Iako su iza nas tek dva dana tekuće sedmice, u DEMOS-u vri istim intenzitetom kao i u prethodnom periodu. Nakon što je dvoje poslanika, Milan Dakić i Suzana Gašić, napustilo partiju i prešlo u SNSD, trojka iz Narodne skupštine RS, koja je ostala u DEMOS-ovom dresu, Aco Stanišić, Spomenka Stevanović i Siniša Mijatović, ali i poslanik te stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Čedomir Stojanović, zatražili su odlazak Nedeljka Čubrilovića sa čela partije ali i Vlade RS, u kojoj vodi resor saobraćaja i veza.

Čubrilović je odbio pomenuti zahtjev, a na nedavnoj sjednici Predsjedništva stranke postalo je poznato i zašto. Iako su glas protiv njega podigli svi predstavnici u parlamentima Srpske i BiH, on je zadržao većinu u pomenutom partijskom tijelu. Imajući u vidu da suprotstvaljene strane nisu našle kompromis, epilog je odložen za sjednicu Glavnog odbora.

„Trudimo se da smanjimo tenzije bar do sjednice Glavnog odbora koja bi trebalo da bude u drugoj polovini januara. U ovom momentu niko nije odustao od svojih zahtjeva. Predsjednik Čubrilović ima podršku članova Predsjedništva da ne podnosi ostavku, tako da u ovom momentu smo pokušali da smirimo tenzije i status kvo je takav kakav jeste ali u nekom naredno periodu i na sjednici  GO pokušavamo da se izdogovaramo kako dalje u političkom radu”, rekao je Boran Bosančić, generalni sekretar DЕMOS-a.

U međuvremenu, trojka iz NSRS „na svoju ruku“ formira zajednički poslanički klub sa poslanicima SPS-a Gorana Selaka, a gotovo čitavi odbori DEMOS-a u Bijeljini i Kneževu prelaze u SNSD, stranku iz čije „kuhinje“ je najvjerovatnije i dirigovana čitava akcija.

Međutim, ono što je unijelo najviše nedoumica u čitavu DEMOS-ovu sapunicu jeste pitanje kako su akteri koji su i zatalasali odnose ove stranke sa SNSD-om, sada u njihovoj milosti, a Čubrilović koji je uvijek bi servilan najvećoj partiji u Srpskoj najednom postao jedini problem te stranke. Podsjećamo, odnosi SNSD-a i DEMOS-a su se zakomplikovali nakon što su obje istakle kandidate za načelnika Pala. „Ulje na vatru“ dolio je zvornički DEMOS koji je u jeku predizborne kampanje izašao iz koalicije sa SNSD-om uz optužbe koje su javno iznosili.

Prema riječima sagovornika Gerile, dobro upućenog u odnose unutar vladajuće koalicije, Čubrilovićev “grijeh” nije to što je dopustio kandidovanje Dejana Kojića za načelnika Pala, koji je kasnije i osvojio pomenutu poziciju, već njegovi postizborni postupci.

„Potez zbog koga je Čubrilović precrtan u vrhu SNSD-a jeste njegov pokušaj da se udruži sa liderima Ujedinjene Srpske i Socijalističke partije, Nenadom Stevandićem i Petrom Đokićem, i na taj način, sa tada 14 poslanika, da stane pred Dodika sa određenim zahtjevima“, kaže naš sagovornik.

Međutim, plan nije prihvaćen, o svemu je ubrzo upoznat i lider SNSD-a, i tada počinje silovit udar na predsjednika DEMOS-a.

Fuzija DEMOS-ovih poslanika u NSRS sa SPS-om nije slučajna, te će, prema mišljenju našeg sagovornika, ukoliko Čubrilović ode sa čela partije, vjerovatno doći do neke vrste ujedinjenja pomenute dvije partije, nešto slično kako su nedavno učinili DNS Nenada Nešića i NPS Darka Banjca.

„Ako Čubrilović ostane predsjednik, stranku sigurno napuštaju svi poslanici, ali i brojni odbornici i članstvo. Takva stranka nema šta da traži na izborima 2026. godine, te se može samo ugasiti“, zaključio je naš sagovornik.

DEMOS je, inače, osnovan 2018. godine, nakon što je grupa poslanika predvođenih Čubrilovićem napustilo DNS zbog neslaganja sa tadašnjim liderom te stranke Markom Pavićem.

Gerila.info

The post Vri u DEMOS-u: Kako je udar na partiju postao udar na Čubrilovića lično? first appeared on Gerila.info.

