Čistoća je tražila poskupljenje od 40,5 odsto ali je “pronađen kompromis” na 29,5 odsto. Za su glasali i odbornici okupljeni oko SNSD-a ali i odbornici koje kontroliše Draško Stanivuković. Inače procenat povećanja od 29,5 odsto predložio je gradonačelnik.

Iz Čistoće su rekli kako su oni poskupljenje svojih usluga tražili još ranije a da najnovije poskupljenje neće mnogo uticati na budžete građana jer se radi o poskupljenju od 3 do 4 marke po domaćinstvu.

Zanimljivo je da odbornici PDP-a odnosno Pokreta Sigurna Srpska i SNSD-a sve češće glasaju jednako u lokalnom parlamentu. Toliko često da Mandić navodi kako se radi o novoj skupštinskoj većini. PSS i SNSD isto su u nekoliko navrata glasali kako bi odobrili izmjene više regulacionih planova u gradu a bez Urbanističkog plana.

“Grad je dužan 4 miliona KM Čistoći, a prema izjavama koje smo imali prilike čuti, ali je Čistoći izgleda bilo lakše da se poveća cijena odvoza smeća građanima, nego da se naplate od Grada. I to sve uz zajedničku podršku odbornika PDP-a i skupštinske većine. A izgleda da se u zadnje vrijeme lako postiže dogovor između njih kada treba da podrže povećanje cijena komunalnih usluga (voda, smeće) ili izmjene regulacionih planova, od kojih građani nemaju nikakvu korist. Kao i uvijek, svađe se dešavaju oko stvari koje su bitne za građane, dok se oko stvari koji se odnose na interese krupnog kapitala dogovore bez problema. Tad se ignorišu zahtjevi građana, poput onih koje smo imali za gotovo sve regulacione planove. Što se tiče poskupljenja generalno, prosto je postalo neizdrživo da kad god se neko preduzeće nađe u finansijskom problemu, ono traži ili povećanje cijena usluga ili kredit. A sve se to lomi preko leđa građana. Građani su, izgleda, bitni samo kad se od njih traži glas, ali ne i kako žive između dva izborna ciklusa“, rekla je, za Geria info, odbornica Narodnog Fronta Dijana Ješić.

Poskupljenje odvoza smeća drugo je poskupljenje komunalnih usluga u Banjaluci ove godine. Početkom godine poskupila je voda u gradu.

Gerila info

The post Odvoz smeća u Banjaluci skuplji za 29,5 odsto! Za glasali PSS i SNSD! first appeared on Gerila.info.

To se, ipak, neće desiti, jer je Vrhovni sud Republike Srpske poništio prethodnu sudsku odluku, a postupak će biti vraćen na početak.

Ipak, afera sa zemljištem u Ramićima nije „od juče“ i gotovo je nemoguće pratiti šta se sve dešavalo u ratu između krupnog kapitala, gradskih vlasti i javnih preduzeća.

Ovaj problem ima „duboku“ istoriju koje se danas malo ko i sjeća i u koji su uključeni svi SNSD-ovi gradoonačelnici.

Naime, i u ranijim godinama, od 1974. godine, zemljište u Ramićima korišćeno je za odlaganje komunalnog otpada koji je sakupljala OOUR „ČISTOĆA“ kao jedno od preduzeća Grada Banja Luka.

Privatizacija ovog preduzeća izvršena je 31. decembra 1999. godine. Imovina OOUR „Čistoće“ tada je uknjižena na OOUR „Čistoća“ na sljedeći način: za pravo svojine – kao društvena svojina i za pravo korišćenja. Drugim riječima, imovina nije uknjižena za pravo na privatno vlasništvo.

Rješenjem Skupštine Grada Banja Luka 25-475-777/02 od 16. decembra 2002. godine, donesenim na osnovu tada važećeg Zakona o građevinskom zemljištu, predmetno zemljište je preuzeto od ranijih vlasnika, odnosno od OOUR „Čistoća“ zbog izgradnje Regionalne deponije čvrstog otpada u Ramićima.

Zemljišno-knjižno pravo korišćenja preneseno je na pravo raspolaganja Gradu Banja Luka kao društvena svojina i pravo raspolaganja.

