Komisija za koncesije Republike Srpske dala je saglasnost na aneks koncesionog ugovora za gradnju male hidroelektrane Bjelava na rijeci Bjelavi na teritoriji mjesne zajednice Trbušće u opštini Foča. Ovu saglasnost sada treba da potvrdi Ministarstvo energetike i rudarstva u Vladi Republike Srpske čime bi dalo odobrenje na izmjene koncesionog ugovora.

Ono što je sporno u čitavoj priči jeste da se sve dešava u jeku protesta i negodovanja mještana Trbušće koji su alarmirali javnost i ukazali na nepravilnosti koje su se do sada dešavale u vezi sa najavljenom gradnjom MHE Bjelava. Takođe, Komisija za koncesije Republike Srpske saglasnost na izmjene koncesionog ugovora daje u trenutku kada policija Republike Srpske protiv Predraga Pavlovića iz Foče, koji je direktor Srbinjeputeva, podnosi izvještaj tužilaštvu u Trebinju zbog sumnji u lažiranje rješenja za geološke radove neophodne za izgradnju malih hidroelektrana, prije svega na rijeci Bjelavi. U Komisiji za koncesije RS potvrdili su za Gerila info da su dali saglasnost na izmjene koncesionog ugovora.

„Mi smo dali saglasnost na osnovu studije koju smo dobili. Ne gledamo mi te stvari okolo, mi i nemamo službeno da se vodi bilo kakva istraga. Mi postupamo samo na osnovu studije koja nam bude dostavljena“, rekao je za Gerila info Radenko Đurica, predsjednik Komisije za koncesije Republike Srpske.

Završnu riječ na izmjene koncesionog ugovora daće Vlada Republike Srpske odnosno resorno ministarstvo energetike i rudarstva. Oni su nam potvrdili da će uskoro biti donesena odluka.

“Postupajući po zahtjevu koncesionara, Ministarstvo provodi konsultacije i pribavlja mišljenja, nakon čega će se donijeti konačna odluka o mogućnosti prihvatanja aneksiranja ugovora,”odgovorili su nam iz Ministarstva energetike I rudarstva Republike Srpske.

Iz Centra za životnu sredinu nedavno su saopštili da oni prate čitavu situaciju u vezi sa koncesionim ugovorom za izgradnju MHE Bjelava. Upozorili su da je jasno da je MUP podnio izvještaj u kome se navodi da se radi o krivičnom djelu kojim je investitor doveo u zabludu Ministarstvo energetike I rudarstva kao I da je investitor bez saglasnosti Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede I šumarstva Republike započeo sa krčenjem šume i radovima u koritu rijeka na slivu rijeke Bjelava u Foči.  Naveli su I da je Koalicija za zaštitu Rijeka BiH još u martu ove godine upozorila na kršenje zakona I samovolju investitora. Uprkos tim upozorenjima, navode u Centru za životnu sredinu, investitor je nesmetano počeo radove na gradnji MHE Bjelava iako je prvu dozvolu dobio tek mjesec I po dana nakon početka radova.

“Ostaje da vidimo da li će ministar Đokić i Komisija za koncesije RS dati saglasnost za prijedlog izmjene ugovora o koncesiji i zaključiti Aneks ugovora sa privrednim društvom koje se sumnjiči za dovođenje ovog ministarstva i drugih organa javne uprave u zabludu. Pogotovo, jer je u saopštenju MUP-a navedeno da će inspektori Uprave kriminalističke policije nastaviti istražne radnje sa ciljem utvrđivanja krivične odgovornosti I drugih lica”, rekao je, nakon podnošenja zahtjeva za izmjenama koncesionog ugovora, Viktor Bijelić iz Centra za životnu sredinu.

