Pravila ponašanja u izbornom periodu strogo su definisana Poglavljem 7 Izbornog zakona BiH, koje zabranjuje preuranjenu kampanju odnosno organizovanje javnih skupova, dijeljenje promotivnih materijala i plaćeno oglašavanje od dana raspisivanja do potvrđivanja rezultata izbora.

Međutim, član 1.1a istog zakona definiše da se ove zabrane odnose isključivo na političke partije, nezavisne kandidate i koalicije koje su zvanično ovjerene za učešće. S obzirom na to da su rokovi za ovjeru stranaka i nezavisnih kandidata tek 6. juna 2026. godine, a za koalicije 23. juna, stvoren je zakonski vakuum u kojem se izborni propisi de facto ne primjenjuju, a prekršaji ne mogu sankcionisati.

Ovu prazninu u zakonu i neažurnost institucija već uveliko koriste brojni političari, pa su tako širom zemlje vidljivi su bilbordi koji promovišu novonastale stranke i političke pokrete, poput onih dr Vlade Đajića i Draška Stanivukovića, koje je TI BiH prijavio Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) zbog preuranjene kampanje.

CIK je, međutim, donio odluku po kojoj ovi politički subjekti koji ne podliježu sankcijama, jer nisu zvanično ovjereni, čime su odredbe zabrane preuranjene kampanje faktički obesmišljene.

Podsjećamo, TI BiH je i ranije u više navrata prijavljivao Vladu Đajića zbog različitih oblika vođenja preuranjene kampanje ali i zloupotrebe javnih resursa sa ciljem lične promocije. Ovim potezima on je praktično samo nastavio praksu iz perioda kada je djelovao unutar SNSD-a, koristeći nedorečenosti izbornog zakona kako bi nesmetano vodio promociju.

Paralelno s tim, bilježe se klasični primjeri zloupotrebe javnih događaja i institucija u svrhe lične promocije funkcionera u periodu kad to nije dozvoljeno. Tako je opštinski odbor SNSD-a u Foči na svojoj zvaničnoj Facebook stranici istakla da je “Opština Foča pokrovitelj maturske večeri”, uz fotografije i tekst u kojem načelnik Milan Vukadinović i predsjednik Skupštine Nikola Vasiljević, obojica iz te stranke, dočekuju maturante, prisvajajući javni događaj za vlastitu promociju.

Slična praksa nesmetano se odvija i u online prostoru, gdje se pravila otvoreno krše plaćenim oglašavanjem što najbolje demonstrira Mirnes Ajanović, vijećnik u Gradskom vijeću Tuzle i predsjednik stranke BOSS koji, bez obzira na zakonske zabrane preuranjene kampanje, kontinuirano objavljuje i promoviše plaćene oglase na platformi Facebook od kojih su mnogi obilježeni kao političko oglašavanje čak i od strane ove kompanije.

Iako ovakvi potezi predstavljaju drastično kršenje pravila ponašanja u predizbornom periodu za koje je previđena kazna od 3 do 30 hiljada KM za stranke i koalicije odnosno 3 do 15 hiljada KM za kandidate, oni ostaju nesankcionisani  jer politički subjekti zvanično još nisu ovjereni kod CIK-a.

U cilju suzbijanja sličnih pojava te jačanja integriteta izbornog procesa, Transparency International u BiH počinje proces sveobuhvatnog monitoringa predizbornih aktivnosti političkih subjekata, kandidata ali i institucija vlasti, javnih funkcionera te javnih ustanova, preduzeća te njihovih rukovodioca. Praćenje uključuje terensko posmatranje događaja, monitoring medija i online prostora ali i javne potrošnje u periodu od raspisivanja izbora a sve uočene nepravilnosti će biti dokumentovane i prijavljene nadležnim institucijama na postupanje, u nastojanju da se svaki prekršaj adekvatno adresira i sankcioniše.