Tada je odlučeno da raniji korisnik nema pravo na nadoknadu za zemljište, a da ima pravo na nadoknadu za izgrađene objekte niskogradnje. O tome je 2004. godine donesen i Zaključak o dozvoli izvršenja Rješenja, pri čemu je utvrđeno da je Rješenje postalo izvršno, pa je Skupština Grada 1. februara 2005. godine zemljište u Ramićima dodijelila Javnom preduzeću „Dep-ot“, što je u zemljišnim knjigama i uknjiženo kao „pravo korišćenja radi građenja i pravo posjeda na nekretninu u korist JP Dep-ot“.

„Čistoća“ tada nije uložila nikakvu primjedbu, ni prigovor, ni žalbu, niti je bilo ikakvog osporavanja, osim što je parničnim postupkom „Čistoća“ tražila novčanu nadoknadu.

Nadalje su fazno izvođeni radovi i dobijane sve potrebne dozvole za sve faze gradnje i poslovanja na Deponiji. Sve ove aktivnosti su urađene za vrijeme gradonačelnika Dragoljuba Davidovića.

U oktobru 2012. godine gradonačelnik Banje Luke postaje Slobodan Gavranović i po preuzimanju mandata, 26. juna 2013. godine, Skupština akcionara „Tržnice“ donosi odluku o prodaji akcija i vlasnik „Tržnice“ postaje Mladen Milanović Kaja.

Upravo ovo preuzimanje Tržnice bio je osnov za skoro preuzimanje „Čistoće“.

Na kraju Gavranovićevog mandata Kaja je kupio većinu akcija „Čistoće“ i na taj način je postao većinski vlasnik ovog javnog preduzeća. Grad je izgubio većinsko vlasništvo i nad „Čistoćom“.

Prije nego što je Kaja kupio ovo preduzeće, Grad je u vlasničkoj strukturi imao 30 odsto. Većinsko vlasništvo je Kaji omogućilo da donosi odluke mimo Grada Banja Luka, pa je to iskorišćeno i 2014. godine, takođe za vrijeme Gavranovićevog mandata, kada je „Čistoća“ uputila zahtjev Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove za upis prava na vlasništvo nad zemljom na kojoj posluje „Dep-ot“.

Zemlju je „Dep-otu“ dodijelio Grad. Većinski vlasnik zemljišta bio je Grad Banja Luka (62% vlasništva), a sedam drugih opština dijelilo je preostalo vlasništvo.

Kajino preuzimanje i „Tržnice“ i „Čistoće“ bilo je bez presedana, jer je traženo na osnovu člana 8. Izmjene i dopune Zakona o privatizaciji koja je stupila na snagu 2009. godine, dok se predmetna privatizacija desila 1999. godine, odnosno deset godina prije donošenja zakonskih izmjena.

Drugi osnov po kome je traženo ovo uzimanje vlasništva je Zakon iz 1993. godine koji je donesen u ratu i po kome su sva preduzeća iz društvene svojine prešla u državnu svojinu – Republike Srpske, pa je u spisu ovog predmeta pravo na raspolaganje imovinom svih preduzeća dobila Republika Srpska kao država, a ne lokalna zajednica.

Ovaj Zakon se, smatraju pravnici, nije odnosio na privatizaciju, nego na ratni pokušaj sprečavanja rasipanja imovine preduzeća i to je vjerovatno svjesno pogrešno tumačenje zakona zbog očiglednog pogodovanja.

Ni 1999. godine, ni 2014. godine nije se moglo tumačiti da je Republika Srpska – država. Takođe, nije tačno da je pravo raspolaganja imovinom dobila samo „država“, a ne i lokalna zajednica.

Grad je propustio da uloži žalbu na Rješenje RUGIP-a kojim se osporava ono što je Skupština Grada uradila 2002. i 2005. godine. Ovaj propust bio je osnova da u kasnijim sudskim postupcima Grad nije imao pravo da se uključuje na ozbiljan način tužbama.

Interesantno je to da su sudovi osporili ovo pravo Gradu zbog ovog razloga, a da su Kaji dali pravo da osnov za obaranje konačnog, izvršnog i pravosnažnog Rješenja bude propis koji je donesen deset godina nakon privatizacije.

