Prema podacima koje prikuplja i objedinjuje platforma Integrity Watch BiH od 2019. do 2025. godine dodijeljena 32.973 tendera ponuđačima koji su finansijski pomagali rad stranaka, a vrijednost poslova išla je i preko 20 miliona maraka.

Ovu platformu pokrenuo je Transparency International u BiH a analiza prikupljenih podataka pokazuje da određeni donatori nakon finansiranja stranaka dobijaju javne ugovore višestruko veće vrijednosti, što otvara pitanje da li formalno skromne donacije predstavljaju ulaznicu u sistem javnih nabavki.

Jedan od najvećih političkih donatora u zemlji je Azmir Husić, biznismen iz Tuzle. On je preko svog preduzeća “Heez transport” krajem 2022. godine Stranci demokratske akcije (SDA) uplatio donaciju od 50.000 maraka.

Prethodno je bilo član Pokreta demokratske akcije (PDA) kojeg je do svog odlaska takođe pomogao sa istim iznosom.Paralelno sa Husićevim prelaskom u SDA-a, “Heez transport” je krenuo da dobija milionske ugovore u rudniku uglja Kreka, a koji su se uglavnom podrazumijevali najam rudarske mehanizacije.

Inače, rudnicima u sklopu Elektroprivrede BiH su u tom periodu kadrirali koalicioni partneri DF i SDA.  Od januara 2022. godine do danas sklopljeno je na desetine poslova vrijednih preko 10,6 miliona maraka, od kojih je najvredniji, za otkopavanje otkrivke, vrijedan 5,24 miliona KM sklopljen u februaru 2023. godine.

Željko Vrkačević vlasnik firme “Braco i Sinovi” iz Brčko distrikta u dva navrata sa ukuopno 13.000 maraka je pomogao Ujedinjenu Srpsku, stranku Nenada Stevandića koja zajedno sa SNSD-om dijeli vlast u Republici Srpskoj. Ova firma je za 36 miliona maraka Vladi Republike Srpske prodala kazino hotel „Theatrum“ u Brčkom, a koji je kasnije preuređen u “Srpsku kuću”.

Inače, rođeni brat Željka Vrkačevića, Dražen, poslanik je u Skupštini Brčko distrikta i predsjednik opštinskog odbora Ujedinjene Srpske u ovom mjestu. Milan Šuvak, vlasnik preduzeća “Šumil” iz Kozarske Dubice jedan je od najvećih finansijera Narodne partije Srpske (NPS), Darka Banjca, a donacije uplaćuje kao fizičko lice.

Tokom 2022. godine je uplatio 19.990 maraka, a od kako je Banjac direktor banje Mlječanica neprikosnoveni je gospodar tendera u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Od zamjene krova, krečenja, do gradnje bungalova i sportskih terena pa čak i nabavke jaja ova firma je dobila poslove vrijedne oko 18 miliona maraka.

Treba napomenuti da je finansiranje političkih partija zabranjeno firmama koje direktno posluju sa organima izvršne vlasti tako da su zbog brojnih prijava koje je CIK-u podnosio Transparency International u BiH, stranke morala vraćati pare donatorima a većina ih je prestala u svojim izvještajima uopšte navoditi pravna lica kao donatore.

Funkcioneri preuzeli finansiranje stranaka

Umjesto toga u finansijskim izvještajima partija počele su dominirati donacije fizičkih lica a zanimljivo je da je prošle godine podrška privrednika političkim strankama izostala i da su glavni donatori bili uglavnom stranački funkcioneri.

Tokom 2025. godine je donirano 2,26 miliona maraka kroz 1.366 donacija, pokazuju podaci iz njihovih finansijskih izvještaja objavljenih na stranici Centralne izborne komisije BiH.

Baza Integrity watch BiH pokazuje da prilivi novca drastično skaču u izbornim ciklusima, dok u godinama bez izbora taj intenzitet drastično opada.

Za prošlu godinu je interesantno i da je od ukupnog iznosa primljenih donacija čak 1,8 miliona maraka završilo kod stranaka iz Republike Srpske, dok su stranke iz Federacije BiH skupile tek manji dio od oko 465.000 KM.

Najviše novca prikupio je Savez nezavisnih socijal demokrata (SNSD) i i to 427.220 KM iz 197 donacija. Najveći donator je Zoran Tegeltija, aktuelni direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH koji je u novembru prošle godine dao 10.000 KM.

