Prema izvještajima u sjenci, mnoge vlade uvode opsežne zakonodavne izmjene, ali njihova primjena ostaje nedovoljna. Organizacije ukazuju na nedostatak dostupnih informacija, skraćivanje procedura u kojima javnost može učestvovati i sve duže sudske procese. Deset država – među njima Srbija, Francuska i Holandija – nije podnijelo svoje izvještaje o sprovođenju Konvencije za period 2021–2024, što se smatra ozbiljnim kršenjem obaveza.

„Uprkos političkim ili ekonomskim uticajima, Bosna i Hercegovina je postigla izvjestan napredak u ekološkoj demokratiji. Međutim, nedostaje puna implementacija Arhuske konvencije u praksi. Neznanje i nedostatak kapaciteta zvaničnika u pružanju informacija; dugotrajni sudski i upravni postupci; informacije koje nisu dostupne javnosti iako se odnose na projekte od javnog interesa samo su neke od prepreka koje se ponavljaju iz godine u godinu. Samo bliska saradnja između civilnog društva i vlasti može Banja Luka promijeniti situaciju“, poručio je Ratko Pilipović, pravni savjetnik Centra za životnu sredinu u Ženevi na sastanku strana – glavnog tijela nadležnog za sprovođenje Arhuske konvencije kojeg čine sve strane koje sprovode odredbe konvencije.

U izvještajima civilnog društva navode se i primjeri iz drugih država potpisnica. U Gruziji je usvajanje zakona o „stranim agentima“ značajno ograničilo rad nevladinih organizacija i pristup javnosti informacijama. Moldavija, u procesu približavanja EU, mora dodatno ojačati transparentnost i sudsku zaštitu u pitanjima životne sredine. Poljska se i dalje suočava sa ograničenjima u postupcima procjene uticaja na životnu sredinu, dok Ujedinjeno Kraljevstvo, prema navodima eksperata, nije adekvatno prikazalo uticaj novih zakona koji ograničavaju proteste i otežavaju sudske postupke.

Ukrajina je, uprkos ograničenjima uslovljenim ratom, unaprijedila pristup informacijama kroz digitalne platforme poput sistema „Ekosistema“. Istovremeno, u Mađarskoj nije objavljen nijedan izvještaj o sprovođenju Konvencije, što onemogućava procjenu stanja.

Civilno društvo u Ženevi je pozvalo na harmonizaciju i standardizaciju izvještavanja, obavezno uvođenje kvantitativnih podataka i jače smjernice za ministarstva zaštite životne sredine u državama potpisnicama. Preporučeno je i da se proces izvještavanja ne završava na predaji dokumenata, već da uključuje povratne informacije i konkretne mjere za unapređenje sprovođenja Konvencije.

GERILA

The post Primjena Arhuske konvencije stagnira širom Evrope: Civilno društvo upozorava na rastuću netransparentnost first appeared on Gerila.info.

Cilj događaja bio je da se predstave rezultati istraživanja o kršenju digitalnih prava u Republici Srpskoj i podstakne šira rasprava o jačanju bezbjednosti novinara i aktivista u online prostoru.

Istraživanje SEMPER-a donosi najnovije nalaze o oblicima digitalnih prijetnji – od govora mržnje i dezinformacija do neovlašćenog pristupa podacima, hakovanja i cenzure. Učesnici su razgovarali o pravnim, društvenim i tehničkim aspektima zaštite digitalnih prava, kroz dva tematska panela: „Društveno-pravni aspekti“ i „Tehnički aspekti digitalne bezbjednosti“.

Predsjednik UG SEMPER, Đorđe Vujatović, poručio je da je poštovanje digitalnih prava novinara i civilnog društva „od ključnog značaja za očuvanje slobode izražavanja i demokratskih procesa“.

„Novinari i aktivisti svakodnevno koriste internet za informisanje javnosti i zagovaranje društvenih promjena, ali su upravo zbog toga često izloženi prijetnjama, hakerskim napadima i pokušajima cenzure“, istakao je Vujatović.

Stručnjak za digitalnu transformaciju i sajber bezbjednost Aleksandar Mastilović ocijenio je da pojam digitalnih prava još uvijek nije dovoljno prepoznat:

„Termin ‘digitalna prava’ nije formalno ušao u zakonsku regulativu, niti je dovoljno iskomuniciran u javnosti. Ljudi često nisu svjesni koliko algoritmi i tehnologije utiču na njihov položaj i slobodu“, rekao je Mastilović.

Direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u RS Branko Todorović naglasio je da je za zaštitu digitalnih prava potrebna veća saradnja institucija, medija i civilnog društva.

„Vlast, nažalost, trenutno ne pokazuje ni minimum spremnosti za partnerski odnos koji bi omogućio da se ljudska prava u BiH ostvaruju u skladu s Ustavom i međunarodnim obavezama”, ističe Todorović.

Profesor Mirko Sajić sa Fakulteta za informatiku NUBL podsjetio je na važnost tehničke zaštite i digitalne pismenosti.

„Dvostepena autentifikacija pruža određeni nivo sigurnosti, ali apsolutna zaštita ne postoji. Na kraju, vaša bezbjednost zavisi od toga koliko same platforme žele da vas zaštite”, naglašava Sajić.