Zbog toga TI BiH poziva sve učesnike izbornog procesa, uključujući političke stranke, kandidate, javne institucije kao i funkcionere da se pridržavaju pravila i zakonskih odredbi kako bi se izbori sproveli u fer i poštenoj atmosferi sa što manje zloupotreba i primjera koji umanjuju povjerenje građana u sam izborni proces.

(transparentno.ba)

The post Nema kazne do ovjere: Stranke nesmetano vode preuranjenu kampanju first appeared on Gerila.info.

Konkretno, na spornim mjestima utvrđeno je falsifikovanje potpisa birača a većinom se radilo kako se navodi u odluci o poništenju izbora, o “očiglednim krivotvorinama koje i laik može prepoznati” i slučajevima gdje je evidentno da su ista lica ostavljala dva ili više potpisa. Na sjednici je rečeno da bi za detaljniju analizu bilo potrebno puno više vremena a treba podsjetiti da je isti obrazac masovne krađe glasova ranije dokazan brojnim sudskim presudama kroz svjedočenja birača koji nisu izašli na izbore a njihov identitet je bio  zloupotrijebljen.

TI BiH je još ranije objavio analizu distribucije glasova u odnosu na izlaznost  koja je pokazala značajan porast udjela glasova kandidata vladajuće koalicije na biračkim mjestima koja su prikazala neprirodno visoku izlaznost. Pored toga objavljena je i analiza izlaznosti u različitim intervalima na osnovo dodatnih podataka CIK-a, a na nekim biračkim mjestima ispalo je da je svake 53 sekunde glasao jedan glasač.

Ovi statistički podaci zahtijevali su dalju istragu i prikupljanje konkretnih dokaza a treba istaći da je CIK proveo veoma značajan postupak utvrđivanja povrede izbornog prava u kojem su urađena grafološka vještačenja na 270 biračkih mjesta.

Tom prilikom pored birača čiji su potpisi falsifikovani, pronađeno je preko 2000 glasača koji su potpisani iako nemaju nijedan važeći lični dokument. Na jučerašnjoj sjednici je rečeno da za takva lica IDDEEA nije ni mogla dostaviti uzorke potpisa kako bi se uradila grafološka analiza. Ovdje treba istaći da je i ranije upozoravano da neažurni birački spiskovi ostavljaju ogroman prostor za ovakve izborne manipulacije jer se u njima vodi veliki broj ljudi koji je napustio BiH.

Uprkos ovakvim pojavama posmatrači i članovi biračkih odbora u zapisnike su unijeli svega 13 primjedbi na izborni proces što otvara brojna druga pitanja. Važno je napomenuti da su i ranije uočene pojave trgovine biračkim odborima od strane političkih partija, a u brojnim sudskim postupcima za izborne prevare koje je pratio TI BiH, posmatrači su često i svjedočili da nisu vidjeli ništa sporno iako je na Sudu dokazano da su masovno dopisivani glasovi birača nisu glasali pa čak i onih koji su preminuli prije izbora i nisu izbrisani iz biračkog spiska.

Zbog toga ponovo je važno istaći značaj uvođenja izbornih tehnologija za identifikaciju birača i brojanje glasova, jer je veliki broj građana izgubio povjerenje u ovakav izborni proces.

(transparentno.ba)

The post TI BIH poziva nadležne pravosudne institucije da ispitaju navode o masovnim izbornim prevarama u Republici Srpskoj first appeared on Gerila.info.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da će, nakon ponavljanja izbora na 136 biračkih mjesta, kandidat SNSD-a Siniša Karan imati 25.000 glasova prednosti, uz tvrdnju da CIK ruši povjerenje te da RS treba vratiti nadležnost nad sprovođenjem izbora.

Slično je reagovao i portparol SNSD-a Radovan Kovačević, koji je odluku CIK-a nazvao sramnom i poručio da je riječ o direktnom napadu na Republiku Srpsku i volju birača, uz tvrdnju da su predsjednike biračkih odbora na tim mjestima imenovali organi izbornog procesa, a ne SNSD.