Redžib Skomorac iz Centra za životnu sredinu za Gerila info kaže da je aneks koncesionog ugovora napravljen tako da apsolutno pogoduje investitoru koji ni do sada nije ispoštovao preuzete obaveze a da Vlada RS ide “niz dlaku” investitoru. On navodi da je sporno I to što je investitor već zakasnio sa radnjama na istraživanju koje je morao da uradi po ugovoru o koncesiji a da se u izmjene koncesionog ugovora ide jer postoji otpor lokalnog stanovništva prema gradnji MHE Bjelava I načinu na koji se radi. Izmjenama koncesionog ugovora, tvrdi Skomorac za Gerila info, mijenjaju se lokacije vodozahvata, produžava rok za pripremne radove koji su već trebali biti okončani. On navodi I da je investitor uzurpirao privatno zemljište uz rijeku Bjelavu a da mu se eventualnim izmjenama koncesionog ugovora daje dodatno vrijeme da riješi te problem.

“Zbog svega navedenog, kao i iz razloga da je ovo privredno lice prouzročilo štetu Republici Srpskoj, a naročito građanima Foče, opravdano se nameće pitanje da li je isto zaslužilo da ga Ministarstvo eskulpira i nagradi zaključivanjem Aneksa ugovora čime bi dopustilo da investitor, uprkos uzrokovanju višestruke materijalne kao i štete po pravnu sigurnost u RS, zadrži pravo koncesije na slivu rijeke Bjelava”,rekao je Redžib Skomorac iz Centra za životnu sredinu.

On napominje da je Komisija za koncesije Republike Srpske u jako kratkom roku odlučila po zahtjevu koncedenta. Pojašnjava I da se aneksom ugovora predlaže izgradnja jedne veće umjesto dvije manje hidroelektrane a da se koncesionaru predlaže dodatni rok za izvršenje prve faze projektovanja I izgradnje a što je po važećem ugovoru trebalo da bude završeno do oktobra ove godine.

“Tvrdnje da je koncesionar u dosadašnjem radu kršio odredbe osnovnog Ugovora o koncesiji, ali i odredbe Zakona o zaštiti životne sredine, Zakona o geološkim istraživanjima, Zakon o šumama, Zakon o vodama i dr., su potkrjepljene mnogim dokazima, zbog čega činjenica aneksiranja Ugovora o koncesiji, na način na koji je to predloženo, je naročito zabrinjavajuća, jer ne samo da osumnjičenog koncesionara stavlja u vrlo povlašten položaj, nego povlači i pitanje zakonitosti do sada izvedenih radova, budući da je isti počevši od mjeseca marta ove godine proveo opsežne pripremne i druge radove u slivu rijeke Bjelave, Male Bjelave, pa i Velike Bjelave, bez ikakvog pravnog uporišta. Obzirom da prethodna saglasnost Komisije za koncesije, koju je kao savjetodavno tijelo dala na ovaj Prijedlog Aneksa, nije obavezujuća za koncedenta, to jeste od Vlade, odnosno Ministarstva energetike i rudarstva očekujemo da kod razmatranja eventualnog zaključivanja Aneksa ugovora postupa sa prijeko potrebnom pažnjom, vodeći računa o stvarnom činjeničnom stanju, te ističemo da ćemo kao zainteresovana javnost poduzeti sve raspoložive pravne i druge korake kako se to ne bi desilo, te kako bi buduća koncesiona politika RS bila legitiminija i manje štetna,”rekao je Redžib Skomorac za Gerila info.

On je potvrdio da je na temu MHE Bjelava planiran sastanak sa predsjednikom Vlade Republike Srpske I nadležnim ministrima.

Mještani Trbušće I Foče u nekoliko navrata su već protestovali protiv najavljene gradnje I pripremnih radova za gradnju MHE Bjelava. Jovan Drakul, jedan od mještana, za naš portal kaže da se mještani izričito protive bilo kakvoj gradnji na rijekama u Foči a da su to pokazali peticijom koju je potpisalo vise od 3000 građana te opštine. Navodi primjer izgradnje četiri MHE u Miljevini kod Foče gdje su obećavana radna mjesta i procvat tog naselja od čega nije bilo ništa.

