Čistoća je tražila poskupljenje od 40,5 odsto ali je “pronađen kompromis” na 29,5 odsto. Za su glasali i odbornici okupljeni oko SNSD-a ali i odbornici koje kontroliše Draško Stanivuković. Inače procenat povećanja od 29,5 odsto predložio je gradonačelnik.

Iz Čistoće su rekli kako su oni poskupljenje svojih usluga tražili još ranije a da najnovije poskupljenje neće mnogo uticati na budžete građana jer se radi o poskupljenju od 3 do 4 marke po domaćinstvu.

Zanimljivo je da odbornici PDP-a odnosno Pokreta Sigurna Srpska i SNSD-a sve češće glasaju jednako u lokalnom parlamentu. Toliko često da Mandić navodi kako se radi o novoj skupštinskoj većini. PSS i SNSD isto su u nekoliko navrata glasali kako bi odobrili izmjene više regulacionih planova u gradu a bez Urbanističkog plana.

“Grad je dužan 4 miliona KM Čistoći, a prema izjavama koje smo imali prilike čuti, ali je Čistoći izgleda bilo lakše da se poveća cijena odvoza smeća građanima, nego da se naplate od Grada. I to sve uz zajedničku podršku odbornika PDP-a i skupštinske većine. A izgleda da se u zadnje vrijeme lako postiže dogovor između njih kada treba da podrže povećanje cijena komunalnih usluga (voda, smeće) ili izmjene regulacionih planova, od kojih građani nemaju nikakvu korist. Kao i uvijek, svađe se dešavaju oko stvari koje su bitne za građane, dok se oko stvari koji se odnose na interese krupnog kapitala dogovore bez problema. Tad se ignorišu zahtjevi građana, poput onih koje smo imali za gotovo sve regulacione planove. Što se tiče poskupljenja generalno, prosto je postalo neizdrživo da kad god se neko preduzeće nađe u finansijskom problemu, ono traži ili povećanje cijena usluga ili kredit. A sve se to lomi preko leđa građana. Građani su, izgleda, bitni samo kad se od njih traži glas, ali ne i kako žive između dva izborna ciklusa“, rekla je, za Geria info, odbornica Narodnog Fronta Dijana Ješić.

Poskupljenje odvoza smeća drugo je poskupljenje komunalnih usluga u Banjaluci ove godine. Početkom godine poskupila je voda u gradu.

Gerila info

The post Odvoz smeća u Banjaluci skuplji za 29,5 odsto! Za glasali PSS i SNSD! first appeared on Gerila.info.

GERILA je prije desetak dana u dva navrata slala pitanje Stanivukovićevom kabinetu o njegovim savjetnicima i honorarima koje dobijaju, ali ni na jedno pitanje nismo dobili odgovor. Iz njegovog kabineta nam je prvi put rečeno da Stanivuković ima četiri savjetnika, ali nam nije rečeno ko su oni, a ni iz dva pokušaja nismo uspjeli da saznamo koliko oni para dobijaju za taj posao.

Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović u međuvremenu je objavio ugovor koji je sa Gradskom upravom potpisao profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci Đorđe Vuković. Ugovor je „težak“ 2.500 KM, ali taj angažman koji je, između ostalog, savjetodavni, iz Stanivukovićevog kabineta nisu pominjali.

Predsjednik Skupštine Grada Banja Luka Ljubo Ninković kaže da ge ne iznenađuje ignorisanje Stanivukovićevog kabineta. On kaže da odbornici mjesecima traže Konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta, ali ne mogu da ga dobiju.

„Pisali smo Ministarstvu uprave i lokalne samouprave, tražili smo od gradonačelnika, slali urgencije, ali sve je džaba. On naprosto zanemaruje zakonske obaveze. Jedna trećina odbornika ne može da se sjeti gdje su potrošene pare. Nema nikakvih sankcija za takvo ponašanje. Republički organi ne izriču opomene zbog svega toga i uopšte me ne iznenađuje da ne možete da dobijete odgovore na ta pitanja“, istakao je Ninković.

Odbornik Narodnog fronta u Skupštini Grada Dijana Ješić za GERILU kaže da ni odbornici ne mogu da dobiju informaciju o tome koliko Stanivuković zapravo ima savjetnika i koliko su oni za taj posao plaćeni.

„Nisu novinari jedini od kojih se krije ta informacija. Isto je i sa odbornicima. U Izvještaju o radu gradonačelnika nema broja angažovanih savjetnika. Po novoj sistematizaciji predviđeno je 69 radnih mjesta za kabinet gradonačelnika. Niko nije saznao koliki je to broj. Stanivuković je govorio o transparentnoj gradskoj administraciji, a mnoge se stvari kriju“, kazala je Dijana Ješić.

Odbornik Liste za pravdu i red u lokalnom parlamentu Igor Mandić kaže za naš portal da su mnogi podaci i mnoge informacije u Gradskoj upravi zapečaćene sa oznakom „strogo povjerljivo“. On smatra da pojedini ugovori ili nisu po zakonu ili bi mogli da razbiju oreol pojedinaca kao nezavisnih intelektualaca.

„Niko ne zna koliko Stanivuković ima savjetnika. Po novoj sistematizaciji predviđen je daleko veći broj savjetnika. Ti ljudi postoje. On se savjetuje sa ljudima iz različitih branši, ali očigledno je da se detalji tih angažmana kriju“, rekao je Mandić.

Podsjećamo da je Stanivuković svojevremeno formirao i Tim za reviziju koji je trajao koliko i prvi snijeg. Tim za reviziju osnovan je u oktobru 2021. godine. Članovi Tima bili su advokati Dario Sandić i Jovana Kisin Zagajac, kao i Sanja Vukara, Jelena Kos i Diana Cvijić. Sandić i Kisin Zagajac su primali naknadu od 1.800 KM za rad u Timu, dok su Vukara, Kos i Cvijić radili volonterski, jer su bili zaposleni u Gradskoj upravi.

Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković rekao je nakon osnivanja Tima da će on provjeravati svaki ugovor i svaku javnu nabavku. Tim je zvanično konstituisan 29. decembra 2021. godine rješenjem gradonačelnika kao Komisija za utvrđivanje stanja i zakonitosti rada Grada Banje Luke.

Krajem januara 2022. godine predstavljen je prvi izvještaj Tima za reviziju i otkriveno je da pojedini zakupci nisu plaćali naknadu za bilborde u gradu. Objavljeni su i podaci o dugovima „Akvane“ i sumnjivim aktivnostima Civilne zaštite pod upravom bivšeg šefa Mladena Ćućuna. Stanivuković je tada najavio i 2. februara podnio krivične prijave protiv Ćućuna, bivšeg načelnika Odjeljenja komunalne policije Milenka Letića, bivšeg direktora „Akvane“ Vedrana
Mitrovića i bivšeg gradonačelnika Igora Radojičića.

Početkom marta iste godine predstavljen je novi izvještaj Tima za reviziju koji se ponovo bavio „Akvanom“, renoviranjem krova Banskog dvora, ali i navodno nedozvoljenom gradnjom objekta „Kajak terase“ koji je bio u vlasništvu tajkuna Mileta Radišića. Prvi put je najavljeno ekspresno rušenje ovog ugostiteljskog objekta za kojeg su u Gradskoj upravi tvrdili da je nelegalan.

Tada je saopšteno i da je u „Akvani“ nestao ekspres restoran plaćen oko 100.000 KM, a naređeno je da se povuče garancija za izgradnju krova na Banskom dvoru samo dan pred istek roka, jer je nadležna inspekcija utvrdila da izvođač radova iste nije izvodio u skladu sa ugovorom. To je ujedno bio i posljednji „posao“ Tima za reviziju.

Tim je prva napustila predsjednica Diana Cvijić koja je ujedno i ovlašćeni revizor. U ranijim pisanjima medija, Cvijić je Tim napustila nakon 15 dana, a razlog je bio potpisivanje Aneksa 4 kojim su gradonačelnik i gradski menadžer Bojan Kresojević “olakšali” gradsku kasu za 329.999 KM. Novac je odobren firmi ,,Kozara putevi’’ za radove na već završenom mostu u Srpskim Toplicama. Nakon nje Tim je napustila i Jovana Kisin Zagajac.

Sandić je u maju 2024. godine tužio Gradsku upravu zato što mu nije isplatila dvije naknade dok je bio član Tima za reviziju. On je još tada za Gerilu rekao da mu je Gradska uprava ostala dužna 3.600 maraka.

„To je iznos koji su mi ostali dužni za dva mjeseca 2022. godine. Dva ili tri mjeseca sam u početku radio bez naknade. Onda su rekli kako bi naš rad trebao da se plati, jer smo sjedili po nekoliko sati u Gradskoj upravi i analizirali dokumentaciju. Ta dva mjeseca nikada nisu plaćena“, rekao je Sandić.

Slično je bilo i sa Visokim savjetom koga je Stanivuković formirao u novembru 2021. godine. riječ je bila o savjetodavnom tijelu koje je, kako se tada pisalo i govorilo, jedinstveno po svojoj formi i fuknciji i prvo je takve vrste u najvećem gradu Srpske.

Članovi Savjeta bili su Duško Pevulja (profesor na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci), Dejan Savić (vaterpolo trener), Miodrag Stojković (genetičar), Zdravko Miovčić (filozof i komparativist), Miodrag Zec (profesor), David Mastikosa (kompozitor), Snježana Mrđa Badža (inženjer arhitekture), Nataša Tešanović (novinar, urednik i bivši direktor ATV-a), Aleksandra Mušić (košarkašica), Radoslav Rade Savić (dugogodišnji radnik u sportskim
organizacijama), Ljilja Čekić (glumica), Miljka Brđanin (glumica) i Aleksandar Čavić (demograf).

Prema našim informacijama, Stanivuković se sa članovima Savjeta posljednji put sastao 31. marta 2022. godine. Stanivuković je tada strategiju demografskog razvoja grada označio kao jedan od najvažnijih zadataka Savjeta, kao i Urbanistički plan.

Goran Dakić, Gerila info

The post Stanivuković krije i savjetnike i honorare! first appeared on Gerila.info.

Građani Starčevice pozivaju sugrađane iz svog naselja ali i stanovnike drugih banjalučkih naselja da ih podrže u borbi za očuvanje zelene površine u svom naselju. Najavili su mirno okupljanje za petak, 6. marta. U 17. časova žele da zajedno kažu ne betonizaciji naselja.

“Vrijeme jeda naša djeca konačno dobiju adekvatnu školu i vrtić koju nam obećavaju više od 30 godina i koju naša djeca zaslužuju. Naše naselje, kao jedna od najvećih mjesnih zajednica u državi, totalno je nepravedno zapostavljeno i vrijeme je da tome dođe kraj. Zaustavimo zajedno ovu “tajkunizaciju”. Grad nije privatna svojina da pojedinci rade šta god im padne na pamet“, poručuju iz neformalne grupe “Starčevica”.

Iz Centra za životnu sredinu Banjaluka napominju da se mještani Starčevice s pravom plaše i bune protiv izmjena Regulacionog plana. Naročito je aktuelno pitanje osnovne škole u ovom naselju.

“Ovdje se radi o usvojenoj odluci od strane Skupštine grada Banja Luka o pokretanju izmjene Regulacionog plana Starčevica. Dakle, to je prva faza u izradi regulacionih planova, gdje svojim glasom odbornici verifikuju početak procedure izmjene. Nakon toga se tek ulazi u fazu kreiranja nacrta plana, koji prati dalje korake kao što su javni uvid i javna rasprava. Samo obrazloženje i razlozi za pokretanje izmjene bili su nejasni, i to ne samo građanima nego i samim odbornicima — praksa koja se već nekoliko godina ponavlja. Uzimajući u obzir da se ovdje radi o obuhvatu gdje je, po dosadašnjoj prostorno-planskoj dokumentaciji, planirana osnovna škola i vrtić, dodatno je aktivirana tema izgradnje škole koja je u ovom naselju aktuelna već decenijama. Dodatni razlog za zabrinutost i potrebu za jasnim iskazivanjem stava građana Starčevice je i skorašnji primjer u naselju Aleja centar kod Merkatora, gdje je Nacrt izmjene plana izbrisao planiranu osnovnu školu. Tek nakon masovne pobune građana, odnosno njihovog iniciranja pravnog ispitivanja usklađenosti sa planovima višeg reda, utvrđen je nesklad i sporni Nacrt je povučen iz procedure izmjene“, kaže, ze Gerila info, Igor Uletilović iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.