Za snimanje 10 priloga trajanja do 2,5 minuta i jedne mini reportaže do 10 minuta planiran je utrošak 20.000 KM.

Izabrani izvođač ima rok od 12 mjeseci da napravi ovaj posao. Riječ je o konkurentskom zahtjevu, a kritetijum za dodjelu ugovora je najniža cijena prihvatljive ponude.

Prema tenderskim uslovima, ponuđač mora imati kvalitetno terestrijalno (zemaljsko) pokivanje regionalnih centara i to: Banja Luka, Doboj, Bijeljina i Trebinje, što znači da su u startu eliminisane brojne RTV stanice iz Republike Srpske i BiH.

Nakon što stignu prijave, planirana je i e-aukcija, odnosno način provođenja dijela nabavke koji uključuje podnošenje novih cijena koje se odnose na određene elemente ponude.

RiTE Ugljevik godinama unazad negativno posluje. Tako je, na primjer, gubitak u poslovnoj 2017. godini, bio veći od 29 miliona KM, dok je gubitak u poslovnoj 2018.godini bio mnogo manji, 3,2 miliona KM.

Uz velike gubitke u poslovanju, RiTE Ugljevik je došao u žižu javnosti kada je objavljeno da je pred protekle izbore u preduzeću zaposleno i po različitim osnovama angažovano čak 546 radnika! Prema informacijama magazina Žurnal, samo za vrijeme mandata bivšeg direktora Đorđa Popovića više od 500 osoba zaposleno je bez ikakvog javnog konkursa i to “na razne poslove u preduzeću”.

Sadašnji direktor kompanije Čedomir Stojanović na ovu poziciju došao je nakon izbora, u oktobru 2018. Njegov prethodnik na čelu kompanije Đorđe Popović smijenjen je 15. oktobra odlukom Nadzornog odbora jer “rad direktora Popovića nije ocijenjen kao zadovoljavajući”. Bilo je tu, navedeno je u obrazloženju, još razloga, a jedan od njih je i “nepoštovanje odluka Vlade Republike Srpske”.

Radom u RiTE Ugljevik nije bio zadovoljan ni generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović, koji je krajem prošle godine podnio prijavu Okružnom javnom tužilaštvu u Bijeljini protiv uprave RiTE “Ugljevik” zbog nesavjesnog poslovanja.

Petrović je prijavu podnio protiv vršioca dužnosti direktora Čedomira Stojanovića, izvršnog direktora za poslove proizvodnje i razvoj Milutina Tasovca i direktora Termoelektrane Žarka Novakovića.

Prijavu je podnio i protiv bivšeg direktora Termoelektrane Dragana Miljanovića.

On je u prijavi naveo da upravu ovog giganta sumnjiči da su svojim propustima doveli u pitanje rad funkcionisanje ovog preduzeća.

Uz sve to, RiTE Ugljevik je označen kao najveći zagađivač sumpor dioksidom (SO2) na Zapadnom Balkanu, Ovo se navodi u analizi koju su u Briselu predstavile organizacije Savez za zdravlje i životnu sredinu (HEAL), Sandbag, Evropska mreža za klimatsku akciju (CAN Europe), Mreža za nadzor javnih finansijskih institucija u centralnoji istočnoj Europi (CEE Bankwatch) i Evropa bez uglja (Europe Beyond Coal).

Kako se zaključuje, rad 16 termoelektrana na ugalj u zemljama Zapadnog Balkana predstavlja zdravstveno i ekonomsko opterećenje za cijelu Evropu, pri čemu zdravstvene posljedice i troškove podnose i građani Evropske unije.

“Ugljevik snage 300 megavata jedinstveni je zagađivač. Za relativno malu tvornicu emituje nezamislive količine opasnog sumpor dioksida – 127.524 tona u 2016. godini. To je više nego sva njemačka postrojenja zajedno, koja su te godine emitovala 110.255 tona“, navedeno je u analizi.

U studiji se dodaje da su otrovne emisije iz TE Ugljevik samo u 2016. godini prouzrokovale 635 smrtnih slučajeva, 1689 slučajeva bronhitisa kod djece i odraslih, 494 hospitalizacije i brojna izgubljena radna mjesta.

PROČITAJTE JOŠ: RITE Ugljevik bez tendera dodijelio ugovore vrijedne skoro 390.000 KM

The post RiTE Ugljevik: Nabavkom neposrednog marketinga do popravljanja poljuljanog imidža first appeared on Gerila.info.