Nagrada je uručena danas u Tuzli, na svečanosti povodom Svjetskog dana slobode medija, u organizaciji Društva novinara BiH. Prepoznat kao projekat koji kroz lične ispovijesti donosi poruke pomirenja, serijal “Ožiljci” govori o ratu na način koji izbjegava senzacionalizam, a umjesto toga donosi tihe, ali moćne priče onih koji su izgubili najviše.

“Ova nagrada je veliko priznanje za rad našeg tima, ali i snažan podsticaj da istrajemo u vrijednostima odgovornog, etičkog i antinacionalističkog novinarstva”, poručili su iz redakcije Gerile.

Pored redakcija Gerile i Hercegovina.info, nagrađeni su i brojni drugi novinari i mediji koji su, prema ocjeni stručnog žirija, svojim radom dali značajan doprinos slobodnom i odgovornom informisanju.

U kategoriji online i printanih medija nagrađena je Branka Mrkić, novinarka magazina Žurnal, za seriju istraživačkih tekstova o femicidu u BiH, kao i za koautorski rad na dokumentarnom filmu “Pomozite, ubiće me!”. Žiri je posebno istakao njen analitički pristup temi, sagledavanje sistemskih uzroka, institucionalne neodgovornosti i društvenih posljedica femicida.

Za nagradu “Novinar godine” u kategoriji istraživačkog novinarstva odabrani su Jelena Jevtić i Mubarek Asani iz Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), za dokumentarni film “Gdje je Sara” – potresnu priču o roditeljima koji, u potrazi za nestalom kćerkom, nailaze na zid institucionalne šutnje.

Nagradu za radijsko novinarstvo dobio je Darko Đerić, novinar BH Radija 1, dok je nagrada za životno djelo pripala Bori Kontiću, jednom od najistaknutijih novinarskih imena u Bosni i Hercegovini.

Specijalna priznanja za zapažen rad dobile su novinarke Anisa Mahmutović i Barbara Pavljašević, kao i portal Hrvatski glasnik.

Iz Društva novinara BiH poručeno je da ove nagrade dolaze u trenutku kada je profesija izložena brojnim pritiscima – od prijetnji, ucjena, pokušaja ušutkivanja, do zakonskih inicijativa koje ograničavaju slobodu mišljenja i medijskog izražavanja.

Gerila

The post Portal Gerila dobitnik prestižne novinarske nagrade povodom Svjetskog dana slobode medija first appeared on Gerila.info.

Ekshumacija ostataka iz dva grobna mjesta i obdukcija posmrtnih ostataka pokazala je da u malim grobovima na gradskom groblju na Pobrđu nisu ostaci djece Aleksandre Blagojević i Miloša Kuprešanina ali ni Nataše Stijak. To je epilog šestogodišnje borbe Aleksandre Blagojević i Miloša Kuprešanina u nastojanjima da saznaju šta se desilo sa njihovom kćerkom, živom rođenom na UKC Republike Srpske, u septembru 2018. godine.

Aleksandra i Miloš su u šest godina prošli pravu agoniju. Gerila info je o njihovoj borbi pisala u nekoliko navrata 2021. godine a slučaj je doživio epilog nakon ekshumacija i dokumentarnog filma CIN BiH nakon kojeg je Tužilaštvo formiralo predmet.

“Povodom informacija objavljenih dana 1.4.2024. godine u dokumentarnom filmu Gdje je Sara na portalu Centra za istraživačko novinarstvo ovo tužilaštvo je formiralo predmet po službenoj dužnosti u vezi sa radnjama obavljenim nakon smrti novorođenčeta Aleksandre Blagojević i Miloša Kuprešanina i novorođenčeta Nataše Stijak, radi provjere iznesenih navoda, prikupljanja svih potrebnih informacija i obavještenja i utvrđivanja svih okolnosti“, odgovorili su za Gerila info iz OJT Banjaluka.

Ovo tužilaštvo je inače, u oktobru 2021. godine, donijelo naredbu o nesprovođenju istrage. Tužilaštvo je tada navelo da ne postoji osnov o počinjenom krivičnom djelu. Roditelji su se tada žalili na takvu odluku ali je žalba odbačena kao neosnovana.

