Stanivuković je kazao kako ovim korakom nastavlja realizaciju projekta koji je dio kampanje “Generacija bistre glave“, sa ciljem da se u školama u prvi plan vrate znanje, rad, drugarstvo i prave vrijednosti, a ne materijalne razlike među učenicima.

„Istovremeno, izabran je i najpovoljniji ponuđač za nabavku ormarića za osnovne škole kako bismo olakšali đačke torbe našim školarcima. Radimo i na nabavci polica na kojima će se, prije nastave, odlagati mobilni telefoni učenika. Sve ovo radimo, jer znamo da je obrazovanje najveća investicija u budućnost naše djece i našeg grada“, istakao je Stanivuković.

Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Borivoje Goluboić kaže kako je veliko pitanje koliko će uvođenje uniformi biti korisno za učenike. Inicijativa grada je, kazao je on, stigla u Ministarstvo, ali ima dosta nelogičnosti jer, nije urađena jasna analiza. Golubović je napomenuo da mora biti utvrđen stav šire zajednice i stručne javnosti, te donesen jasan zaključak.

Pravnici upozoravaju da osnovne škole u Republici Srpskoj nisu ustanove kojima neposredno upravlja gradonačelnik. Nadležnosti nad obrazovanjem pripadaju prvenstveno Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske, školskim odborima i samim školama u okviru zakonskih ovlašćenja.

Pravnici s kojima smo razgovarali kažu da bi zbog toga bilo sporno kada bi gradonačelnik jednostranom odlukom nametnuo obavezu svim školama da uvedu uniforme bez saglasnosti nadležnih obrazovnih organa. Međutim, ako Grad samo finansira uniforme, a škole i roditelji dobrovoljno prihvate projekat, takav model je mnogo teže pravno osporiti.

Pravni spor bi lako mogao nastati ako bi uniforme predstavljale finansijski teret za roditelje, ako bi pojedini učenici bili diskriminisani, ako bi pravila bila nerazumna ili nesrazmjerna i ako ne bi postojala mogućnost uvažavanja zdravstvenih, vjerskih ili drugih opravdanih razloga. Sama ideja školskih uniformi, kažu pravnici s kojima smo razgovarali, nije suprotna zakonima BiH ni Republike Srpske. Međutim, zakonitost zavisi od procedure i nadležnosti. Grad Banja Luka može finansirati i predlagati takav projekat, ali bi eventualno obavezno uvođenje uniformi moralo biti sprovedeno kroz odluke nadležnih školskih i obrazovnih organa, uz poštovanje prava učenika i roditelja.

Dragana Popović iz Banje Luke, majka jednog osnovca i jednog srednjoškolca, kaže da joj se ideja o školskim uniformama ne dopada. Ona smatra da je to samo dio Stanivukovićeve „politike fasade“. Umjesto da budu riješena goruća pitanja u prosvjeti, u prvi plan se gura ono što je najmanje važno, a to su školske uniforme.

„Učenici su sve nepismeniji, kriterijumi su sve niži, nastavnici i profesori traže minimum za odličan uspjeh, a mi se bavimo školskim uniformama. Prosvjeta se raspada, a uniforme postaju najvažnije pitanje. I zašto bi učenici uopšte nosili uniforme? Na osnovu čega bi bili obavezni da to rade? I da li bi bili kažnjeni ako ne bi pristali da nose uniforme“, pita Popovićeva.

Školske unifiorme nisu jedina Stanivukovićeva ideja koja je podijelila javnost. Druga je služenje civilnog roka za mlade od 18 do 25 godina, a upravo bi taj starosni okvir mogao da predstavlja zakonski kamen o koji bi Stanivuković lako mogao da zapne.

Banjaluka tokom ove godine planira organizovati civilni rok za šta je raspisan javni poziv, a prema riječima Draška Stanivukovića, u realizaciji ove ideje su sami, jer im Vlada Republike Srpske nije dala podršku. Zakon o zaštiti i spasavanju jasno propisuje da su građani od 18 do 60 godina dužni da učestvuju u zaštiti i spasavanju.

„Nameće se pitanje ko je gradonačelnik da ograniči prijavu na 25 godina kršeći zakon? Po čemu je neki gradski nabildani mladić do 25 godina prihvatljiv za gradonačelnika, a momak sa sela sa Manjače koji je ostao na ognjištu da čuva ovce i ima 26 godina nije? Zakon je jasan: građani su dužni da učestvuju. Nigdje ne piše da mogu. Gradonačelnik je ponovo sam odlučio mimo zakona“, kaže Mladen Dragičević, otac jednog dvadesetogodišnjaka.

Vlada Republike Srpske nije dala podršku Gradu za ovu inicijativu. Javni poziv za popunu jedinica opšte namjene i povjereničke službe sistema zaštite i spasavanja Grada Banjaluka nedavno je zvanično raspisan. Pravo učešća imaju sva lica, bez obzira na pol, koja imaju od 18 do 25 godina, koja imaju prebivalište na području Banje Luke i koja posjeduju opštu zdravstvenu sposobnost.

Civilni rok dobio je javni poziv prije nego što je dobio podršku odbornika. Projekat koji će biti finansiran iz gradskog budžeta već ima definisane rokove, uslove i plan obuke, iako ga Skupština nije podržala. Predsjednik Skupštine Grada Ljubo Ninković kaže kako u konkursu nije navedeno ni ko ga formalno raspisuje.

„Dostavili su to Skupštini, ali smatrajući da to nije nikakav civilni rok, već drugarski kamp, donijeli smo odluku da ne podržimo takvu vrstu druženja na Manjači ili gdje god je gradonačelnik to zamislio. Nakon toga smo vidjeli da gradonačelnik samostalno, bez skupštinske odluke, ulazi u takvu avanturu“, rekao je Ninković.

Iz SNSD-a podsjećaju da su pred gradom i dalje neriješeni brojni komunalni i infrastrukturni problemi. Prioriteti bi, smatraju, trebalo da budu drugačije postavljeni.

„Imamo puno nagomilanih problema koji su u nadležnosti Grada: gužve u saobraćaju, rupe na putevima, nedostatak kapaciteta u vrtićima, smeće, nelegalna gradnja… Ima dosta problema koji moraju biti prioritet u odnosu na ovo“, rekao je predsjednik Gradskog odbora SNSD-a u Banjoj Luci Goran Maričić.

Goran Dakić

The post Stanivukovićev šav preslab, civilni rok bez podrške first appeared on Gerila.info.