Vijeće ministara je prije Samita odobrilo nacrt  programa reformi i naložilo usaglašavanje konačnog teksta sa nižim nivoima vlasti u narednih 45 dana.

Šta je program reformi i zašto ga BiH nema?

Kako bi ostvarila pravo na finansijsku podršku iz Plana rasta, država mora usvojiti program reformi, u javnosti poznat kao reformska agenda. To je dokument kojim se jasno definišu prioriteti i objašnjava kako država planira unaprijediti svoj sistem, od pravosuđa i borbe protiv korupcije, preko obrazovanja i zaštite okoliša, do jačanja ekonomije i zapošljavanja.

U kontekstu BiH, reformska agenda obuhvata obaveze koje su već ranije preuzete kroz domaće strategije, međunarodne sporazume i proces evropskih integracija. Ovim programom ti ciljevi dolaze u prvi plan, s jasno utvrđenim rokovima, mjerama i pokazateljima napretka, dok EU osigurava dodatni podsticaj i podršku za njihovu provedbu.

Proces izrade programa reformi u BiH započeo je krajem novembra 2023. godine, a već tada je bilo jasno koja će pitanja biti teško usaglasiti. Vijeće ministara BiH formiralo je Radni tim za pripremu programa reformi, ali je propustilo priliku da jasno definiše svoju ulogu glavnog arbitra za rješavanje potencijalnih sporova koji mogu blokirati ili usporiti rad. Umjesto toga, Radni tim je uspostavljen po uzoru na strukture i način rada postojećeg, ali neefikasnog mehanizma koordinacije za evropske integracije.

Radni tim je svojim Poslovnikom propisao jednoglasno odlučivanje o svim pitanjima, bez obzira na raspodjelu nadležnosti po pojedinačnim mjerama. Posljedica ovakvog modela je da je BiH jedina država koja do isteka roka, u avgustu 2024. godine, nije dostavila usaglašen program reformi Evropskoj komisiji. Time nije ispunjen uslov za pristup predfinansiranju koje je EU predvidjela kao oblik motivacije i podrške za provedbu reformi u okviru Plana rasta.

BiH bi po usvajanju programa reformi i ratifikaciji sporazuma sa EU trebala dobiti okvirno 70 miliona eura, što je tek manji dio u odnosu na ukupna sredstva koja su joj na raspolaganju.

Tačke sporenja

Nezapaženo je prošla činjenica da je Radni tim usaglasio čak 111 od 113 mjera koje je Evropska komisija identifikovala kao neophodne. Te mjere obuhvataju, između ostalog, usvajanje zakona poput onih o VSTV-u i sudovima, digitalizaciju javnog sektora, pojednostavljivanje pravnog okvira za registraciju biznisa, povećanje broja djece koja pohađaju predškolsko obrazovanje i slično.

Mnoge od ovih mjera predstavljaju obaveze na evropskom putu BiH već godinama, pa se mogu očekivati poteškoće ili zastoji u njihovoj implementaciji. Tim više ostaje nejasno zašto nisu usvojene preostale dvije mjere.

Saglasnost nije postignuta u vezi s imenovanjem sudija na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu BiH i priznavanjem, odnosno primjenom odluka tog suda na cijeloj teritoriji države. Druga sporna mjera odnosi se na provedbu zakona o konkurencijskoj politici na svim nivoima vlasti, te na usklađivanje s pravnom stečevinom EU kroz ukidanje entitetskog prava veta u donošenju odluka u Vijeću za državnu pomoć i Konkurencijskom vijeću BiH.

Gdje smo sada?

Vijeće ministara BiH je kratkim saopštenjem obavijestilo javnost da je na telefonskoj sjednici održanoj 27. juna 2025. godine usvojilo nacrt programa reformi i zadužilo ministarstva da u narednih 45 dana, zajedno s ministarstvima na drugim nivoima vlasti, nastave aktivnosti na usaglašavanju stavova u cilju finalizacije dokumenta. Ovim je formalno potvrđeno da je Radni tim završio svoj posao i da je postignut politički dogovor o tekstu nacrta. Ipak, riječ je o privremenom političkom dogovoru, a ne o konačno usaglašenom dokumentu.

Prema dostupnim informacijama, sadržaj programa reformi još uvijek mora dobiti saglasnost svih entiteta i kantona, kako bi mogao biti proslijeđen Evropskoj komisiji na odobrenje. Iako su iz Radne grupe ranije najavljivali da će građani putem platforme e-Konsultacije moći uputiti svoje komentare i prijedloge za unapređenje dokumenta, nije jasno hoće li ovaj obavezan korak biti preskočen.