RUGIP 2018. godine poništava Rješenje kojim je utvrđeno pravo svojine u korist „Dep-ot“ na štao se Grad nije žalio. Grad je neulaganjem žalbe u upravnom postupku izgubio pravo stranke u kasnijim sudskim postupcima. Ovo se desilo za vrijeme gradonačelnika Igora Radojičića. U međuvremenu je bilo više sudskih postupaka.

Sud je presudom iz jula prošle godine obavezao „Dep-ot“ da „Čistoći“ preda u posjed više od 295 dunuma zemljišta u Ramićima na kojem se nalazi Regionalna deponija. Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove 6. avgusta 2020. godine donijela je Rješenje kojim je ustanovila da je „Čistoća“ kupovinom državnog kapitala stekla pravo vlasništva na 69 parcela, te da će se nakon pravosnažnosti tog Rješenja izvršiti uknjižba prava svojine u korist „Čistoće“, na što se Grad Banja Luka, opet nije žalio.

„Depot“ je inače ovo zemljište dobio na trajno korištenje od Skupštine grada Banjaluka još 2002. godine nakon čega je uplatio gradu 2,7 miliona KM za upravljanje otpadom. „Depot“ je u tom iznosu tužio grad Banjaluku, a „Čistoću“ za čak 34 miliona maraka jer su, kako tvrde, toliko uložili u objekte na spornim parcelama.

„Bez obzira na sve ove činjenice 6. avgusta 2020. godine je pravosnažnim rješenjem RUGIP-a usvojen zahtjev ‘Čistoće’ koja je uknjižena kao vlasnik ovog zemljišta.  Ovu odluku su potvrdili i Okružni i Vrhovni sud Republike Srpske. Ova odluka je zasnovana na izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji koji je stupio na snagu u avgustu 2009. godine, odnosno deset godina nakon privatizacije na kojoj je zasnovano ovo otimanje zemljišta“, objašnjava naš sagovornik.

Grad je propustio da se žali na prvostepeno rješenje zbog čega je izgubio pravo na tužbu, pa se s razlogom postavlja pitanje da li je tadašnji gradonačelnik Banje Luke Igor Radojičić namjerno pogodovao Milanoviću, baš kao što je njegov prethodnik Slobodan Gavranović učinio sve da ne spriječi gubljenje i „Tržnice“ i „Čistoće“.

Da bi cijela afera – koja je zamršena poput ribarskog silka – mogla lakše da se prati slijedi hronologija dešavanja:

1) Rješenjem Skupštine Grada 25-475-777/02 Grad Banja Luka je iz posjeda „Čistoće“ preuzeo zemljište zbog izgradnje Regionalne sanitarne deponije čvrstog otpada.

2) Rješenjem Skupštine Grada 10-475-539/04 isto zemljište je dodijeljeno „Dep-otu“ koji je na ime naknade za zemljište platio 2.662.209 KM.

3) U narednim godinama „Dep-ot“ je po fazama koristio ovo zemljište za izgradnju Regionalne deponije i u tu svrhu uloženo je više od 22 miliona maraka.

4) Sa druge strane, „Čistoća“ je ovakvu odluku prihvatila, ali nije bila saglasna s tim da ne dobije određenu naknadu za ovo zemljište te je pokrenula postupak utvrđivanja predmetne naknade pred nadležnim sudovima u vanparničnom postupku.

5) „Čistoća“ 2014. godine podnosi zahtjev RUGIP-u za utvrđivanje prava vlasništva na ovom zemljištu, u skladu sa Zakonom o privatizaciji.

6) Paralelno s ovim zahtjevom „Dep-ot“ je uživao stečeno pravo, gradio i upisao se kao nosilac prava svojine 2016. godine.

7) Iako nije bio u postupku, „Dep-ot“ je naredne godine, na osnovu presude Okružnog suda Banja Luka, usključen u pravni proces. Sud je naznačio da odluka o pitanju prava svojine zavisi i od pitanja zakonitosti raspolaganja Grada ovim zemljištem. Utvrđeno je i da „Dep-ot“ polaže pravo na ovu nekretninu imajući u vidu odluke Skupštine Grada i izdatu građevinsku dozvolu.

