Utvrđeno je da su čl. 208a, 208b, 208v, 208g, 208d. i 208đ. citiranog zakona u skladu sa članom II/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 10. Evropske konvencije“, navodi se, između ostalog u sažetku odluke.

Apelaciju na Krivični zakonik uputio je Denis Zvizdić, drugi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, i 14 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

„Razmatrajući čl. 208a, 208b, 208v, 208g, 208d. i 208đ, Ustavni sud je ukazao da to što je kleveta, nakon dužeg perioda, ponovo propisana kao krivično djelo nije samo po sebi protivno Ustavu BiH ili Evropskoj konvenciji. Međutim, Ustavni sud je smatrao nužnim i da ukaže da, iako nije ocijenio neustavnim navedene odredbe, nadležni organi u Republici Srpskoj trebaju postupati s posebnom pažnjom u slučaju krivičnog progona za djela propisana ovim članovima, a naročito voditi računa da osporene odredbe primjenjuju u skladu sa standardima utvrđenim dugogodišnjom praksom Evropskog, ali i Ustavnog suda, te naglasio da bi nadležni organi trebali, koliko je to moguće, izbjegavati korištenje pravnih lijekova koji bi mogli odvratiti građane, a posebno novinare, od iznošenja kritičkog mišljenja o pitanjima od javnog interesa zbog straha od krivičnih i drugih sankcija“, dodaje se u navedenoj odluci.

S druge strane, Ustavni sud BiH je utvrdio da je neustavan Član 280a tog Zakona (Povreda ugleda Republike Srpske i njenih naroda), jer kako se navodi, dovodi u pitanje proporcionalnost miješanja kroz krivične sankcije.

„Osim toga, Ustavni sud je primijetio da krivično djelo iz citiranog člana, za koje je propisana kazna zatvora, ostavlja mogućnost primjene mjera propisanih Zakonom o krivičnom postupku za osiguranje prisustva optuženog lica i uspješno vođenje krivičnog postupka, odnosno mogućnost da se optuženom odredi i pritvor, što dodatno potvrđuje odvraćajući učinak člana 280a“, stoji u odluci Suda. Ustavni sud je zaključio da član 280a. nije proporcionalan ciljevima zbog kojih je donesen i da takvo miješanje u slobodu izražavanja nije „neophodno u demokratskom društvu“.

OVO SU ČLANOVI ZAKONAZA KOJE JE USTAVNI SUD REKAO DA SU U SKLADU SA ZAKONOM

Član  208a

1) Ko o drugom licu iznosi ili pronosi nešto neistinito, znajući da je riječ o neistini, identifikujući to lice trećim licima na jasan način, i na taj način pričini štetu ugledu i časti tog lica, kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 3.000 KM.

(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno putem štampe, radija, televizije, kompjuterske mreže ili drugih vidova komunikacije, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo dostupno većem broju lica, kazniće se novčanom kaznom od 2.000 KM do 5.000 KM.

(3) Ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 3.000 KM do 6.000 KM.

Iznošenje ličnih i porodičnih prilika

Član 208b

(1) Ko iznosi ili pronosi štogod iz ličnog ili porodičnog života nekog lica što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, a što nije, niti može predstavljati činjenice koje su od opravdanog interesa, kazniće se novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM.

(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno putem štampe, radija, televizije, kompjuterske mreže ili drugih vidova komunikacije, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo dostupno većem broju lica, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 2.000 KM do 5.000 KM.

(3) Ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 3.000 KM do 6.000 KM.

(4) Istinitost ili neistinitost onog što se iznosi ili pronosi iz ličnog ili porodičnog života nekog lica ne dokazuje se.

Javno izlaganje poruzi zbog pripadnosti određenoj rasi, vjeri ili nacionalnosti

Član 208v

Ko javno izloži poruzi ili preziru lice ili grupu zbog pripadnosti određenoj rasi, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, boje kože ili pola, kazniće se novčanom kaznom od 2.000 KM do 6.000 KM.

Isključenje protivpravnosti kod krivičnih djela protiv časti i ugleda

Član 208g

Nema krivičnog djela iz čl. 208a. i 208b. ovog zakonika ako se radi o iznošenju nečeg neistinitog u naučnom, stručnom, književnom ili umjetničkom djelu, u vršenju dužnosti propisane zakonom, novinarskog poziva, političke ili druge javne ili društvene djelatnosti ili odbrani nekog prava, ako iz načina izražavanja ili iz drugih okolnosti proizlazi da to nije učinjeno u namjeri omalovažavanja, ili ako lice dokaže istinitost svog tvrđenja, ili da je imalo osnovanog razloga da povjeruje u istinitost onoga što je iznosilo ili pronosilo.