Na skupštinskoj raspravi ove sedmice gradonačelnik Banjaluke je pitao odbornike koji se protive izmjeni regulacionog plana za dio naselja Starčevica zašto mu ne vjeruju. Stanivuković je kazao kako škola neće biti brisana iz postojećeg regulacionog plana a da će ucrtani vrtić samo biti prebačen sa privatne na državnu zemlju.

“U toku rasprave o regulacionom planu “Starčevica” pročitala sam pismo mještana u kojem su se obraćali gradskoj upravi sa molbom da se u novom regulacionom planu ne sklanjaju vrtić i škola. Mještani su bili u strahu jer je u samom obrazloženju regulacionog plana bilo nejasno napisano da li se uklanjaju obrazovni objekti ili ne. Postojeća škola već ima previše đaka i Starčevica vapi za novom školom.
Gradonačelnik i potpisnik Odjeljenja za prostorno uređenje Vuk Višekruna su čvrsto obećali da će se u novom regulacionom planu naći i škola i vrtić, s tim da će se u odnosu na sadašnji vrtić premjestiti na gradsku zemlju, jer je trenutno ucrtan na privatnoj“, kaže odbornica Narodnog fronta, Dijana Ješić.

Sličnog stava je i odbornik Liste za pravdu i red Igor Mandić.

“Najveće naselje u gradu koje je definitivno zapostavljeno. Ništa od obećanog igrališta za mali fudbal kod jedine Osnovne škole, nova škola se obećava decenijama, a svi znaju da je postojeća škola prebukirana i da se radi u tri smjene. Parking prostora nedostaje, uređenih zelenih povrđina, sportskih sadržaja“, napisao je Mandić na FB.

Pobuna protiv izmjene regulacionog plana na Starčevici jedna je u nizu pobuna građana Banjaluke zbog masovnih izmjena regulacionih planova u gradu. Samo u mandatu aktuelnog gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, u posljendjih pet godina, izmjenjeno je nebrojeno regulacionih planova. Banjaluka, u međuvremenu, čeka usvajanje Urbanističkog plana, koji “se ne donosi” upravo da se ne onemogući masovna, gotovo svakodnevna izmjena regulacionih planova po naseljima a koja pogoduje isključivo investitorima.

“Štetne posljedice ovakvog razvoja su već sada vidljive i ogledaju se u nekontrolisanoj ekspanziji stambene izgradnje, potpuno prepuštenoj zahtjeva tržišta i investitora, smanjenju zelenih površina, posebno u stambenim blokovima, nedostatku dječijih igrališta  i sportskih terena, dječijih vrtića, osnovnih škola, nedostatku javnih prostora i sadržaja, ugrožavanju obale Vrbasa sa novom stambenom izgradnjom, infrastrukturnom zagušćenošću, posebno saobraćajne mreže, nedostatku parking prostora, narušavanju kvaliteta životne sredine…“, rekla je, nedavno, za Gerila info profesorica banjalučkog Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Brankica Milojević.

Krajem prošle godine protiv najavljene izmjene dijela regulacionog plana pobunili su se i stnovnici banjalučkog naselja Mejdan/Obilićevo. U djelu naselja planirana je izgradnja dvadesetak novih višespratnica što bi nepovratno uticalo na izgled i uslove za život u tom dijelu grada.

Stanovnici Obilićeva rekli su ne rušenju dječijeg igrališta, saobraćajnici i parkinzima umjesto zelenih površina, saobraćajnici i parkinzima uz vrtić Neven koji treba da ostane bez dvorišta, uskim ulicama bez trotoara, uvođenju pojačanog saobraćajnog tranzita kroz dvorišta između zgrada, betoniranju zelenih površina koje se u Planu tretiraju kao neizgrađene i nedovoljno iskorištene. Mještani ovog naselja rekli su i ne izgradnji koja narušava kvalitet života postojećih stanara i izgradnji koja nudi samo nove zgrade bez novih sportskih igrališta, parkova, novih zelenih površina, trgova…Na javnoj raspravi su predstavnici gradske uprave prihvatili neke od zahtjeva građana a najavljen je novi “javni uvid” u regulacioni plan.

Protiv izmjena regulacionog plana u svom naselju nedavno su se pobunili i mještani Rosulja. Kao i slučaju Mejdana tako je i ovdje inicijator izmjena regulacionog plana grad Banjaluka. Planirana je izgradnja šesnaest novih zgrada visine od 4 do 6 spratova sa oko 650 novih stanova. 50 000 kvadrata novog stambenog prostora uz saobraćajnicu i uz osnovnu školu u tom naselju. I u slučaju Rosulja održana je javna rasprava. Najavljen je novi javni uvid pa nova javna rasprava. Međutim, probijen je rok od 60 dana za koliko su gradske vlasti trebalo da odgovore građanima ovog naselja na njihove zahtjeve i primjedbe.

Stručnjaci, inače, upozoravaju kako planiranu izgradnju u cijelom gradu ne prati izgradnja nove infrastrukture a da se takvom neplanskom gradnjom uništava grad i zagorčava život postojećim stanovnicima gradskih naselja.

Generalno nema odgovora zašto se grad ne širi i zašto se nove zgrade grade i planiraju uglavnom u gradskim naseljima. Iz banjalučke gradske uprave nisu odgovorili na ova pitanja ali je jasno da je izgradnja u gradskim naseljima isplativija investitorima jer novoizgrađene zgrade mogu lako priključiti na postojeću infrastrukturu a kvadrati u prodaji su skuplji. Samim tim i zarada je veća.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Nakon Mejdana i Rosulja pobuna i na Starčevici! first appeared on Gerila.info.