U ovom trenutku nije poznato na koji način će se usaglasiti ranije tačke sporenja, niti šta će se desiti ukoliko neki od nižih nivoa vlasti ne podrže predloženi tekst. Zbog toga postoji realna opasnost da BiH i nakon isteka novog roka uđe u novu fazu političkog nadmudrivanja i prolongiranja usvajanja dokumenta, čime bi se dodatno ugrozila mogućnost korištenja sredstava iz Plana rasta i potvrdila praksa nedostatka jasne političke odgovornosti u provođenju reformi.

Šta dalje?

Bez konačnog usvajanja programa reformi, BiH ostaje bez pristupa sredstvima iz Plana rasta, koja ne predstavljaju samo finansijsku podršku, već i konkretno povjerenje Evropske unije u sposobnost države da ispuni preuzete obaveze. Izostanak političke volje i spremnosti na kompromis dodatno usporava reformske procese i podriva kredibilitet BiH kao ozbiljnog kandidata za članstvo u EU.

Građani, koji bi trebali biti najveći korisnici reformi i investicija, u ovom procesu ostaju potpuno isključeni: javnost nema dovoljno informacija o sadržaju programa, ne postoji jasan plan za organizovanje javnih konsultacija, a ključne informacije najčešće stižu posredno, kroz politička saopštenja, umjesto putem zvaničnih institucija.

U narednih 45 dana, institucije moraju pokazati spremnost da usaglase preostala pitanja, obezbijede punu transparentnost i omoguće građanima uvid u reformske obaveze koje će se provoditi u njihovo ime. Samo na taj način BiH može ispuniti uslove za korištenje sredstava iz Plana rasta i dokazati da reformski procesi nisu isključivo političko pitanje, već pitanje odgovornosti prema građanima. Ako program reformi bude usvojen u novom roku, pred BiH dolazi mnogo važniji zadatak – ispuniti sve preuzete obaveze, uključujući i one čije ispunjenje vlasti BiH izbjegavaju godinama, odnosno decenijama.

(transparentno.ba)

The post Reformska agenda: Šta stoji na putu pristupa BiH dodatnim sredstvima EU? first appeared on Gerila.info.

Zbog toga je Transparency International uputio 10 novih prijava Centralnoj izbornoj komisiji a interesantno je da su firme koje su uručile donacije partijama u prošloj godini od države dobile preko 55 miliona maraka ugovora. Takođe od 2000 donacija fizičkih lica 40% priloga dale su osobe koje obavljaju neku od javnih funkcija.

Donacije kao poslovna strategija: Funkcioneri i firme investiraju u politiku

Finansijski izvještaji političkih stranaka za 2022. godinu potvrdili su da stranke i dalje prikrivaju stvarne iznose sa kojima raspolažu, ali i da su firme koje su uručile donacije partijama u prošloj godini od države dobile preko 55 miliona maraka ugovora, kao i da je 40% priloga fizičkih lica došlo od osoba koje obavljaju neku od javnih funkcija.

Analiza godišnjih izvještaja koje je objavila Centralna izborna komisija BiH pokazuju da stranke, pored budžeta iz kojih su dobile 19,4 miliona KM, finansiranje u izbornoj godini uglavnom temelje na prilozima fizičkih lica od kojih su dobili preko 2.000 donacija vrijednosti 5.843.000 KM, što je za 3 miliona maraka više nego 2020. godine i ubjedljivo je najveći iznos donacija koji su stranke do sada prikazale u jednoj godini.

Funkcioneri glavni donatori

Osim vrtoglavog rasta priloga pojedinaca, TI BiH je, zahvaljujući podacima iz registara javnih funkcionera, preduzeća i ustanova identifikovao preko 800 osoba koje obavljaju neku javnu funkciju u organima izvršne ili zakonodavne vlasti, ili su članovi uprava javnih preduzeća i ustanova, a koji su donirali sredstva strankama i ti prilozi čine 40% od ukupnog broja donacija koje su stranke dobile od fizičkih lica.