Ispod njega je Igor Milojević, funkcioner iz gradskog odbora Trebinje koji je svoju stranku pomogao sa 9.000 KM te doktor Mikajlo Lazić, direktor bolnice Sveti Vračevi iz Bijeljine sa donacijom od 8.000 KM. Istu sumu, odnosno 8.000 KM je donirao i Dalibor Tomaš.

Po 5.000 KM su dali Goran Maričić, direktor Poreske uprave RS, Ljubo Ninković, predsjednik Skupštine grada Banjaluka, Denis Šulić, bivši ministar trgovine i turizma u Vladi RS, MIloš Lukić, direktor Službenog glasnika Republike Srpske.

Na drugom mjestu po ukupnim donacijama je Socijalistička partija koja je kroz 122 donacije u prošloj godini primila 317.765 KM.

U ovoj partiji najveće donacije su iznosile 5.000 maraka, a njih su, između ostalih dali Denis Stevanović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine, Nikola Vukčević, odbornik u Skupštini grada Banjaluka, Igor Kneginić, predsjednik Skupštine grada Prijedor.

Narodni front, Jelene Trivić treća je stranka po ukupnom iznosu donacija primljenih u 2025. godini sa prikupljenih 252.725,42 KM.

Najveći donatori, od ukupno 78 su Milivoje Nović, Tanja Vukmirović i Žarko Tešić sa po 10.000 KM, inače članovi glavnog odbora stranke.

I naredne dvije pozicije zauzimaju stranke iz Republike Srpske. To su Ujedinjena Srpska sa 217. 376 KM donacija i Republička stranka Srpske koja je prijavila priloge od 182.525,40.

Kada je riječ o strankama sa sjedištem u Federaciji BIH, prva po donacijama je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) koja je primila 156.433,90 KM kroz 105 donacija.

Najveći prilog od 5.000 KM je dao Mijo Stanić, ministar finansija u vladi Posavskog kantona, a prate ga Lucija Iljić Džojić, Damir Živković i Đuro Delić sa po 4.000 KM.

Stranka demokratske akcije (SDA) je druga po donacijama u FBIH sa iznosom od 90.116,8 KM.

Stanku je najviše pomogao Salko Zildžić, zastupnik u federalnom parlamentu sa 10.000 KM, a ova politička organizacija je jedna od rijetkih koju su pomagala i privatna preduzeća sa ukupnim iznosom od 10.400 KM.

Bitnije donacije u ovom entitetu imala je i stranka “Snaga Naroda” Rame Isaka a najveći prilog je dao biznismen Dario Pekić.

Generalno, kada se podaci iz prošle godine saberu sa onima na platformi Integrity Watch BiH od 2018. godine najviše donacija je imala SDA i to 2.321.016,59 KM.

Drugi je SNSD koji je prikupio 1.195.736,3 KM, dok je treća stranka sa donacijama Ujedinjena Srpska kojoj je za osam godina donirano 1.195.736,3 KM.

Zanimljivo je da se među najvećim donatorima pojavljuje i politička stranka, odnosno Narodni demokratskipokret koji je Socijalističkoj partiji u dva navrata 2022. godine donirao ukupno 45.000 KM.

Inače, pored finansiranja političkiuh partija, Integrity Watch BiH prati javne nabavke i imovinske kartone izabranih zvaničnika.

Platforma omogućava uvid u to kako se troši javni novac, ko dobija javne ugovore i koje se procedure koriste, kako se finansiraju političke stranke, uključujući izvore donacija te kako izabrani javni funkcioneri prijavljuju svoju imovinu.

(transparentno.ba)

The post Privrednici koji finansiraju stranke dobijali milionske poslove na tenderima first appeared on Gerila.info.

Posebnu težinu ovoj odluci daje činjenica da se uglavnom radi upravo o biračkim mjestima na kojima je kandidat SNSD-a Siniša Karan ostvario značajnu prednost. Razlika između Karana i drugoplasiranog kandidata Branka Blanuše je 9.577 glasova, a broj nepravilnih glasova na biralištima koji su obuhvaćeni predlogom o ponavljanju izbora je 15.822 glasa. To znači da bi ponovno brojanje moglo napraviti razliku u smislu konačnog pobjednika izbora.