Na spisku donatora koji su novčanim donacijama pomogli izgradnju “Kuće predah” nalazi se dvadeset i jedno ime, privatnih lica i kompanija. Svako od njih donirao je određen iznos novca kako bi pomogao izgradnju objekta koji treba da služi za privremeno i dugoročno zbrinjavanje djece, mladih i odraslih sa smetnjama u razvoju. Na tom spisku, makar zvanično, nema prnjavorske kompanije “Gradip”.

Kamen temeljac za izgradnju Kuće predah položen je u oktobru 2024. godine, dva dana prije izbora. Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je Odluku o najboljem ponuđaču potpisao 18. avgusta prošle godine. Tako je prihvaćen prijedlog Komisije za javnu nabavku. Ono što je u čitavoj priči sporno jeste to što je kao najbolji ponuđač odabrana kompanija čije ime se našlo na oglasnoj tabli na gradilištu prilikom polaganja kamena temeljca gotovo godinu dana prije odabira najpovoljnijeg ponuđača.

Zbog svega su iz Transparency internationala Bosne i Hercegovine banjalučkom Okružnom javnom tužilaštvu podnijeli krivičnu prijavu.

“Na ovaj način postoji opravdana sumnja da je posao izgradnje dogovoren i prije raspisivanja postupka javne nabavke, suprotno odredbama i pravilima Zakona o javnim nabavkama BiH, te da je počinjeno krivično djelo Nezakonito davanje pogodnosti privrednim subjektima iz člana 325 Krivičnog zakona RS, kojim je propisano da službeno ili odgovorno lice koje pogoduje jednom od privrednih subjekata prilagođavanjem uslova javne nabavke kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina, i novčanom kaznom”, piše u krivičnoj prijavi koju je OJT Banjaluka, u septembru prošle godine, predao Transparency international.

U Transparency internationalu BiH naveli su da je ključno pitanje, na koje Tužilaštvo treba dati odgovor, kako je moguće da je neko znao da će Gradip pobijediti na javnom konkursu za izbor najpovoljnijeg ponuđača. U Transparensiju navode kako je sumnjivo i to što na e-aukciji nije bilo promjena ponuđenih cijena, a što nije uobičajeno.

“Krivična je podnesena pod sumnjom na zloupotrebu položaja i eventualnog zabranjenog dogovaranja ponuđača prilikom izgradnje ‘Kuće predah’ jer je gradska uprava više od devet mjeseci prije tenderske procedure i izbora najpovoljnijeg ponuđača znala zapravo ko će biti izabran na tenderu, koji još u tom trenutku nije bio raspisan“, rekao je, ranije za Gerila info, Damjan Ožegović iz Transparensija.

Gerila info je prošle godine pisala kako izgradnju “Kuće predah” prati i sporan finansijski momenat. Izgradnja će, zvanično, da košta gotovo milion maraka dok je u budžetu obezbijeđeno pola miliona.

Iz banjalučke Gradske uprave odgovorili su da ime preduzeća “Gradip” na oglasnoj tabli nije značilo i da će ta kompanija biti izvođač radova.

“U oktobru 2024. godine završen je idejni projekat za izgradnju Kuće predah kada je isti i predstavljen javnosti. Tada su na predmetnoj parceli izvršeni pripremni radovi kako bi se mogao snimiti teren, postaviti kamen temeljac, a za koje je preduzeće Gradip jedan od donatora. Podsjećamo da tadašnja tabla nije ispunjavala elemente, građevinske table, nego je ista prikazivala idejno rješenje i izvođača radova-poravnanja i uređenja terena za pripremu realizacije samog glavnog projekta”, odgovorili su iz grada Banjaluka Gerili info prošle godine.

Odbornica Narodnog Fronta u banjalučkoj gradskoj skupštini Dijana Ješić, za Gerilu, kaže da bi “Kuća Predah” trebao biti jedan od najvažnijih projekata Grada, a da ga od samog početka prati niz nelogičnosti, nedostatak transparentnosti i kontradiktornost u izjavama nadležnih.

“Podsjećam da je u trenutku polaganja kamena temeljca već bila postavljena tabla sa imenom izvođača radova iako javna nabavka nije bila sprovedena. Na sva pitanja gradonačelnik i gradska administracija su ćutali. Tek nakon što je podnešena krivična prijava, oglasili su se sa izjavom da je tabla stajala tu, jer je Gradip najveći donator u toj akciji. U Konsolidovanom izvještaju o izvršenju budžeta za 2024. godinu na spisku donatora se ne nalazi Gradip. Ne samo da nije najveći donator, nego nije donator uopšte. Ovo dovodi u sumnju zakonitosti izgradnje ne samo ovog projekta, nego svih projekata koji se grade u gradu, kao i istinitost bilo koje gradonačelnikove izjave“, kaže Ješić.

Zanimljivo je i to da u javnim nastupima predstavnici gradske uprave, kada govore o Kući predah, govore i o trajnom zbrinjavanju djece sa poteškoćama u razvoju. To, međutim, trenutno nije moguće, jer to ne dozvoljava zakon. Na to je upozoravao i ministar zdravlja Republike Srpske Alen Šeranić. Najavljen je kapacitet od petnaestak mjesta. Generalno nedostaju sistemska rješenja jer samo u Banjaluci živi oko pet stotina djece mlađe od osamnaest godina a koja imaju poteškoće u razvoju.

Inače, prnjavorski Gradip pobijedio je na javnom tenderu za izgradnju Kuće predah, sa najnižom ponudom od 999.178 maraka.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Uprkos tvrdnjama Stanivukovićeve administracije “Gradip” nije na spisku donatora za “Kuću predah”! first appeared on Gerila.info.

Stanivukovićevom kabinetu budžet je za 80 odsto u odnosu na prošlogodišnji povećan na vanrednoj sjednici banjalučke gradske skupštine. Ove godine gradonačelnik će da raspolaže sa 1,85 miliona maraka. Prošle godine je budžet njegovog kabineta iznosio je nešto više od milion maraka maraka.