Predsjednik NSRS Nenad Stevandić odluku o poništavanju izbora tumači kao dokaz da, kako tvrdi, funkcioniše paraobavještajni mehanizam AID-a povezan sa stranim službama, uz poruku da će vladajuća većina tri puta više pobijediti i da bi članovi CIK-a, nakon toga, trebalo da podnesu ostavke.

Kandidat SDS za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša rekao je da se nada da će konačni rezultat biti puno bliži onome što su građani Republike Srpske rekli 23. novembra.

Predsjednik PDP-a i lider Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković ističe da od samog početka nisu priznavali rezultate vanrednih izbora, jer su čekali da nadležne institucije, odnosno CIK saopšti stanje i zvanično potvrdi rezultate.

“Pozdravljam ovu odluku i vjerujem da će ovo biti opomena svima koji godinama kradu volju naroda i budućnost Republike Srpske”, rekao je Stanivuković.

Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić takođe je pozdravila odluku CIK-a, uz ocjenu da poništavanje na 136 biračkih mjesta može uticati na konačan ishod izbora.

“Izbore je, po svim informacijama, trebalo poništiti na svim biračkim mjestima u lokalnim zajednicama Zvornik i Doboj, ali napominjem da poništavanje izbora i na ovih 136 biračkih mjesta može da utiče na konačan ishod izbora”, rekla je Trivićeva.

Odluka CIK-a još nije pravosnažna. Postoji rok za žalbe Sudu BiH, a raspisivanje ponovljenih izbora slijedi tek nakon pravosnažnosti. U međuvremenu, kao što je bilo očekivano, vlast napada CIK, dok opozicioni lideri u svemu vide priliku da se do kraja provjeri šta se zaista desilo na biralištima.

Gerila.info

The post Reakcije nakon poništavanja izbora: vlast govori o “udaru”, opozicija traži da se utvrdi “stvarna volja” first appeared on Gerila.info.

TI BiH je, na osnovu pisanja portala Capital o spornom imenovanju, uputio prijavu Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Upravnoj inspekciji Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS, radi provjere zakonitosti imenovanja Nikoline Šljivić, poslanice u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na funkciju v.d. zamjenika direktora RUGIP-a.

Prema Zakonu o državnim službenicima RS, funkcija zamjenika direktora republičke uprave ima status državnog službenika, a istim zakonom je zabranjeno istovremeno obavljanje poslaničkog mandata i rad u statusu državnog službenika, kao i obavljanje bilo koje druge dužnosti koja dovodi do sukoba interesa.

Dodatno, zakon zabranjuje da se za državnog službenika postavljaju osobe koje se bave samostalnom djelatnošću, a posebno zabrinjava to što se Šljivić imenuje na rukovodeću poziciju, koja za sobom povlači viši stepen odgovornosti i etičkih principa.

Lice koje se bavi samostalnom djelatnošću nalazi se u sukobu interesa i ne može zasnovati radni odnos u status državnog službenika u republičkom organu uprave.

Kako je Nikolina Šljivić je vlasnik i osnivač Frizersko-kozmetičkoga salon “Glamour Beauty House” Nikolina Šljivić s.p Istočno Novo Sarajevo, njeno imenovanje je sporno po najmanje dva osnova, te se može posmatrati kao obavljanje nespojivih funkcija, odnosno sukob interesa.

TI BiH se istovremeno obratio i Centralnoj izbornoj komisiji BiH kako bi se izjasnila da li je ovim imenovanjem prekršen i Izborni zakon BiH koji u članu 1.8 navodi

(1) Sudije redovnih i ustavnih sudova, tužioci i njihovi zamjenici, pravobranioci i njihovi zamjenici, ombudsmeni i njihovi zamjenici, notari, policijski službenici, državni službenici, generalni revizori (…) mogu se kandidovati za javnu izbornu funkciju samo ako prethodno podnesu ostavku na svoj položaj ili postupe u skladu sa zakonima kojima se reguliše njihov status.