Aleksandra Blagojević za Gerila info kaže da se, naravno, nada da je Sara živa ali je svjesna da borba tek predstoji.

“Negdje sam ja duboko nadala se tome da bi ishod mogao biti ovakav. Nije meni ishod iznenađujući kada uzmemo cijeli tok od početka do kraja. iskreno ja sam se nadala nekom konačnom rješenju iz prostog razloga. Ako je Sara zaista umrla. Druga ekshumacija mi je sa jedne strane bila olakšavajuća okolnost jer sam pomislila da je dijete negdje živo što bi svaki normalan čovjek pomislio. Ali mi i sad ne znamo da li je ona živa ili je umrla. I ako je umrla gdje je tijelo“, rekla je Aleksandra Blagojević za Gerila info.

Iz UKC Republike SRpske su danas medijima poslali saopštenje u kojem navode da u njihovoj nadležnosti nije organizacija ukopa, sahranjivanje i ekshumacije.

Navode da su stekli utisak da je film “Gdje je Sara” tendeciozan u dijelu nadležnosti UKC-a i da ima za cilj potpunu diskreditaciju zdravstvenog sistema Republike Srpske.

“Što se tiče nadležnosti UKC Republike Srpske u ovom slučaju možemo reći da su ispoštovani svi medicinski protokoli u liječenju trudnice i novorođenčeta i zakonska regulativa na osnovu koje  je urađena obdukcija, za šta postoji medicinska dokumentacija koja je na raspolaganju nadležnih institucija. Takođe u našoj arhivi je potvrda o preuzimanju pokojnika od strane  Gradskog groblja Banjaluka“, navode u saopštenju sa UKC Republike Srpske.

Na UKC navode i da javni prostor ne može biti sudnica.

Aleksandra Blagojević kaže, za Gerila info, da ona ne upire prstom u pojedince ali i da je isto tako ne zanima šta o njenim izjavama misli rukovodstvo UKC Republike Srpske. Gerila info je 2021. godine objavila njenu prepisku sa direktorom UKC Republike Srpske koja nije dala nikakve rezultate. Aleksandra je tada a i danas tvrdi da je o smrti djeteta niko nije obavijestio već da je to morao da uradi njen nevjenčani suprug kojem je to javljeno telefonom. U filmu tvrdi i da je jutro kada je Sara navodno umrla imala normalnu vizitu.

Kaže i da se danas nakon svega osjeća zbunjeno ali i ponosno.

Aleksandra Blagojević je kćerku rodila 6. septembra 2018. godine. Nakon poroda joj je rečeno da je sve u redu, da je bilo malih komplikacija koje su otklonjene a ocu bebe je čestitano rođenje djeteta. Da je beba umrla javljeno je Milošu, bebinom ocu, a on je to morao da saopšti majci. Doktor koji je porađao Aleksandru tvrdi, u filmu CIN-a, da je on loše vijesti saopštio majci što ona odlučno negira.

Privatna istraga roditelja je za nekoliko godina, u kojima su prošli kroz agoniju, utvrdila da u grobnim mjestima, za koje se tvrdilo da su sahranjeni posmrtni ostaci dvije bebe, nije nena beba ali ni beba porodilje iz Kostajnice .

Vladimir Kovačević/Gerila info

The post Okružno tužilaštvo Banjaluka ponovo otvorilo istragu povodom nestanka/smrti novorođenčadi na UKC RS (Video) first appeared on Gerila.info.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) u svojoj bazi podataka o prihodima te pokretnoj i nepokretnoj imovini više od 120 zvaničnika i političara vladajućih i opozicionih stranaka u Bosni i Hercegovini ima informacije o njihovom obrazovanju, profesionalnoj i političkoj karijeri te podatke o ušteđevini, kreditima kao i njihovim udjelima u preduzećima, uključujući i dionice.