Prije dvije godine budžet kabineta gradonačelnika iznosio je manje od 300 000 maraka. Za dvije godine Stanivuković je tražio i dobio više od pet puta veći budžet.

Banjalučka opozicija tvrdi da povećanje budžeta ima veze sa činjenicom da je Republika Srpska u izbornoj godini u kojoj će Stanivuković vjerovatno ciljati na jednu od inokosnih funkcija. Navode i da je prilikom usvajanja budžeta bilo dosta čudnih stvari, od uzajamnih pohvala gradonačelnika i skupštinske većine do neprotivljenja budžetima koje su predlagali.

“Izborna je godina pa je gradonačelnik odlučio da sebe počasti velikim budžetom kako bi mogao na taj način kupovati naklonost i glasove za izbore. Krajnji je bezobrazluk i licemjerstvo s jedne strane odreći se plate a sa druge povećati sebi budžet i novcem svih građana plaćati ličnu kampanju. Ovaj model je već viđen na republičkom nivou gdje je opozicija uvijek opravdano kritikovala povećanje budžeta predsjednika Republike Srpske koji je prošle godine iznosio 77 miliona a ove 80. Ja u tome apsolutno ne vidim nikakvu razliku“, kaže za Gerila info Dijana Ješić odbornica Narodnog Fronta.

Inače, Draško Stanivuković će, novom sistematizacijom, u 2026. godini imati 16 savjetnika. Dobiće i savjetnika za socio-ekonomske analize koji će ga savjetovati kako da nastupa u kriznim situacijama u komunikaciji sa medijima. Povećava se i tim za protokol gradonačelnika Banjaluke.

Skupština Banjaluke usvojila je juče budžet grada za ovu godinu u iznosu od 284 miliona maraka.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Copy Dodik paste Stanivuković first appeared on Gerila.info.

Podršku odbornika nisu dobile odluke o zabrani korištenja pirotehničkih sredstava, prijedlog odluke o obaveznoj ugradnji filtera na individualna ložišta, prijedlog odluke o zabrani upotrebe energenata koji zagađuju vazduh. Rezolucija o poboljšanju kvaliteta vazduha u Banjaluci dobila je podršku odbornika.

Odbornici sa kojima smo razgovarali tvrde da prijedlozi mjera nisu dobili potrebnu podršku u skupštini grada jer uz prijedloge nije dostavljena nikakva analiza niti stručno mišljenje a mjere u predloženim odlukama su paušalne, neodređene a obavezujuće za građane. Tako, na primjer, u dijelu gdje se traži usvajanje zabrane korištenja pirotehničkih sredstava piše da je korištenje pirotehnike dozvoljeno ali uz pribavljanje dozvole grada. U principu se ne radi o nikakvoj zabrani jer će pojedinima nešto ipak biti dozvoljeno, navode naši sagovornici.

U prijedlogu odluke kojom se traži zabrana upotrebe energenata koji naročito zagađuju vazduh ne navodi se koji su to energenti. To može dovesti do situacije u kojoj nadležne inspekcije mogu po svom nahođenju kažnjavati građane. Tu je bilo, uz stručnu analizu, navode naši sagovornici, potrebno navesti spisak naročito štetnih energenata koji se zabranjuju.

Prijedlogom odluke o obaveznom uvođenju filtera na individualnim ložištima bilo je predviđeno da građani koji se samostalno griju u narednih pet godina postave filtere. U prijedlogu odluke je navedeno da to postaje obaveza građana a da će grad nastojati da subvencioniše nabavku filtera. Ponovo, navode naši sagovornici, nema analize a grad se poziva na primjer Beograda koji je planirao da podijeli 150 000 filtera ali to nikada nije realizovano. Jedna od primjedbi bila je i da je nelogično sve korisnike individualnih ložišta obavezati istim mjerama s obzirom da postoje individualna ložišta koja ne zagađuju u jednakoj mjeri kao druga. Izostanak bilo kakve analize, takođe je jedna od primjedbi.

Nije predložena ni jedna mjera koja bi značila prestanak izgradnje u širem centru grada do usvajanja urbanističkog plana. Masovna izgradnja u posljednjih desetak godina često se navodi kao jedan od krivaca za sve lošiji vazduh u gradu.

Banjaluka je, inače, svake zime sedmicama među najzagađenijim gradovima na svijetu. Posljednjih mjesec dana vazduh u gradu je danima bio izuzetno opasan po zdravlje ljudi, naročito po zdravlje osjetljivih kategorija i djece.

Uzroka zagađenja vazduha je mnogo navode u banjalučkom Centru za životnu sredinu. Ističu da je grad kompleksan sistem i da su neophodne dugoročne sistemske mjere. Pozdravljaju svaki pokušaj da se poboljša kvalitet vazduha ali napominju da se problemu mora pristupiti stručno i ozbiljno. Navode da je jedan od problema i “divlja” gradnja u gradu decenijama bez urbanističkog plana.

“Mi imamo divljanje tržišnog kapitalizma, tržišne stanogradnje koja utiče na nekoliko načina. Utiče samim činom gradnje, imamo manjak provjetrenosti. Ako pogledmo cijene stanovanja one nikada nisu bile više a imamo najviše gradnje ikada. Generator gradnje nije potreba za stanovanjem, generator stanogradnje je kapital odnosno potreba za profitom interesnih grupa. Na koji način to utiče na zagađenost vazduha? Utiče prostom činjenicom da ako cijena stanovanja raste mi iz centralnih dijelova koji postaju prebukirani izgradnjom istjerujemo ljude. Istjerujemo sve one slojeve koji ne mogu da priušte cijenu stanovanja, istjerujemo ih na periferiju. Šta se onda dešava? Dešava se to da mi ne možemo sistemski da do periferije dovučemo centralno  grijanje, javni prevoz i onda imamo ljude iz nižih slojeva ekonomskih koji su protjerani iz grada, koji stvaraju nove potrebe za kretanjem, koriste za te potrebe jeftinije automobile koji više zagađuju i nužno su osuđeni na individualna ložišta sa jeftinijim gorivima za ta ložišta“, kaže Dragan Kabić iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.