8) Pravosnažnim rješenjem koje je doneseno 6. avgusta 2020. godine RUGIP usvaja zahtjev „Čistoće“ i priznaje pravo svojine ovom preduzeću. Navedena odluka je potvrđena drugostepenom odlukom RUGIP-a, odlukom Okružnog suda u Banjoj Luci u upravnom sporu i odlukom Vrhovnog suda koji je postupao po vanrednom pravnom sredstvu. U procesu je učestvovao i Grad koji je i raspolagao zemljištem, ali nije uložio žalbu na prvobitnu sudsku presudu, a samim tim je izgubio i pravo da pokrene upravni spor. Gradska vlast je na taj način prepustila zemljište u Ramićića Kaji i „Čistoći“. Grad je naknadno podnio tužbu u upravnom sporu, ali to je bilo već kasno, jer ne postoji stranačka legitimacija za pokretanje upravnog spora za nekoga ko nije podnio žalbu u upravnom postupku.

9) „Čistoća“ je u septembru 2022. godine Okružnom privrednom sudu u Banjoj Luci podnijela tužbu zbog prinudne predaje u posjed zemljišta u Ramićima.

10) Pripremno ročište je održano 22. decembra 2022. godine. „Dep-ot“ je podnio protivtužbu sa zahtjevom da se utvrdi pravo svojine i to na osnovu instituta prava građenja na tuđem zemljištu. U ovom postupku „Dep-ot“ je dokazao da je postupao po pravosnažnoj odluci Skupštine Grada, da je isplatio naknadu za zemljište u Ramićima, da je gradio uz važeću i zakonitu građevinsku dozvolu. Na osnovu toga utvrđeno je da „Dep-ot“ može da stekne pravo nad izgrađenim objektima na zemljištu.

11) Pravobranilaštvo Republike Srpske 15. februara 2023. godine dostavlja izvještaj u ovom predmetu i traži da postupak bude uključen u svojstvu umještača (neko ko ima pravni interes da se pridružit u arbitražnom postupku).

12) Postupajući sud u februaru 2023. godine dozvoljava Gradu da učestvuje u postupku i Grad dostavlja odgovor na tužbu.

13) Tužilac u junu proširuje tužbu i pored predaje u posjed traži naknadu štete i naknadu za upotrebu tuđe stvari. Na narednom ročištu, koje je održano 28. jula, sud nalaže ekonomsko, građevinsko i geodetsko vještačenje.

14) Glavna rasprava održana je u junu prošle godine. Vještaci su utvrdili da je „Dep-od“ na zemljištu u Ramićima gradio zakonito i uz ulaganje, da su svi objekti stalnog karaktera, a na koncu je procijenjena i tržišna vrijednost tih objekata (34 miliona maraka).

15) Sud je usvojio tužbeni zahtjev „Čistoće“ i odbio protivtužbeni zahtjev za utvrđivanje prava svojine u korist „Dep-ota“. Grad se i u upravnom i u parničnom postupku držao pasivno, paušalno osporavajući iznesene činjenice, bez aktivnih radnji koje bi eventualno dovele do rješenja sporne pravne stvari.

16) Presudom Višeg privrednom suda u Banjoj Luci potvrđena je odluka u dijelu kojim se usvaja zahtjev za predaju u posjed i kojim se odbija protivtužbeni zahtjev kojim se traži utvrđivanje prava svojine. Djelimično je usvojen i tužbeni zahtjev tužioca i dosuđena mu je naknada štete u iznosu od 1,5 miliona maraka. Protiv ove odluke podnesena je revizija Vrhovnom sudu Republike Srpske 5. februara ove godine.

17) „Dep-ot“ je pred Okružnim privrednim sudom tužio Grad za povrat uplaćenog iznosa za zemljište u Ramićima (2,7 miliona KM) i protiv „Čistoće“ zbog isplate tržišne vrijednosti izgrađenih objekata (34,2 miliona maraka).

U sudskim spisima su dokazi i da je u ovoj priči bivši gradonačelnik Banjeluke, Dragoljub Davidović zaslužio svaku pohvalu, jer je u duhu najboljeg domaćina Grada, zemljište koje je i pripadalo Gradu, a na „Čistoću“ 1999. uknjiženo, vratio Gradu, a kasnije ga putem Skupštine Grada, predao Depotu, kao novoformiranom gradskom preduzeću, za ozbiljno bavljenje otpadom sa teritorije 8 opština.

