Ministarstvo je novu ekološku dozvolu za rudnik u Bukovoj Kosi izdalo početkom februara. Sve se dešava nakon što je Okružni sud u Banjaluci poništio prethodnu, u decembru prošle godine.

Ministarstvo je novom dozvolom ugasilo razgorene nade mještana ovog sela kod Prjedora da bi rudnik, koji pod nerazjašnjenim okolnostima počeo sa radom, mogao biti zatvoren.

U Centru za životnu sredinu resorno ministarstvo su tužili zbog činjenice da je investitor oslobođen izrade Plana spriječavanja nesreća velikih razmjera. U ovoj nevladinoj organizaciji napominju kako je na lokalitetu Bukove Kose u više navrata do sada zabilježeno samozapaljenje uglja.

“Posebno ističemo da je Ministarstvo dopustilo radove bez uvida javnosti u Plan rekultivacije, čime je prekršen Zakon o zaštiti životne sredine. Ovakvim propustima direktno se obesmišljavaju ekološke dozvole i kao takve služe isključivo interesima kapitala“, napisano je na FB stranici Centra za životnu sredinu iz Banjaluke.

Ekipa Gerila info prije desetak dana posjetila je Bukovu Kosu. Prizor koji smo tamo zatekli podsjeća na scene iz postapokaliptičnih filmova.

Ministarstvo Bojana Vipotnika je prvu ekološku dozvolu preduzeću Drvoexport izdalo u maju prošle godine. Inače kompanija Drvoexport iz Teslića je radove na iskopavanju uglja u Bukovoj Kosi počela još 2024. godine prije dobijanja koncesije i potrebnih dozvola. Ta kompanije se dovodi u vezu sa odbornikom SNSD-a u Tesliću Srđanom Klječaninom Rufijem. Ista kompanija u slučnim okolnostima kopa rudu i u Bistrici, selu između Prijedora i Banjaluke. Godinama se spekulise da se ugalj iz Bukove Kose i Bistrice vozi u Srbiju a da su u posao uključene kompanije pojedinaca koji su vrlo bliski režimu Aleksandra Vučića. Gerila info je ranije objavila kako je čitav posao dogovoren na relaciji Milorad Dodik-Aleksandar Vučić. Ni iz Vučićevog ni iz Dodikovog kabineta nikada nisu odgovorili na naša pitanja u vezi rudnika u Bukovoj Kosi i Bistrici.

Iskopavanja u Bukovoj Kosi traju već dvije godine. Mještani tog sela isto toliko upozoravaju na različite nepravilnosti, kršenje zakona ali i uništavanje sela.

Kop se nalazi u srcu sela, od najbližih kuća udaljen manje od stotinu metara. Iz kopa, budući da je ugalj koji se kopa jako lošeg kvaliteta i sadrži deset procenata sumpora, isparava ovaj hemijski element, zbog čega su u nekoliko navrata, bez efekta, protestovali i građani Prijedora, koji je udaljen osam kilometara. Iz vazduha selo izgleda kao postapokaliptično područje, a nekadašnje njive, voćnjaci i šumarci pretvoreni su u crne ponore.

Miroslav Stakić, čija kuća se nalazi neposredno uz kop kaže kako dvije godine vodi institucionalnu borbu kako bi zaštitio svoje imanje ali i selo od uništenja.

“Situacija je i dalje pravno i institucionalno nestabilna. Postoje ozbiljna pitanja u vezi sa zakonitošću pojedinih radova, uticajem na životnu sredinu, kao i odnosom institucija prema prijavama i zahtjevima za nadzor. Ključni problemi ostaju: degradacija prostora, klizišta, prašina, buka i pitanje vodosnabdijevanja“, kaže Stakić za Gerila info.

Stakić kaže da su na njegovom imanju zbog rudnika evidentirana fizička šteta i degradacija zemljišta uključujući narušavanje infrastrukture i štetu na višegodišnjim zasadima voća, mahom stabala oraha.