U usvojenom nacrtu rezolucije o poboljšanju kvaliteta vazduha navodi se da će grad težiti uvođenju elektrinih autobusa a da će prednost prilikom sklapanja novih ugovora sa gradom imati prevoznici koji ponude električne autobuse. Nema mjera koje bi odmah natjerale prevoznike da obezbijede novije autobuse. Ugovori prevoznika i grada su važeći do 2027. godine.

Ovakva situacija, kada je izgradnja u pitanju, odgovara isključivo investitorima kaže odbornik Liste za pravdu i red Igor Mandić. Na djelu je implozija betona i zgrada koje se trpaju u naselja koja se nekada urađena po svim urbanističkim i građevinskim standardima.

“Banjaluka ima jedan od najvećih procenata aerozagađenja u svijetu i Evropi. Pri tome Banjaluka uopšte nema tešku industriju, radi se onemogućavanju cirkulacije vazduha zbog nekontrolisane gradnje, neriješenim saobraćajnim problemima, starim vozilima, individualnim ložištma gdje ljudi lože sve i svašta ne zato što to žele već zato što moraju, zbog teške ekonomske situacije. Radi se i o cijeni ogrevnog drveta koja je otišla u nebesa od kada je u pogon puštena naša Eko toplana“, navodi Mandić.

Odbornica Narodnog Fronta Dijana Ješić navodi da nije rješenje u privremenim mjerama. Neke stvari koje se predlažu jednostavno u ovom trenutku u Banjaluci nisu realne.

“To je svakako više zelenila, smanjenje gradnje. banjaluka se treba širiti prema rubovima, ostaviti više prostora u centru. Treba poboljšati javni prevoz koji je sada katastrofalan, neredovne linije, stari autobusi. Gradonačelnik spominje električne autobuse. Nije loše rješenje ali u ovom momentu je to neizvodivo. Mi nemamo dovoljno široke ulice da se uvede jedna traka za električne autobuse. Trebaju se tražiti dugoročna rješenja“, navodi Ješić.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Stanivuković odbornicima na usvajanje donio nerazrađene odluke! first appeared on Gerila.info.

Nakon Mejdana na redu su Rosulje. Javni uvid u nacrt izmjena regulacionog plana za dio naselja Obilićevo/Mejdan je završen i treba da uslijedi javna rasprava. U tom naselju na inicijativu grada planira se izgradnja više od dvadeset novih zgrada samo u jednom kvartu. Gotovo osam stotina novih stanova. Planirano je da bude uništeno jedino veće dječije igralište ali i dvorište vrtića Neven. Planirane su saobraćajnice kroz stambene blokove a izgradnju novih stambenih objekata ne prati adekvatna zgradnja prateće infrastrukture.

Slično je i u naselju Rosulje. Javni uvd izmjena regulacionog plana za to naselje je i dalje u toku. Kao i slučaju Mejdana tako je i ovdje inicijator izmjena regulacionog plana grad Banjaluka. Planirana je izgradnja šesnaest novih zgrada visine od 4 do 6 spratova sa oko 650 novih stanova. 50 000 kvadrata novog stambenog prostora uz saobraćajnicu i uz osnovnu školu u tom naselju.

“Ne znam kako su uopšte zamislili da naprave zgrade tamo. Ulice su uske, prilagođene za miran porodičan život. Nema tu mjesta za novih 500 automobila kojih bi sigurno bilo na taj broj stanova. Škola je već sada opterećena, prima djecu iz područnih odjeljenja. Vodovodna i kanalizaciona mreža će se preopteretiti pa će doći do velikih problema, navodi odbornica u banjalučkoj skupštini Dijana Ješić a prenosi srpska info.

Stručnjaci, inače, upozoravaju kako planiranu izgradnju u cijelom gradu ne prati izgradnja nove infrastrukture a da se takvom neplanskom gradnjom uništava grad i zagorčava život postojećim stanovnicima gradskih naselja.

Generalno nema odgovora zašto se grad ne širi i zašto se nove zgrade grade i planiraju uglavnom u gradskim naseljima. Iz banjalučke gradske uprave nisu odgovorili na ova pitanja ali je jasno da je izgradnja u gradskim naseljima isplativija investitorima jer novoizgrađene zgrade mogu lako priključiti na postojeću infrastrukturu a kvadrati u prodaji su skuplji. Samim tim i zarada.

Banjaluka, inače, usvaja izmjene i donosi nove regulacione planove bez Urbanističkog plana. Skupština grada je od definisanja nacrta Urbanističkog plana u decembru 2021. godine do danas usvojila više od 40 regulacionih planova.

“Štetne posljedice ovakvog razvoja su već sada vidljive i ogledaju se u nekontrolisanoj ekspanziji stambene izgradnje, potpuno prepuštenoj zahtjeva tržišta i investitora, smanjenju zelenih površina, posebno u stambenim blokovima, nedostatku dječijih igrališta  i sportskih terena, dječijih vrtića, osnovnih škola, nedostatku javnih prostora i sadržaja, ugrožavanju obale Vrbasa sa novom stambenom izgradnjom, infrastrukturnom zagušćenošću, posebno saobraćajne mreže, nedostatku parking prostora, narušavanju kvaliteta životne sredine…“, navodi profesorica na Katedri za urbanizama banjalučkog Arhitektonsko građevinskog fakulteta Brankica Milojević.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Desant na Rosulje first appeared on Gerila.info.

“Na osnovu podnesene prijave formiran je predmet i dodjeljen u rad postupajućem tužiocu. Nakon upoznavanja sa navodima prijave postupajući tužilac je uputio zahtjev Policijskoj upravi Banjaluka za prikupljanjem potrebnih obavještenja“, navode iz OJT Banjaluka.

Kamen temeljac za izgradnju Kuće predah položen je u oktobru 2024. godine, dva dana prije izbora. Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je Odluku o najboljem ponuđaču potpisao 18. avgusta ove godine. Tako je prihvaćen prijedlog Komisije za javnu nabavku. Ono što je u čitavoj priči sporno jeste to što je kao najbolji ponuđač odabraa kompanija čije ime se našlo na oglasnoj tabli na gradilištu prilikom polaganja kamena temeljca gotovo godinu dana prije dabira najpovoljnijeg ponuđača.