Gonjenje za krivična djela protiv časti i ugleda

Član 208d

(1) Gonjenje za djela iz čl. 208a. i 208b. ovog zakonika preduzima se po prijedlogu.

(2) Ako su djela iz čl. 208a. i 208b. ovog zakonika učinjena prema umrlom licu, gonjenje se preduzima po prijedlogu bračnog druga ili lica koje je sa umrlim živjelo u trajnoj vanbračnoj zajednici, srodnika u pravoj liniji, usvojioca, usvojenika, brata ili sestre umrlog lica.

Javno objavljivanje presude za krivična djela protiv časti i ugleda

Član 208đ

(1) Presuda kojom je oglašen krivim učinilac krivičnog djela protiv časti i ugleda izvršenog putem štampe, radija, televizije, kompjuterskog sistema ili kompjuterske mreže ili drugog sredstva javnog informisanja ili komunikacije objaviće se u cijelosti ili djelimično o trošku učinioca.

(2) Sud će u presudi odrediti način njenog objavljivanja, pri čemu će, uvijek kada je to moguće, odrediti da to bude u istom sredstvu javnog informisanja ili komunikacije u kojem je krivično djelo učinjeno, istog formata i trajanja u odnosu na radnju izvršenja djela.

The post Ustavni sud BiH: “Kriminalizacija klevete” u skladu sa Ustavom BiH first appeared on Gerila.info.

Nakon ovog Kolegija odmah se treba održati i prošireni Kolegij Predstavničkog doma na kojem bi trebali prisustvovati i drugi članovi.

Na današnjoj sjednici Predstavničkog doma PSBiH na dnevnom redu  se trebao naći Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2021. godinu, a čiji je predlagač Predsjedništvo BiH, kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o akcizama u BiH, čiji je predlagač Savjet ministara BiH.

Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, ranije je rekao da “niko neće od Srba ići” na navedene sjednice, pozivajući se na odluke Narodne skupštine Republike Srpske. Mirko Šarović je rekao da ne postoji nikakav zajednički formalni dogovor parlamentarnih stranaka iz RS oko neučestvovanja na zajedanju PSBiH, „tako da niko nije ovlašten da govori u ime svih parlamentarnih stranka i njenih klubova, pa ni u ime SDS-a koji će se i u ovoj situaciji ponašati principijelno“.

Ranije je, krajem jula ove godine, zbog bojkota poslanika iz Srpske, bila otkazana i sjednica Predstavničkog doma BiH parlamenta.

GERILA/N1

The post Radmanović (nije) došao na sjednicu Kolegija Predstavničkog doma PSBiH first appeared on Gerila.info.

Nepunih sedam dana od potvrđivanja novog saziva Savjeta ministara BiH, a nakon mjeseci opstrukcija, nerada i blokada u državnoj vladi i parlamentu, za šta su s druge strane svi uredno primali astronomske plate, prvi čovjek Parlamenta BiH Denis Zvizdić odlučio je da sa „osobama“ otputuje na petodnevni odmor u Terme Čatež u Sloveniji, gdje je proslavio i Novu godinu.

Iz Parlamenta tvrde u privatnom aranžmanu.

Na jedan ovakav odmor Zvizdić se odlučio nakon mukotrpnog pregalaštva na dvije stolice paralelno (on je, naime, mjesecima obavljao dužnosti državnog premijera u tehničkom mandatu i predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH, iako nominalno nisu zasjedali ni SM ni Parlament BiH), ali, kako su nam iz Parlamenta BiH zvanično odgovorili, to nije bio službeni put.

„Predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH, dr Denis Zvizdić, novogodišnje praznike je proveo u Sloveniji. Sve troškove svog boravka u Sloveniji je platio vlastitim sredstvima. Uz predsjedavajućeg Zvizdića u Sloveniju su išle osobe, u skladu sa važećim zakonima i propisima“, naveli su iz PSBiH.