“Šteta je značajna, kompleksna i ne može se svesti isključivo na finansijski iznos. Ona ima više dimenzija: materijalnu, ekološku i dugoročnu. Materijalna šteta obuhvata oštećenja zemljišta, infrastrukture i višegodišnjih zasada. Ekološka šteta odnosi se na degradaciju prostora, uticaj prašine, buke i promjene u režimu površinskih i podzemnih voda. Dugoročna šteta je možda i najteža, jer podrazumijeva trajno narušavanje kvaliteta života, smanjenje upotrebne i tržišne vrijednosti imovine, kao i potencijalne posljedice koje će se tek manifestovati kroz vrijeme“, kaže Stakić.

Iz kabineta gradonačelnika Prijedora Slobodana Javora nisu odgovorili na naša pitanja u vezi Bukove Kose. Javor, koji je i član Dodikovog SNSD-a, ni ranije nije odgovarao na pitanja u vezi ovog rudnika. Generalno i on i kompletna prijedorska vlast ponašaju se kao da se i Bukova Kosa i Bistricadešavaju negdje stotinama kilometara daleko od ovog grada a ne na svega desetak kilometara od centra.

Miroslav Stakić je zbog svega podnio više prijava različitim republičkim inspekcijama. navodi i da Drvoexport ima dozvolu za eksploataciju rude na površini od oko 9 hektara a da se u praksi ruda vadi na površini od oko tridesetak hektara.

Rudnik je ugrozio i spomen područje iz Drugog Svjetskog rata u selu. Riječ je o lokalitetu Jezerine, mjestu stradanja 103 srpska civila, od čega više od 80 djece u Drugom Svjetskom ratu.

Inače prijedorski odbornici su prije dvije godine digli ruke protiv davanja saglasnosti za otvaranje rudnika u Bukovoj Kosi. Njihovo protivljenje kratko je trajalo. Nakon opomene vrha vlasti iz Banjaluke iz ove lokalne zajednice više se niko zvanično ne oglašava.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Život u paklu uglja Bukove Kose! first appeared on Gerila.info.

Geološka istraživanja tla na području Jezera izvodila je kompanija Yugo Metals, ranije Lyukos Balkans na osnovu Rješenja koje je izdalo Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske. To rješenje poništio je banjaučki Okružni sud nakon tužbe Centra za životnu sredinu iz Banjaluke. Istraživanja su, međutim, tvrde u Centru nastavljena iako nema informacija da je data nova dozvola.

“Utvrdili smo da kompanija svih ovih dana vrđi radove u dolini Plive, a da im je rješenje poništeno odlukom suda dva puta, zadnji put sredinom decembra. Tada su radovi stali a sada se nastavili i jasno postavljamo pitanje da li su ilegalni i zašto još nema reakcije.
Alarmantna je situacija jer se uzima voda i vjerovatno tokom radova vraca iskoristena, a prosli put je Josavka bila zagađena i nije bilo reakcije, a uz to se vrši bušenje. Jos prosle sedmice smo zvali hitnan izlazak inspekcija i to republičke vodne i tehničke ali i inspekcije opština Mrkonjić grad i Jezero. Da obični građanin radi ovako odmah bi ga zaustavili. Ali mi svjedočimo radovima na terenu. Mi smo dali na uvid javnosti odluku suda o ukidanju rješenja za istraživanje, a kompanija ne daje javnosti rješenje za istraživanje ruda iako se predstavlja odgovornom“, rekao je, za Gerila info, Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

U Centru za životnu sredinu su na mjestu gdje se vrše geološka istraživanja bili prije tri dana i tada su zatekli radnike i mašine u radu. Oni su pozvali nadležne inspekcije da reaguju. Pitanja u vezi sa tvrdnjama da rade iako nemaju poretbne važeće dozvole poslali smo kompaniji Yugo Metals. Odgovore ćemo objaviti kada i ukoliko ih dobijemo.