Poseban detalj u ovom slučaju predstavlja to što je Nikolina Šljivić nedavno napustila Demokratski narodni savez kako bi nastupala kao nezavisni poslanik u sklopu vladajućeg bloka u Narodnoj skupštini RS, što otvara dodatna pitanja političkih imenovanja i trgovine funkcijama, te nezavisnosti zakonodavne vlasti u ovom entitetu.

Podsjećamo da ovakva praksa još jednom ukazuje na sistemski problem u primjeni propisa o nespojivosti funkcija u Republici Srpskoj, gdje se zakoni selektivno tumače i primjenjuju u zavisnosti od političkog konteksta, što dodatno urušava povjerenje građana u institucije i obesmišljava same zakonske mehanizme za sprečavanje sukoba interesa.

(transparentno.ba)

The post Transparency International u BiH podnio prijave zbog sukoba interesa Nikoline Šljivić first appeared on Gerila.info.

Zbog male razlike među kandidatima i jednog broja biračkih mjesta koja su prijavila neprirodno visoku izlaznost u odnosu na prosjek, stvara se sumnja da su nepravilnosti mogle uticati na rezultat, jer glasovi sa svega 40 spornih biračkih biračkih mjesta (Tabela 1) prave razliku od preko 8.500 glasova. Ova mjesta se mahom nalaze u Doboju, Laktašima i Zvorniku i prijavila su daleko veću izlaznost od prosječne,  a u nekim slučajevima i preko 80 ili 90 odsto.

Na većini tih biračkih mjesta kandidat vladajuće koalicije osvojio je preko 80% glasova, a u nekim slučajevima i preko 97%. Posebno se ovdje ističu biračka mjesta Doboj – Opsine, gdje je izlaznost preko 90%, te Doboj – Majevac sa 80%, gdje je u oba slučaja kandidat opozicije osvojio samo po 5 glasova.

Na 9 od 40 spornih miesta je prijavljena tolika izlaznost da bi po tome tokom cijelog izbornog dana od 12 sati na svakih minut ipo trebalo da je glasao jedan glasač, u šta je teško povjerovati. Zbog toga je TI BiH zatražio od CIK-a podatke o izlaznosti do 11 i 15 časova sa tih biračkih mjesta, gdje bi prosječno vrijeme u nekim intervalima trebalo biti i manje, a upravo je ovo bio osnov za poništavanje izbora u Doboju 2020. godine.

U odluci CIK-a iz 2020. godine navodi se da je tada prijavljena izlaznost na pojedinim biračkim mjestima u pojedinim intervalima bila tolika da je svakih 50 sekundi glasao jedan glasač, a naknadnim grafološkim vještačenjem potpisa utvrđeno je krivotvorenje između 10-20 odsto potpisa. Sudskim postupcima koji su nakon toga vođeni protiv članova biračkih odbora utvrđena je masovna pojava krađe glasova birača koji žive u inostranstvu i osoba koje su preminule, a nisu izbrisane iz biračkog spiska.

Na pojedinim biračkim mjestima sa ove liste sama izlaznost je nešto manja, ali je između dva izborna ciklusa došlo do drastičnog povećanja broja birača (DOBOJ – OŠ DOSITEJ OBRADOVIĆ 2B 382 birača više, ZVORNIK – KARAKAJ D 137 više, ZVORNIK – SNAGOVO 72 više).

TI BiH je i ranije upozoravao da neažurni birački spiskovi u BiH koje sastavljaju nadležni MUP-ovi ostavljaju ogroman prostor za ove vrste izbornih manipulacija. Koje su razmjere toga najbolje svjedoči presuda za izbornu krađu u mjestu Klisa kod Zvornika na izborima 2022. godine. Tada je prijavljeno je da je od 230 birača na tom mjestu na izbore izašlo 197 (85.65%), od kojih je 103 glasalo za Milorada Dodika, za Senada Bratića 62 a ostali za druge kandidate.