Sada su to ljudi vidjeli I shvatili da su to samo projekti u interesu pojedinaca I investitora. Što se tiče Bjelave stvar je jasna. Na djelu je čist kriminal. Prvi preduslov za dobijanje bilo kakvih dozvola I početak bilo kakvih radova su riješeni imovinsko pravni odnosi što ovdje nije slučaj sa više vlasnika zemljišta. Zbog uzurpacije zemljišta podnesene su krivične prijave protiv investitora, u ovom slučaju to su Srbinjeputevi. Investitor je ovjerio lažni iskaz kod notara da je riješio sve imovinsko pravne odnose I time ministarstvo doveo u zabludu da mu izda dozvolu za famozna geološka istraživanja”, rekao je za Gerila info, Jovan Drakul jedan od mještana aktivista sa rijeke Bjelava.

Vlasnik kompanije Srbinjeputevi je Gordan Pavlović iz Foče, vlasnik kompanije Pavgord. Ovoj kompaniji smo poslali pitanja u vezi sa dešavanjima oko gradnje MHE Bjelava I zahtjevom za izmjenom koncesionog ugovora kao I tvrdnjama mještana. Odgovore ćemo, ukoliko ih dobijemo, objaviti u nekom od narednih tekstova.

GERILA info

The post Pored više nepravilnosti, kašnjenja i istrage MUP-a Komisija za koncesije dala saglasnost na izmjene koncesionog ugovora na gradnju MHE Bjelava. Čeka se odluka Vlade RS first appeared on Gerila.info.

Iako je Energetska zajednica nedavno izrazila zabrinutost zbog “šema podrške obnovljivim izvorima energije” u vezi sa gradnjom hidroelektrana, te je Centar za životnu sredinu iz Banjaluke objavio analizu prema kojoj trenutni sistem pogoduje investitorima na štetu građana, stranke u Republici Srpskoj (RS) nemaju konsenzus o propitivanju sistema gradnje i dodjele koncesija, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH)

Energetska zajednica je sredinom ovog mjeseca poslala svim nivoima vlasti, između ostalog i resornim ministarstvima na nivou entiteta, pismo u kojem traži ukidanje “feed in” tarifa, odnosno sistema koji investitorima garantuje otkup sve proizvedene energije po garantovanoj cijeni.

Umjesto toga, od vlasti u BiH se traži da od naredne godine pređe na sistem aukcija po kojem bi koncesiju na gradnju malih hidroelektrana ili drugog postrojenja obnovljivih izvora energije dobio investitor koji državi ponudi najmanju prodajnu cijenu energije.

Ekonomista Damir Miljević je, u saradnji sa Centrom za životnu sredinu Banjaluka, uradio analizu ekonomske opravdanosti malih hidroelektrana, koja pokazuje da se na nivou države godišnje zbog garantovane otkupne cijene energije gubi oko tri miliona maraka.

Taj novac izdvajaju isključivo građani preko naknade za obnovljive izvore energije, pojašnjava Miljević, a naknada se plaća po kilovat-satu (KWh) mjesečno, uz račun za potrošenu električnu energiju.

“Jasno je da će sada uslijediti ubrzanje postupaka gradnje tamo gdje gradnja još nije počela jer će prelazak na sistem aukcija znatno umanjiti direktnu korist investitora u gradnju malih hidroelektrana”, kazao je Miljević za BIRN BiH.

U Centru za životnu sredinu su rekli da već godinama ukazuju na nepotrebnost dodatnog subvencionisanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora jer je ta proizvodnja svejedno isplativa za investitora.

“Kompletnu investiciju investitor vrati kroz šest do deset godina. Male hidroelektrane su isplative i bez subvencija, samo što se rok vraćanja ulaganja produžuje na 15 godina. Podsticaji su motiv investitorima jer oni sjede i zarađuju, jer država garantuje da će sve što proizvedu biti otkupljeno”, kazao je za BIRN BiH Viktor Bijelić iz Centra.

Početkom ovog mjeseca, Narodna skupština Republike Srpske (NS RS) odbila je zaključke koje je na posljednjem zasjedanju entitetskog parlamenta predložio Klub poslanika SNSD-a a koji su trebalo da stave moratorijum na dalju granju malih hidroelektrana na rijekama u Republici Srpskoj. Zaključke SNSD-a nisu podržali njihovi koalicioni partneri, a prijedlogom je bilo predviđeno da budu preispitani svi dosadašnji ugovori o koncesijama i status aktivnosti predviđenih ugovorima.

