ili ih negirao.

“Čudno da Dodika raduje veći broj učenika u školama i obrazovanje jer je poznata njegova izjava da neko može biti najbolji student i inžinjer ili doktor, imati najbolje znanje i ocjene ali mu to ništa ne vrijedi ako nije dio sistema vlasti i član vladajuće partije. Takođe je zanimljivo da tik pored Dodika stoji Slobodan Čomić poznatiji kao Čoma Diploma, osoba koju je SIPA hapsila zbog krivotvorenja diploma i koju je kao kadar Socijalističke partije imenovan za izvršnog direktora Hidroelektrana na Trebišnjici sa spornom diplomom, tako da je svaki komentar suvišan”, rekao je Vukanović za GERILU.

Dodatnu sumnju pojačavaju i tragovi o njegovoj „školskom putu“: Čomić je najprije bio zaposlen s visokom poslovnom školom čije je sjedište, po vlastitom kazivanju, selilo s Prištine u Blace; potom je 2011. diplomirao na privatnom PIM-u u Banjaluci, da bi nakon imenovanja upravi priložio i diplomu Visoke škole za menadžment i ekonomiju iz Kragujevca (2018) – ustanove koja u tom periodu nije bila uredno akreditovana u Srbiji. Sam Čomić je tvrdio da o zabrani rada škole „nije znao“.

Svjedoci smo, voljeli mi to ili ne, da godinama a posebno posljednjih sedmica ulazimo u sve dublju zonu apsurda, pa se i sada postavlja pitanje da li je poruka o „ulaganjima u obrazovanje“ uvjerljiva ako je jedan od simboličkih (ali i fizičkih) pratilaca Milorada Dodika – upravo čovjek za kojeg su sudovi već zaključili da nije ispunjavao zakonske uslove za upravljačku funkciju, a karijeru mu prate kontraverze oko diploma?

Kad se tome doda porazna činjenica da se upravo u javnim preduzećima reproducira model partijskog kadrovanja — gdje forma najčešće gazi suštinu, a konkursi služe tek kao paravan — slika postaje potpuna.

Dejan Rakita/GERILA

The post Dodik u Bileći govorio o “važnosti obrazovanja” – pored Slobodana Čomića, funkcionera sa spornim diplomama?! first appeared on Gerila.info.

Slučajno ili namjerno 33 zaposlena u Odsjeku za poslove civilne zaštite i profesionalno teritorijalno vatrogasno-spasilačke jedinice banjalučke Gradske uprave završila su istu srednju školu u malom vremenskom razmaku. Ono što je u svemu najzanimljivije jeste da se radi o privatnoj Srednjoj strukovnoj školi sa pravom javnosti u Širokom Brijegu. Dvadeset i tri zaposlena u ovom odsjeku tu školu završila su na isti dan 31. januara 2017. godine. Šest ih je ovu srednju školu u Širokom Brijegu završilo četiri dana ranije, 27. januara iste godine. Dvoje zaposlenih tu srednju školu je završilo u junu 2017. godine, jedan u aprilu 2017. godine, jedan u junu 2010. i jedan u oktobru 2013. godine. Odsjek za poslove civilne zaštite i profesionalno teritorijalno vatrogasno-spasilačke jedinice banjalučke Gradske uprave broji 83 zaposlena radnika.

Podaci o stručnoj spremi i mjestu sticanja diplome zaposlenih u gradskoj upravi od nedavno su dostupni javnosti kada je na sajtu Grada Banjaluka postavljena “lična karta Gradske uprave”.

Gradonačelnik Draško Stanivuković je nedavno rekao da će biti preispitane sve diplome zaposlenih u Gradskoj upravi. On tvrdi da će grad učiniti sve kako sve ne bi završilo samo na evidentiranju i objavi na sajtu.

“To je ono što nikako ne smijemo dozvoliti. Krivične prijave za sve odgovorne moraju biti imperativ. Mi nemamo mogućnost da mi nekoga privodimo ili nešto slično, naravno ali krivične prijave ili disciplinske mjere da neko ne bude na nekom radnom mjestu, to će morati biti tako…”

GERILA info

The post Široki Brijeg popularna obrazovna destinacija zaposlenih u Gradskoj upravi Banjaluka first appeared on Gerila.info.

Ja sam za to da se Univerzitet za poslovne studije odmah zatvori i da svi koji su u tome učestvovali budu podložni krivičnom gonjenju. To nije politički obračun. Prekršili su zakon i dali lažnu diplomu. Pa tako date lažnu diplomu direktoru Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Osmanu Mehmedagiću Osmici, pa nekim hrvatskim ljudima.

Ovo je prije nekoliko dana rekao srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nakon još jedne u nizu afera sa lažnim diplomama u Republici Srpskoj.

Privatni interes
Direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije Osman Mehmedagić visoko zvanje stekao je na nezakonit način i to upravo na Univerzitetu za poslovne studije. Osmica nije jedini politički funkcioner sa sumnjivom diplomom, niti je Univerzitet za poslovne studije u Banjoj Luci jedini privatni univerzitet/fakultet koji štampa sumnjive diplome.

Privatne fakultete niko ne kontroliše, studiji se osnivaju i zatvaraju mimo procedura, a nerijetko jedan profesor predaje sedam-osam predmeta.

Pored dva javna – u Banjoj Luci i u Istočnom Sarajevu – u Republici Srpskoj postoji i sedam privatnih univerziteta: Univerzitet za poslovne studije (Banja Luka), Nezavisni univerzitet (Banja Luka), Univerzitet „Sinergija“ (Bijeljina), „Slobomir P“ Univerzitet (Bijeljina), Panevropski univerzitet „Apeiron“ (Banja Luka), Univerzitet za poslovni inženjering i marketing (Banja Luka) i Univerzitet „Bijeljina“ (postupak akreditacije u toku).

Pored njih tu su i privatne visoke škole poput Banja Luka College, Visoke škole za uslužni biznis u Istočnom Sarajevu i Sokocu, Komunikološkog fakulteta, Visoke škole za primijenjenu i pravnu nauke „Prometej“, Visoke škole za ekonomiju i informatiku, Visoke medicinske škole u Prijedoru.

Veliki broj političara i partijskih funkcionera je diplome stekao na privatnim fakultetima. Na privatnim univerzitetima su odbranjene mnoge magisterske/master teze i mnogi doktorski radovi. Najveći broj tih radova ima seminarski karakter i jedna od najvećih mana privatnih univerziteta/fakulteta je u tome, kako ističu naši sagovornici, što masteri i doktori ne prođu kroz ozbiljan naučni proces, a kite se značajnim akademskim perjem.