Pitanja u vezi tvrdnji da se na području njihove opštine odvijaju nelegalni istražni radovi uputili smo i na adresu opštine Jezero. I njihov odgovor ćemo objaviti kada i ukoliko ga dobijemo. Inače, načelnica Jezera Snežana Ružičić (SNSD) ranije je odbila da odgovori na naša pitanja u vezi tvrdnji pojedinih aktivista da se opština obračunava sa mještanima Jezera koji se protive istraživanjima i namjeri da se u Jezeru otvori rudnik. Ružićić je neko ko je jedan od najvećih zagovornika geoloških istraživanja na području te opštine a aktivnosti oko toga, ranije je, promovisala na režimskim beogradskim medijima.

“Kompanija Yugo Metals Limited je nastavila geološka istraživanja na području opštine Jezero, uprkos presudi Okružnog suda u Banjoj Luci kojom je poništeno Rješenje za geološka istraživanja na području opština Mrkonjić Grad, Šipovo i Jezero sredinom decembra prethodne godine. Prema navodima Ministarstva energetike i rudarstva nije izdato novo Rješenje i čeka se odluka suda. Rješenje nije objavljeno u Službenom glasniku, niti na zvaničnom sajtu Ministarstva energetike i rudarstva niti opštine Jezero. Osim toga stanovništvo nije obavješteno o nastavku radova. U petak smo zajedno sa Centrom za životnu sredinu obišli bušotinu i ustanovili da se radovi odvijaju, jer smo zatekli radnike, mašinu koja buši i pumpu za vodu koja iz rijeke Jošavke izvlači vodu. Pozvali smo sve nadležne inspekcije da hitno izađu na teren. Pomno pratimo situaciju na terenu i čekamo reakciju inspekcije“, kaže, za naš portal, Suzana Rajković iz udruženja “Dolina Plive”.

Banjalučki Okružni sud je prvu dozvolu za geološka istraživanja u Jezeru poništio u maju prošle godine. Sud je tada jasno ukazao da Ministarstvo nije poštovalo zakon – u poništenom rješenju nedostajali su ključni elementi, među kojima i naziv projekta, koordinate, ograničenja eksploatacije, te obaveze koje investitor mora ispuniti nakon istraživanja. Takođe, ni tvrdnje o stepenu realizacije prethodnih radova nisu bile dokazane. Nakon toga resorno ministarstvo na čelu sa Petrom Đokićem izdalo je novu koju je isti sud ponovo poništio.

Firma SNK Metali je, uprkos protivljenju lokalne zajednice i odbornika SO Jezero, u januaru 2025. dobila produženje istražnog roka do 2028. godine. Odluka je donesena 15 dana nakon što je firma uputila zahtjev, bez ikakvog javnog uvida ili konsultacije s lokalnom zajednicom.

Zanimljivo je da su odbornici SO Jezero još u junu 2023. jednoglasno glasali protiv nastavka istraživanja, a mjesecima ranije, u januaru iste godine, održani su i masovni protesti građana, eko-aktivista i organizacija iz cijele BiH.

Portal Gerila.info u više navrata je izvještavao o ovom slučaju, među prvima otkrivajući vezu između firme SNK Metali i australsko-mađarske kompanije Lykos Balkan Metals, kao i o pokušajima lobiranja načelnice opštine Jezero Snježane Ružičić, članice SNSD-a, da zaobiđe volju odbornika i građana. I pored otpora, istraživanja su nastavljena, a lokalni eko-aktivisti i opozicioni odbornici redovno su izloženi pritiscima.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Ko kopa po Jezeru? first appeared on Gerila.info.

Podršku odbornika nisu dobile odluke o zabrani korištenja pirotehničkih sredstava, prijedlog odluke o obaveznoj ugradnji filtera na individualna ložišta, prijedlog odluke o zabrani upotrebe energenata koji zagađuju vazduh. Rezolucija o poboljšanju kvaliteta vazduha u Banjaluci dobila je podršku odbornika.