Tako je Nenad Nešić, predsjednik DNS-a i trenutni ministar u Savjetu ministara BiH, prema izvještaju DNS, svojoj stranci donirao preko 32.000 KM, što je iznad 15.000 KM koliko dozvoljava Zakon o finansiranju političkih partija. Osim njega, nedozvoljen iznos donirali su i Adna Bešić koja je stranci Za nove generacije donirala ukupno 15.225 KM zatim Aleksandar Stevanović, koji je stranci Pokret uspješna Srpska donirao 17.900 KM kao i Milan Šuvak, koji je Narodnoj partiji Srpske, čiji je predsjednik narodni poslanik Darko Banjac, donirao 19.990 KM.

Inače, Milan Šuvak je vlasnik firme „Šumil“ d.o.o. koja je za različite radove na Bolnici „Mlječanica“, čiji je direktor upravo Darko Banjac, dobila preko 18 miliona KM vrijednosti ugovora o javnim nabavkama, dok je njegova stranka, NPS, propustila da podnese finansijski izvještaj nakon izbora i ovo je prvi put da se javnost upoznaje sa načinom kako se ova partija finansira.

Posebno se ističe činjenica da se među donatorima nalaze direktori i članovi uprava javnih preduzeća i ustanova, a veliki je broj i direktora i članova Školskih odbora osnovnih i srednjih škola. Ovo potvrđuje rasprostranjenost problema političkog uticaja na cjelokupan javni sektor, naročito na obrazovni sistem, na šta TI BiH odavno ukazuje i zbog čega je i pokrenuta inicijativa Političari izađite sa časa koja za cilj ima depolitizaciju škola i obrazovnih ustanova.

Daju priloge pa dobijanju tendere

Osim privatnih, uočen je i porast priloga pravnih lica, te su stranke u svojim izvještajima prikazale donacije od 170 firmi, a analiza podataka Agencije za javne nabavke BiH pokazuje da je preko 70 tih preduzeća u toku prošle godine sklapalo ugovore o javnim nabavkama čija ukupna vrijednosti prelazi 55 miliona KM.

Navedeni iznos donacija je vjerovatno i veći jer su stranke, kao i prethodnih godina uglavnom umanjivale ili prikrivale donacije od pravnih lica, pa su u svojim izvještajima zbirno prikazale 620 hiljada KM što je tek 2,1 % ukupnih prihoda političkih stranaka u 2022. godini, i taj iznos je manji od prihoda koje su stranke ostvarile od svoje imovine i koji iznose 639 hiljada KM.

Tako, na primjer, stranke SNSD i A-SDA i dalje tvrde da nisu dobile niti jednu marku od privatnih firmi dok je većina velikih partija, za razliku od prethodnih godina, prijavila donacije pravnih lica, a zbog uočenih kršenja Zakona o finansiranju političkih stranaka TI BiH je podnio prijave Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Prijava je, između ostalih, upućena protiv SDP-a čiji je sponzor „S.E-SARAJKA“ doo iz Živinica, po podacima Agencije za javne nabavke, u toku 2022. godine dobila 38 ugovora čija ukupna vrijednosti prelazi 4,5  miliona KM, pri čemu je samo od uprave Grada Živinice dobila nekoliko desetina ugovora vrijednih preko 2 miliona KM. Sličan primjer je sa jednim od sponzora SDA, firmom „GREEN OIL“ D.O.O. koja je u prošloj godini potpisala ugovore vrijednosti preko 9 miliona KM dok je samo na jednom tenderu nabavke dizel goriva za dobila 4 miliona KM.

Firma „KOP I KO“ d.o.o. koja se pojavljuje kao donator već pomenute SDP ali i Pokreta demokratske akcije takođe je dobitnik nekoliko tendera vrijednih preko 700 hiljada KM a nedozvoljene donacije prikazala je i DNS koja je dobila prilog od preduzeća „DBS“ d.o.o. čiji poslovi sa državom prelaze 220 hiljada KM u 2022. godini, što je nekoliko puta iznad dozvoljenog.

TI BiH je prijavio ukupno 10 partija koje su prikazale donacije od firmi koje su sklapale poslove sa organima izvršne vlasti vrjednije od 10.000 KM u jednoj godini, što Zakon o finansiranju političkih stranaka izričito zabranjuje. Ono što je bitno naglasiti da se ova zabrana ne odnosi na poslove sa javnim preduzeća i ustanovama a TI BiH se već dugo zalaže za unapređenje regulative iz ove oblasti kako bi se u potpunosti onemogućilo da stranke dobijaju donacije od firmi koje dobijaju ugovore o javnim nabavkama.