„S pravom se sumnja se da su se ovi gubici gradskih preduzeća desili pogodovanjem u korist Kaje i onih koji stoje iza njega, od strane gradskih čelnika, Tužilaštva, Pravobranilaštva, RUGIP-a, a što je na ogromnu štetu Grada i građana i na taj način predstavlja krivično djelo“, kaže naš sagovornik.

Na jučerašnjoj posebnoj sjednici Skupštine Grada Banja Luka, direktor „Dep-ota“ Ratko Jokić pozvao se na javni interes i javnu odgovornost tvrdeći da je „Depot“ čuvar okoline i da spasava Banju Luku i okolne lokalne zajednice od ekološke katastrofe i epidemije.

„Nećemo dozvoliti da se imovina javnog preduzeća uništi ili preda drugome mimo zakona. Ovo je problem koji traje decenijama ali sada mora da se riješi. Moramo postaviti pitanje ko je nezakonito donosio odluke o privatizaciji zemljišta i ko je dozvolio da „Depot“ dođe u ovakvu situaciju“, rekao je Jokić.

Direktor „Čistoće“ Aleksandar Bajić podsjetio je da je „Čistoća“ do 1974. gazdovala deponijom, a da se danas upravljanje deponijom, kako je rekao, predstavlja kao „naučna fantastika“.

Bajić je utvrdio da je „grad nezakonito izuzeo zemljište i dao ga Depotu“. Rješenje koje nudi je privatno – javno partnerstvo.

„Želimo da preuzmemo i opremu i odgovarajući broj radnika i još prije nekoliko mjeseci smo dali takvu ponudu. Imali smo i niz drugih prijedloga, „Depot“ ih je odbio. Predstavnici ‘Čistoće’ riješeni su da sutra uđu u posjed svoje imovine, ali i spremni su da se sve riješi mirnim putem. Ne želimo ekološku katastrofu“, kazao je Bajić.

Na vanrednoj Sjednici Skupštine Grada odlučeno je da se uputi zahtjev Vladi Srpske za eksproprijaciju zemljišta, što će predstavljati dodatne ogromne troškove. Sa druge strane, sadašnja gradska vlast je pet godina čekala i nije ništa preduzimala da spriječi ovu katastrofu. Dočekala je jedino da kupovina „otetog“ zemljišta bude štit od „ekološke katastrofe“.

„Mnogo bolje rješenje bi bilo da je Grad kupio zemljište od drugih građana i da je organizovano upravljanje otpadom na drugoj lokaciji. Stara deponija svakako ima skoro popunjen kapacitet. Ali je pitanje šta je tu dogovoreno iza kulisa“, kaže naš sagovornik i dodaje da sadašnje rukovodstvo Grada nije pokrenulo ni krivične postupke protiv odgovornih.

Umjesto toga osnovan je novi politički pokret.

G. Dakić

The post GERILA istražuje: Kako je Banja Luka izgubila „Tržnicu“, „Čistoću“ i deponiju? first appeared on Gerila.info.

1.

DEPOT, banjalučko javno preduzeće koje upravlja deponijom u Ramićima od srijede prestaje da prima otpad. Rezultat je to presude Okružnog privrednog suda u Banjaluci kojom je vlasništvo nad parcelom na kojoj se nalazi deponija u Ramićima pripalo privatnom preduzeću Čistoća. Čistoća je inače u vlasništvu Mladena Milanovića Kaje. Iz Depota su obavijestili javnost da od srijede neće biti u stanju da paralelno vrše demontažu svojih objekata na spornoj parceli i da primaju otpad koji se dovozi na deponiju. Gdje će biti odvoženo smeće iz Banjaluke u narednim danima nije poznato.

2.