Sud BiH naknadno je osudio tri člana biračkog odbora na uslovne zatvorske kazne “jer su potpisali umjesto većeg broja birača i krivotvorili izborni rezultat”. Taj sporni rezultat na ovom biračkom mjestu nikada nije poništen, a o prostoru koji je ostavljen za manipulaciju rezultatima izbora dovoljno govori podatak da je u nedjelju na ovo biračko mjesto izašlo svega 12 birača umjesto 190 koliko je prikazano na prošlim izborima.

U ovoj, kao i u ranijim presudama za Doboj, Novi Grad, Brčko itd., sudovi u BiH su utvrdili da postoji masovna zloupotreba identiteta birača koji žive u inostranstvu, a takve pojave po informacijama TI BiH prijavljene su i na ovim izborima. U Laktašima se pojavilo svjedočenje građanke koja je prijavila da je neko glasao umjesto nje i članova njene porodice koji žive u inostranstvu, a sličan slučaj prijavljen je i u Doboju.

Sumnje na regularnost izbora

Osim pomenutih 40 biračkih miesta koja su navedena kao pokazatelj da eventualne nepravilnosti mogu uticati na ishod izbora za predsjednika Republike Srpske, treba istaći i da izborna forenzika ukupnih rezultata otvara dodatne sumnje.

Podaci sa svih biračkih mjesta pokazuju da se razlika između dva kandidata neuobičajeno povećava sa rastom izlaznosti. Ako se nad zvaničnim podacima uradi tzv. deskriptivna analiza distribucije glasova što je standardni i međunarodno priznat alat u statističkoj izbornoj forenzici, evidentno je naglo povećanje razlike u glasovima pri velikoj izlaznosti. Razlika se kreće linearno do prosječnog nivoa izlaznosti, a udio glasova kandidata SNSD-a neuobičajeno ubrzava pri trendu visoke izlaznosti na jednom broju biračkih mjesta sa ekstremnim vrijednostima koje su statistički malo vjerovatne.

Razlika nije u skladu s očekivanim statističkim obrascima i ukazuje na prisustvo neuobičajenih odskakanja koja se ne mogu objasniti prirodnom varijacijom biračkog tijela. S obzirom na prirodu distribucije glasova, ovakvi ekstremni trendovi zahtijevaju dalju istragu kako bi se utvrdilo da li postoji manipulacija ili drugi faktori koji narušavaju regularnost izbora. Treba napomenuti da je ova ista pojava utvrđena brojnim studijama u zemljama sa ozbiljno narušenim integritetom izbornog procesa.

Kandidat opozicije, prema ovim podacima, ima prednost na svim biračkim mjestima koja su prijavila izlaznost do 53 odsto dok kandidat SNSD-a pravi razliku od 10.000 glasova na manjem procentu biračkih mjestima koja su prijavila daleko veću izlaznost.

Takođe, podaci pokazuje neuobičajen trend rasta broja nevažećih glasova u Doboju, Zvorniku i Laktašima u odnosu na ukupan broj glasova u tim gradovima.

Pored ovoga, CIK treba razmotriti i brojne navode o izbornim manipulacijama koji su se pojavili u medijima, a koji su potkrijepljeni određenim dokazima, jer isti ozbiljno urušavaju povjerenje građana u izborni proces.

TI BiH smatra da bi Centralna izborna komisija trebalo pokrenuti postupak po službenoj dužnosti i ispitati da li su povrijeđena pravila izbornog procesa. Podsjećamo da je sličan postupak vođen 2020. godine u Doboju, kada su izvršena grafološka vještačenja potpisa birača i poređenje sa podacima IDDEEA-e. Nalazi su pokazali da je 10- 20% potpisa krivotvoreno, a nakon desetina sudskih procesa kasnije je svjedočenjem birača utvrđeno da je njihov identitet zloupotrijebljen.