Interesantno je da se među donatorima političkih partija u izvještajima navode i druge partije pa je tako stranka Dragana Čavića, Narodni demokratski pokret donirala 45.000 KM Socijalističkoj partiji, na čijoj listi se Čavić nalazio kao kandidat. Na sličan način je i Narodna partija srpske prikazala donaciju opštinskog odbora SNSD Brčko u iznosu od 5.700 KM što po sebi nije nedozvoljeno ali nameće niz pitanja o prirodi i motivima ovakvih transakcija.

Pokloni, dugovanja i neplaćene obaveze

Stranke su ovaj put prikazale relativno velike iznose poklona i nenovčanih donacija i to u vrijednosti od skoro 290 hiljada maraka a posebno je zanimljiv izvještaj SNSD-a u kom su nastupi Svetlane Ražnatović i Ace Lukasa na završnoj tribini ove stranke prikazani kao poklon u vrijednosti od 18,5 hiljada maraka koje je stranka dobila od ovih estradnih umjetnika.

Osim prihoda koji su u prošloj godini iznosili 29,5 miliona KM stranke su u 2022. godini u finansijskim izvještajima prikazale 9,9 miliona KM duga što je najviše od 2018. godine i taj iznos raste u kontinuitetu budući da se obaveze prenose iz ranijih perioda.

Tako Demokratska Fronta firmi Ascanius Media duguje još 129 hiljada KM od ukupno 694.458 KM neizmirenih obaveza koje se vuku od iz 2018. godine. Ista firma ima nenaplaćenih potraživanja od stranke Za nove generacije za usluge koje su nastale prošle godine a zanimljivo je da je ovo preduzeće od 2018. godine naplatilo preko 265 hiljada maraka za usluge medijske promocije od raznih organa vlasti i javnih preduzeća putem sistema javnih nabavki.

Sličan primjer je i sa preduzećem „SAMAS“ doo iz Sarajeva kom stranke NiP i DF duguju po 31 hiljadu KM dok od SDA potražuje još 17 hiljada maraka. Ova firma, kojoj stranke duguju ukupno 80 hiljada KM je kao ponuđač pobijedila na tenderima vrijednim 1,6 miliona KM i to od ugovornih organa čije sjedište se nalazi u Sarajevskom kantonu.

Stranke su prikazale zbirni dug od 1,9 miliona KM prema pružaocima medijskih, marketinških usluga i agencijama za promociju i oglašavanje što je oblast od posebnog značaja budući da je, po rezultatima praćenja izborne kampanje prošle godine TI BiH ukazao da su stranke značajno umanjile stvarne iznose potrošene na oglašavanje i izbornu promociju.

Osim privatnim dobavljačima stranke imaju dugove i prema javnim preduzećima, ustanovama, jedinicama lokalne samouprave i drugim javnim organima u iznosu od skoro 517 hiljada konvertibilnih maraka a posebni je zanimljiv podatak da stranke duguju 533 hiljada KM na ime neizmirenih poreza i doprinosa za lična primanja, iako su iz budžeta dobile preko 19 miliona KM u prošloj godini.

SDA je prijavila 262 hiljade KM neizmirenih dugovanja za plate zaposlenima a ova stranka je među najvećim dužnicima te se sa 1,2 miliona nalazi iza SDP koji ima ubjedljivo najveći iznos dugovanja u iznosu od 1,8 miliona a slijede ih PDP (740 hiljada KM), NiP (702), HDZ 1990 (698), SNSD (558), SDS (422), DF (377), Socijalistička partija (290) i Naša stranka (282 hiljade KM) te ostale stranke.

Ovakvi nalazi potvrđuju opravdanost inicijative TI BIH za što hitnije promjene Zakona o finansiranju političkih partija, čija manjkavost omogućava strankama da prikrivaju svoje stvarne finansijere i iznose prihoda sa kojima raspolažu, i umanjuju iznose dobijene iz nedozvoljenih izvora finansiranja.

(transparentno.ba)

The post Kako stranke finansiraju kampanju: 19,4 miliona iz budžeta, velike donacije javnih funkcionera i privatnih firmi koje posluju sa državom first appeared on Gerila.info.

“Demokratska fronta na bilo koji način ne podržava, i protivi se formiranju predloženog saziva Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, uključujući i prijedlog imenovanja ministra za ljudska prava i izbjeglice koji dolazi iz Republike Srpske.  Čvrsto ostajemo pri stavu da se ne slažemo ni sa političkim programom niti sa ciljevima nove političke koalicije na državnom nivou”, navodi se u saopštenju te stranke.