“Ne bih komentarisao njihove razloge, najbolje je da oni sami to objasne. Žao mi je što smo propustili priliku da dođemo do dobrih rješenja dugoročno gledano kada je u pitanju ova oblast, jer su ovi zaključci bili vrlo konkretni, odnosno vrlo nedvosmisleno su davali zadatke prema više institucija, znalo se tačno šta će biti čiji zadatak i redoslijed obaveza. Nažalost, sada smo u situaciji da se sve dalje inicijative za dalju izgradnju malih hidroelektrana mogu nesmetano provoditi”, rekao je, nakon što nisu prihvaćeni zaključci, poslanik SNSD-a Srđan Mazalica.

Neki od predstavnika udruženja koja se bave zaštitom prirode u Republici Srpskoj, nakon glasanja su konstatovali da volja za donošenje ovakve odluke nije ni postojala, jer da jeste, ne bi se desilo da SNSD nešto predloži a da njegovi koalicioni partneri to ne podrže.

“Ono što takođe buni jeste i drugi zaključak ovog prijedloga koji traži da se urade analize hidropotencijala na vodotocima u Srpskoj, ali postavlja se pitanje čemu ta analiza ako je namjera prijedloga bila da se spriječi dalja izgradnja centrala na rijekama”, kazao je novinarima Nenad Bužanin iz udruženja “Eko-zona” Šipovo nakon odbijanja zaključaka u NS-u RS-a.

Predsjednik Republičkog parlamenta Nedeljko Čubrilović kaže da je prilikom glasanja o zaključcima samo došlo do razmimoilaženja, ne u cilju već u vremenskom periodu.

“Mi smo tražili da se to uradi u roku od 90 dana, SNSD je tražio da se prvo uradi analiza u roku od 180 dana”, rekao je Nedeljko Čubrilović, predsjednik NS-a RS-a i prvi čovjek DEMOS-a.

Ministarstvo – sve u skladu sa zakonom

U Socijalističkoj partiji, čiji je predsjednik Petar Đokić na čelu Ministarstva energetike i rudarstva RS-a, koje je nadležno za davanje koncesija za gradnju malih hidroelektrana u ovom entitetu, tvrde da analiza nije bila dovoljno pripremljena da bi se došlo do zajedničke odluke.

Poslanici te stranke, osim jednog, nisu ni glasali o zaključcima NS-a RS-a.

Slobodan Protić, član Glavnog odbora te stranke, na pitanje BIRN-a BiH o tome da li na priču o gradnji malih hidroelektrana u Republici Srpskoj utiče veza pojedinih investitora sa vodećim političarima, kaže da njihova stranka radi sve u interesu Republike Srpske.

“To može biti jedan od razloga da li neko direktno ili indirektno želi da utiče. Ali to ne može da bude ključno za Socijalističku partiju. Za nas je ključan opšti interes, šta RS od toga ima ili nema, koliko smo evropskih regulativa ispunili”, rekao je Protić.

Iz banjalučkog Centra za životnu sredinu su, zbog neuvođenja moratorijuma na gradnju malih hidroelektrana, tražili ostavku Protićevog stranačkog šefa Petra Đokića, ministra energetike i rudarstva. Na taj zahtjev nije bilo nikakvog odgovora.

Iz Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske, na čijem čelu je Đokić, za BIRN BiH su kazali da oni rade isključivo po zakonu, te da pozive na ostavku smatraju neopravdanim.

“Koncesije dodjeljuje Vlada RS-a, na prijedlog Komisije, koja vrednuje prispjele ponude i vrši izbor najpovoljnijeg ponuđača. Ministarstvo provodi aktivnosti propisane zakonom, u smislu pribavljanja mišljenja nadležnih organa i institucija, priprema potrebnu dokumentaciju, objavljuje javni poziv i drugo, te ministar, po ovlaštenju Vlade, potpisuje ugovore o koncesijama. Ministarstvo prati realizaciju ugovora, dok je izdavanje svih saglasnosti i dozvola u nadležnosti drugih organa i institucija. Imajući u vidu navedeno, jasno je da je Ministarstvo energetike i rudarstva samo jedan od učesnika u procesu realizacije projekata malih hidroelektrana i neko ko u cijelom procesu ne donosi samostalno nijednu odluku”, naveli su iz Ministarstva.