Predsjedavajući Savjeta ministara BiH i bivši ministar finansija RS Zoran Tegeltija doktorirao je na Univerzitetu Janićije i Danica Karić u Beogradu.

Specijalne i paralelne veze Srbije i Republike Srpske važe i u privatnom visokom obrazovanju, pa je tako 2014. godine utvrđeno i da je ovaj fakultet „štancao“ lažne diplome, a posebno je ostala upamćena afera u kojoj je dokazano da je tadašnji potpredsjednik Skupštine Srbije Vladimir Marinković na Fakultetu za trgovinu i bankarstvo na ovom Univerzitetu odbranio magistarski rad i doktorirao za svega 11 mjeseci.

Fakultet za poslovno-industrijski menadžment osnovan je u Beogradu 2002. godine. Od 2010. godine postoji kao studijski program na Univerzitetu Union – Nikola Tesla. Na ovom fakultetu 2014. godine diplomirao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac. Košarac je osnovne studije završio u 39. godini. Ministar nije odgovarao na naše pozive.

Delegat SNSD-a u Domu naroda BiH Dušanka Majkić Višu ekonomsko-komercijalnu školu završila je 1973. godine. Trideset tri godine kasnije je diplomirala na Fakultetu poslovne ekonomije u Banjoj Luci.

Ministar privrede i preduzetništva Vjekoslav Petričević diplomirao je 2008. godine na Univerzitetu za poslovne studije.

U zvaničnoj biografiji lidera Socijalističke partije Petra Đokića piše da je 1991. godine diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. On je to 2018. godine potvrdio i Centru za istraživačko novinarstvo (CIN), ali sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu tvrde da Đokić nikada nije bio njihov student.

Megatrend International Consortium Limited
Novinari CIN-a su otkrili da je Đokić, ustvari, diplomirao na Poslovnoj školi „Megatrend International Expert Consortium Limited“ u Beogradu. Osam godina kasnije, kad je već bio na funkciji predsjednika Narodne skupštine RS, Đokić je tražio od Fakulteta za poslovne studije da mu prizna diplomu.

Kako je ovaj fakultet bio pravni sljedbenik škole koju je on završio, Đokiću je priznata diploma iz 1991. godine u zvanju diplomiranog ekonomiste u oblasti menadžmenta. Nakon toga Đokić je na istom fakultetu položio još 13 ispita te 2001. godine završio još jedan studijski program i postao ekonomista u oblasti izvršnog upravljanja.

Nakon dokumentarnog filma „Mega diplomac“ o studijama ministra unutrašnjih poslova Srbije Nebojše Stefanovića sve više se počelo govoriti i o Đokićevoj diplomi.

Đokić je završio Megatrend International Consortium Limited 19. septembra 1991. godine, a ustanova koja je izdala njegovu diplomu osnovana je 24. avgusta 1990. godine.

Đokićev dojučerašnji stranački saborac, a danas poslanik Nezavisnog kluba Socijalističke partije u Narodnoj skupštini RS i direktor Kazneno-popravnog zavoda u Banjoj Luci Goran Selak diplomirao je na Fakultetu za ekonomiju i inženjerski menadžment Univerziteta Privredna akademija u Novom Sadu. Na istom fakultetu Selak je odbranio i doktorsku disertaciju na Pravnom fakultetu za privredu i pravosuđe.

Odlukom Senata Nezavisnog univerziteta Banja Luka imenovan je u nastavno-naučno zvanje docent za užu naučnu oblast Krivično pravo i Krivično procesno pravo. Angažovan je kao nastavnik na Fakultetu za bezbjednost i zaštitu u Banjoj Luci. O Selakovim diplomama se mnogo pričalo, pogotovo onoj iz srednje škole koja je zaturena u ladicama i koja izgleda ne postoji. Selak nije želio da odgovori na naša pitanja.

Velikih problema sa diplomom svojevremeno je imao i bivši ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić. Mediji su pisali da nema diplomu, potom da je njegova diploma lažna, na koncu i da nije završio fakultet nego nešto što liči na fakultet. Mektić je sve glasine demantovao i objavio diplomu iz koje se vidio da je završio studije za unutrašnje poslove u zajedničkom izvođenju Pravnog fakulteta u Zagrebu i Fakulteta kriminalističkih znanosti.

– Fakultetsku diplomu možete za par mjeseci da dobijete na svakom koraku. Pogotovo na privatnim fakultetima. Političari imaju pare i oni to samo plate. Školovani opdlaze i odnose svoje znanje sa sobom, a nama ostaju ovi koji nemaju ništa osim diploma. Oni su kupili diplome, ali nisu kupili znanje. To je katastrofalna situacija – kazao je Mektić.

Poslanik Ujedinenje Srpske Kostadin Vasić rođen je 1968. godine. I njegov obrazovni put je bio dugačak i neizvjestan, pa je Vasić diplomirao u 41. godini. On je diplomski rad odbranio 2009. godine na Fakultetu za bezbjednost u Istočnom Sarajevu. Iako u njegovoj biografiji stoji da je Vasić diplomirao na tom fakultetu, istina je „zeru“ drugačija, jer taj fakultet niti postoji, niti je ikada postojao. U Istočnom Sarajevu postoji samo studijski program Javna uprava i bezbjednost na Visokoj školi za uslužni biznis.

Uslužni biznis
I opozicija ima svoje „privatnike“. Poslanik SDS-a u NSRS Darko Babalj 2001. godine je završio Višu školu za sportski menadžment u Beogradu, a šest godina kasnije i Fakultet za uslužni biznis u Novom Sadu.

Načelnik Sokoca Milovan Bjelica diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Novom Sadu. Bjelica je u 54. godini magistrirao na komparativnoj analizi efikasnosti javnog menadžmenta u jugoistočnoj Evropi sa posebnim osvrtom na Istočno Sarajevo.

– Nemojte molim vas, nema tu ništa sporno. Prethodno sam završio višu školu u Beogradu i na trećoj godini u Novom Sadu do sticanja diplome mi je bio ostao manji broj predmeta. Diploma je kasnije nostrifikovana te nije bilo ništa sporno. Kasnije sam i magistrirao. Nije ništa bilo sporno – rekao je ranije Bjelica.

Bivši direktor Fonda PIO Mladen Milić osnovne studije završio je 2004. godine na Univerzitetu EDUCONS u Sremskoj Kamenici, a doktorske studije deset godina kasnije na Univerzitetu Singidunum u Beogradu. Milić je osnovne studije završio 28. februara 2004. godine, a magistarske, na istom fakultetu, upisao je godinu dana ranije!