Zaključeno je da je potrebna sistemska saradnja i edukacija svih aktera kako bi digitalni prostor u Republici Srpskoj postao sigurniji, slobodniji i otporniji na zloupotrebe.

GERILA

The post Konferencija SEMPER-a o digitalnim pravima: Zajednička poruka o potrebi jačanja zaštite novinara i aktivista u online prostoru first appeared on Gerila.info.

Ministar pravde RS Miloš Bukejlović izjavio je na današnjoj pres konferenciji u Pres centru Vlade RS da zakon ne uvodi cenzuru niti zabranjuje rad NVO-a, već „povećava transparentnost i odgovornost“ rada organizacija koje finansiraju strani subjekti. Prema njegovim riječima, zakon uvodi registar subjekata koji primaju finansijsku ili drugu pomoć iz inostranstva i predviđa sankcije za organizacije koje djeluju suprotno propisima i Ustavu RS. Najstroža kazna bila bi zabrana rada, dok su predviđene i novčane kazne do 5.000 KM, a moguće su i krivični procesi.

Zakon bez jasne potrebe?

Iako je Vlada RS povukla sličan zakon prošle godine krajem maja, sada ga ponovo stavlja u proceduru. Ministar Bukejlović nije ponudio konkretne primjere zloupotreba koje bi opravdale njegovo donošenje, navodeći da je riječ o „preventivnoj mjeri“. Predsjednik RS Milorad Dodik ranije je naglasio da se zakon donosi po uzoru na američke mjere protiv stranog uticaja, ali sa „rigoroznijom kontrolom“.

„Ovo što je uradio Trump daje nama šansu da to dovedemo do kraja. Na prvoj sjednici Narodne skupštine biće zakon o NVO, i to bez olakšanja koje smo ranije bili spremni da damo. Ovo će biti rigorozna kontrola“, rekao je Dodik i time, po ko zna koji put, preduhitrio resornog ministra, u ovom slučaju upravo Bukejlovića.

Agent stranog uticaja – nova prijetnja civilnom društvu?

Posebno kontroverzan je termin „agent stranog uticaja“, koji zakon uvodi za organizacije koje primaju sredstva iz inostranstva i, prema ocjeni vlasti, bave se političkim djelovanjem ili ugrožavaju stabilnost RS. Ministar Bukejlović navodi da slični zakoni postoje u SAD-u, Rusiji i Mađarskoj, dok kritičari upozoravaju da bi takav mehanizam mogao poslužiti za gušenje kritičkih glasova.

“Ako se ovi zakoni usvoje, uz sve ovo što se trenutno dešava u oblasti medija i civilnog društva, biće to zadnji ekser ukucan u njih. Ključ u bravu, pakovanje kofera i konačno ‘oslobađanje’ prostora autokratama i diktatorima, što će im na kraju biti velika pobjeda bez ‘ispaljenog metka’”, kaže Tanja Topić, politička analitičarka.

Eksperti za ljudska prava ističu da ovakvi zakoni, posebno u nedemokratskim režimima, omogućuju vlastima da targetiraju kritičke organizacije i onemoguće im rad.

Strah od političke zloupotrebe

Iako ministar pravde tvrdi da zakon ne uvodi političku cenzuru, njegova neprecizna definicija političkog djelovanja izaziva bojazan da bi mogao biti korišten za targetiranje NVO-a koje kritikuju vlast. Pitanje koje ostaje bez jasnog odgovora jeste: ko će odlučivati o tome da li neka organizacija širi „strani uticaj“? Upravo je na ta pitanja ministar Bukejlović ostao bez konkretnog odgovora na brojna pitanja novinara na današnjoj konferenciji.

Takođe, novinari su pitali ministra šta se konkretno planira uraditi po pitanju već postojećih poreskih zakona koji regulišu finansiranje NVO-a, na šta je on odgovorio da se ovaj zakon „fokusira isključivo na prilive iz inostranstva“.

Pored zakona o NVO, Vlada RS raspravljala je i o izmjenama Krivičnog zakonika, kojima se termin „rodni identitet“ briše i zamjenjuje sintagmom „druga lična svojstva“. Ministar pravde kaže da je ta promjena u skladu sa Ustavom RS, ali nije dao dodatna objašnjenja o razlozima ove izmjene.

Borba protiv stranog uticaja ili udar na civilno društvo?

Usvajanje ovakvog zakona dolazi u trenutku kada se širom svijeta vodi rasprava o ulozi nevladinih organizacija i njihovom finansiranju, posebno nakon posljednjih odluka novog-starog predsjednika SAD Donalda Trampa. Dok vlasti u RS tvrde da je zakon način da se spriječi politički uticaj iz inostranstva, kritičari upozoravaju da bi mogao poslužiti za ograničavanje slobode udruživanja i gušenje nezavisnih glasova.

Ostaje da se vidi kako će Narodna skupština RS reagovati na ovaj prijedlog i da li će doći do dodatnih izmjena. Iako tu i nema nekih nedoumica jer odluke u NSRS odavno zavise od interesa uskog kruga vladajuće strukture, sigurno je da bi usvajanje ovog zakona moglo bi imati dalekosežne posljedice po civilni sektor i medijsku scenu u Republici Srpskoj.

Dejan Rakita / GERILA

The post Ministar pravde Miloš Bukejlović bez jasnih odgovora na pitanja novinara o nacrtu “zakona o stranim agentima” (VIDEO) first appeared on Gerila.info.