Koje su osobe u pitanju, na koje se propise i zakone pozivaju – nisu nam objasnili. Kao što nismo uspjeli da saznamo ni da li su neke od osoba Zvizdićeva supruga i sin.

Ne bi, naravno, vjerovatno ništa od toga bilo toliko sporno (ukoliko je tačno da je Zvizdić sam snosio troškove) da u isto vrijeme i na istom mjestu nije boravio i Zvizdićev službeni vozač, Omer Pandžo.

Njemu su, naime, plaćeni svi troškovi prevoza, zdravstvenog osiguranja i dnevnice. Troškove je snosila Parlamentarna skupština BiH, odnosno, poreski obveznici BiH.

Tako je Zvizdiću očito nedovoljna plata od oko 6.000 KM mjesečno, pa ga je na privatni put i novogodišnji dernek vozio službeni vozač, službenim vozilom, kojem su službeno plaćeni svi troškovi smještaja, goriva i dnevnice. Najklasičnija zloupotreba položaja i ovlaštenja, da ne govorimo o moralnom aspektu cijele priče.

Najprije se postavlja pitanje šta će u slovenskim Termama vozač predsjedavajućeg sa plaćenim troškovima – a vozi privatne osobe?!

Da ne govore istinu uočljivo je iz dijela odgovora da je “Zvizdić snosio sam sve troškove”, jer kako je snosio sve troškove ako nije platio prevoz za sebe i “osobe” do Slovenije i nazad?

Nisu nam, takođe, željeli da odogovore koje su sve osobe putovale sa Zvizidićem “po zakonu i propisima”. Budući da je riječ o štićenoj osobi, to znači da su uz njega bili i ljudi iz osiguranja, pa je neko morao da snosi sve troškove prijevoza smještaja, hrane i svega drugog i za njih. Zvizdić iz svog džepa sigurno nije.

Izvor Inforadara iz Savjeta ministara pojašnjava kako se, zapravo, ugovaraju ovakva putovanja na ekskluzivne destinacije.

“Gotovo sam siguran da je to njemu neka slovenačka firma platila odmor za neku uslugu dok je bio državni premijer. Ne znam koju. Ali se godinama radi na način da, na primjer, oslobodiš neku firmu carine 10 odsto i reci šta ti treba? Tako se bogate u Savjetu ministara. Jedino mu nisu mogli platiti prevoz, pa on poveo svoje. To je uhodan sistem. Težak prekršaj i zloupotreba je sama činjenica da je vozač pet dana na dnevnicama i spavanju i na odmoru – i sve na trošak budžeta BiH, odnosno poreskih obveznika. A vole je do neba! Pa što i ne bi?”, zaključuje naš izvor.

Ovakve stvari su nepojmljive za demokratsku Evropu, jer zbog mnogo manjih prekrašaja pljušte smjene i ostavke.

Iako je riječ o najklasičnijoj zloupotrebi položaja i ovlaštenja, iako je odluku o informaciji o Zvizdićevom putovanju potpisala ista trojka u Kolegijumu Sekretarijata PSBiH (Kenan Vehabović, Marin Vukoja i Gordana Živković), koja je potpisala i odluku za vozača (i da se mnogo toga krije), u zemlji kao što je BiH korupcija i nepotizam se ne kažnjavaju, već se nagrađuju.

The post NOVOGODIŠNJI DERNEK: Zvizdić i „osobe“ sa službenim vozačem privatno guštali u slovenskim Termama first appeared on Gerila.info.

Vlade, premijeri, ministri i predsjednici su za pet i po godina podijelili skoro 184 miliona iz budžetskih rezervi. Novcem građana plaćali su stranačke događaje i podržavali udruženja kojima rukovode njihove stranačke kolege.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Funkcioneri Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HZDBiH) u Savjetu ministara BiH i Vladi Federacije BiH odobrili su 4.500 KM za sportsko druženje mladih ove stranke u Mostaru. Skup kojem su i sami prisustvovali je plaćen novcem bh. poreskih obveznika.

Novac je isplaćen iz budžetske rezerve predviđene za finansiranje hitnih i neplaniranih troškova poput: šteta od poplava, klizišta ili požara, međunarodnih sporova, novih institucija i neprofitnih organizacija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) otkriva da je iz budžetskih rezervi na nivou države, entiteta, Brčko distrikta i kantona isplaćeno skoro 184 miliona maraka od 2014. do oktobra 2019. godine. Iako su najveći dio potrošile vlade, 6,8 miliona KM podijelili su po osnovu diskrecionog prava članovi Predsjedništva BiH, premijeri, njihovi zamjenici i ministri finansija.