– Moje diplome su provjeravane na fakultetu, jer je tražio moj protivkandidat za mjesto direktora Fonda PIO. Da ima bilo šta od toga, kao magistar ekonomije sasvim sigurno ne bih dobio odobrenja Fakulteta univerziteta organizacionih nauka za izradu doktorske disertacije – pravdao se svojevremeno Milić.

Povjerenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Srbije kaznio je 2016. godine EDUCONS sa 20.000 dinara, jer odbija da novinarima CINS-a dostavi kopiju doktorata guvernerke Narodne banke Srbije Jorgovanke Tabaković. Predstavnici akademske zajednice Srbije u nekoliko navrata tražili su od ovog fakulteta da provjeri Tabakovićkinu disertaciju zbog plagijata, ali to nikada nije učinjeno.

Izvršni direktor za ekonomsko-finansijske poslove Elektro Bijeljine Nedeljko Ćorić u biografiji će napisati da je „dijete SNSD-a“, ali ne i gdje je završio studije ekonomije.

Ćorić je jedan od funkcionera koji se prije nekoliko godina našao na listi Unije studenata RS na kojoj su se našli svi funkcioneri za koje se sumnja da su fakultete, mahom privatne, završili „preko noći“. Do danas nije utvrđeno da li su diplomci sa te liste završili fakultete u skladu sa zakonom, niti su njihove diplome objavljene.

Na šta zapravo liči školovanje na privatnim školama najbolje se vidjelo na primjeru savjetnika načelnika Kotor Varoša za odnose s medijima i član nadzornog odbora novinske agencije SRNA Gorana Đurića koji je maturirao u Srednjoj strukovnoj školi s pravom javnosti u Širokom Brijegu u 32. godini!

Prečica do diploma
Borislav Vukojević sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci kaže da je najveći dio političara u privatnim fakultetima vidio prečicu do diplome, jer su to najčešće oni koji su poziciju imali zagarantovanu na osnovu klijentelističkih odnosa, pa im je trebala samo kao forma.

– To je naravno najlošija dimenzija privatnih fakulteta, mada ima izuzetaka u svakom slučaju. Korumpiranost zahtijeva više strana, tako da nije korektno kriviti samo privatne fakultete. Oni jesu pogodnije tlo, ali sama mogućnost ne znači i izvršenje – istakao je Vukojević.

Kvalitetna nastava, dodaje on, ne zavisi samo od toga koliko neki profesor ima predmeta, jer i na javnim fakultetima ima slučajeva gdje nastavnici drže duple norme. Ono što kvari kvalitet je kada se predmeti podešavaju mogućnostima zaposlenih, kada se gleda samo da li neko ima normu, bez uzimanja u obzir šta zaista studentima treba.

Jasno utvrditi krivce
Partija demokratskog progresa pokrenula je akciju potpisivanja peticije kojom se traži javno objavljivanje diploma zaposlenih u javnom sektoru u Republici Srpskoj. Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini RS Jelena Trivić rekla je da ne postoje tačni podaci koji govore o tome kako se i na koji način dijele diplome na privatnim fakultetima, ali nema sumnje, ističe ona, da taj problem postoji.

– Utisak je takav da političari završavaju privatne fakultete, jer na tim ustanovama ne moraju da uče, da pišu, da istražuju. Potrebno je postaviti jasne kriterijume. Treba jasno da se utvrdi ko je kriv za akademska zvanja bez pokrića, kao i za sumnjivo izdavanje diploma – kazala je Trivić.

Diploma za „masne“ plate
Član Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i informisanje Narodne skupštine RS Krsto Jandrić smatra da političari koriste privatne fakultete da bi preko noći dobili diplomu koja im kasnije omogućava da se domognu dobrih položaja i „masnih“ plata.

– Postoje oni koji se potrude da nešto nauče i da na regularan način steknu određenu diplomu, ali oni su u manjini. To nije trend samo kod nas. Nedavno sam čitao da je takva situacija i u Srbiji i u Hrvatskoj. I njihovi funkcioneri završavaju privatne fakultete, a veliki broj je onih koji diplome dobijaju upravo u Republici Srpskoj i u Banjoj Luci – kazao je Jandrić.

The post POLITIKA I PRIVATNI FAKULTETI: Para vrti tamo gdje stolica ne može first appeared on Gerila.info.

Zvuči kao predložak za nadrealni skeč, ali nije.

“Imam dobrog i vrijednog vozača, ali zbog inspekcije mora imati diplomu KV vozača. Šta ću, odlučim da mu je kupim, 1200 maraka, stigla za tri dana brzom poštom”, priča za Žurnal vlasnik jedne firme iz ZDK.

Primjer je ovo kupovine diplome srednje škole, ali nije vremenski mnogo duži rok za “isporuku” visokoškolske diplome, sve je pitanje cijene. Opasno razgranati sistem nedavno je za RTRS komentarisao čak i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik

 “Svi znaju da odete dole u Široki Brijeg i tamo neka škola ima i za 3 dana završite fakultet, Onda se zaposlite u javnoj instituciji u Republici Srpskoj i donesete tu diplomu i onda po zakonu mora da vas postavi na mjesto za koje imate kvalifikaciju. Svi znaju kako se završava. Prvo što moramo uraditi je evidentirati te koji su masovno davali te diplome bez procedura i znanja i poništiti ih jednokratno, sve te diplome, a odgovorne koji su to radili zatvoriti… To je prevara sistema, društva države”, naizgled rezingnirano će izreći Dodik.

To što “svi znaju” u praktičnom životu i po reakcijama tužilaštava, izuzev onog u Unsko-sanskom kantonu, ne znači ništa. Tužilaštvo BiH unatoč istrazi i konkretnim dokazima SIPE o prodaji diploma na Visokoj školi Logos Mostar, te sestrinskom fakultetu CEPS -Centar za poslovne studije Kiseljak nije reagovalo. Sigurnosne agencije isto tako raspolažu podacima da se diplome iz obrazovnih ustanova Visoka škola Logos centar, Visoka škola CEPS-Centar za poslovne studije Kiseljak prodaju i osobama zaposlenim u raznim institucijama izvršne i zakonodavne vlasti, čak i stranim državljanima. O tome Dodik, zarad svog političkog partnera, predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, čiji kadrovi posjeduju ove fakultete, naravno ne govori.