S vremena na vrijeme objave tekst o imovini nekog političara koji drugi mediji u Bosni i Hercegovini prenesu. Ovaj put su objavili tekst o imovini predsjednika Srpske demokratske stranke Mirka Šarovića. Dobar dio medija u BiH je prenio ovaj tekst, između ostalih i RTRS. To samo po sebi ne bi bilo ništa neobično uzevši u obzir da mediji redovno prenose tekstove jedni od drugih ako su teme zanimljive i ako postoji javni interes za njih.

Međutim, razlika između većine medija koji poštuju principe objektivnosti i nepristrasnosti i RTRS-a koji je sve samo ne objektivan i nepristrasan medij je u tome što RTRS, za razliku od ostalih medija, selektivno objavljuje tekstove kako im se svidi. Drugim riječima, objave kada su u pitanju razotkrivanja imovine opozicionih političara, dok razotkrivanje imovine političara iz vladajućih stranaka iz Republike Srpske, SNSD-a prije svih, naravno, prećute.

Poređenja radi, BN televizija, bez namjere da je glorifikujemo, koja, inače, slovi za opozicioni medij, bar kako je percipira većina javnosti, objavila je tekst o imovini Mirka Šarovića.

U CIN-ovoj bazi, između ostalog, nalaze se podaci o imovini 24 političara iz SNSD-a, 10 iz SDS-a, pet iz PDP-a, četiri iz DNS-a, i po jedan iz NDP-a i Socijalističke partije RS.

Kad god je CIN objavljivao tekstove o imovini političara mediji su ih prenosili. I o imovini opozicionih i o imovini političara na vlasti. Svi osim RTRS-a koji nikada nije objavio tekstove CIN-a o imovini političara iz SNSD-a i ostalih vladajućih stranaka iz Republike Srpske, ali zato su objavili tekst o imovini Mirka Šarovića. Štaviše, ne samo da su ga objavili nego su i razradili temu i sami napravili prilog o imovini Mirka Šarovića. Profesionalno, objektivno i nepristrasno. Naravno, samo da su ranije prenijeli tekstove i o ostalim političarima, prije svih o onima iz vlasti. Bez namjere da branimo ili zastupamo interese Mirka Šarovića, ne možemo a da ne primijetimo da je RTRS ovim potezom samo potvrdio već poznatu tezu da su više nego selektivni, pristrasni i neobjektivni.

Gerila.info

The post Selektivna objektivnost RTRS-a: Imovina “naših” i “vaših” političara first appeared on Gerila.info.

Stojanka Šarović je za CIN rekla da su oni navedene nekretnine stekli od 1997. do 2008. godine, međutim njen suprug ih nije navodio u imovinskim kartonima, iako ih je prema važećim propisima, kao politički izabran predstavnik u državnim organima, bio dužan prijaviti. Čak četiri puta je imao priliku da to uradi, jer je 2002. godine  bio član Predsjedništva BiH, 2012. i 2015. imenovan je za državnog ministra spoljne trgovine i 2018. kao poslanik u Državnom parlamentu.

Navedeni stan na Dedinju je nekretnina koju bračni par Šarović ima u suvlasništvu, a stan na Vračaru, kao kuća i tri zemljišne parcele na Zvezdari uknjižene su  na suprugu.

Stan od 39 kvadrata se nalazi u trospratnoj zgradi, okruženoj zelenilom u mirnom kraju Dedinja i ovaj stan je u vlasništvu supružnika Šarović od 2006. godine, a prezime Šarović stoji na jednoj od pločica na interfonu.

Šarović je u razgovoru sa novinarkom CIN-a pokušao da izbjegne razgovor čak i nakon što mu je novinarka pokazala dokumente o vlasništvu.

„Sa njom nemam ništa, ja ništa“, kratko je odgovorio, dodavši da u Srbiji i Beogradu na svom imenu nema imovine, kao i da ne želi da u ime supruge govori o drugim nekretninama koje su u njenom vlasništvu.