Novac nije isplaćivan transparentno i prema uređenim pravilima pa je zbog toga dio otišao i na: aktivnosti stranaka i udruženja povezanih sa njima, promociju pjevača, izbor za Miss BiH, hranu i alkoholna pića kao i takmičenje u pečenju jagnjadi.

Članovi stranaka u udruženjima

Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda iz stranke HDZBiH godišnje može potrošiti 60.000 KM iz budžetske rezerve, a odluku o tome kome će dati novac sam donosi. Novac se ne dijeli putem konkursa, već na osnovu molbi pojedinaca, udruženja, institucija ili firmi.

Tokom 2017. i 2018. godine u Bevandin kabinet je pristiglo 117 molbi, a 50 ih je odobrio. Novinari CIN-a su otkrili da trećinom ustanova i organizacija kojima je dao novac upravljaju kadrovi HDZ-a.

Među njima su Matica hrvatska iz Stoca čiji je predsjednik Mladen Bošković, poslanik u Federalnom parlamentu, Hrvatski športski klub „Zrinjski“ čiji je predsjednik federalni ministar saobraćaja i komunikacija Denis Lasić te Atletski klub „Brotnjo“ koji vodi bivši poslanik u Parlamentu FBiH Marin Barbarić.

Većina kaže da im članstvo u HDZ-u nije pomoglo da dobiju novac, ali nerado govore o vezama sa Strankom i Bevandom. „Šta ste se njega svezali, šta Vi sad kopate po Bevandi?”, kaže Barbarić.

Bevanda je odbio razgovarati sa novinarima CIN-a.

On je krajem jula 2017. godine odobrio 2.500 maraka po zahtjevu udruženja „Naša Radobolja“ i „Zora Alborada“. Novac je isplaćen za sportsko druženje mladih Mostara koje je za cilj imalo promociju zdravog života.

Međutim, organizaciju je preuzeo HDZBiH koji je na skup pozvao mlade članove ove stranke, simpatizere i njihove prijatelje. Pobjedničkim ekipama nagrade su uručili Bevanda i njegova stranačka kolegica Jelka Miličević koja je, također, iz budžetske rezerve dala 2.000 maraka za ovaj događaj.

Predsjednica Udruženja „Naša Radobolja“ Danijela Cvitković kaže da je događaj organizovao njen stranački kolega i predsjednik Gradskog odbora Mladih HDZ-a BiH Marko Zovko koji vodi Udruženje „Zora Alborada“. Zovko nije odgovarao na pozive i poruke novinara CIN-a. Cvitković objašnjava da je Zovkino udruženje u to vrijeme bilo u osnivanju pa mu je ona pomogla tako što je potpisala molbu i pristala da institucije novac uplaćuju na račun njenog udruženja.

„Ja sam došla taj dan, potpisala desetak-petnaest-dvadeset tih zamolbi, koliko je trebalo, i ja sam otišla svojim poslom”, kaže Cvitković.

Ona tvrdi da događaj nije bio samo za članove njene stranke: „Ja imam jednu prijateljicu koja je muslimanka i dva prijatelja koji su muslimani, koji su takođe bili dole i sudjelovali”.

Novcem koji su dobili od Bevande kupljeno je piće − uz ostalo, 750 litara piva. Na pitanje novinara CIN-a kakve veze ima pivo sa promocijom zdravog života, Cvitković kaže: „Mostar ne živi bez pive.”

Druženje je ponovljeno i 2018. godine kada ga je finansirala Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) koju predvodi HDZ-ov kadar − Nevenko Herceg. On i drugi stranački funkcioneri posjetili su događaj, a njihov predsjednik Dragan Čović je iskoristio priliku i održao politički govor. Pozvao je mlade da se ujedine pred tadašnje nadolazeće izbore na kojima je pokušavao osvojiti novi mandat hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Vlada HNK je dala 65.000 KM i za dvodnevni naučno-stručni skup „Hrvati BiH: nositelji europskih vrijednosti“ na kojem su se proljeća 2017. godine u Neumu u velikom broju okupili članovi i funkcioneri HDZ-a BiH i Hrvatske. Skup je u javnosti predstavljen kao događaj u organizaciji člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića. Novac je isplaćen suorganizatoru konferencije − Sveučilištu u Mostaru.