Odbornici sa kojima smo razgovarali tvrde da prijedlozi mjera nisu dobili potrebnu podršku u skupštini grada jer uz prijedloge nije dostavljena nikakva analiza niti stručno mišljenje a mjere u predloženim odlukama su paušalne, neodređene a obavezujuće za građane. Tako, na primjer, u dijelu gdje se traži usvajanje zabrane korištenja pirotehničkih sredstava piše da je korištenje pirotehnike dozvoljeno ali uz pribavljanje dozvole grada. U principu se ne radi o nikakvoj zabrani jer će pojedinima nešto ipak biti dozvoljeno, navode naši sagovornici.

U prijedlogu odluke kojom se traži zabrana upotrebe energenata koji naročito zagađuju vazduh ne navodi se koji su to energenti. To može dovesti do situacije u kojoj nadležne inspekcije mogu po svom nahođenju kažnjavati građane. Tu je bilo, uz stručnu analizu, navode naši sagovornici, potrebno navesti spisak naročito štetnih energenata koji se zabranjuju.

Prijedlogom odluke o obaveznom uvođenju filtera na individualnim ložištima bilo je predviđeno da građani koji se samostalno griju u narednih pet godina postave filtere. U prijedlogu odluke je navedeno da to postaje obaveza građana a da će grad nastojati da subvencioniše nabavku filtera. Ponovo, navode naši sagovornici, nema analize a grad se poziva na primjer Beograda koji je planirao da podijeli 150 000 filtera ali to nikada nije realizovano. Jedna od primjedbi bila je i da je nelogično sve korisnike individualnih ložišta obavezati istim mjerama s obzirom da postoje individualna ložišta koja ne zagađuju u jednakoj mjeri kao druga. Izostanak bilo kakve analize, takođe je jedna od primjedbi.

Nije predložena ni jedna mjera koja bi značila prestanak izgradnje u širem centru grada do usvajanja urbanističkog plana. Masovna izgradnja u posljednjih desetak godina često se navodi kao jedan od krivaca za sve lošiji vazduh u gradu.

Banjaluka je, inače, svake zime sedmicama među najzagađenijim gradovima na svijetu. Posljednjih mjesec dana vazduh u gradu je danima bio izuzetno opasan po zdravlje ljudi, naročito po zdravlje osjetljivih kategorija i djece.

Uzroka zagađenja vazduha je mnogo navode u banjalučkom Centru za životnu sredinu. Ističu da je grad kompleksan sistem i da su neophodne dugoročne sistemske mjere. Pozdravljaju svaki pokušaj da se poboljša kvalitet vazduha ali napominju da se problemu mora pristupiti stručno i ozbiljno. Navode da je jedan od problema i “divlja” gradnja u gradu decenijama bez urbanističkog plana.

“Mi imamo divljanje tržišnog kapitalizma, tržišne stanogradnje koja utiče na nekoliko načina. Utiče samim činom gradnje, imamo manjak provjetrenosti. Ako pogledmo cijene stanovanja one nikada nisu bile više a imamo najviše gradnje ikada. Generator gradnje nije potreba za stanovanjem, generator stanogradnje je kapital odnosno potreba za profitom interesnih grupa. Na koji način to utiče na zagađenost vazduha? Utiče prostom činjenicom da ako cijena stanovanja raste mi iz centralnih dijelova koji postaju prebukirani izgradnjom istjerujemo ljude. Istjerujemo sve one slojeve koji ne mogu da priušte cijenu stanovanja, istjerujemo ih na periferiju. Šta se onda dešava? Dešava se to da mi ne možemo sistemski da do periferije dovučemo centralno  grijanje, javni prevoz i onda imamo ljude iz nižih slojeva ekonomskih koji su protjerani iz grada, koji stvaraju nove potrebe za kretanjem, koriste za te potrebe jeftinije automobile koji više zagađuju i nužno su osuđeni na individualna ložišta sa jeftinijim gorivima za ta ložišta“, kaže Dragan Kabić iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.

U usvojenom nacrtu rezolucije o poboljšanju kvaliteta vazduha navodi se da će grad težiti uvođenju elektrinih autobusa a da će prednost prilikom sklapanja novih ugovora sa gradom imati prevoznici koji ponude električne autobuse. Nema mjera koje bi odmah natjerale prevoznike da obezbijede novije autobuse. Ugovori prevoznika i grada su važeći do 2027. godine.