Dalje se ističe da Mirsad Duratović kao predstavnik DF-a u Pokretu za državu odluku o podršci novom sazivu Savjeta ministara nije donio uz saglasnost organa Demokratske fronte, nego je samoinicijativno podržao zajedničkog kandidata SNSD-a i “Osmorke”, što je za Demokratsku frontu neprihvatljivo.

“Gospodin Duratović je i nakon dodatnih konsultacija sa organima stranke odbio da uskrati spornu i neprihvatljivu podršku novom sazivu Savjeta ministara. Imajući u vidu sve navedeno, Demokratska fronta je postupila prema odredbama statuta i donosena je odluka na temelju stava 3, člana 37. – odnosno mjera isključenja”, saopštili su iz DF-a.

The post ZBOG PODRŠKE FORMIRANJU SAVJETA MINISTARA BIH: Mirsad Duratović isključen iz DF-a first appeared on Gerila.info.

Piše: Sanela Karaica / InfoRadar

Stranke, uslovno rečeno, lijeve orijentacije obećale su građanima da će prevazići međusobne nesuglasice i razlike te ujedinjene nastupiti na izborima 2020. godine. Odavno je već jasno da od toga nema ništa, da svakim danom jaz između njih postaje sve veći i da su im u praksi – iz njima znanih razloga – mnogo bliskiji postali politički subjekti s one druge, desne strane.

Demokratskoj fronti i Željku Komšiću zamjera se da su se potpuno podredili interesima SDA, a oni najglasniji u takvim ocjenama, SDP i Naša stranka, i sami su našli bliskog partnera u Narodu i pravdi, stranci Elmedina Konakovića kojeg je nedavno, ne u lijepom kontekstu, spomenuo State Department u svom izvještaju o stanju vjerskih sloboda u BiH.

KOKETIRANJE S DESNIM IDEOLOGIJAMA

Konaković se nametnuo kao lider stranaka koje nakon propasti šestorke čine opoziciju u Kantonu Sarajevo. I u vrijeme dok je bio predsjedavajući Skupštine mnogi su se pitali da li on zapravo obavlja i dužnost kantonalnog premijera jer je Edin Forto iz NS-a često stajao iza Dininih leđa. Da li je Konaković i kako preuzeo lidersku poziciju nad ljevicom i opozicijom, o kakvoj se koaliciji radi i kako će ona uticati na birače – sve su to otvorena pitanja na koja će trebati dati odgovore.

Profesor Esad Bajtal, sociolog, filozof i politički analitičar, kaže da najprije stranke ljevice treba pitati doživljavaju li Konakovića kao lidera.

„To što se spolja vidi, ili se vidjelo prije par mjeseci, jeste da su se lijevi i desni grupisali u jednu strukturu. Dakle, i na tragu vašeg pitanja, Konakovića smatram desnim krilom, jer on dolazi sa te desne strane i još uvijek, u vrijednosnom smislu te riječi, koketira sa kleroetničkim strukturama. Ne samo sa ovima danas, nego i sa desnim, proustaškim, elementima iz prošlosti. To redovno čitamo kao prigovor demokratske kritičke misli u BiH koja mu to s razlogom spočitava. Tom koketerijom, u ovom povijesnom trenutku, on je sam sebi odredio mjesto koje mu pripada. Da li ga lijevi blok doživljava kao svog lidera, ili je to samo trenutak pragmatski uslovljenog zajedništva, o tome se da raspravljati, razmišljati i razgovarati“, kaže Bajtal.

Istovremeno postavlja pitanje da li uopšte postoji ljevica kao ljevica ili imamo samo lijevo orijentisane ljude – ali ne i lijeve strukture. Baš kao što, za poređenje, imamo antifašiste, pojedince, ali ne i antifašizam kao organizovanu društvenu snagu.

„Ta i takva ljevica je, kao što znamo, nakon agresije, koalirala sa desnicom, sa SDA i drugim strukturama te orijentacije, što, ideološki gledano, nije trebala ili nije smjela činiti. Jer su to, idejno-demokratski gledano, nespojive orjentacije – ulje i voda. Dakle, bila je na vlasti s desnima i učestvovala u njihovoj, interesnoj matrici vladanja. A tamo gdje su interesne logike iste, idejne razlike postaju nevažne. A one su se, kako smo to čitali i gledali na TV, izjednačavale u krađi, pljački, nepotizmu, reketarenju i drugim aferama. Šta to znači? Znači da je meni kao građaninu sasvim svejedno da li me varaš u ime nacionalizma, ili u ime internacionalizma. Jer, ja kao građanin, hoću društvo u kome niko ne smije da me vara a da zato ne bude sankcionisan“, poručuje Bajtal.