A sve zna, kao što svi znaju…

Brčko Brčacima

Percepcija javnosti da su privatni fakulteti namijenjeni brzom i lakom diplomiranju zarad  brzog  bogaćenja njihovih vlasnika, oslikao je svojim performansom prije nekoliko godina Brčak Enes Mahmutović. Najavio je osnivanje privatnog univerziteta čije će sjedište biti – u elitnim restoranima.

“Odlučio sam se na ovaj korak zato što ne mogu dobiti posao u gradu Brčkom. Imam malo para. Pa sam vidio da je to unosan posao, taj privatni fakultet. Vidio sam da je jako unosan posao. Diploma se plati tri, četiri marke, štampanje i to, a proda se za 10 hiljada maraka. Biće diploma, ako ne bude dovoljno znanja”,  govorio je Mahmutović.

Brčko nema javni univerzitet, ali ima dva privatna, Evropski univerzitet i Internacionalni univerzitet. Oba  su na listi onih koji imaju problem sa akreditovanjem, ali to ne sprečava institucije Distrikta da redovno zapošljavaju njihove diplomante.

Prije pet godina Evropskom univerzitetu bio je trajno zabranjen rad, nakon što je utvrđeno da je jedan profesor predavao 70, a drugi 56 predmeta!? Standard je nalagao angažman 60 profesora, a bilo ih je deset, koji pri tome nisu ispunjavali uslove za to zvanje! Brčanski je sud potom osporio tu zabranu.

Vijest o zabrani rada tada je posebno bila zapažena u Srbiji, odakle su stotine osoba diplomirale na ovom Univerzitetu, studirajući u Brčkom ili ispostavama u Beogradu, Subotici, Novom Sadu, Nišu, Somboru i Pančevu.  Ispostave su potom zatvorene, kao i one Internacionalnog univerziteta iz Brčkog te Farmaceutsko-zdravstvenog iz Travnika, smještene u privatnim kućama!

Vlasnik Evropskog univerziteta Brčko je Nedeljko Stanković. Zanimljivo je da Stanković početkom 2019. godine ponovo dobija bh državljnstvo, kojeg se 2003. odrekao zbog sticanja državljanstva Austrije. Tamo ima građevinsku firmu Kallos, čije poslove proširuje i na Srbiju te Crnu Goru. U svojoj biografiji ne navodi gdje je diplomirao, magistrirao i doktorirao, ali opširno navodi priznanja zbog borilačkih vještina.

U Bosni i Hercegovini posvećuje se isključivo biznisu sa visokoškolskim ustanovama. Pored ovog u Brčkom, otvara i Univerzitet Kallos u Tuzli, zahvaljujući dobrim relacijama sa vladarom Banovića i dobrog dijela Tuzlanskog kantona Mirsadom Kukićem. Tako je primjera radi, na Evropskom univerzitetu Brčko magistrirao Senad Alić, predsjednik KO Kukićevog Pokreta demokratske akcije (PDA). I Kallos ima problema sa dobijanjem akreditacije.

I vlasnik i student

Skromni objekat Internacionalnog univerziteta Brčko donekle je u koliziji sa nazivom.

I ovdje su studenti iz Srbije “rado viđeni gosti” i ne samo iz Srbije.

“Čula sam naravno za  taj Univerzitet, pa pola Bijelog Polja je tamo diplomiralo”, reći će nam kolegica iz Crne Gore.

Hvali se ovaj Univerzitet i svojim doktorantima. Tako je doktorat prije dvije godine stekao i Senad Sinanović, jedan od suvlasnika Univerziteta.

Informacija sa Internacionalnog Univerziteta navodi ime još jednog doktoranta, Šabana Nurića, ujedno i profesora. Šaban Nurić je prije tri godine osuđen na šestomjesečnu zatvorsku kaznu jer se ispostavilo da je njegova doktorska diploma iz SAD-a bila lažna. Unatoč tome Nurić je godinama predavao na više fakulteta u BiH i Srbiji poput Pravnog fakulteta u Kiseljaku, Akademije za poslovnu ekonomiju u Čačku ili Visoke škole poslovnog menadžmenta Primus Gradiška.

The post UNOSAN BIZNIS “OBRAZOVNE” MAFIJE: Od “inžinjera prava” do profesora sa lažnim doktoratima first appeared on Gerila.info.

 

Prikriveni istražitelji, mjere telefonskog prisluškivanja, pretresi objekata i vozila osumnjičenih. Ne, nije riječ o istrazi protiv trgovaca narkoticima ili sličnih nezakonitosti. Sve navedeno je Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona moralo primjeniti kako bi dokazalo organizovani kriminal pri izdavanju školskih diploma, od osnovnog, preko srednjeg do visokog obrazovanja u režiji vlasnika Visoke međunarodne škole Cazin i Centra za obrazovanje  odraslih “Vita plus” Cazin Admira Hadžipašića i Gorana Lalovića.

“Na ovaj način je izdano više hiljada nezakonitih diploma i stečena višemilionska protupravna imovinska korist. Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona je provodeći istragu u proteklih pet mjeseci uspjelo dokumentovati preko 300 izdanih lažnih diploma”, saopšteno je iz Tužilaštva USK.

Među desetinama drugih kao saučesnici su uhapšeni i delegati u federalnom Domu naroda Rasim Pajić, te šef Odsjeka za narkotike MUP-a USK Alaga Čaušević. Nije altruizam naravno odredio poslovanje cazinskih “obrazovnih” ustanova. Njihov prihod je višemilionski, za posljednje tri godine iznosio je oko 4,5 miliona uz dobit od 1,7 miliona maraka! Tako kazuju zvanični podaci. Da li je bilo dodatnih prihoda “na crno” biće gotovo nemoguće utvrditi. Prema saznanjima Žurnala bilo je i takvih slučajeva, da je visokoškolska diploma “stečena” za samo mjesec dana, što je sigurno imalo posebnu cijenu, “u kešu” naravno.

 

“Brzopotezni diplomci” su dio sistema

Teritorijalno je šarolika lista polaznika i “studenata”. Kantonalnih, entitetskih i državnih granica nema. Veliki broj njih dolazi iz udaljenih dijelova Republike Srpske, pa čak i iz Srbije. Sigurno da ih nije privukla ljepota Cazinskog podneblja ili nešto slično. Uspješna akcija bihaćkog tužilaštva inicira važno pitanje, a to je kada će i ostali slijediti njihov primjer. To što je cazinski “fast diploma kiosk” eliminisan, samo će “studente” usmjeriti ka drugima.