Ovakva situacija, kada je izgradnja u pitanju, odgovara isključivo investitorima kaže odbornik Liste za pravdu i red Igor Mandić. Na djelu je implozija betona i zgrada koje se trpaju u naselja koja se nekada urađena po svim urbanističkim i građevinskim standardima.

“Banjaluka ima jedan od najvećih procenata aerozagađenja u svijetu i Evropi. Pri tome Banjaluka uopšte nema tešku industriju, radi se onemogućavanju cirkulacije vazduha zbog nekontrolisane gradnje, neriješenim saobraćajnim problemima, starim vozilima, individualnim ložištma gdje ljudi lože sve i svašta ne zato što to žele već zato što moraju, zbog teške ekonomske situacije. Radi se i o cijeni ogrevnog drveta koja je otišla u nebesa od kada je u pogon puštena naša Eko toplana“, navodi Mandić.

Odbornica Narodnog Fronta Dijana Ješić navodi da nije rješenje u privremenim mjerama. Neke stvari koje se predlažu jednostavno u ovom trenutku u Banjaluci nisu realne.

“To je svakako više zelenila, smanjenje gradnje. banjaluka se treba širiti prema rubovima, ostaviti više prostora u centru. Treba poboljšati javni prevoz koji je sada katastrofalan, neredovne linije, stari autobusi. Gradonačelnik spominje električne autobuse. Nije loše rješenje ali u ovom momentu je to neizvodivo. Mi nemamo dovoljno široke ulice da se uvede jedna traka za električne autobuse. Trebaju se tražiti dugoročna rješenja“, navodi Ješić.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Stanivuković odbornicima na usvajanje donio nerazrađene odluke! first appeared on Gerila.info.

Dozvola je ponoštena na osnovu tužbe koju je podigao Centar za životnu sredinu.

Prva dozvola je poništena zbog nepostojanja utvrđenog “nultog stanja” životne sredine i nedostatka plana remedijacije i rekultivacije.

Nakon toga, koncesionar je ponovo podnio zahtjev sa dopunjenom dokumentacijom, koju je Ministarstvo uvažilo i izdalo novu dozvolu.

Međutim, sud je sada utvrdio da su ključni dokazi, na osnovu kojih je nova dozvola izdata, izrađeni nakon što su radovi već počeli – i to bez prethodnog odobrenja i uz protivpravno proširenje granica eksploatacije.

Koncesionar o tome nije obavijestio Ministarstvo, a ono nije pravilno utvrdilo sve relevantne činjenice prije donošenja odluke.

– Sud je pravilno utvrdio obaveze nadležnog organa i poništio spornu odluku budući da bi suprotan zaključak vodio u ozakonjenje protivpravnog stanja. Ministarstvo je dužno da sljedeći zahtjev odbaci kao nedopušten, dok bi protivpravne aktivnosti morale biti predmet posebne istrage – izjavio je Redžib Skomorac, pravni savjetnik Centra za životnu sredinu.

U Centru podsjećaju da su radovi na lokaciji počeli još prije dodjele koncesije i provođenja potrebnih procedura, zbog čega nikada nije utvrđeno stvarno stanje prirodnog okruženja prije intervencija.

Iako nakon prvog poništenja nije bilo zabrane radova, kop trenutno nije aktivan.

Centar za životnu sredinu naglašava da je potrebno hitno osigurati rekultivaciju i remedijaciju zemljišta, što je zakonska obaveza koncesionara po osnovu ugovora o koncesiji.

Gerila.info

The post Ponovo poništena ekološka dozvola za rudnik “Bistrica” first appeared on Gerila.info.

piše: centar za životnu sredinu Banjaluka

Centar za životnu sredinu se ne protivi ideji o uređenju obala Vrbasa. Štaviše, Centar svim srcem podržava sve mjere koje će da dovedu ljude bliže ovoj rijeci i rijeku njima, ali na legalan, stručan i neškodljiv način, kako po rijeku tako i po ljude. Postoji više razloga zašto smo protiv radova koji se trenutno izvode, a predstavljamo glavnih šest.