BIRN BiH je ranije već pisao o dodjeljivanju koncesije od strane Đokićevog ministarstva kompaniji “New Energy”, čiji je jedan od vlasnika Goran Tadić, vozač Petra Đokića i uposlenik Ministarstva. Ta kompanija dobila je dvadesetogodišnju koncesiju na gradnju male hidroelektrane na rijeci Stupčanici kod Han Pijeska.

Tadić je ranije za BIRN BiH tvrdio kako to što su se on i Đokić našli sa dvije strane ugovora nije sukob interesa jer se kompanija čiji je suvlasnik regularno javila na poziv za koncesiju.

Za BIRN BiH je rekao da očekuje da uskoro krene izgradnja male hidroelektrane na Stupčanici.

“Jeste, uspjeli smo oko dozvola, bilo je malo sve usporeno ovo zbog korone, ali mislim da bismo do kraja godine trebali da krenemo sa gradnjom”, kazao je Tadić.

Ugovor sa “New Energyjem” je potpisan u maju 2018, a po njemu je već prošle godine trebala početi i druga faza izgradnje male hidrocentrale.

U Centru za životnu sredinu smatraju da Vlada RS-a treba da raskine ugovore sa koncesionarima koji godinama nisu ušli u gradnju. Tu ne bi bilo naročite štete po budžet RS-a ukoliko bi je uopšte i bilo, kaže Viktor Bijelić, jer je ulazna koncesiona naknada po MGW tridesetak hiljada maraka.

Ekonomista Damir Miljević pojašnjava da pojedini investitori, iako su dobili koncesiju, čekaju sa gradnjom jer postoji Akcioni plan, koji propisuje koliko se obnovljivih izvora energije može subvencionisati na godišnjem nivou a u koji “svi žele da upadnu”.

Miljević dodaje da je u posljednjoj analizi koju je radio za period 2015–2019. došao do podataka da je država, odnosno građani, u posljednjih pet godina za obnovljive izvore energije izdvojila 121 milion maraka, a da je 60 odsto tog novca otišlo malim hidroelektranama.

Paradoks je da Bosna i Hercegovina pristupanjem Energetskoj zajednici nije morala da ide u masovnu gradnju malih hidroelektrana jer je učešće obnovljivih izvora energije u proizvodnji mogla postići na druge načine, čak i smanjenjem potrošnje, pojašnjava Miljević, naročito jer je BiH na posljednjem mjestu u Evropi po racionalnom trošenju energije.

“Da je svakom domaćinstvu u BiH poklonjeno po osam LED sijalica, ušteda bi bila veća nego što je ukupno proizvedena energija iz sistema malih hidroelektrana u pet godina”, rekao je Miljević za BIRN BiH.

Prema podacima sajta “Vode.ekoakcija”, ukupan broj malih hidroelektrana u BiH koje su trenutno u pogonu jeste 108, a ukupan broj planiranih ili onih koje su već u izgradnji iznosi 338.

The post RS bez političke podrške za ispitivanje sistema gradnje malih hidroelektrana first appeared on Gerila.info.

To je razlog zbog kojeg je pokrenut internetski portal Eko-Infotabla, koji bi, kako kažu u Centru za životnu sredinu iz Banjaluke, trebao da nadomjesti nepostojanje sveobuhvatne online informativne ploče o životnoj sredini u Bosni i Hercegovini.

„Ovo je, dakle, naš pokušaj da se na jednom portalu većina tih informacija, zvaničnih informacija, objavi i da se sve mogu naći na jednom mjestu. Treba istaći da je to omogućeno kroz automatizovani pretraživač koji stoji u pozadini ovog portala i da taj automat prikuplja informacije sa identifikovanih veb stranica, odnosno stranica organa uprave. Naravno da je to još uvijek u nekoj testnoj fazi, još uvijek se to nadograđuje, kako se pristup i potreba informacijama širi, kako se adrese sa kojih ovaj automat prikuplja podatke isto tako nadograđuje“, pojašnjava Bjelić.