Žurnal ima saznanja da je SIPA državnom tužilaštvu dostavila detaljan izvještaj sa konkretnim imenima pojedinaca i ustanova putem kojih je moguće, primjera radi za 18 hiljada maraka okončati studij za nekoliko mjeseci. No, “obrazovna mafija” razgranala je već svoju mrežu. Borbu protiv kupljenih diploma trebaju sada voditi ponegdje isti ti kupci, instalisani u političke strukture, javna preduzeća, ministarstva, policiju pa i sama tužilaštva.

Nisu ni “prodavci” diploma naivni. Treba dokazati da je neko diplomu kupio bez prisustva predavanjima, pri tome za krajnje nerealno kratko vrijeme. Za te namjene koristili su dvostruke knjige upisa i pohađanja, ostavljali prazne rubrike za naknadno upisivanje te druge metode kako bi prikrili kriminal. Uporedo su i one studente koji su redovno pohađali nastavu, psihološki pripremali da kriteriji neće biti visko, iako su javno naravno govorili suprotno.

“Samo sam jednom, na nagovor prijatelja pristao preuzeti predmet na privatnom fakultetu u Banja Luci, čiji je tihi suvlasnik visokopozicionirani kadar SNSD-a”, priča za Žurnal uz uslov anonimnosti poznati univerzitetski profesor.

“Od prva tri ispitna roka, samo je dvoje položilo predmet iako sam nevoljko kriterij snizio na polovinu onoga što uobičajeno tražim. Među studentima je bila i kćerka tog političara, nezvaničkog suvlasnika. Na jednom ispitnom roku doslovno sam joj ponudio da bilo šta prepriča iz bilo kojeg poglavlja udžbenika, no ništa, morao sam je oboriti i nakon toga sam otkazao angažman. Kasnije je ta osoba dobila važnu ulogu u ovdašnjem društvenom životu”, prisjeća se profesor koji nakon toga kaže nije prihvatao poslove na bilo kojem privatnom fakultetu, jer su student bili povlašten porodičnim, političkim ili interesnim vezama, čitaj novcem.

 

Prekograničnom “saradnjom” do diplome

Najvažnije pitanje za fakultete i univerzitete, naročito privatne, jeste akreditacija. Trenutno akreditaciju posjeduje 30 javnih i privatnih visokoškolskih ustanova dok njih 18 nema, odnosno u procesu je eventualnog otklanjanja uočenih nedostataka.

Jedan od takvih je i privatni “Slobomir P Univerzitet” u Bijeljini. Univerzitet su osnovali bračni par Mira i Slobodan Pavlović, državljani SAD-a. Slobodan Pavlović bio je vlasnik “Pavlović banke”, a svojevremeno je hapšen u okviru istrage o načinu na koji je lider SNSD-a Milorad Dodik kupio dio vile u Beogradu, odnosno kreditom putem ove banke.

Lijepo uređeni kompleks u sklopu kojeg je i “Slobomir P Univerzitet” na dan posjete ekipe Žurnala doimao se opustjelim. Unutar zgrade isto tako tišina, studenata nema. Osluškujemo telefonski razgovor gospođe u predvorju rekorata. Nekoga obavještava koliko je potrebno uplatiti takse. Kako navodi sume od nekoliko hiljada maraka, zaključujemo da je riječ o aktivnostima za akreditaciju. Objašnjavamo da smo uzalud pokušavali kontaktirati telefonskim putem ranije te da želimo razgovorati sa rektorom. Zatražila je podatke za kontakt i pitanja koja želimo postaviti. Uvjeravala nas je da će uslijediti poziv rektora za dva dana, do čega nije došlo. Tek je na sajtu Univerziteta objavljena kratka obavijest koja bi trebala umiriti studente.

“Pokrenut je postupak reakreditacije kod Agencije za akreditaciju visokoškolskih ustanova HEAA RS, čime je započeta druga faza samoevaluacije studijskih programa I i II ciklusa svih Fakulteta i Akademija koji su u sastavu Slobomir P Univerziteta”.

Bijeljina ima još jedan univerzitet nazvan “Sinergija”. Na njegovom parkingu primjećujemo vozilo sa registarskim oznakama Valjeva, Srbija. Mladića i nešto stariju osobu pitamo da li su studenti, odgovaraju potvrdno. Prilično su nepovjerljvi na naš upit o uslovima studiranja, kvaliteti nastave i profesora, potom se opuštaju. Stariji kaže da ima višu školu u Srbiji i da je došao ovdje da položi razliku predmeta i još nekoliko do diplomiranja.

“Ima bre jedna profesorica, muke nam zadaje, da smo znali da je takva, dogovorili bi se prije upisa da izbjegnemo njen predmet”, požalio se stariji student.

Na pitanje šta znači “dogovorili bi se” odgovara da se može malo “cjenkati” oko toga šta ulazi u razliku predmeta, pa da je taj trebao izbjeći. Navode da im je najvažnije da fakultet ima akreditaciju i da se diploma priznaje u Srbiji. Iako u Beogradu, koji im je čak nešto bliže, postoji Univerzitet Singidunum, kojin je “bratski” ovome u Bijeljini, prevagnule su cijene. U Bijeljini je školarina 1000 eura, a u Beogradu 1500 po godini.

“Rektor vam je vrlo, vrlo rijetko ovdje, u Beogradu je, i tamo vodi fakultet”, glasio je odgovor na upit Žurnala da razgovara sa  Milovanom Stanišićem, vlasnikom i rektorom Univerzitet Sinergija. Stanišić u Beogradu posjeduje i predsjednik je Univerziteta Singidunum. Nije se potrudio da na stranicama ova dva univerziteta promjeni pozdravnu riječ, osim sjedišta i funkcije.

Milovan Stanišić je akter brojnih afera u Srbiji, od prijava za falsifikovanje službenih dokumenata, podmićivana, preotimanja fakulteta uz pomoć falsifikovane dokumentacije, obljubljivanja maloletnice sve do praosnažnih, istina uslovnih zatvorskih kazni. Nekoliko godina kao suvlasnik Singidunuma navođen je vođa surčinskog klana Ljubiša Buha-Čume. Stanišićev univerzitet u Beogradu navode kao nedodirljiv kada je u pitanju kontrola Komisije za akreditaciju i proveru kvaliteta.

“Hajmo raspakovati sve akreditacije, to je takva korupcija..U Sandžaku imate garaže, imate štale otvorene univerzitete i sada imate tamo neke ispostave univerzitet, nazovete telefonom I kažete dobard dan, ja hoću farmaciju, I čovjek s druge strane vam kaže, ako ćete da dolazite toliko puta onda vam je školarina, ne znam, sedam hiljada, a ako ćete da ne dolazite onda vam je 10, 15 hiljada…To funkcionira u ovoj državi”, izjavio je nedavno Muamer Zukorlić, poslanik u Skupštini Srbije i predsjednik Skupštinskog odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informacione tehnologije, ogorčen zbog uskračivanja akreditacije Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru gdje Zukorlić ima funkciju predsednika.