Potcrtava da je bh. društvo „ispalo iz ideologije“ i da se u BiH ne vode idejne, nego neke druge – interesne borbe. Borbe interesnih grupa.

„To su interesne krimi etno grupe koje se javnosti lažno predstavljaju kao političke stranke i partije. To smo najbolje vidjeli tokom još aktuelne korona pandemije. ‘Afera malina’ je za sada jedina koja je isplivala na površinu, ali ako se stvari budu pošteno i dosljedno istraživale u dubinu i širinu, biće ih vjerovatno mnogo više“, pojašnjava Bajtal te dodaje da to najbolje odslikava interesnu prirodu b-h-s etno demokratije i samozvanih, tobožnjih „čuvara“ vitalnog nacionalnog interesa.

SDP-u POTREBNO PROFILISANJE

Akademik Slavo Kukić postavlja pitanje na koga se uopšte misli kada se govori o strankama ljevice, jer takvim se, konstatuje, predstavlja više njih.

„Po onome, pak, kako na stanje stvari gledam, o stranki lijeve političke orijentacije može se govoriti samo u slučaju SDP BiH. Sve ostale svojom politikom svjedoče svjetonazore koji s lijevom političkom orijentacijom nemaju gotovo pa nikakve veze. Jasno, i u slučaju SDP-a ima detalja koje bi vrijedilo raspraviti, posebice radi li se o političkom pragmatizmu nekih od njegovih istaknutijih članova, a koji, po mojem uvjerenju, predstavlja bitno odstupanje od programske orijentacije ove stranke“, kaže Kukić.

Dodaje da se u Kantonu Sarajevo ponekad može stvoriti utisak da stvari stoje kako pitanje i sugeriše, jer je Konaković „najglasniji, politički najagresivniji“.

„Ali istina je i da je njegov izborni rezultat u Sarajevu, što se zadnjih parlamentarnih izbora tiče, najjači. Izvoditi, međutim, iz toga sud kako se on pozicionirao kao lider kompletne opozicije je, ipak, pretjerivanje. Jer, ako ništa, između njega i SDP-a nema doslovce nikakvih programskih preklapanja. Uostalom, to je do znanja dalo i glasovanje o promjeni naziva sarajevskih ulica koje nose imena pripadnika ustaškog pokreta iz II svjetskog rata. Naravno, može se postaviti pitanje zašto, onda, s njim uopće koalirati? Ja, međutim, mislim da je i to pogrešan pristup u razmišljanju. Jer, postoje u cijelom svijetu programske, ali i taktičko-političke koalicije. U ovom slučaju se radi o klasičnom primjeru ovog drugog tipa suradnje, koaliranje kako bi se zaustavilo barem jednu od personifikacija bh. zla u zadnjih 25 godina“, smatra Kukić.

Ipak, naglašava da nije specijalno oduševljen onim što SDP čini, te da bi ta stranka morala u javnosti biti mnogo više prisutna. Takođe, stava je da bi se SDP morao profiltrirati i osloboditi onih koji u javnosti nerijetko stvaraju sumnje je li SDP istinska stranka političke ljevice ili ideološki konglomerat svega i svačega.

Referišući se na Konakovićeve donacije BANU-u Muamera Zukorlića i kupovinu stana za imama jedne sarajevske džamije, naravno, novcem građana, Kukić ocjenjuje da je to još jedna potvrda da lider NiP-a pripada bošnjačkom, s naglaskom na muslimanski, ideološkom spektru. Sve to, smatra, ne znači da ga zbog toga, taktički gledano, treba otpisati ako ga se može iskoristiti za „demistifikaciju onoga što desetljećima radi SDA kao jedna od personifikacija zla“.

„U protivnom se postavlja pitanje što činiti? Je li, primjerice, ispravan izbor ostajanje u svojevrsnoj i dugotrajnoj izolaciji – jer DF, SD, SPD su na dispoziciji SDA-u i radije će biti s njom nego ići u projekt formiranja građanske, kamoli lijeve vlasti u kojoj kičmu čini SDP. Ja mislim da nije – i da treba taktički i kratkoročno pridobijati koga je god moguće kako bi se stvorile pretpostavke za ostvarivanje barem nekih elemenata vlastite misije. Da, drugim riječima, treba slijediti logiku, dobro su došli svi koji prihvaćaju projekt neutraliziranja i slanja u historijsku ropotarnicu SDA, HDZ i SNSD, a kasnije ćemo se razvrstavati prema ideološko-programskim pripadanjima svakog od nas pojedinačno. Bez toga, da zaključim, BiH ima šanse tapkanja u mjestu ili dodatnog regresa za još stotinu godina“, kaže Kukić.