Takođe, činjenica da se sličan scenario dešava već nekoliko izbornih ciklusa ukazuje na potrebu da izborne tehnologije za identifikaciju birača i brojanje glasova moraju biti implementirane na narednim izborima kako bi se vratilo povjerenje građana u izborni proces i zaštitilo jedno od osnovnih prava.

transparentno.ba

The post TI BiH poziva CIK da ispita sumnje na izborne prevare u RS: Sumnjivi obrasci glasanja na brojnim biračkim mjestima mogli su uticati na ishod izbora first appeared on Gerila.info.

Na osnovu obrađenih 92,79 odsto glasova kandidat SNSD-a Siniša Karan osvojio je 200.116 glasova ili 50,89 odsto.

Kandidat SDS-a Branko Blanuša dobio je 188.010 glasova ili 47,81%.

Na redovnim biračkim mjestima glasalo je 443.472 birača ili 35,78 %.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ranije je proglasio pobjedu Siniše Karana.

The post CIK: Siniša Karan osvojio 50,89% glasova first appeared on Gerila.info.

Nakon što su birališta zatvorena u 19 časova, stranke su počeli da predstavljaju rezultate na osnovu svojih podataka.

Iz CIK-a su najavili da će prve nezvanične rezultate izbora objaviti večeras u 23 sata.

The post CIK: Izlaznost 35,78 odsto first appeared on Gerila.info.

TI BiH je terenskim snimanjem evidentirao 437 promotivnih plakata na lokacijama predviđenim za plaćeno oglašavanje, čija se ukupna vrijednost za 15 dana kampanje procjenjuje na 297.000 KM. Karanova kampanja imala je dva i po puta više takvih oglasa. Paralelno, samo u prvih 11 dana kampanje, predizborni skupovi su procijenjeni na dodatnih 407.000 KM, pri čemu je SNSD potrošio najviše – uglavnom zahvaljujući velikim skupovima i skupim restoranskim uslugama.

Medijska slika pokazuje još dublju neravnotežu. Prema monitoringu koji je radio TI BiH, Karanova kampanja u televizijskim programima koštala je više od 80.000 KM, dok SDS nije imao nijedan plaćeni spot na televizijama koje su analizirane. Na portalima i društvenim mrežama pojavili su se brojni promotivni sadržaji koji nisu označeni kao plaćeni, ali su ih, po karakteru i narativu, analitičari jasno prepoznali kao dio političkog marketinga.

Kampanja na platformama kompanije Meta bila je neuporedivo skromnija nego u ciklusima redovnih izbora. SNSD skoro da nije koristio Facebook i Instagram oglase preko zvaničnih stranica, što ukazuje da su ključni resursi preusmjereni na tradicionalnije oblike promocije i na medije pod državnim uticajem.

I dok stranke, prema zakonu, moraju objaviti promete sa posebnog računa za kampanju, TI BiH upozorava da je nadzor gotovo simboličan. Novi zakon u RS više ne predviđa finansiranje stranaka iz budžeta, pa će biti posebno važno utvrditi odakle stranke pokrivaju stotine hiljada maraka izborne potrošnje. Već su zabilježene značajne razlike između prijavljenih i stvarnih troškova: na prošlim lokalnim izborima stranke su ukupno prijavile 2,6 miliona KM manje, a samo SNSD nije prijavio troškove predizbornih skupova u iznosu od oko 1 milion KM.

Medijska dominacija SNSD-a bila je najvidljivija na RTRS-u, koji je u 11 dana kampanje Karana prikazao 57 puta, kroz ukupno 2 sata i 20 minuta programa. Branku Blanuši pripalo je svega 20 sekundi, u vidu dvije kratke izjave. Kako Izborni zakon zabranjuje promociju kandidata u informativnim emisijama, Karan je prikazivan kao ministar i „profesor ustavnog prava“, dok Blanuša, koji nema javnu funkciju, nije imao mogućnost da se pojavi u okviru institucionalnih aktivnosti.