Međutim, Stojanka Šarović je priznala da zajedno imaju stan na Dedinju i da su ga kupili uz pomoć njegovog strica koji je. prema njenim riječima, najvećim dijelom poklon od strica predsjednika SDS-a koji živi u Južnoj Africi. Gospođa Šarović je potvrdila i da posjeduju dva stana u Beogradu a da su kuću sa zemljištem prodali, kao i da su te nekretnine posjedovali od kraja devedesetih godina, ali da se ne sjeća tačnih godina kupovine. Iz srpskog katastra su odbili dostaviti podatke novinarima CIN-a

Godinama skrivana imovina u Srbiji

U vrijeme kada je Mirko Šarović bio gradonačelnik Istočnog Sarajeva stekli su prvu nekretninu u Beogradu, odnosno kuću na Zvezdari, a Stojanka Šarović je izjavila da je kuću izgradila zajedno sa bratom tokom 1997. i 1998.godine kao i da je kasnije, kad je u potpunosti prešla u njeno vlasništvo, prodala.

Uz ovaj objekat bile su i još tri parcele zemljišta. Ove nekretnine sve zajedno, kaže Stojanka, bile su površine nešto veće od 400 kvadrata. Iako se u zemljišnim knjigama i dalje vodi kao vlasnica, tvrdi da je svu imovinu na Zvezdari prodala, ali da zbog komplikovanih imovinsko-pravnih odnosa još nisu uknjiženi novi vlasnici.

Stojanka tvrdi da se lako može dokazati porijeklo novca kojim su kupili ovaj stan jer su, kako je navela, sve plaćali putem njenog deviznog računa, kao i da sada taj stan daju pod zakup.

Gospođa Šarović je rekla da su stan od prodaje kuće uložili u kupovinu stana na Vračaru u kojem danas živi njihov sin, a stan je udaljen oko 150 metara od „Hrama Svetog Save“. Zbog svog građevinskog i religijskog značaja koji hram ima, ova lokacija je jedna od najpopularnijih i najposjećenijih u gradu. Cijena kvadrata, prema podacima Registra cijena nepokretnosti, u ovom dijelu grada danas vrijedi u prosjeku 4.000 maraka.

Zakonska obaveza prijavljivanja imovine

Prema Izbornom zakonu BiH i Zakonu o Savjetu ministara BiH, svaki izabrani kandidat i državni ministar dužan je prijaviti ukupan iznos i izvor prihoda iz prethodne godine te svu imovinu: kuće, stanove, zemljišta, preduzeća, poslovne prostore i automobile, a obavezna je i prijava ušteđevine, iznosa na bankovnim računima, vrijednosne obveznice ali i dugovanja.Izabrani političari su dužni da u kartonima koje predaju Centralnoj izbornoj komisij prijave i imovinu najuže porodice. Ipak, CIK ne provjerava sadržaj imovinskih kartona niti je predviđena sankcija za nepotpuno ili lažno prijavljivanje imovine.

Mirko Šarović ni u u imovinskom kartonu koji je predao CIK-u u martu 2019. godine nije prijavio kuću koju ima njegova supruga u Istočnom Sarajevu. Naveo je samo da posjeduje polovinu kuće u ovom gradu.

Mirko Šarović je član SDS-a od osnivanja, a predsjednik Stranke od 2019. godine. Tokom političke karijere bio je gradonačelnik Istočnog Sarajeva, potpredsjednik pa predsjednik Republike Srpske, a zatim i član Predsjedništva BiH. Visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown 2003. godine zabranio mu je političko djelovanje zbog nepoštivanja Dejtonskog sporazuma. Zbog optužbi za organizovani kriminal i zloupotrebu položaja uhapšen je 2005. i godinu dana je proveo u pritvoru. Oslobođen je optužbi i od države je naplatio odštetu u iznosu od 100.000 maraka.

Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko 2011. godine donosi odluku kojom mu dozvoljava politički angažman. Od tada je dva puta bio ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, a od 2018. je poslanik u Državnom parlamentu.

The post Mirko Šarović u Beogradu ima čak šest neprijavljenih nekretnina i nikada ih nije navodio u imovinskim kartonima first appeared on Gerila.info.