Za ovakvu odluku glasalo je pet članova Komisije, dok je protiv bila Irena Hadžiabdić, dok jedan član nije prisustvovao sjednici. Odluka, međutim, još nije pravosnažna i na nju je moguće uložiti žalbu, nakon čega će konačnu riječ imati Sud BiH.

Prema obrazloženju koje je na sjednici iznio izvjestilac CIK-a Mišo Krstović, Komisija je postupala i po prigovorima i po službenoj dužnosti. Analizirani su zapisnici biračkih odbora, Centralni birački spisak, kao i potpisi pribavljeni od IDDEEA-e, kako bi se mogli upoređivati sa potpisima birača na terenu. Rezultati tih provjera pokazali su, kako je navedeno, “nezakonite radnje i krivotvorenje potpisa”, ali i ozbiljne propuste u radu biračkih odbora.

Utvrđeno je da su na pojedinim biračkim mjestima glasovi jednom kandidatu dodavani, a drugom oduzimani, da je manipulirano potpisima birača, te da je najmanje 908 osoba glasalo bez ijednog važećeg ličnog dokumenta. U internim analizama CIK-a pominje se i veći broj – više od 2.000 takvih slučajeva – ali je Komisija u konačnoj odluci obuhvatila samo ona biračka mjesta za koja su nepravilnosti nedvosmisleno dokazane.

Biračka mjesta na kojima će se izbori ponoviti nalaze se, između ostalog, u Prijedoru, Laktašima, Banjoj Luci, Doboju, Stanarima, Loparama, Ugljeviku, Osmacima, Zvorniku, Vlasenici, Bratuncu, Nevesinju, Gacku, Rudom, Bileći i Milićima. Ponavljanje izbora određeno je i na jednom biračkom mjestu u Brčko distriktu, jer je izgubljen izvod iz Centralnog biračkog spiska.

Posebnu težinu ovoj odluci daje činjenica da se radi upravo o biračkim mjestima na kojima je kandidat SNSD-a Siniša Karan ostvario značajnu prednost.

Prema podacima koje je iznio član CIK-a Željko Bakalar, zbirna razlika u korist Karana na ovih 136 biračkih mjesta iznosi oko 15.800 glasova, dok je ukupna razlika između dva kandidata, prema ranije utvrđenim rezultatima, svega oko 9.500 glasova.

“Jasno i nedvosmisleno je da ova razlika može bitno uticati na izborni rezultat”, rekao je Bakalar, podsjetivši da je CIK i ranije u sličnim situacijama posezao za mjerom ponavljanja izbora.

Članica CIK-a Vanja Bjelica-Prutina podržala je odluku navodeći da je zasnovana na “pravilno utvrđenom činjeničnom stanju”. Istakla je da su u postupku identifikovane očigledne krivotvorine koje su, kako je rekla, “vidljive i laiku golim okom”, ali i prikrivene manipulacije. Prema njenim riječima, na istim biračkim mjestima zabilježeni su i falsifikovani potpisi i dodavanje glasova, što, smatra, ostavlja malo prostora za drugačiju odluku.

Suprotno tome, Irena Hadžiabdić upozorila je da se ponavljanje izbora odnosi na preširok broj biračkih mjesta i izbornih jedinica, te da istraga, po njenom mišljenju, nije do kraja provedena. Smatra da se trebalo striktno držati rezultata grafoloških vještačenja i ponoviti izbore na manjem broju biračkih mjesta – ukupno 108, u osam izbornih jedinica.

Većina članova CIK-a, međutim, pozvala se i na ranija pravna shvatanja Suda BiH, prema kojima se nepravilnosti poput glasanja bez važećih dokumenata ne mogu sanirati ponovnim brojanjem, već isključivo ponavljanjem izbora. Upravo taj argument bio je presudan da se prevagne u korist šireg obuhvata poništavanja.

Prema do sada utvrđenim rezultatima prijevremenih izbora održanih 23. novembra, Siniša Karan osvojio je 222.182 glasa, dok je opozicioni kandidat Branko Blanuša dobio 212.605 glasova. Odluka CIK-a o poništavanju izbora na 136 biračkih mjesta automatski prolongira potvrđivanje konačnih rezultata, a politička neizvjesnost ostaje da visi nad Republikom Srpskom – barem dok se ne okonča žalbeni postupak.