“Na ovaj način postoji opravdana sumnja da je posao izgradnje dogovoren i prije raspisivanja postupka javne nabavke, suprotno odredbama i pravilima Zakona o javnim nabavkama BiH, te da je počinjeno krivično djelo Nezakonito davanje pogodnosti privrednim subjektima iz člana 325 Krivičnog zakona RS, kojim je propisano da službeno ili odgovorno lice koje pogoduje jednom od privrednih subjekata prilagođavanjem uslova javne nabavke kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina, i novčanom kaznom”, piše u krivičnoj prijavi koju je OJT Banjaluka predao Transparency international.

U Transparency internationalu BiH navode da je ključno pitanje na koje Tužilaštvo treba dati odgovor je to kako je moguće da je neko znao da će Gradip pobijediti na javnom konkursu za izbor najpovoljnijeg ponuđača. U Transparensiju navode kako je sumnjivo i to što na e-aukciji nije bilo promjena ponuđenih cijena, a što nije uobičajeno.

“Krivična je podnesena pod sumnjom na zloupotrebu položaja i eventualnog zabranjenog dogovaranja ponuđača prilikom izgradnje ‘Kuće predah’ jer je gradska uprava više od devet mjeseci prije tenderske procedure i izbora najpovoljnijeg ponuđača znala zapravo ko će biti izabran na tenderu, koji još u tom trenutku nije bio raspisan“, kaže Damjan Ožegović iz Transparensija.

Inače, izgradnju “Kuće predah” prati i sporan finansijski momenat. Izgradnja će, zvanično, da košta gotovo milion maraka dok je u budžetu obezbijeđeno pola miliona.

“Ne znam odakle se planira uzeti iznos koji nije planiran budžetom. Kao odgovor na svoje odborničko pitanje koliko je skupljeno novca putem humanitarnog broja, rečeno mi je da je oko 53.000, što je zaista mali iznos za devet mjeseci i za jaku kampanju koja se vodila u medijima. S obzirom na dosadašnje iskustvo sa humantiranim brojevima, smatram da nije realno da je skupljen tako mali iznos“, rekla je, nedavno, odbornica Narodnog Fronta Dijana Ješić.

Ova odbornica navodi i da odbornici nikada nisu dobili odgovore na pitanja koja udruženja su bila nosilac humanitarnog broja koji je bio otvoren kako bi se skupila sredstva za izgradnju ovog objekta. Inače, humanitarnim brojem prikupljeno je oko 50 000 maraka.

Iz banjalučke Gradske uprave odgovaraju da ime preduzeća “Gradip” na oglasnoj tabli nije značilo i da će ta kompanija biti izvođač radova.

“U oktobru 2024. godine završen je idejni projekat za izgradnju Kuće predah kada je isti i predstavljen javnosti. Tada su na predmetnoj parceli izvršeni pripremni radovi kako bi se mogao snimiti teren, postaviti kamen temeljac, a za koje je preduzeće Gradip jedan od donatora. Podsjećamo da tadašnja tabla nije ispunjavala elemente, građevinske table, nego je ista prikazivala idejno rješenje i izvođača radova-poravnanja i uređenja terena za pripremu realizacije samog glavnog projekta”, navode iz banjalučke Gradske uprave.

Zanimljivo, u Gradskoj upravi u svom odgovoru priznaju da je jedan od donatora u projektu “Kuća predah” na kraju izabran za izvođača radova na glavnom dijelu projekta.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Kako je jedan od donatora postao glavni izvođač radova na projektu banjalučke Gradske uprave!? first appeared on Gerila.info.

Gradski olimpijski bazen u Banjaluci ne radi mjesecima. Bazen je zatvoren u julu i od tada na njemu nije moguće održavanje treninga kao ni rekreativno plivanje. Nemogućnost pronalaska rješenja i dogovora između predstavnika gradske uprave i skupštinske većine mjesecima plaćaju građani koji koriste bazen, prije svega djeca koja treniraju plivanje u banjalučkim plivačkim klubovima. Uz gradskog odbora SNSD saopštili su da očekuju da gradonačelnik predloži raalokaciju sredstava kako bi bilo omogućeno da bazen funkcioniše do kraja godine.

Predstavnici većine najavili su da će danas predložiti rješenja za gradski olimpijski bazen. Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković ranije je za zatvaranje bazena optužio većinu koju predvodi SNSD. O je rekao kako je većina skidanjem amandmana onemogućila da GOB donije neophodna sredstva za nastavak rada.

Odbornici bi trebalo da raspravljaju i o novonastaloj situaciji u vezi preduzeća DEPOT koje više ne može da prima otpad na deponiju u Ramićima.

Rezultat je to presude Okružnog privrednog suda u Banjaluci kojom je vlasništvo nad parcelom na kojoj se nalazi deponija u Ramićima pripalo privatnom preduzeću Čistoća. Čistoća je inače u vlasništvu Mladena Milanovića Kaje. Iz Depota su obavijestili javnost da od srijede neće biti u stanju da paralelno vrše demontažu svojih objekata na spornoj parceli i da primaju otpad koji se dovozi na deponiju.

Vanrednu sjednicu prije nekoliko dana tražio je odbornik Liste za pravdu i red Igor Mandić.

“Gradski olimpijski bazen je javno dobro koje je izgrađeno novcem svih građana. Jedina trenutna prepreka za njegovo puštanje u rad i korištenje jeste nedostatak Odluke o realokaciji neophodnih budžetskih sredstava – odluke koja je u isključivoj nadležnosti Skupštine Grada. Ova odluka ne smije biti predmet političkog uslovljavanja (osnivanje nove Javne Ustanove), niti usko partijskih interesa. Ukoliko je bilo nepravilnosti i kriminala u poslovanju JP „Aquana“, neka se time bave istražni organi, policija i tužilasto, a obaveza Skupštine Grada Banjaluka je da omogući nesmetano funkcionisanje GOB-a. Godinama se u medijima govori o kriminalu i gubicima desetina Javnih preduzeća, pa nikom nije palo na pamet da onemogući funkcionisanje npr. JP Šume Srpske, Elektroprivrede ili UKC Banjaluka“, napisao je Mandić predsjedniku skupštine grada.