Banjalučka Toplana danima ne grije iako su temperature, naročito jutarnje i večernje, izrazito niske za ovo doba godine. Iz Toplane su obavijestili javnost da pripremaju sistem (danas je u nekim dijelovima grada pušteno grijanje) a u banjalučkoj gradskoj upravi i skupštini niko se zbog hladnih radijatora nije previše uznemirio. Makar ne javno. Da je kojim slučajem na vlasti gradonačelnik SNSD-a ne treba sumnjati u svakodnevne performanse aktuelnog gradonačelnika ispred Toplane. Danas niko ne protestuje a gradonačelnik obilazi manastire i drži javne govore prikladnije liturgijama nego konferencijama za medije jednog gradonačelnika najvećeg grada, zvanično, sekularne Republike. Da se čovjek prekrsti i lijevom i desnom. Ali dobro, Draško je na vlast dolazio glasovima jednih a na vlasti želi da ostane glasovima drugih. Isto kao Mile prije dvadeset godina.

3.

Zima dolazi.

Političarima populistima najviše je stalo ko će biti “Kralj na Sjeveru”. Neka je mala kao naprstak ali nek je kruna. Neka je država opustošena ali nek se njome vlada. I u opustošenim krajevima vladari ne žive loše.

Zima dolazi a ljeto prođe bez treninga na jedinom olimpijskom bazenu. U dvadeset prvom vijeku banjalučka djeca plivači mjesecima treniraju na suvom. Mjesecima je zaustavljen razvoj mladih plivača, potencijalno su ugrožene nečije buduće karijere, nečija budućnost. Jer oni koji moraju nisu sposobni da nađu rješenje.

Bazen ne radi. Nema plivanja. Biće plivanja u govnima. Ako. Sve dok seremo znači da imamo šta jesti. Što znači da nije loše. Barem se ne puca.

4.

Prije dva dana sreo sam Slobodana Gavranovića bivšeg gradonačelnika Banjaluke. Uljudno smo se pozdravili i pitali za zdravlje. Za vrijeme njegovog vođenja grada napisao sam stotinu tekstova i napravio isto toliko priloga o tome kako stvari ne valjaju i ne funkcionišu. Uglavnom s razlogom. Sada bih da mogu sam sebi, desetak godina mlađem, pukao takvu šamarčinu.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Banjalučka muka first appeared on Gerila.info.

Komunalno preduzeće Čistoća Banjaluka prestalo je sa održavanjem javne higijene u gradu. To su danas potvrdili direktor tog preduzeća Aleksandar Bajić i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković. To je rezultat neusvajanja budžeta grada do 31. marta.

Čistoća nastavlja da odvozi smeće iz domaćinstava jer ugovor koji to preduzeće ima sa građanima nema veze sa ugovorom koji to preduzeće ima sa gradom. Draško Stanivuković je pojasnio da nije moguće plaćati usluge Čistoći jer grad nema budžet a da bi eventualni dogovor sa Čistoćom da grad kasnije plati usluge onemogućen jer nije poznato koliki će biti budžet s obzirom da skupštinska većina predlaže amandmane kojima se skida novac sa određenih stavki.

Direktorica Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Vesna Banjac rekla je da postoji realna mogućnost da državni vrtići već od srijede zatvore vrata za oko 2500 djece koja u Banjaluci koriste usluge državnih vrtića. Razlog je taj što neće biti moguće kupovati namirnice za djecu a upitna je i isplata plata zapsolenima.

Gradonačelnik Banjaluke je rekao da vatrogasna služba u Banjaluci ima zaliha goriva do 20. aprila a da postoji i problem u najavi sa funkcionisnajem gradskog prevoza.

Skupštinska većina je 31. marta na glasanju o budžetu grada za ovu godinu bila suzdržana i budžet tako nije dobio potrebnu većinu. Draško Stanivuković je potvrdio da je dobio poziv za sastanak sa predstavnicima skupštinske većine koju predvodi SNSD. Rekao je, međutim, da je on poslao poziv za sastanak Miloradu Dodiku i članovima Izvršnog komiteta SNSD-a jer, smatra, oni a naročito Dodik odlučuju u ime odbornika SNSD-a.

Milorad Dodik je danas rekao da Stanivuković pokušava da lažno prikaže da Banjaluka ne funkcioniše a podsjeća da Stanivuković nije glasao za budžet RS u NSRS.

GERILA info

The post Banjaluka bez budžeta. Smeće po parkovima i šetalištima. first appeared on Gerila.info.