Na istoj sjednici CIK je donio i odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za načelnika opštine Vareš, na kojima će učestvovati kandidati HDS-a, HDZ-a BiH, SDA, SBiH, kao i jedan nezavisni kandidat.

GERILA

The post CIK poništio izbore za predsjednika RS na 136 biračkih mjesta: Da li se predsjednička trka Blanuše i Karana nastavlja? first appeared on Gerila.info.

Vršilac dužnosti predsjednika SDS-a Jovica Radulović najavio je da će Glavni odbor stranke, koji zasjeda u srijedu, 17. decembra u Banjaluci, odlučivati o terminu vanrednih unutarstranačkih izbora za predsjednika SDS-a.

Novi lider biće izabran na period od godinu dana, dok će redovni izbori za predsjednika stranke uslijediti nakon Opštih izbora 2026. godine.

Radulović je istovremeno potvrdio da Branko Blanuša ima podršku stranke da bude kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske na izborima 2026, uz napomenu da će se o kandidatima za druge inokosne funkcije razgovarati i unutar opozicionog bloka.

Ipak, fokus SDS-a trenutno nije unutarstranačka dinamika, već izborni proces koji, kako tvrde, već godinama prati isti obrazac – krađe koje se sankcionišu rijetko ili nikako. Prema podacima kojima raspolaže stranka, CIK je do sada utvrdio da je više od 2.300 lica glasalo bez važećih identifikacionih dokumenata, što SDS smatra dovoljnim razlogom za poništavanje izbora u spornim sredinama.

„Mi ne tvrdimo da su ti glasovi automatski išli u korist Branka Blanuše ili bilo koga drugog. Tražimo da se utvrdi da li su ti ljudi uopšte glasali i ko im je to omogućio bez dokumenata“, rekao je Radulović, pozivajući pravosuđe da se konačno uključi u proces i ispita odgovornost svih uključenih.

Potpredsjednik SDS-a Želimir Nešković iznio je detaljan opis, kako tvrdi, najčešćih oblika izborne krađe, s posebnim fokusom na grad Doboj. Prema njegovim riječima, tamo je djelovala organizovana grupa od 30 do 50 ljudi koja je obilazila biračka mjesta i glasala u ime drugih osoba, koristeći tuđe lične karte, uz asistenciju pojedinih članova biračkih odbora.

„Ukoliko član biračkog odbora ne pristane, onda se ‘lomi’ – nuđenjem novca ili pritiskom, uklanjanjem iz prostorije u kojoj se broje glasovi. Kada završe na jednom mjestu, idu dalje. U Doboju postoji 106 biračkih mjesta i oni, prema našim saznanjima, obiđu i do 60. To može rezultovati sa oko 3.000 ili više spornih glasova“, tvrdi Nešković.

Kao dodatne mehanizme manipulacije naveo je namjerno činjenje listića nevažećim, tako što se na listićima na kojima je zaokružen Branko Blanuša naknadno dopisuju ili zaokružuju druga imena, kao i prebacivanje listića sa jedne gomile na drugu tokom brojanja glasova.

Slična iskustva iznio je i predsjednik Gradskog odbora SDS-a u Doboju Stefan Gavrić, koji tvrdi da je lično svjedočio pokušaju da se 40 glasova prepiše sa Blanuše na Sinišu Karana.

„Doboj je sinonim izborne krađe. Gradska izborna komisija u Doboju je pod kontrolom SNSD-a i to se mora ispitati“, rekao je Gavrić, dodajući da postoje informacije o pokušajima potkupljivanja članova biračkih odbora iznosima od nekoliko hiljada maraka.

Iz SDS-a priznaju da na oko 60 odsto biračkih mjesta nisu imali svoje članove biračkih odbora, ali insistiraju da to ne smije biti izgovor da se sporna mjesta ne provjere.

Istovremeno poručuju da ne isključuju mogućnost da je neko i iz njihovih redova eventualno učestvovao u nezakonitim radnjama.

„Ako je neko naš uzeo novac – i on treba da odgovara“, poručio je Gavrić.

Radulović je dodatno problematizovao i zvanične podatke o izlaznosti, tvrdeći da birački spiskovi nisu ažurirani i da je stvarna izlaznost znatno veća od one koja se javno saopštava. Kao primjer naveo je Modriču, gdje je, prema njegovim riječima, glasalo više od 55 odsto građana koji zaista žive u toj opštini.