Radovi su nelegalni. Po dobijanju informacije o bageru koji se kreće kroz samo korito Vrbasa, pored dopisa inspekcijskim organima pisali smo i Javnoj ustanovi “Vode Srpske”, koji su nas obavijestili da su radovi nelegalni, budući da je Grad Banja Luka tek 23. 6. 2025. godine uputio zahtjev za izdavanje vodnih smjernica za izgradnju šetališta. Vodne smjernice se izdaju za izradu projektne dokumentacije, a na osnovu ove dokumentacije se aplicira za vodnu i na kraju građevinsku dozvolu. Time je jasno da je Grad Banjaluka na samom početku procedure, što znači da se radi ne samo nelegalno već i nestručno – budući da bez smjernica projekt ne može biti završen. Tako smo na terenu imali situaciju da sam izvođač (bagerista) na lica mjesta bira kuda će postaviti trasu, a za potrebe izvođenja radova neselektivno uklanja prirodnu vegetaciju. Možemo konstatovati da je na ovaj način izvršena radnja koja ima elemente krivične odgovornosti.

Radovi se izvode u zoni prvog stepena zaštite. Srpske Toplice (banje u Gornjem Šeheru) uključujući i poznatu Vrućicu, odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika proglašene su nacionalnim spomenikom BiH. Uvidom u katastarski plan, utvrđeno je da se radovi izvode, između ostalog, na katastarskoj čestici koja ulazi u P R V I stepen zaštite koji je predviđen ovom Odlukom. Ovakvo postupanje nije u skladu sa Odlukom kojom je ovo područje proglašeno nacionalnim spomenikom.

Itekako smo za stvaranje preduslova za boravak ljudi uz, i u rijeci Vrbas, ali smatramo da je prvi, neizbježni i suštinski preduslov – rješavanje pitanja prikupljanja i obrade otpadnih voda. Većina kupališta u gradu se nalazi tik ispod kanalizacijskih ispusta koji u Vrbas upumpavaju sirovu, neobrađenu kanalizaciju i tako uništavaju našu rijeku, ali i narušavaju zdravlje kupača. Zdrav razum nam nalaže da za ovaj zahtjev nije potrebna dalja elaboracija.

Poplave iz 2014. godine su nam jasno pokazale kojom silom može da raspolaže naša rijeka. Betonizacija obale, uništavanje vegetacije i drugih prirodnih prepreka će dovesti do još većeg ubrzavanja toka rijeke i porasta njene destruktivne moći za vrijeme visokih voda. Intervencije u i oko rijeke moraju biti pomno planirane i da kao takve ni u kom slučaju ne pospješuju razornu moć rijeke za vrijeme visokih voda.

Ovi radovi su kontinuitet nekontrolisane betonizacije koja se iz centra grada širi na prirodna područja u njegovoj okolini. Zabrinjava nas manjak stručnog pristupa, izostanak poštovanja procedura i propisa pri planiranju i građenju koji proizilazi iz rada gradske uprave. Grad nije mjesto za dekoraciju i ne čini ga gradom samo lijepa scenografija. U pravom smislu grad je tek ona zajednica ljudi koja je sposobna da svoj zajednički život kvalitetno organizuje, čime si osigurava zdrav opstanak i život. Ono što, kao i u mnogim drugim realizovanim i najavljenim projektima aktuelne gradske uprave izostaje, je pomno i na nauci zasnovano planiranje, kvalitetno analiziranje i prioritetiziranje potreba. Priroda je “sadržaj” sama po sebi i kao takva – “prirodna” nudi ljepotu, mir i oporavak od užurbanosti grada i savremenog života.

The post Centar za životnu sredinu Banjaluka: Zašto smo protiv nelegalnih radova u koritu Vrbasa? first appeared on Gerila.info.