Piše: O. Tešić (eTrafika.net)

Preciznije, Grad Banjaluka je u posljednje dvije godine iz budžeta izdvojio 405.000 KM za kupovinu kontejnera i kanti za odlaganje otpada. U sklopljenim ugovorima o nabavci, koji se nalaze u posjedu eTrafike, između ostalog navodi se i to, da će kontejneri i kante za odlaganje otpada, koje je gradska uprava kupovala od firme “Procesna oprema inženjering” d.o.o. Laktaši, biti isporučeni preduzeću “Čistoća” a. d. Banjaluka.

U ovoj kupovini, vjerovatno, ne bi bilo ništa čudno da se “Čistoća”, preduzeće čija je osnovna djelatnost održavanje i čišćenje grada, ne nalazi u privatnom vlasništvu kontroverznog biznismena, Mladena Milanovića Kaje, koji inače važi za bliskog prijatelja čelnih ljudi SNSD-a i najviših funkcionera te partije na republičkom i državnom nivou.

Naime, krajem septembra 2016. godine, u medijima je objavljeno da je banjalučka “Tržnica”, jedno od brojnih preduzeća koje se nalazi u Kajinom vlasništvu, postala većinski vlasnik Komunalnog preduzeća “Čistoća”.

Kako je tada navedeno, Tržnica“ je za 1,67 miliona KM kupila 24,8 odsto akcija “Čistoće” od investicionih fondova, što joj je bilo dovoljno da poveća svoj vlasnički udio u tom preduzeću na 51,02 odsto, a većinsko vlasništvo omogućilo je Milanoviću da i formalno preuzme upravljanje „Čistoćom“.

Prije navedene kupovine, Grad Banjaluka je bio najveći akcionar “Čistoće” sa udjelom od 30 odsto, zatim “Tržnica“ sa 26,1 odsto, a značajne udjele imali su i VB fond sa 17,9 odsto, Zepter fond sa 10,1 odsto, ZIF Aktiva Invest fond sa 6,2 odsto, te Fond za restituciju Republike Srpske sa udjelom od pet odsto akcija.

Iako se “Čistoća”, dakle, već četiri godine nalazi u većinskom vlasništvu Mladena Milanovića Kaje, to nije spriječilo odlazeću vladajuću garnituru u gradskoj upravi, da mu iz budžeta Banjaluke plaća nabavku osnovnih sredstava za rad.

Tako je, na primjer, u Obavještenju o dodjeli ugovora za nabavku kontejnera i kanti za odlaganje otpada, koji je Grad Banjaluka 17. jula ove godine sklopio sa “Procesnom opremom inženjering” d.o.o. Laktaši, cijena kupoprodajnog ugovora iznosila 281.675,75 KM (Dokument – Ugovor 281.675 KM).

Mjesto isporuke kupljene robe, kako je precizno navedeno u ugovoru, bio je krug preduzeća “Čistoća” u Banjaluci.

U ugovoru od 23. juna, vrijednom 8.780 KM, Grad Banjaluka sa istom firmom iz Laktaša sklapa skoro identičan “dil”, a mjesto isporuke kontejnera i kanti takođe je isto – krug “Čistoće”.

Identičan obrazac prisutan je i prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora iz 14. februara ove godine, čija je vrijednost 29.800 KM, kao i ugovora sklopljenog 6. decembra prošle godine, vrijednog 8.680 KM.

U krug “Čistoće”, isporučeni su i kontejneri i kante za odlaganje otpada, koje je Grad Banjaluka 31. decembra 2018. godine kupio za 76.810 KM.

Kad se sve zbroji, to znači da je iz gradske kase, odnosno novcem poreskih obveznika iz najvećeg grada Srpske, za potrebe preduzeća u većinskom vlasništvu Kaje u protekle dvije godine “iskeširano” tačno 405.745,75 KM.

Odbornik Narodnog pokreta “Banjaluka zove” u Skupštini grada, Saša Lazić, za eTrafiku kaže da je navedena kupovina sredstava za rad “Čistoći”, novcem iz gradskog budžeta još jedan dokaz u prilog tome, da je potrebno što prije da se izvrši revizija poslovanja svih preduzeća koja posluju u nadležnosti grada.