Da li su informacije o životnoj sredini dostupne?

RSE: Kolika je bila potreba za jednom ovakvom eko-infotablom, koliko su nepristupačne informacije o projektima koji se tiču životne sredine u BiH?

Bjelić: To je jedan od velikih problema na koje mi ukazujemo preko deset godina – da pristup informacijama nije adekvatan. Još uvijek najčešće pribjegavamo pristupu informacijama putem zahtjeva za pristu informacijama kod određenih organa.

Neki od tih organa imaju na svojim veb stranicama elektronske informacije, mogu se pronaći te informacije, međutim, zaista morate puno vremena posvetiti da biste te informacije i pronašli. One nisu jasno vidljive, nisu lako dostupne na tim stranicama organa javne uprave, što bismo rekli, morate duboko kopati da bi došli do neke informacije.

A zašto su informacije važne? Upravo zbog činjenice da su građani zainteresovani za takve informacije, odnosno da trebaju da budu zainteresovani, jer samo dobro informisan građanin može da se uključi, da ostvari svoje pravo na učešće u donošenju odluka po pitanju izdavanja dozvola, po pitanju donošenja novih zakona, izmjena i dopuna zakona. Bez informacija ne možemo aktivno ni djelovati.

RSE: Vi ste isticali da nedovoljna pristupačnost informacijama o temama vezanim za životnu sredinu često dovodi do ozbiljnih sukoba stanovnika, organa vlasti i komercijalnih kompanija. Imate li kakav primjer?

Bjelić: Takvih primjera imamo mnogo. Kruščica, planirane hidroelektrane na rijeci Buni, Neretvi, Sani. Sve jedan je primjer bio takav gdje pristup informacijama nije bio adekvatan, nije bio dovoljan. Svjedoci smo u Bosni i Hercegovini velike najezde malih hidroelektrana, posebno u posljednjih nekoliko godina gradnja tih hidroelektrana je započeta.

Međutim, čitav proces izdavanja dozvola i koncesija, izdavanja ekoloških i građevinskih dozvola je počeo još 2006. i 2007. godine, s jednim skokom na 2012. i 2013. godinu, što je, da kažemo, već prilična prošlost, a tada ove informacije nisu bile javno dostupne. Upravo zbog toga što one nisu bile javno dostupne, građani nisu bili upoznati sa tim procesima.

Danas, kada investitori po osnovu tih koncesionih ugovora, po osnovu dozvola koje su ishodovali, bez adekvatnog učešća javnosti, uđu u posjed, odnosno krenu sa radovima, dešava se da se u lokalnim zajednicama stvara otpor, jer naravno, ljudi koji žive tu nisu bili upoznati šta se tu planiralo niti su učestvovali adekvatno u donošenju tih odluka.

Normalno je da se stvara i otpor i antagonizam između svih tih subjekata, jer svi ti subjekti imaju interes za prirodne resurse koji su ovdje u pitanju, konkretno kada su u pitanju rijeke.

Pandemija nije zaustavila gradnju malih hidroelektrana

RSE: Da li je pandemija korona virusa zaustavila gradnju malih hidroelektrana u Bosni i Hercegovini?

Bjelić: Nažalost, naprotiv. Primijetili smo da upravo u vrijeme zabrane kretanja, zabrane javnog okupljanja, svih restrikcija koje su pogodile građane Bosne i Hercegovine, to nije spriječilo investitore da uđu u prostor, da započnu radnje na izgradnji malih hidroelektrana.

Štaviše, primijetili smo da se veći dio tih poslova i radova dešavao ilegalno, bez prethodno pribavljenih dozvola i bez adekvatnog nadzora nad radovima. Otežavajuća okolnost je bila i dostupnost inspekcijskih organa.