Slični skupovi održani su i naredne dvije godine u ovom bh. primorskom gradu. Za njihovu organizaciju Sveučilište je dobilo 135.000 KM iz rezervi državnog i budžeta Posavskog kantona čiji su funkcioneri došli na ovaj događaj. Novac je uglavnom potrošen za hotelske usluge: smještaj, hranu i održavanje konferencije.

Ko se kome sviđa

Bevanda nije jedini u Vijeću ministara BiH koji je davao novac organizacijama koje su povezane sa strankama. Drugi zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Mirko Šarović iz Srpske demokratske strane (SDS) dao je u maju prošle godine 3.000 maraka za održavanje „Jagnjijade“.

Organizator ovog događaja je Šarovićev stranački kolega Dragiša Radonja koji vodi Kulturno-umjetničko društvo „Crepoljsko“. On objašnjava da je riječ o takmičenju u pečenju jagnjadi, a komisija ocjenjuje najbolje ekipe: „(…) kakvo je jagnje, kakvo je druženje, kakav je štimung u samoj ekipi i onda na kraju dolazi kvalitet kao vrhunac toga”.

Šarović je na ovom događaju bio u društvu sa kolegama iz Stranke – poslanicom u Narodnoj skupštini Republike Srpske Sonjom Karadžić, gradonačelnikom Bijeljine Mićom Mićićem i načelnikom Istočnog Starog Grada Bojom Gašanovićem.

U isto vrijeme kada je odlučivao o davanju novca za „Jagnjijadu“, Šarović je odbio pomoći opštini Petrovo u kojoj su brojni objekti oštećeni zbog nevremena.

Portparol Opštine Slađana Lazarević kaže da ne zna zašto pomoć nisu dobili. “Da li postoje, uopšte, neki kriteriji ili je to, jednostavno, dobra volja onog ko odlučuje? Kaže – ti mi se sviđaš, ti mi se ne sviđaš. Zaista ne znam.”

Šarović je odbio razgovarati o ovoj temi.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić dao je 5.000 maraka Udruženju privrednika „Biznis Centar“ iz Tešnja za troškove organizovanja međunarodnog sajma privrede. Predsjednik ovog udruženja Edin Jabandžić je Zvizdićev kolega iz Stranke demokratske akcije. Zvizdić je u maju 2017. otvorio ovaj sajam, a nekoliko mjeseci kasnije odobrio je isplatu novca.

On je novcem iz budžetske rezerve pomogao i Centru za balkanske studije koji vodi njegov stranački kolega Admir Mulaosmanović. Centar je dobio 2.000 KM za istraživački projekat, ali Mulaosmanović kaže da mu stranačke veze u tome nisu pomogle.

„Da sam ja dobio nekih 200-300 hiljada, pa moguće da bi to imalo nekog smisla“, kaže Mulaosmanović.

On nije dostavio izvještaj o potrošnji tog novca, iako je bio dužan to učiniti: „Nemojte me pogrešno shvatiti, smiješno da na tu temu raspravljamo o dvije hiljade maraka za jednu analizu“.

Rezerva bez kontrole

Za ovakav način trošenja novca niko ne može biti sankcionisan jer institucije nisu jasno propisale ko i za šta može dobiti novac iz budžetskih rezervi. U nekim se slučajevima ne potpisuju nikakvi ugovori, a oni koji dobiju novac nisu dužni dokazivati kako su ga potrošili.

Svi funkcioneri koji isplaćuju novac iz rezerve nemaju isti iznos na raspolaganju. Premijer Republike Srpske Radovan Višković raspolaže sa najviše novca koji može dijeliti po diskrecionom pravu – milion maraka. Premijerka Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) Aida Obuća godišnje može podijeliti do 5.000 maraka i među rijetkima je koja to pravo ne koristi. „Zbog transparentnosti i javnosti raspolaganja budžetskom rezervom, smatram da je bolje da odluke o dodjeli sredstava iz budžetske rezerve donosi Vlada BPK“, rekla je Obuća za CIN.

Bivši ministar finansija Srednjobosanskog kantona (SBK) Zoran Marković je na raspolaganju imao godišnje oko 100.000 KM budžetske rezerve. On kaže da je otprilike davao svima koji su tražili.