Da Srbija ima iste probleme kao i BiH, potrdio je i  poslanik Skupštine Srbije Sreto Perić.

“Jedna gospođa iz unutrašnjosti Srbije je došla u Beograd da bi uzela diplomu. Nije mogla da nađe fakultet i tu su nastali problemi! Ja razumem da neko ne može da nađe fakultet kada ga upisuje, dolazi iz unutrašnjosti, ne zna gdje se nalaze fakultet, ali posle provedene četiri godine.. I ne bi tu bio problem da se ona predstavlja kao diplomirani ekonomista, samo da joj za to služeći fakultet, nedavno je izabrana za direktora jedne javne firme,” naveo je Perić u skupštinskoj debati.

Posljednje afere u kojima su akteri dva ministra Srbije i Republike Srpske pokazali su kako “prekogranični” sistem funkcioniše. Nebojša Stefanović, ministar unutrašnjih poslova Srbije te Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS su “diplomirali” na nepostojećem fakultetu u Londonu imena “Megatrend International Expert Consortium Limited”, da bi potom diplome nostrifikovali na Fakultetu za poslovne studije Univerziteta Megatrend u Beogradu, još jednog brzopoteznog “rasadnika talenata”.

Međusobno priznanje diploma, naročito između Srbije i visokoškolskih ustanova u Republici Srpskoj, pored spornog stvarnog pohađanja fakultetske nastave i stjecanja diploma, ima i nastavak u formi sticanja magistarskih i doktorskih zvanja, koje je još neistraženo područje znajući da broj doktoranata raste geometrijskom progresijom nakon registrovanja privatnih Univerziteta.

No, nadležni kako prije 10-15 godina tako i sada, svemu prilaze veoma inertno. Davno su mediji ukazivali na sporne diplome ovdašnjih funkcionera stečene putem primjera radi Fakulteta za uslužni biznis iz Sremske Kamenice (FABUS). Predrag Gluhaković, bivši ministar trgovine i turizma u Vladi RS, potom Mladen Milić, direktor Fonda PIO RS,  Mile Banika savjetnik ministra finansija RS, načelnik Sokoca Milovan Bjelica, samo su neka od eksponiranih imena.

FABUS je imao podružnice u Grudama i Kupresu (!?) od 2003 do 2006 godine. Pojedini su završavali fakultete za samo nekoliko mjeseci, a ocjene su im upisivane vikendom u prigodnom restoranu, uz naravno prethodno plaćanje “školarine”.

Jedan od diplomaca bio je i aktuelni direktor Granične policije BiH Zoran Galić. FABUS-ovu diplomu nostrificirao je na Univerzitetu za poslovne studije u Banja Luci, istom onom gdje je diplomirao i direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osman Mehmedagić zvani Osmica.

Zoran Galić je u međuvremenu doktorirao i vanredni je profesor na privatnom fakultetu Logos u Mostaru. Osmanagiću tek predstoji borba za dokazivanje validnosti diplome.

The post UNOSAN BIZNIS ”OBRAZOVNE” MAFIJE: Navali narode, praznična akcija, diplome, magisteriji, doktorati first appeared on Gerila.info.

ČAVKA U ŠEVINOM JATU: Državno tužilaštvo isljeđivalo novinarku Žurnala zbog slučaja diploma

Za svoju građansku hrabrost u slučaju diploma, novinarka Žurnala “nagrađena” je dvosatnim isljeđivanjem. Državnog tužitelja Olega Čavku najviše su zanimali naši novinarski izvori

Skoro dva sata, državni tužitelj Oleg Čavka u petak je isljeđivao novinarku Žurnala Azru Omerović zbog slučaja diploma.

„U pozivu nije navedeno na koje ćeš okolnosti biti saslušana, tako da te mogu pitati o svemu što želim“, prijetećim se glasom tužilac Čavka obratio kolegici Omerović.

I pitao je, mada je znao da u članu 82 Zakona o krivičnom postupku BiH piše da se „ne može saslušati kao svjedok lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dužnost čuvanja profesionalne tajne /vjerski službenik, ispovjednik, novinar u svrhu zaštite izvora informacije/“. No, upravo su Žurnalovi izvori informacija jedino što je interesiralo Olega Čavku, pa je 80 posto njegovih pitanja postavljenih kolegici Omerović koja je pristala svjedočiti, iako to nije morala, bilo usmjereno ka otkrivanju izvora informacija o prodaji diploma u BiH.

„, Azra, odakle ti broj Senada Pehlivana“, zanimalo je Olega Čavku.

„Ko ti je dao moj broj“, pitao je kolegicu Azru Omerović prije skoro tri mjeseca  Senad Pehlivan, koji joj je nekoliko dana kasnije predao diplomu medicinarke.

I Čavku i Pehlivana, dakle, više interesira izvor Žurnala, nego ko je to i kako godinama prodavao srednjoškolske i fakultetske diplome.

„Vama je cilj bilo da dokažete da se diplome prodaju u Širokom Brijegu, a ne da se prodaju diplome“, konstatirao je tužilac dok je njegov saradnik Adis Šečić uredno snimao saslušanje.

A tužitelju Čavki i njegovoj nadređenoj Gordani Tadić cilj je da, osim novinara Žurnala, niko ne odgovara zbog slučaja diploma. Prošla su, dakle, više od dva mjeseca od sučaja diploma, a Tužilaštvo BiH još nije donijelo naredbu o provođenju istrage.

„Niste dobro odradili zadatak, pošto niste dobili diplomu iz Širokog Brijega“, kazao je Čavka kolegici Omerović imlpicirajući da je namjera redakcije Žurnala bila da diskredituje škole koje su bile ili su u vlasništvu porodice HZD-ovog poduzetnika Ivana Ševe.

DIPLOMA IZ ŠIROKOG BRIJEGA

Dupla pogreška. Namjera Žurnala nije bila diskreditacija bilo koga, već dokumentiranje krivičnog djela. I, na Čavkinu žalost, osim diplome iz Sanskog Mosta redakcija Žurnala je prikupila i materijalne dokaze koji potvrđuju da su škole u vlasništvu Ivana Ševe izdavale nezakonite diplome. Evo jednog.

V.Š. je vatrogasac iz Hrvatske, rođen u Sisku. Posljednjeg dana avgusta 2018. godine u Širokom Brijegu mu je izdata svjedodžba da je uspješno završo Srednju strukovnu školu u Širokom Brijegu, smjer vatrogasac.