BIRAČI UKALUPLJENI U MUSTRE

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da Elmedin Konaković nije postao vođa ljevice i opozicije, ali da se takav utisak stiče u javnosti. O liderima ostalih stranaka s kojima NiP koalira kaže da nisu nestali i da su tu negdje, ali su svoj prostor ustupili onima za koje pretpostavljaju da kod “naroda” dobro prolaze i mogu osvojiti dosta glasova.

„Rekla bih da tu ima dosta pragmatizma i oportunizma pojedinih opozicionih političkih stranaka. Interes se nalazi u prvom planu, obično partijski i parcijalni, kao i koketiranje sa mogućim emocijama građana. Odavno su iz političkog života iščezle vrijednosti, posebno programske, i oko njih se ne prave koalicije“, kaže Topić.

Slično kao Bajtal, i ona smatra da se koalicije prave oko raspodjele i komadanja izbornog plijena odnosno javnih resursa.

„Ono što bi vrijedilo istražiti je u kojoj mjeri članstvo u takozvanim progresivnim strankama zastupa istinske vrijednosti, kao što su poštivanje različitosti, nediskriminacija, suprotstavljanje fobijama svih vrsta kojima naše društvo obiluje. Čak su i pojedini lideri tih tobože progresivnih partija konzervativni, ksenofobni, provinicijalno uski, neosviješćeni u dijelu poštivanja individualnih prava građana. Birači su već decenijama ukalupljeni u mustre koje su etnički obojene, a političke partije nekritički slijede etnonacionalne partije i vođe kako bi zadobili povjerenje glasača. Prosječan građanin u BiH je prilično politički neosviješćen i problem je što opozicioni lideri često idu linijom manjeg otpora i podupiru takav nivo svijesti – podanički“, pojašnjava sagovornica Inforadara.

The post S IDEOLOGIJOM U GOSTE: Da li je ljevica prepustila liderstvo desno orijentisanom Konakoviću first appeared on Gerila.info.

Nakon otkrivenog skandala i organizacije zabave povodom rođendana u jednom sarajevskom restoranu hirurg Jusuf Šabanović razriješen je dužnosti šefa Klinike za opštu abdomalnu hirurgiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. To je za portal Klix potvrdila direktorica tog centra Sebija Izetbegović. U sarajevskom kliničkom centru su rekli da se doktor Šabanović ponio izuzetno neodgovormo a njegov postupak osudila je i Komora doktora medicine Kantona Sarajevo.

Dužnosti članstva u Naučnom tijelu ministarstva zdravlja Kantona Sarajevo za praćenje i analizu situacije izazvane korona virusom razriješen je doktor Nihad Fejzić koji je takođe bio na rođendanskoj zabavi doktora Šabanovića.

Na toj zabavi, kršeći sve propisane mjere, pojavili su se i ministar spoljnje trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac pjevači Šerif Konjević, Halid Bešlić, Hari Varešanović, Semir Cerić, Slađana Mandić i biznismen Zijad Blekić. Slađana Mandić je cijelu zabavu prenosila na instagramu. Među prisutnima je, prenosi Klix, bio i Ajlin Ahmić koji je prije pet godina osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora zbog šverca kanabisa i koji je sklopio nagodbu s Tužilaštvom BiH.

Ministar Staša Košarac oglasio se nakon što je skandal otkriven ali za sada nije ponudio ostavku. On je rekao da je na zabavu došao na kratko, samo da čestita rođendan. Ostavke svih pa i Staše Košarca su već tražili u DF-u i PDP-u. PDP je predsjedavajućem Savjeta ministara uputio inicijativu za smjenom Staše Košarca.

Objavljeno je da su službenici sarajevske policije do sada zbog skandaloznog slavlja u Sarajevu izdali 19 prekršajnih naloga.

“Nastavlja se daljnji rad na identifikaciji svih osoba koje su bile učesnici zabave u navedenom objektu, u vrijeme kada je rad ugostiteljskih objekata zabranjen”– rekao je portparol sarajevske policije Mirza Hadžiabdić.