Ipak, najveću količinu prostora nije dobio ni jedan ni drugi kandidat – već Milorad Dodik, koji se u 11 dana kampanje pojavio čak 66 puta, u trajanju od 1 sat i 45 minuta programa. Iako bez ikakve funkcije, njegovi događaji – posjete lokalnim zajednicama, označavanje početka radova, posjete preduzećima – prikazivani su kao aktivnosti od institucionalnog značaja, uz prisustvo Karana. Time se u potpunosti briše granica između funkcije i kampanje, iako je zloupotreba javne pozicije za političku promociju izričito zabranjena zakonom.

RTRS je u cijelom periodu kampanje za SNSD-ove funkcionere izdvojio gotovo 11 sati programa, dok su funkcioneri SDS-a ukupno bili prisutni samo 7 minuta i 24 sekunde.

TI BiH je istovremeno dokumentovao 154 slučaja zloupotrebe javnih resursa tokom predizbornog perioda. Najveći broj odnosi se na otvaranja javnih radova, koja se intenziviraju samo u vrijeme izbora, te na podjele jednokratnih pomoći građanima – što je zakonom strogo zabranjeno. Zbog toga su podnesene prijave protiv načelnika Ugljevika, Stanara i Foče, koji su dijelili novčane pomoći penzionerima, socijalnim kategorijama ili višečlanim porodicama, koristeći javna sredstva za izbornu korist.

TI BiH je do sada podnio devet prijava CIK-u, uključujući dvije za preuranjenu kampanju SNSD-a. CIK je izrekao kazne: 6.000 KM SNSD-u za zloupotrebu djece na skupu u Istočnom Sarajevu i 30.000 KM zbog govora mržnje Milorada Dodika. Prijava protiv ministra finansija Srđana Amidžića, zbog narušavanja integriteta izbornog procesa, odbačena je zbog tehničke okolnosti – izjava je data prije zvanične prijave SNSD-a za učešće na izborima.

Iako je kampanja za prijevremene izbore bila manje intenzivna nego u redovnom ciklusu, TI BiH naglašava da je sankcionisanje zloupotreba javnih resursa od presudne važnosti. Mali broj kazni u prethodnim ciklusima nije promijenio duboko ukorijenjene obrasce ponašanja. Političke strukture i dalje vide javne institucije, budžete i medije kao produžetak stranačke kampanje – a ne kao resurse svih građana.

GERILA

The post Kampanja za prijevremene izbore koštala skoro 800.000 KM: SNSD dominira troškovima, medijskim prostorom i zloupotrebama javnih resursa first appeared on Gerila.info.

Načelnik Uprave za obezbjeđenje ličnosti i objekata Borislav Šarić poslao je dopis policiji u Banjoj Luci, Gradišci, Doboju, Bijeljini, Zvorniku, Palama i Istočnom Sarajevu o Dodikovom današnjem kretanju. Bivši predsjednik Srpske je putovao na predizborne skupove u Rogatici, Sokocu, Palama i Istočnom Sarajevu.

„Nalažem da PU Banja Luka, Gradiška, Doboj, Bijeljina, Zvornik i Istočno Sarajevo obezbijede nesmetano kretanje i boravak štićene ličnosti na svom području, te da izvrše fizičko, operativno i saobraćajno obezbjeđenje trase kretanja“, navodi se u Šarićevom dopisu.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske nedavno su rekli da oni preduzimaju mjere posebnog obezbjeđenja u skladu sa Uredbom o određivanju ličnosti i objekata koji se posebno obezbjeđuju i na osnovu rješenja ministra koje je u skladu sa ovom Uredbom i izvršenom bezbjednosnom procjenom.

Navedena Uredba o određivanju ličnosti i objekata koji se posebno obezbjeđuju kaže da se posebno obezbjeđenje na mjestima rada, stanovanja i u pokretu preduzima prema predsjedniku i potpredsjednicima Republike, članu Predsjedništva BiH iz RS, predsjedniku Narodne skupštine, predsjedniku Vlade RS, ministru unutrašnjih poslova i direktoru policije Republike Srpske, a na mjestu rada na teritoriji RS i prema predsjedavajućem Savjeta ministara BiH.

