Publika je ostala zatečena kada su aktivistkinje sa transparentom poručile da rudari, zemlja i voda ne smiju postati moneta za potkusurivanje u energetskim igrama globalnih korporacija. Posebno su naglasile apsurd konferencija poput SECW-a, koje, kako kaže, služe da se „iza zatvorenih vrata“ dogovaraju privatizacija i prodaja zajedničkih resursa.

„Prekinuto je izlaganje DPM-a na konferenciji koja je rezervisana za korporacije, institucije i sve koji mogu da priušte ulaz kako bi slušali i promovisali prodaju i privatizaciju onog zadnjeg što je ostalo zajedničko i što smo izgradili — energetskog sektora”, istakle su aktivistkinje.

ZBOR, odnosno Združeni balkanski otpor i rad, je transnacionalni samoorganizovani kolektiv koji okuplja i pomaže sve koji se bore protiv nepravedne tranzicije na Balkanu i šire, tranzicije koja je samo pokriće za privatizaciju i uništavanje prirordnih i društvenih dobara.

Drugi ZBOR održan je nedavno u Brezi, simbolično, u gradu koji je nastao zahvaljujući rudniku i čiji su stanovnici generacijama gradili svoje živote na rudarskom radu. Poruka okupljenih bila je jasna: dok se u ime zelene tranzicije zatvaraju državni rudnici, otvaraju se novi, privatni, u interesu kapitala i političkih elita.

ZBOR je, inače, prvi put održan prošle godine na Homolju u istočnoj Srbiji, gdje kompanija Dundee godinama vrši geološka istraživanja s ciljem otvaranja rudnika, među kojima je i rudnik zlata koji se planira, kako ističu aktivisti, ispirati cijanidom. Na Homolju je do sada napravljeno više od 2000 istražnih bušotina, što je čak četiri puta više od projekta Jadar i kompanije Rio Tinto.

Iz ZBOR-a poručuju da građani više ne žele šutjeti i da jasno daju do znanja institucijama i investitorima šta misle o njihovim planovima.

„Nama niko ne daje riječ – mi je sami uzimamo. Rudari su među prvima osjetili udar, jer se već unaprijed zna kad će koja jama biti zatvorena. I šta nude? Bonove za gorivo, da rudari napuste gradove koje su gradili njihovi djedovi i očevi, a sada i oni sami”, poručuju iz ZBOR-a.

Aktivisti naglašavaju da se iza priče o klimatskoj tranziciji kriju interesi velikih korporacija i međunarodnih finansijskih institucija. 

„Nisu nama kritični minerali za vaše korporacije i vaše ratove. Nama su kritično bitni naši rudari, zemlja i voda. Naši domaći izdajnici, vaši MMF-ovi i Svjetske banke uništili su privredu, a sada na nas puštate kapitaliste da dokrajče energetski sektor i da otmu samu utrobu ove zemlje“, naglašavaju aktivisti.

Kao upozorenje navode i iskustva iz drugih država: „Dundee bandits uništavaju Namibiju, Ekvador, Bugarsku, Srbiju – i sad su došli u Bosnu. Mi ih ovdje ne želimo! Plaćaju dva eura po toni nečega što niko i ne zna šta je, a zauzvrat ostavljaju posječene šume, devastirane puteve, toksični otpad, radnike otrovane olovom i uništene zajednice.“

Na kraju poručuju da odustajanja nema: „Nećemo dati naš ugalj, nećemo napustiti naše rudare, nećemo im dati ni vodu ni zemlju za njihove ratne minerale. No pasarán prevarantima i lopovima! Za rudare, zemlju i vodu! Free Homolje, free Bosnia, free Palestine!“

Podsjećamo, Sarajevo Energy & Climate Week (SECW 2025) okuplja ključne aktere iz sektora energije, klime, biznisa, javnih institucija i nevladinog sektora radi “razmjene politika, praksi i inovacija za zelenu tranziciju u BiH i regionu”. Teme na ovoj konferenciji obuhvataju dekarbonizaciju, otpornost na klimatske promjene, energetsku efikasnost, politiku EU i instrumente poput CBAM-a i ETS-a. Događaj je organizovan u partnerstvu sa World Energy Council Bosnia and Herzegovina.

Dejan Rakita /GERILA

The post „Kapitalisti odbijte – dundeebandits“ na konferenciji u Sarajevu: ZBOR – glas otpora protiv privatizacije energetskog sektora first appeared on Gerila.info.