Čitava situacija samo je pregled stanja u Bosni i Hercegovini jer su mediji proteklih mjesec dana pisali o tome kako pripadnici “političkih elita” u Bosni i Hercegovini ne poštuju pravila i mjere koje donose Vlade u RS i Federaciji dok je “običan narod” prinuđen da pod prijetnjom kaznama poštuje višednevni policijski čas. Objavljivane su i fotografije i video snimci na kojima se vide pripadnici lokalniih stranaka na vlasti kako i pored zabrana piju i jedu po restoranima u društvu ne pridržavajući se propisanih mjera a gotovo svakodnevno su članovi vladajućih stranaka u RS otvarali puteve, radove, promovisali stranke za Vaskrs ne pridržavajući se propisanih mjera.

GERILA info

The post “Korona dernek”: ostavke, prekršajne prijave. Ministar Košarac se pravda. first appeared on Gerila.info.

Zbog primanja zabranjenih priloga Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) podnio je prijavu Centralnoj izbornoj komisiji (CIK BIH) protiv 14 političkih partija. Prijavom su obuhvaćeni SBB, SDS, SDP, SDA, A-SDA, Stranka za BIH, DNS, DF, Nezavisni Blok, PDA, Socijalistička partija, Nezavisna bosanskohercegovačka lista, Savez za novu politiku i SRS dr Vojislav Šešelj. Navedene političke stranke primale su donacije od pravnih lica koje su imale zaključene ugovore sa organima izvršne vlasti i na taj način prekršile Zakon o finansiranju političkih partija BIH.

TI BiH je uz prijavu dostavio i spisak ugovora koje su zaključili donatori ovih partija sa organima izvršne vlasti tokom 2018. godine. Iz tih podataka je vidljivo da su donatori stranaka dobijali brojne tendere u lokalnim zajednicama gdje upravo te stranke vrše vlast, što izaziva dodatnu sumnju da je novac poreskih obveznika na ovaj način usmjeravan u finansiranje izborne kampanje.

Tako je SBB primao donacije od firme koja je dobila unosne poslove u brojnim loklanim zajednicama uključujući i milionski posao u Opštini Ilidža gdje ova partija učestvuje u vlasti, dok su finansijeri SDA pobjeđivali na tenderima u opštinama Živinice i Bosanski Petrovac. Opštinski odbor SDS-a u Tesliću primao je donacije od firme koja je dobijala tendere od opštinske uprave koju predvodi upravo ta partija, kao i od javnih ustanova kojima upravlja opština. Socijalističkoj partiji ukinuta je finansijska obaveza od strane firme koja godinama dobija poslove od Vlade RS u kojoj ta stranka učestvuje, dok je  na spisku finansirjera PDA privatna kompanija koja je dobijala tendere od Vlade Tuzlanskog kantona kao i od opština Banovići, Živinice, Gradačac i Breza. Kod Stranke za BiH primijećeno je i nekoliko donacija iz anonimnih izvora, koje su po zakonu morale biti uplaćene u budžet BIH. Zbog svega navedenog, TI BiH je u prijavi apelovao na CIK BIH da adekvatno sankcioniše navedene političke partije.

Većina stranaka prijavila je male iznose donacija privatnih kompanija do 5.000 KM, ali tačnost ovih podataka nije zagarantovana, jer Zakon o finansiranju političkih partija ostavlja velike mogućnosti političkim subjektima da prikriju stvarne izvore i iznose donacija.

Monitoring finansiranja političkih partija TIBIH pokazao je da iz godine u godinu politički subjekti prijavljuju sve manje donacija, iako ukupni budžeti stranaka ne trpe značajne izmjene, dok se troškovi izbornih kampanja povećavaju. Brojne vladajuće političke partije, poput SNSD-a i Ujedinjene srpske, u svojim izvještajima nisu prikazale ni jednu marku donacija pravnih lica. S druge strane, SNSD je prijavio više od pola miliona KM prihoda od članarina za 2018. godinu, ne navodeći čak niti broj članova.

Zbog nelegalnog finansiranja stranaka TI BIH je i ranije podnosio prijave CIK-u, a Služba za reviziju CIK ustanovila je da su prijavljene stranke primile zabranjene priloge, nakon čega je dio njih vratio nedozvoljene donacije.

IZVOR: Transparency International

The post Tansparency International podnio prijavu CIK-u protiv 14 političkih stranaka zbog nedozvoljenih donacija first appeared on Gerila.info.