SDS poručuje da su svi pravni koraci pripremljeni i da čekaju objavu preliminarnih rezultata CIK-a kako bi formalno podnijeli dokaze koje imaju. Ukoliko institucije ponovo ostanu nijeme, ne isključuju ni radikalnije oblike političkog pritiska.

„Ovo nije prvi put. I 2020. smo dokazali da je u Doboju ukradeno 17.000 glasova, izbori su ponovljeni, ali pravosuđe nije reagovalo. Ako se isto ponovi i sada, onda je jasno da problem nije u dokazima, nego u sistemu“, poručio je Nešković.

Dejan Rakita / GERILA

The post SDS traži poništavanje izbora u četiri grada: Optužbe za organizovanu krađu, krađu identiteta i prekrajanje volje birača first appeared on Gerila.info.

Milorad Dodik zajedno sa Sinišom Karanom i Željkom Cvijanović sa plakata i bilborda posmatra građane Republike Srpske. Ništa neobično ali ukoliko se zaboravi da Milorad Dodik ne smije, u narednih šest godina, da se bavi politikom. Tako piše u presudi Suda Bosne i Hercegovine koju je Dodik prihvatio. Međutim, presuda očigledno Dodika ne spriječava u tome da aktivno učestvuje u kampanji za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske. Na plakatima, čak, pored imena Siniše Karana, koji je SNSD kaandidat za predsjednika Republike Srpske, piše ime Milorada Dodika. “Za Karana” i “Za Dodika” piše na predizbornim SNSD plakatima. Dodik, pored toga što “visi” na plakatima i sa bilborda aktivno učestvuje na javni predizbornim tribinama.

“Mi imamo jednu prećutnu saglasnost koju institucije, posebno entitetske, daju Miloradu Dodiku da može da se ponaša na način na koji se ponaša. Takođe vidimo da ovdje postoji deficit pravne države u šta smo se uvjerili i tokom cijleog procesa koji je trajao“, kaže politička analitičarka Tanja Topić.

U slučaju “Dodikovog učešća u kampanji” jasno možemo govoriti o pozornosti institucija smatra predsjednica Narodnog Fronta Jelena Trivić. Odgovornost sada, smatra ona, leži isključivo u rukama instucija Bosne i Hercegovine.

“Mi ne treba da se ljutimo ako Dodik negdje ide, može otići još koji put u Rusiju, dok ga gledamo po bilbordima na teritoriji BiH to je pitanje za institucije BiH. On je na bilbordima kao politička ličnost, tamo piše za Dodika u političkom smislu i to je sada stvar institucija BiH i ne bilo čija druga“, kaže Jelena Trivić.

Izbori za predsjednika Republike Srpske održaće se 23. novembra. Održavaju se nakon što je CIK BiH, nakon presude Suda BiH, Miloradu Dodiku oduzeo mandat. Dodik, u međuvremenu, i dalje koristi sve resurse predsjednika Republike, pratnju, vozila, obezbjeđenje a nedavno je na tribini u Čelincu rekao kako će on, nakon izbora, bit predsjednik svih predsjednika aludirajući na to da će on biti predsjednik bez obzira ko sjedio u Palati Republike.

Iz CIK BiH nisu odgovorili na pitanja u vezi Dodikovog aktivnog učešća u kampanji.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Dodik u kazni ali u kampanji first appeared on Gerila.info.

“Te bi akcije trebale poboljšati stabilnost BiH i omogućiti partnerstvo sa SAD-om, bazirano na zajedničkim interesima, ekonomskom potencijalu i zajedničkom prosperitetu,” navodi se u pisanom odgovoru portparola State Departmenta.

Ukupno je ukinuto 48 sankcija, i to i za više od 25 preduzeća povezanih s porodicom Dodik, koja su od 2022. bila na listi zbog “koruptivnih aktivnosti i prijetnji teritorijalnoj cjelovitosti BiH”.

Američka administracija pojašnjava da je riječ o odlukama u okviru redovne revizije Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD, čiji je cilj “unapređenje američkih ekonomskih, nacionalnih, bezbjednosnih i spoljnopolitičkih ciljeva”.