Problem i sa Akvanom i sa Depotoom se ranije mogao i morao izbjeći, smatra odbornica Narodnog Fronta Dijana Ješić.

“Pred nama su danas dvije jako važne tačke – poslovanje preduzeća “Dep-ot” i “Akvana”. I jedan i drugi problem su dovedeni do toga da se izlaz mora naći hitno. Bazen nikada i nije smio stati sa radom, jer trpe djeca i klubovi. Zašto se došlo do ovog i zašto su djeca predmet političkog prepucavanja očekujem da će nam danas odgovoriti. Što se “Dep-ot”-a tiče, tu je situacija jako komplikovana i svako odlaganje rješavanja ovog problema može dovesti do ekološke katastrofe. Ovo je problem od kojeg svi peru ruke godinama, i dovedeni smo zbog toga u ovu situaciju. Da su se ranije i Grad i skupština uključili u rješavanje problema, danas ne bismo bili u situaciji da koju god odluku donesemo, profitira privatni kapital, odnosno vlasnik Čistoće“, kaže za Gerila info Dijana Ješić.

GERILA info

The post Sjednica skupštine grada o Akvani, Depotu… first appeared on Gerila.info.

Resorna skupštinska komisija juče je odbila da da saglasnost za novi kredit grada. Predlagač je zatim tražio da komisija odobri da pred odbornike dođe odluka o kreditnom zaduženju od 5,3 miliona maraka ali je i to odbijeno.

“Odbijeno je to na komisiji iz razloga što nam nisu dostavljene informacije o ranije utrošenim sredstvima a to ne bi bio ni isti dokument. 5,3 miliona je traženo za riješavanje imovinsko pravnih odnosa i za projekat koji do sada nije postojao iako se o mostu u Dolcu priča od 2017. godine. Kroz prethodne četiri godine od kada je gradonačelnik Draško Stanivuković izdvojeno je 15,6 miliona maraka za most. Čak je urađeno, kako on kaže parterno uređenje-kružna raskrsnica kod Ekvatora. Sve to smo imali bez projekta i projekat nikada nije urađen i za to sada treba izdvojiti 300 000 maraka“, kaže Dijana Ješić odbornica Narodnog fronta.

Inače, zbog nenamjenskog trošenja sredstava iz kredita namjenjenog za izgradnju mosta u Dolcu, Policijska uprava Banjaluka je protiv gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka podnijela krivičnu prijavu. Stanivuković i načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje Vuk Višekruna terete se, krivičnom prijavom, za nesavjestan rad u službi i zloupotrebu službenog položaja prilikom izgradnje kružne raskrsnice kod Ekvatora.

“Vezano za izgradnju kružne raskrsnice između tvrđave ‘Kastel’ i Tržnog centra ‘Ekvator’, PU Banja Luka dana 02.04.2024. godine, Okružnom javnom tužilaštvu Banja Luka dostavila je izvještaj protiv D.S. i V.V. zbog krivičnog djela Obmana pri dobijanju kredita ili drugih pogodnosti iz člana 274. stav 3. u vezi sa stavom 2. KZ RS, i krivičnog djela Zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja iz člana 315. KZ RS”, navodi banjalučko tužilaštvo u svom odgovoru za portal Valter.

Kružna raskrsnica kod Ekvatora, objašnjava u međuvremenu Stanivuković, dio je kompletnog projekta izgradnje mosta u Dolcu jer bez pripreme saobraćaja most u Dolcu nema smisla.

On potvrđuje da ukupan kredit jeste bio 25 miliona maraka, ali da je od tog iznosa samo pet miliona predviđeno za izgradnju mosta u Docu. Na kružnu raskrsnicu potrošeno je tri miliona, tvrdio je prije nekoliko dana Stanivuković a prenosi portal Valter.

“Sav taj obuhvat je projekat izgradnje mosta u Docu, koji ima sedam faza. S obzirom da smo mi dobili kredit za izgradnju mosta u Docu, a da imovinsko-pravni odnosi nisu riješeni ni na jednom drugom mjestu osim na tom, mi smo rekli ‘ajde da krenemo s onim što možemo’. Kada se riješe ostali imovinsko-pravi odnosi, tako će ostale faze mosta da teku, i to će se sve spojiti u jednu veliku cjelinu”, rekao je gradonačelnik Banjaluke.

Dijana Ješić podsjeća da je od 2021. do 2024. godine iz budžeta grada za projekat izgradnje mosta u Dolcu izdvojeno više od 15 miliona maraka. Ona tvrdi i da je iznos koji je do sada potrošen na izgradnju mosta zanemariv kao i da odbornici još ne znaju gdje je potrošen ostatak novca.

“Nadamo se da ćemo to saznati na narednoj sjednici skupštine grada“, kaže Dijana Ješić.

Iz gradske uprave Banjaluka tvrde, u pisanom odgovoru, da su institucije postale stranački instrumenti.

“Sve izmišljene krivične prijave i navode o lopovlucima o kojima govori SNSD piše Ministarstvo unutrašnjih poslova, predaje Tužilaštvu, šalje urgencije da se hapsi i privodi gradonačelnik. Institucije su postale stranački odjeli koji služe interesu stranke.  Zar je kriminal izgraditi kružni tok, park, izgraditi Centralno spomen obilježje. Dakle, za njih je kriminal graditi, a svi vide da je urađeno, a nije kriminal kada ukidaju javna budžetska sredstva. Radi se o tome da su svjesni da me ne mogu politički pobijediti, pa traže podobne tužioce da se pokuša podići krivična prijava protiv mene kako bi mi se onemogućilo dalje političko djelovanje“, piše u odgovoru iz kabineta Draška Stanivukovića.

Vladimir Kovačević, GERILA info

The post Stanivuković traži novi kredit za most u Dolcu, nadležna skupštinska komisija ne dozvoljava first appeared on Gerila.info.