Svjesni smo da su inspekcijski organi, inspektori, bili izuzetno angažovani i zauzeti oko situacije sa korona virusom, posebno na graničnim prelazima, jer su različiti sektori inspekcija, od ekološke, građevinske, vodne, sanitarne itd, svi bili u funkciji sprečavanja širenja korona virusa, odnosno kontrole na graničnim prelazima, tako da je redovan inspekcijski nadzor nad ovakvim projektima, nad gradnjom malih hidroelektrana, ishodovanju tih dozvola, inspekcijski nadzori, bio je vrlo, vrlo ograničen.

Na taj način nije bilo moguće da se reaguje na ove radnje koje su se dešavale na rijekama. Nažalost, to opet sve govori o sistemu u kojem živimo, što bismo rekli – nekome je ova pandemija prilika, nekome je neprilika.

Koliko se malih hidroelektrana planira u BiH?

RSE: Koliko je hidroelektrana ukupno planirano da se izgradi u BiH, i šta će ostati od rijeka nakon njihove gradnje?

Bjelić: Sad smo već došli do broja preko 400. Za sada je izgrađeno oko stotinjak malih hidroelektrana, a planira se još oko 300.

Neki koncesioni ugovori su raskinuti, što smi mi vrlo zadovoljni zbog toga, ali to ne znači da se neće dodijeliti te koncesije nekim drugim koncesionarima. A od rijeka će ostati vrlo malo, zapravo ih više nećemo ni moći nazivati rijekama jer će to biti značajno modifikovana vodna tijela.

Rijeka podrazumijeva vodeni tok koji ima svoju struju, a ovdje ćemo imati ili ujezerene rijeke ili rijeke bez vode, čija će korita zapravo biti iskorištena za postavljanje cijevi i sva voda će biti u tim cijevima i iskorištena za proizvodnju električne energije, koja, u slučaju izgradnje svih ovih 400 i preko 400 hidroelektrana u BiH, neće doprinijeti proizvodnji električne energije u Bosni i Hercegovini sa više od tri posto.

Dakle, zaista jedan zanemariv procenat proizvodnje električne energije dobijamo od ovih hidroelektrana, a ogromna je šteta, kako za lokalnu zajednicu, tako za sve građane Bosne i Hercegovine, jer pored toga što je ovo atak na prirodu i prirodne resurse, tako je i atak na ljude i na ekonomiju ove države.

Ovi projekti se subvencionišu, dobijaju se ogromni poticaji za proizvodnju električne energije u malim hidroelektranama, koje plaćaju građani putem nadoknade za obnovljive izvore energije na njihovim računima za električnu energiju.

RSE: Više stotina ekoloških aktivista protestovalo je 12.maja pred slovenskim parlamentom protiv zakonskih izmjena kojima se zaoštravaju uslovi za registraciju nevladinih udruženja za zaštitu životne sredine, te smanjuje njihov i uticaj na izdavanje saglasnosti za velike investicijske projekte. Možete li tu napraviti paralelu, kakva je situacija sa uticajem udruženja u Bosni i Hercegovini?

Bjelić: Ja bih tu povukao paralelu, ne samo sa Bosnom i Hercegovinom. Ovo već postaje jedan globalni problem gdje se sužava prostor djelovanja civilnog društva, ne samo ekoloških organizacija, nego svih organizacija civilnog društva. Protesti u Sloveniji samo pokazuju kolika je ozbiljnost svega toga.

Mi smo u Bosni i Hercegovini uvijek gledali ka Sloveniji kao jednoj naprednijoj i razvijenijoj bivšoj republici Jugoslavije, u koju smo se na neki način i uzdali i zagledali kao primjer, a sada vidimo da se to i kod njih dešava, da nije kod njih puno drukčija situacija.

Naravno, građanska svijest i građanski aktivizam u Sloveniji je daleko veći i aktivniji nego u Bosni i Hercegovini, tako da je ovaj scenarij koji se dešava u Sloveniji nešto što neće izostati ni u Bosni i Hercegovini, niti u drugim državama regiona.

www.slobodnaevropa.org

The post U BiH oko 100 malih hidroelektrana, planira se još 300 first appeared on Gerila.info.