Pored toga, uredba kaže da se „mjere posebnog obezbjeđenja mogu preduzimati i prema drugim ličnostima i objektima kada bezbjednosne okolnosti to zahtijevaju“, te da rješenje o tim mjerama donosi ministar i o tome obavještava Vladu RS. Ministar unutrašnjih poslova Srpske do danas nije saopštio da li je donio rješenje o Dodikovom obezbjeđivanju nakon što mu je CIK oduzeo mandat.

Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović kaže za GERILU kako se Dodik i dalje ponaša kao gazda kojeg svi moraju da slušaju. Dodik je, dodaje on, oko sebe okupio gomilu poslušnika koji svako njegovo naređenje bespogovorno izvršavaju.

„Nemamo, premijera, nemamo Vladu, nemamo parlament. Imamo samo gospodara koji o svemu odlučuje. On koristi sve resurse Republike Srpske – od helikoptera do policije. I kada bi sutra bio ništa, kad ne bi imao nijednu funkciju, opet bi sve uzimao. Nije Budimir postavljen slučajno za ministra unutrašnjih poslova. On treba da pretvori MUP u partijsku policiju“, istakao je Vukanović.

G. Dakić / GERILA

The post MUP i dalje obezbjeđuje bivšeg predsjednika Dodika first appeared on Gerila.info.

NATO ili SNSD?

Da.

Pregovarač sa EU ili v.d. predsjednika Republike Srpske?

Ima posla ko hoće raditi.

Hitni postupak ili redovna procedura?

Što je brzo, to je i kuso.

Povreda poslovnika ili krivi navod?

Ne mislim se ja puno javljati.

OHR ili USAID?

Prošlost moja nije sjajna bila.

Mladen Ivanić ili Milorad Dodik?

Dva počasna predsjednika.

Američko govno ili ruska torta?

Ne jedem slatko.

Glas Srpske ili Nezavisne novine?

Kopanja je bolje slušao.

BIG radio ili Radio Slobodna Evropa?

Grešila sam mnogo i sad mi je žao.

Trojka ili SDA?

Bakir je nagodan.

Trileće ili pita s jabukama?

Nije „trileće“ nego patišpanj.

Teletina ispod sača ili lešo junetina?

Jedno je zdravije, drugo slađe.

Strani plaćenici ili domaći izdajnici?

Nama je samo stalo da Republika Srpska bude stabilna.

Lider projekta za razvoj medija i nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini ili asistent šefa političkog odjela i savjetnik za međunarodne odnose u Kancelariji OHR u Banjoj Luci?

Predugačko vam je pitanje.

Stalni posao ili freelance?

Nisam sigurna kako mi se sad vodi ovo što radim.

Dejan Kusturić ili Ranko Škrbić?

Dva oka u glavi.

Hong Kong ili Šangaj?

Hong Kong ima bolje respiratore.

Fond zdravstvenog osiguranja ili Medietik?

Uvijek je bolje poslovati s državom.

Kafa ili čaj?

Čula sam jednom da ne treba piti piće u koje se piri.

Nebojša Vukanović ili Igor Crnadak?

Sa Crnatkom sam bar radila.

Valcer ili tango?

Plešem kako drugi sviraju.

Ivica Dačić ili Aleksandar Vulin?

Juče ne bih morala slagati.

RIK ili CIK?

PIK.

Šmit ili Vestendorp?

Prva ljubav zaborava nema.

Vlado Đajić ili Srđan Mazalica?

Nije lako biti ramena za te glave.

Savjet ministara BiH ili Vlada Republike Srpske?

Nisam bila ministar u Vladi RS.

Državna imovina ili imovina entiteta?

Tek sam preuzela mandat. Morala bih pitati.

Potjera ili Ko želi biti milioner?

A ko ne želi?

(u sljedećem broju objavljujemo penzionisani leksikon rakidžije Milorada Dodika)

Goran Dakić / GERILA.info

The post V.d. leksikona v.d. predsjednika Republike Srpske: Prošlost moja nije sjajna bila first appeared on Gerila.info.