Potez zvaničnog Vašingtona uslijedio je nakon što je NSRS sredinom oktobra, po hitnom postupku, usvojila set akata kojim prestaje važenje više spornih zakona ranije oborenih pred Ustavnim sudom BiH – od zakona o nepokretnoj imovini i neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, do akata o VSTS-u RS i izmjena Krivičnog zakonika. Time je formalno povučen kurs koji je međunarodna zajednica označavala kao antiustavan, i na koji su bile vezane američke restrikcije uvedene od 2022. godine.

Istovremeno, politički kontekst ostaje napet jer je “u igri” i dalje mnogo nepoznatih u komplikovanoj bosanskohercegovačkoj političkoj, ali i društvenoj realnosti.

Sud BiH je Dodika pravosnažno osudio na godinu dana zatvora uz šestogodišnju zabranu obavljanja javne funkcije zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita, nakon čega mu je kazna zatvora zamijenjena novčanom. Centralna izborna komisija BiH proglasila je prestanak njegovog mandata predsjednika RS, a za vršiteljicu dužnosti imenovana je Ana Trišić-Babić. Prijevremeni izbori za predsjednika RS zakazani su za 23. novembar.

Reakcije su podijeljene. Vlasti u Srpskoj poteze američke administracije tumače kao “pobjeda nad pritiscima”, dok opozicija u RS, kao i najveći broj političara u Federaciji BiH upozoravaju na “političku trgovinu” i promjenu američke taktike prema Dodiku.

Iz Stejt Departmenta, pak, poručuju da će “nastaviti blisko sarađivati sa političkim akterima širom BiH kako bi se unaprijedili zajednički prioriteti i očuvala stabilnost zemlje”.

U praksi, ukidanje sankcija briše ograničenja za međunarodne finansijske transakcije i poslovanje subjekata koji su godinama bili pod OFAC mjerama, ali i testira koliko će potezi NSRS-a zaista značiti povratak na ustavni okvir i poštivanje presuda najviših sudova i odluka međunarodnih institucija.

Ishod ćemo možda moći naslutiti iz predizborne kampanje Siniše Karana, Dodikovog favorita, a posebno od narednih odluka Vlade RS i aktivnosti koje će se dešavati u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Kad smo kod skupštine, naredna sjednica je zakazana već za naredni utorak, 4.novembra, a na dnevnom redu je, između ostalog, i Prijedlog zakona o predmetima od dragocjenih metala u Republici Srpskoj.

Slučajnost?

GERILA

The post Amerika ukinula sankcije Dodiku: Nagrada za “konstruktivne odluke”, političke ili neke druge vrste trgovine? first appeared on Gerila.info.

Optužnica je S.H. i E.V. teretila da su na dan opštih izbora u svojstvu članova biračkog odbora pokušale krivotvoriti izbotne rezultate na tom biračkom mjestu, dodavanjem glasova unaprijed popunjenim glasačkim listićima. Time su počinile krivično djelo izborna prevara.

Članovima ovog biračkog odbora prijetila je kazna i do pet godina zatvora. Sud BiH, ipak, nije se odlučio na maksimalne kazne.  O pokušaju prevare tada su obaviješteni opštinska izborna komisija ali i CIK BiH a uhapšeno je pet lica.

Osumnjičeni a sada i osuđeni su na dan izbora na biračko mjesto na kojem su bili raspoređeni donijeli dva bunta popunjenih glasačkih listića za sve nivoe od člana Predsjedništva BiH do  NSRS i nivoa izbora za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske.

GERILA info

The post Zbog izbornih prevara u Novom Gradu kazne zatvora od godinu dana odnosno 10 mjeseci! first appeared on Gerila.info.

„Mi ćemo to predložiti koalicionim partnerima i naš prijedlog biće ministar Siniša Karan. Treba da se dogovorimo oko tog“, poručio je Dodik, za RTRS tokom boravka u ruskom Sočiju, naglasivši da kampanja treba da bude „usmjerena na našeg kandidata, a ne na protivnike“.

Podsjetimo, prijevremeni izbori su raspisani nakon što je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat Miloradu Dodiku na osnovu pravosnažne presude Suda BiH. Narodna skupština RS je 24. septembra revidirala raniji zaključak o bojkotu i ostavila strankama sa sjedištem u Srpskoj da samostalno odluče o učešću – politički zaokret koji je otvorio prostor za trku u kojoj će SNSD nastupiti s Karanom.