“Više puta pominjao sam potencijalno neravnopravan odnos Grada kao partnera takvim preduzećima usljed manjeg udjela u vlasničkoj strukturi, kao što je slučaj i sa ‘Eko toplanama’. Isto važi i za ‘Čistoću’. Neophodno je steći uvid u sve segmente poslovanja i samog ulaganja oba partnera, Grada i većinskog vlasnika, da bi mogli suditi o ovim investicijama Gradske uprave”, kaže Lazić za naš portal.

On dodaje i to, da bi zbog provjere postupaka Gradske uprave, odnosno, načina korištenja njihovih ovlaštenja bilo neophodno, kako kaže, ukrstiti sve podatke o ulaganju u infrastrukturu “Čistoće”, kao i svih drugih preduzeća koja posluju po sličnom principu.

O razlozima zbog kojih je Gradska uprava kupovala kontejnere i kante za odlaganje otpada firmi koja se nalazi u većinskom vlasništvu privatnog lica, odgovor smo tražili od nadležnih u Odjeljenju za komunalne poslove Grada Banjaluka.

U odgovoru koji smo dobili pisanim putem, iz tog Odjeljenja Gradske uprave, tvrde nam da je nabavka kontejnera i kanti za odlaganje otpada sprovedena u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, kao i ostalim zakonskim i podzakonskim aktima.

“U skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima i u skladu sa Odlukom o komunalnom redu, obaveza Grada Banjaluka je da nabavlja posude za odlaganje otpada, tj. kontejnere. Grad Banjaluka se prijavio na javni poziv Fonda za zaštitu životne sredine za sufinansiranje projekata i na istom prošao, čime su obezbijeđena dodatna sredstva za nabavku kontejnera za odlaganje otpada. Nakon završenog procesa nabavke kontejnera, isti su isporučeni u krug preduzeća ‘Čistoća’, koja kao vršilac komunalne usluge u gradu, postavlja kontejnere na lokacijama određenim od strane Odjeljenja za komunalne poslove”, navodi se u odgovoru.

S druge strane, novoizabrani gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, za eTrafiku kaže, da će nova vlast u gradu morati na odgovoran i stručan način, da se pozabavi načinom na koji su pojedina gradska preduzeća, koja su danas u većinskom privatnom vlasništvu, finansijski pomagana od strane Grada.

“Slažem se s tim da preduzeća kao što su ‘Čistoća’ ili ‘Eko toplane’ budu pomagana od strane grada, budući da se radi o firmama koje imaju ogroman značaj za normalno funkcionisanje Banjaluke. Međutim, kao gradonačelnik zalagaću se za to da ulaganja u ta preduzeća, kao i dobit koja se u njima stiče budu raspoređeni tačno po procentu udjela u njihovoj vlasničkoj strukturi. Onoliko kolika je vlasnička struktura Grada u ‘Čistoći’, toliko mogu da iznose gradska ulaganja u to preduzeće, odnosno uzimanje dobiti. To je osnovna stvar i jedino na taj način će biti spriječene malverzacije i razne zloupotrebe, kojima je dosadašnja vlast bila sklona”, kaže Stanivuković za naš portal.

Podsjećamo, većinski vlasnik banjalučke “Čistoće”, Mladen Milanović Kaja, po mnogim procijenama trenutno je najbogatiji biznismen blizak vlastima u Republici Srpskoj.

Pored “Čistoće”, Kaja je vlasnik kompanije “MG Mind”, “Mrkonjić puteva”, zatim banjalučke “Tržnice”, kao i nekoliko nekretnina u strogom centru Banjaluke. Njegova kompanija „MG Mind“ kupila je krajem 2018. godine i akcije Nove banke, čime je postala najveći pojedinačni akcionar te banke.

Vrijedi podsjetiti i to, da je prije nekoliko godina Milanović kupio i Komunalno preduzeće iz Ljubljane (KPL), što je tada izazvalo burne polemike u slovenačkoj javnosti.

Između ostalog, slovenački mediji tad su navodili da je Milanović dobar dio svog bogatstva stekao zahvaljujući prisnim vezama sa tadašnjim predsjednikom RS Miloradom Dodikom , te da se zbog sumnje na korupciju, Milanović našao na crnoj listi Svjetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj, kao i Američke banke za razvoj.

Izvor: eTrafika.net

The post Kajinoj firmi više od 400.000 KM budžetskog novca za kupovinu najosnovnijih sredstava za rad first appeared on Gerila.info.