Mreža za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini, koju čini 20 organizacija civilnog društva iz cijele zemlje, uputila je 22. maja – simbolično, na Međunarodni dan biodiverziteta – zvaničnu urgenciju Opštinskom vijeću Žepče, tražeći da se na dnevni red konačno stavi inicijativa za zaštitu Matinskog visa, podnesena još u aprilu 2024. godine. Od tada, ova tema nije ni razmatrana, dok su se u međuvremenu donosile odluke koje direktno ugrožavaju to isto područje.

“Ignorisanje inicijative za zaštitu Matinskog visa, uz istovremeno donošenje odluka koje omogućavaju dalju devastaciju okoliša, više se ne može tumačiti kao običan administrativni propust”, poručuju aktivisti.

Kamenolomi na mjestu prirodnog blaga

Na sjednici održanoj 30. januara 2025. godine, Opštinsko vijeće Žepče usvojilo je odluku o davanju saglasnosti za dodjelu koncesije kamenolomu, ignorišući pritom Odluku Visokog predstavnika o zabrani raspolaganja državnom imovinom, kao i presudu Ustavnog suda BiH kojom je osporena slična odluka o promjeni namjene šumskog zemljišta.

Ni tu se nije stalo. Samo četiri mjeseca kasnije, na sjednici 30. maja, vijećnici su opet dali zeleno svjetlo za još jedan kamenolom – i to uprkos činjenici da se lokacije nalaze u neposrednoj blizini Matinskog visa.

Aktivisti priznaju da nisu protiv koncesija koje su u skladu sa zakonima i prostornim planovima, ali ističu da odluke Opštinskog vijeća pokazuju duboko neuravnotežen pristup razvoju:

“Javne inicijative koje štite prirodu i koriste cijeloj zajednici godinama se ignorišu, dok se one koje idu u korist pojedinaca usvajaju bez zadrške”, naglašavaju iz Mreže.

Matinski vis – potencijal umjesto prijetnje

Matinski vis obuhvata više od 1.300 hektara državnog zemljišta i stanište je čak 45 biljnih vrsta sa Crvene liste Federacije BiH. Uz to, nalazi se u tzv. serpentinskoj zoni – specifičnom geomorfološkom području prepoznatom po velikom broju endemskih vrsta, čije uništavanje ostavlja dugoročne posljedice po biološku raznolikost.

U posljednjih nekoliko godina, na ovom području je kroz različite projekte uloženo preko 500.000 KM, uključujući edukaciju, naučna istraživanja i turističke inicijative. Sve to, međutim, nije bilo dovoljno da se lokalna vlast pokrene.

Dodatnu težinu ignorisanju ove inicijative daje i izmjena Zakona o zaštiti prirode Federacije BiH, prema kojoj općinsko vijeće više nema obavezu dati saglasnost za zaštitu – već samo mišljenje. Drugim riječima, institucionalna volja je sve što stoji između očuvanja prirodnog blaga i njegove eksploatacije.

“Odbijanjem da se ova tema uopšte razmotri, Opštinsko vijeće Žepče šalje poruku da su interesi pojedinaca važniji od opšteg dobra, zdravlja građana i budućnosti zajednice”, upozoravaju organizacije potpisnice urgencije.

Dok drugi štite, Žepče šuti

U kontrastu s inertnošću vlasti u Žepču, susjedne opštine – poput Zavidovića i Maglaja – aktivno rade na proglašenju novih zaštićenih područja, a Zeničko-dobojski kanton pokrenuo je osnivanje javne ustanove za upravljanje njima. Pasivnost Žepča, prema mišljenju ekoloških udruženja, nije samo lokalni problem – ona predstavlja signal da su prioriteti lokalnih vlasti daleko od održivog razvoja i zaštite prirodnih resursa.

“Ako općinska administracija ne želi iskoristiti priliku da zaštiti Matinski vis, onda građani imaju pravo da znaju zašto. A odgovornost za štetu koja se nanosi prirodi i zajednici biće nemoguće izbjeći”,  zaključuju iz Mreže za zaštitu prirode.

GERILA

The post Matinski vis pod prijetnjom: Lokalna vlast u Žepču ignoriše inicijativu za zaštitu prirodnog blaga, ali ubrzano odobrava kamenolome first appeared on Gerila.info.