Iz CIK-a je potvrđeno da su prijave političkih subjekata i nezavisnih kandidata zatvorene te slijedi provjera i ovjera onih koji ispune zakonske uslove. Među prijavljenima su SNSD, SDS, Lista za pravdu i red, Ekološka partija i Savez za novu politiku, a kao nezavisni kandidati Slavko Dragičević i Igor Gašević.

SDS je ranije predstavio svog kandidata – profesora Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci Branka Blanušu – i pozvao ostatak opozicije da stane iza njega.

Kako sada stoje stvari, ključ kampanje vodiće se između SNSD-ovog institucionalnog kontinuiteta kroz Karana i opozicionog pokušaja objedinjavanja glasova oko Blanuše. Hoće li koalicioni partneri SNSD-a formalno potvrditi Karanovu kandidaturu i kako će CIK ocijeniti sve prijave – prve odgovore daće naredni dani, nakon što komisija završi provjere i ovjere.

GERILA

The post Dodik iz Sočija potvrdio: SNSD za predsjednika RS kandiduje Sinišu Karana first appeared on Gerila.info.

„Učiniću sve da naš kandidat ostvari najbolji rezultat do sada… Nisam rođen da budem doživotni predsjednik“, rekao je Dodik, uobičajeno vežući predstojeću trku za „političku borbu protiv Kristijana Šmita i političkog Sarajeva“.

U istom tonu, Dodik je pozvao stranačke odbore na „punu mobilizaciju protiv dvolične opozicije“ i dodao da će referendum biti održan, uz poruku biračima da na postavljeno pitanje odgovore „ne“.

I dok SNSD tempira trenutak za objavu imena, Dodik naglašava da je „odluka bila laka“: „Ne smijemo dozvoliti da oni koji su se prijavili prije nas na izbore izađu bez nas.“

Od „nema izbora“ do prijava kandidata

Današnji SNSD-ov zaokret nadovezuje se na prekjučerašnji manevar u Narodnoj skupštini RS: parlamentarna većina 24. septembra izmijenila je vlastite zaključke od 22. avgusta i poručila da partije sa sjedištem u Srpskoj „samostalno odlučuju“ o učešću na prijevremenim izborima. Time je praktično poništen politički moratorij koji je vladajuća koalicija sama nametnula prije mjesec dana.

Podsjetimo, Centralna izborna komisija BiH raspisala je prijevremene izbore za 23. novembar nakon što je CIK Dodiku oduzeo mandat – uslijed pravosnažne presude kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita. Izborni rokovi teku: prijave političkih subjekata zatvaraju se 29. septembra, koalicije 6–7. oktobra, a kandidati za predsjednika podnose se od 10. do 14. oktobra do 16 sati.

Dodik je najavio i novu posebnu sjednicu NSRS na kojoj bi bio imenovan vršilac dužnosti predsjednika RS.

„To će biti u narednim danima kako bismo do tih izbora… imali funkcionalnost“, kazao je, ostavljajući otvorenom i političku tezu da „možda izbori i neće biti održani“, iako se SNSD u međuvremenu prijavljuje i sprema kampanju.

Opozicija u defanzivi ili na okupu?

S druge strane, opozicija konsoliduje redove. SDS je juče potvrdio da izlazi na izbore s profesorom Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci Brankom Blanušom kao zajedničkim kandidatom stranke.

„Čast, obaveza i odgovornost je biti kandidat SDS-a“, rekao je Blanuša, poručivši da očekuje podršku svih opozicionih aktera. Vršilac dužnosti predsjednika SDS-a Jovica Radulović pozvao je PDP, Listu za pravdu i red, Narodni front i Nezavisni pokret Igora Radojičića da u narednih deset dana javno stanu iza Blanuše. PDP, međutim, i dalje signalizira da ne planira učešće.

Dodik je SDS-ov izbor dočekao oštrim tonom: „SDS je kandidovao profesora jer su se svi njihovi istaknutiji članovi plašili poraza.“

Međutim, i pored retorike, politička slika je jasna: nakon što je vlast otvorila vrata takmičenju, izborna utakmica se de facto vraća u institucionalni okvir – i to tempom koji je, donedavno, vladajuća većina osporavala.