„Učenik je završni ispit polagao od 28. 8. 2018. godine, do 31. 8. 2018. godine“, piše u Svjedodžbi.

No, učenik tih dana uopće nije bio na teritoriji BiH. Kao redovni putnik u BiH je ušao tek 1. Septembra u zoru, u 4 sata i 20 minuta, i to na sjeveru, na graničnim prelazu Kostajnica. Tek tada se uputio u Hercegovinu, odakle je, u 12 sati i 16 minuta izašao iz BiH preko Graničnog prelaza Osoje.

Spornu diplomu novinarka Žurnala danas je i formalno predala državnom tužiocu Čavki, pa sad više ne postoji nijedna formalna prepreka da istražitelje SIPA-e pošalje u Široki Brijeg.

Upravo su širokobriješke Ševine škole pominjane u dokumentima SIPA-e koje je u novembru prošle godine Tužilaštvo BiH odbacilo. Nakon što je priča dospjela u javnost, Gordana Tadić je u pokušaju da sve zataška iskoristila “Džoker Oli”.

Jer baš u predmetu Džoker, tužilac Oli, kako ga u razgovorima nazivaju kriminalci, spasio je dugogodišnje robije šefa duhanske mafije iz Banja Luke Zorana Popovića. Čavka je danas pod istragom zbog tog predmeta. Pod istragom je i zbog krađe mobitela iz spisa “Anes Kurbegović”. Disciplinski je već kažnjavan zbog uništavanja materijalnih dokaza u krivičnim predmetima i falsifikovanja dokumenata sa logom Tužilaštva BiH.

The post Skandal: Tužilac novinare koji su otkrili aferu pita o izvorima first appeared on Gerila.info.

Male su, gotovo nikakve šanse da nadležne institucije u Republici Srpskoj ili javne ustanove pojedinačno uđu u posao provjere diploma zaposlenih u tim institucijama. To brani Zakon o zaštiti ličnih podataka a provjera diploma može biti urađena samo selektivno uz prethodnu prijavu osnova sumnje da odredjeno lice ima lažnu diplomu.

“Ne postoji način da ja ili bilo ko od nas bez načina na koji je to zakon propisao provjeravamo sve diplome. To bi bilo prije svega vrlo opasno, sve ljude stavljati u isti koš. Ne, mi nemamo problem da ukoliko neko ima osnovanu sumnju dojavi organima koji se time bave ili ukaže čak i nama u ministarstvu da ima osnovanu sumnju da neko ima lažnu ili neodgovarajuću diplomu da se onda konsultuju institucije zadužene za provjeru pa da se to provjerava. Odgovornost nije samo na institucijama. I onaj ko donosi javnu ispravu koja je lažna takodje ima odgovornost kao i onaj ko ima saznanje da neko ima lažnu ispravu…”- kaže ministar uprave i lokalne samouprave Lejla Rešić.

Institucije, dakle, očekuju da onaj ko ima saznanja o tome da određeno lice ima lažnu diplomu to saznanje prijavi jer je svako ko ima saznanje o počinjenom krivičnom djelu obavezan da to prijavi.

Veći problem od provjere lažnih diploma, koje se ipak mogu provjeravati samo selektivno i po konkretnoj prijavi, predstavlja nemogućnost provjere diploma koje su stečene na zakonit način kod akreditovanih ustanova. U prevodu, ukoliko je neko stekao diplomu na nekoj od akreditovanih ustanova nema potrebe za brigu bez obzira na način i vrijeme sticanja diplome i stečeno stvarno znanje.

“Ja nemam zaista probleme sa provjerom diploma, evo predlažem da se ide prvo sa mojim diplomama medjutim mi moramo razlikovati nekoliko stavri. Kada se radi o falsifikovanju diploma to je krivično djelo i svako ima mogućnost da ukoliko ima saznanje o počinjenju krivičnog djela podnese prijavu nadležnom tužilaštvu ili policiji i dalje da se ta stvar procesuira. Mi ne možemo govoriti o lažnim diplomama ukoliko je neko stekao diplomu na zakonit način od strane licencirane ustanove iz RS ili van RS. Način na koji je neko sticao diplomu to je već druga stvar.”-rekao je ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske Srđan Rajčević.

Nedavno je portal Info radar objavio istraživačku priču o diplomi ministra Petra Đokića u kojoj je navedeno da ministar Đokić ne posjeduje diplomu beogradskog ekonomskog fakulteta za koji tvrdi da ga je završio. Novinari tog portala su ušli u arhivu fakulteta u Beogradu u kojoj nema ministra Đokića kao svršenog studenta.

U ozbiljnim državama nakon objavljene priče ukoliko za tim postoji potreba reaguju nadležne institucije a ne očekuje se od novinara da nakon što su istražili i objavili priču još i prijavljuju krivično djelo iako novinari kao i svaki drugi građanin na to ima pravo ali i obavezu. Smatra se da je novinar svoj posao završio objavljivanjem priče.

“Tužilaštvo je dužno da reaguje ex oficio. Zašto tužilaštvo to ne radi ja zaista ne znam niti je to moja nadležnost”-rekao je odgovarajući na novinarska pitanja ministar Srđan Rajčević.

Novinar Almedin Šišić koji je objavio priču o diplomi ministra Đokića za Gerila info kaže da ga nakon objavljivanja priče niko od nadležnih nije kontaktirao po bilo kom osnovu.

“Niko me nije kontaktirao, pokušavao sam na telefon da dobijem i ministra Đokića nije se javljao. Mislio sam da će barem neko da reaguje na ovaj ili onaj način, budući da se radi o iznimno ozbiljnoj stvari međutim pojeo vuk magarca kao i sa većinom toga što novinari otkriju.”- rekao je novinar Almedin Šišić.

The post Provjera diploma nemoguća, novinarska istraživanja uzaludna first appeared on Gerila.info.