Na upit kako je odredio kome će dati 100 KM, a kome 1.000 KM, rekao je: „To ti je sreća. (…) Otprilike ja procijenim po onom što traži koliko da dobije.“

Tako je procijenio da treba dati 1.000 maraka za štampanje knjige bivšeg člana Predsjedništva BiH Ive Mire Jovića. Jović je od ministra tražio novac kao predsjednik Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ iz Kiseljaka. U razgovoru sa novinarkom CIN-a rekao je: „Znači, tisuću maraka je problem, samo naprijed. (…) Da sam Bošnjak i da sam vjerovatno milion dobio, ne bi bio problem, ali ja sam Hrvat pa može. Udri koliko god možete“.

Revizori godinama upozoravaju da se novac dijeli bez kriterijuma, javnih poziva i kontrole. Vladama i institucijama su predlagali da donesu kriterijume kojima bi jasno odredili kome i kako može biti dat ovaj novac. Kriterijumi koje su donijeli i dalje nisu precizno određeni.

Mirsada Janjoš, rukovodilac Sektora za reviziju institucija Federacije BiH, kaže da bi budžetska rezerva trebala biti korištena za troškove koji su zaista bili nepredviđeni.

Vlade i funkcioneri su zbog nejasnih propisa ovim novcem finansirali različite manifestacije i događaje. Premijer SBK Tahir Lendo je plaćao izbor za Miss BiH, a Vlada BPK je novac davala takmičarkama koje su nastupale u šou programima „Zvijezda možeš biti ti“ i „Zvezde Granda“.

U dosta slučajeva oni koji dobiju novac ne dostave dokaz o tome kako su ga potrošili, a neke institucije im to i ne traže. Oni koji ne opravdaju dobijeni novac ne mogu biti kažnjeni jer kazne nisu propisane. Korist koju su građani imali od potrošenog novca takođe niko ne mjeri.

The post Vlastodršci bez kontrole troše milione maraka first appeared on Gerila.info.

Ne rade apsolutno ništa i za to apsolutno nedjelovanje dobijaju, za BiH standarde, ogroman novac. Bosna i Hercegovina je zaista obećana zemlja za pojedince koji se na bilo koji način dokopaju bilo koje od funkcija ili u entitetima ili na nivou države. Portal Klix objavio je precizne podatke o tome koliko je novca svih građana Bosne i Hercegovine uplaćeno na račune psolanika oba doma Parlamenta Bosne i Hercegovine iako ovi od završetka izbora i kontituisanja parlamenta nisu održali ni jednu sjednicu.

Prema tim podacima, dobijenim od PSBiH, po tom osnovu je iz budžeta isplaćeno više od 750 000 maraka. Nevjerovatno je da su poslanici, pored plata, dobijali i naknade za topli obrok, odvojen život, prevoz i smještaj iako nisu održali ni jednu sjednicu.

Samo u decembru prošle godine, prenosi Klix, na plate poslanika Predstavničkog doma potrošeno je 121 639 maraka a Vlatko Glavaš iz Demokratske fronte, Predrag Kožul iz HDZ BiH i Borjana Krišto iz HDZ BiH uzeli su novac po svim mogućim osnovama. Njih troje su u decembru dobili od 4890 do 6541 marku pojedinačno novca građana ove zemlje.

U januaru je poslanicima isplaćeno 136 682 KM, u februaru 141 603 KM, u martu više od 200 000 maraka. Zanimljivo je da je u martu na račun Nenada Stevandića uplaćeno više od 7600 maraka.

Cifre bi bile i veće ali pojedini poslanici još nisu ostvarili osnov za platu iz Parlamenta jer obavljaju druge, izvršne, funkcije. Među njima su Dragan Mektić, Mirko Šarović i Adil Osmanović (ministri u Savjetu ministara), Denis Zvizdić (predsjedavajući Savjeta ministara), Šemsudin Dedić i Edita Đapo (federalni ministri).

Sarajevski portal navodi i da pored toga što uredno primaju plate, čak i pripadajuće naknade, poslanici nisu pokazali nikakve zakonodavne aktivnosti. Samo sedam poslanika uputilo je prijedloge novih zakona.

The post Bahaćenje do maksuimuma, uriniranje po glavama građana. Parlamentarci za nerad dobijaju hiljade maraka mjesečno first appeared on Gerila.info.