Šta slijedi

Do zatvaranja rokova za kandidature, ključna pitanja ostaju: hoće li SNSD dogovoriti jedinstveno ime s partnerima i pritom zadržati inicijativu u kampanji koja, kako kaže Dodik, „treba da bude o našoj ponudi, a ne o protivniku“, zatim – da li će opozicija uspjeti da oko Blanuše izgradi prepoznatljiv, zajednički front.

Paralelno, najava imenovanja v.d. predsjednika Republike Srpske otvara novu političko-pravnu epizodu u kojoj će se balansirati između „funkcionalnosti“ institucija i premošćavanja odluke CIK-a.

Izvjesno je jedino da će nakon mjesec dana političkih ultimatuma o bojkotu, NSRS-ovim preokretom i SNSD-ovim ulaskom u trku, 23. novembar postati (još jedan) datum oko kojeg će se mjeriti snaga narativa, mašinerija na terenu i sposobnost da se biračima ponudi više od pukog revanšizma.

Dejan Rakita / GERILA

The post SNSD potvrđuje izlazak na prijevremene izbore. Dodik: “Ime kandidata poslije konsultacija” first appeared on Gerila.info.

„Nisam političar u klasičnom smislu, ali hoću da pokažem da su prave patriote građani – mladi kojima treba dati optimizam i šansu, ljudi koji rade i stvaraju, naši borci i penzioneri kojima se mora obezbijediti dostojniji život“, dodao je Blanuša, naglasivši da mu je kampanja „priča običnog građanina o tome kako Srpska treba da funkcioniše“.

Kandidaturu je formalno predložio Gradski odbor SDS-a Banjaluka, a stranački vrh očekuje da se opozicija okupi oko jednog imena.

„Dugogodišnji je član SDS-a i u ovom trenutku najbolji kandidat“, rekao je v.d. predsjednika SDS-a Jovica Radulović, pozivajući PDP, Listu za pravdu i red, Narodni front i Nezavisni pokret Igora Radojičića da u narednih deset dana daju otvorenu podršku.

„Očekujem prijeko potrebno jedinstvo“, poručio je.

Blanuša (rođen 1969. u Banjaluci) doktor je elektrotehničkih nauka, bivši dekan ETF-a, član međunarodnih stručnih udruženja (IEEE PELS, IAS, IES), recenzent i urednik u više naučnih časopisa. U SDS je prešao 2013. iz Srpske napredne stranke (bio predsjednik gradskog odbora), a 2018. bio je kandidat SDS-a za Parlamentarnu skupštinu BiH.

Prijevremene izbore za predsjednika RS raspisala je Centralna izborna komisija BiH za 23. novembar, a rokovi za prijave političkih subjekata i kandidata teku od 25. septembra. SDS je danas potvrdio izlazak na izbore i najavio kampanju koja, kako ističu, treba da „sabere opozicioni glas i vrati osjećaj smisla institucijama“.

GERILA

The post „Čast, obaveza i odgovornost“: Profesor Branko Blanuša kandidat SDS-a za predsjednika RS (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Kako saznajemo, Blanušu je formalno kandidovao Gradski odbor SDS-a Banjaluka i to je jedino ime o kojem Glavni odbor raspravlja. Prijašnje spekulacije da bi kandidati mogli biti gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović ili donedavni predsjednik SDS-a Milan Miličević otpale su nakon što su obojica odbili kandidaturu.

Na sjednici su prisutni i Miličević i Petrović, ali i Ognjen Bodiroga, Sonja Karadžić, Milovan Cicko Bjelica, Vukota Govedarica, Jovica Radulović i svi viđeniji SDS-ovci, a sjednici prisustvuje i vjerovatni kandidat za predsjednika RS Branko Blanuša.

Veći dio opozicionih subjekata prethodnih dana poručio je da će stati iza imena koje predloži SDS kao najjača opoziciona partija — prije svega Lista za pravdu i red i Narodni front. PDP je, prema riječima lidera Draška Stanivukovića, ostao pri stavu da neće učestvovati na ovim izborima.

Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske zakazani su za 23. novembar, nakon odluke Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata Miloradu Dodiku i raspisivanja prijevremenog glasanja.

GERILA

The post U toku sjednica Glavnog odbora SDS-a u Banjaluci: Blanuša izvjestan kandidat za predsjednika RS first appeared on Gerila.info.