Predstavnici sredstava javnog informisanja, nakon prvog objavljenog pisma koje ste dobili 31.08.2018. godine nastavljamo sa objavljivanjem email poruka od strane građana Republike Srpske i dopunjavamo spisak sa licima koja se nalaze na važnim državnim ili političkim funkcijama a u čiju vjerodostojnost diplome sa viskoškolske ustanove građani izražavaju dozu sumnje :
1. Radmila Čičković, V D direktora Elektroprivrede Republike Srpske
2. Bosiljka Bošnjak, pomoćnik ministra Porodice omladine i sporta
3. Milorad Kojić, direkotr Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina u Vladi RS
4. Sanja Bajić, Odjeljenje za zaštitu kulturnog nasljeđa u Ministarstvu prosvjete i kulture
5. Mirko Šurlan, direktor Elektrodistribucije Banja Luka
6. Čađo Dragana, sekretar u Ministarstvu uprave i lokalne samouprave
7. Zoran Radosavljević, direktor J. U. Dom za stara lica Zvornik
8. Dejan Kojić, direktor Vodovod i Kanalizacija A. D. Pale
9. Marinko Umićević, Savjetnik predsjednika Republike Srpske iz oblasti privrede
10. Milenko Jaćimović, odbornik u Skupštini Grada Banja Luka
11. Aco Stanišić, odbornik u Skupštini Opštine Pale, kandidat za narodnog poslanika RS
12. Manojla Zrnić, direktor J. U. Sportski centar Borik Banja Luka
13. Dragan Riđošić, direktor Fonda zdravstvenog osiguranja Zvornik
14. Miroslav Kraljević, načelnik Opštine Vlasenica
15. Drago Jovičić, direktor Komunalnog preduzeća Vodovod Srbac
16. Vlado Ostojić, načelnik opštine Han Pijesak
17. Darko Babalj, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, kandidat za narodnog poslanika RS
18. Nedeljko Ćorić, direktor Elektro-Bijeljina
19. Mladen Milić, direktor Fonda PIO RS
20. Dušan Petrović, Stručni savjetnik predsjednika Vlade Republike Srpske za organizacione poslove
21. Dušanka Majkić, Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH
22. Aleksandra Pandurević, Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH
23. Srđan Milović, Narodni poslanik u NSRS i pomoćnik direktora RiTE Gacko
24. Darko Berjan, Šef kabineta Načelnika opštine Istočna Ilidža
25. Zoran Jović, pomoćnik direktora Fonda PIO
26. Nedeljko Lambeta, direktor Komunalnog A. D. Trebinje
27. Obren Marković, direktor Elektrodistribucije Zvornik
28. Aleksandar Moljević, direkotr J. P. Komus A. D. Gacko
29. Dragan Pauk, savjetnik gradonačelnika Grada Zvornika
30. Dijana Šukalo, Pravna služba rektorata Univerziteta u Banja Luci
31. Tijana Milinkvić, Upravnica Pošte Gacko
32. Dragan Jaćimović, pomoćnik Ministra porodice omladine i sporta
33. Siniša Nikić, predsjednik Skupštine opštine Modriča
34. Radana Radulj, sekretar gradonačelnika grada Banja Luka
35. Tijana Gavrić-Mičić, direktor J. U. Doma zdravlja Istočno Sarajevo
36. Neven Stanić, savjetnik u Ministarstvu za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS
37. Milenko Ristić, predsjednik Skupštine opštine Lopare
38. Duško Mitrić, načelnik odjeljenja za opštu upravu Opštine Srbac
39. Milovan Cicko Bjelica, načelnik Opštine Sokolac
40. Nedeljko Perišić, direktor H. E. Višegrad

Ponovo apelujemo na Vladu Republike Srpske i Ministarstvo prosvjete i kulture, te zahtjevamo da se za svako od navedenih lica izvrši provjera diploma sa privatnih visokoškolskih ustanova i ispita sledeće: datum prijave ispita, rokovi u kojima su polagani ispiti, kopije prijave ispita, zapisnici sa održanog ispita kao i imena profesora kod kojih su polagali ispita, kao i da konačno razmislite o postupku rangiranja visokoškolskih ustanova.
Takođe pozivamo sve grđane da nam i dalje nastave dostavljti anonimne prijave na email adresu: usrs.5okt@gmail.com , a koje ćemo takođe nastavljati objavljivati u narednom periodu.

UNIJA STUDENATA REPUBLIKE SRPSKE

The post USRS dopunio spisak javnih dužnosnika čije diplome treba provjeriti first appeared on Gerila.info.

Predstavnici sredstava javnog informisanja povodom jučerašnjeg pisma koje smo poslali, a na osnovu kojeg smo dobili na destine anonimnih email poruka od strane građana Republike Srpske objavljujemo prvi spisak lica koja se nalaze na važnim državnim ili političkim funkcijama a u čiju vjerodostojnost diplome sa viskoškolske ustanove građani izražavaju dozu sumnje :

1. Radmila Čičković, V. D. direktora Elektroprivrede Republike Srpske
2. Bosiljka Bošnjak, pomoćnik ministra Porodice omladine i sporta
3. Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina u Vladi RS
4. Sanja Bajić, Odjeljenje za zaštitu kulturnog nasljeđa u Ministarstvu prosvjete i kulture
5. Mirko Šurlan, direktor Elektrodistribucije Banja Luka
6. Čađo Dragana, sekretar u Ministarstvu uprave i lokalne samouprave
7. Zoran Radosavljević, direktor J. U. Dom za stara lica Zvornik

8. Dejan Kojić, direktor Vodovod i Kanalizacija A. D. Pale
9. Marinko Umićević, Savjetnik predsjednika Republike Srpske iz oblasti privrede
10. Milenko Jaćimović, odbornik u Skupštini Grada Banja Luka
11. Aco Stanišić, odbornik u Skupštini Opštine Pale, kandidat za narodnog poslanika RS
12. Manojla Zrnić, direktor J. U. Sportski centar Borik
13. Dragan Riđošić, direktor Fonda zdravstvenog osiguranja Zvornik
14. Miroslav Kraljević, načelnik Opštine Vlasenica
15. Drago Jovičić, direktor Komunalnog preduzeća Vodovod Srbac
16. Vlado Ostojić, načelnik opštine Han Pijesak
17. Darko Babalj, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, kandidat za narodnog poslanika RS
18. Nedeljko Ćorić, direktor Elektro-Bijeljina
19. Mladen Milić, direktor Fonda PIO RS
20. Dušan Petrović, Stručni savjetnik predsjednika Vlade Republike Srpske za organizacione poslove

Od Vlade Republike Srpske i Ministarstva prosvjete i kulture zahtjevamo da za svako od navedenih lica izvrši provjeru diploma sa privatnih visokoškolskih ustanova, i da konačno razmisli o postupku rangiranja visokoškolskih ustanova.
Takođe pozivamo sve građane da nam i dalje nastave dostavljti anonimne prijave na email adresu: usrs.5okt@gmail.com , a koje ćemo takođe nastavljati objavljivati u narednom periodu.

The post USRS: Ispitati diplome lica na državnim funkcijama! first appeared on Gerila.info.