Ovo je samo jedan od rezultata projekta „Izliječimo zdravstvo“ koji je finansirala Evropska unija, a implementirali Transparency International (TI BiH) i Centri civilnih inicijativa (CCI). Projekat je okupio 15 institucija zdravstvene zaštite, zdravstvene radnike, organizacije civilnog društva i institucije,  kako bi se borili protiv korupcije u zdravstvenom sektora i time osigurali efikasnije i pristupačnije zdravstvene usluge građanima u Bosni i Hercegovini.

Ovaj ali i drugi ključni rezultati projekta za čiju je realizaciju Evropska unija obezbjedila 490 000 eura, predstavljeni su na završnoj konferenciji održanoj u Sarajevu pod nazivom „Prevencija korupcije u sektoru zdravstva – prezentacija dobrih praksi.

„Borba protiv korupcije u vrhu je prioriteta Mišljenja Evropske komisije o članstvu Bosne i Hercegovine u EU. I upravo je ovaj projekat direktan odgovor na to. U periodu epidemije COVID- 19 naučili smo koliko je važno funkcionisanje zdravstvenog sistema i omogućavanje jednakog pristupa zdravstvenim uslugama svim pacijentima. Jednak pristup zdravlju nije samo pružanje usluga, već se radi i o TRANSPARENTNOSTI, te ravnopravnosti građana koja zahtijeva promjene politike i zakonodavstva, kako bi se osigurao krajnji cilj – efikasnija briga o pacijentima. Ovaj projekat je pokazao kako to može biti učinjeno i nadamo se da će se mnogi priključiti inicijativama pokrenutim tokom njegove realizacije“, rekao je Enrico Visentin, programski menadžer za Pravosuđe i anti- korupciju, Delegacije Evropske unije u BiH.

Projekat je dio šire strategije EU u sektoru vladavine prava koja ima za cilj da unaprijedi borbu protiv korupcije većim učešćem relevantnih OCD.

Memorandum o saradnji sa projektom potpisale su: Kantonalna bolnica Bihać; Dom zdravlja Travnik; Dom zdravlja Lopare; Dom zdravlja Banja Luka; Opća bolnica „Abdulah Nakaš“ Sarajevo; UKC Tuzla; Dom zdravlja Bijeljina; Dom zdravlja Doboj; Bolnica Gradiška; Univerzitetska bolnica Foča; Zdravstveni centar Brčko; Dom zdravlja Tomislavgrad; Dom zdravlja „Isak Samokovlija“ Goražde; Opća bolnica Konjic; Kantonalna bolnica Zenica.

„Kao rezultat ovog partnerstva pokrenuto je sistemsko uvođenje novih antikoruptivnih internih akata u segmentima javnih nabavki, sukoba interesa, upravljanja ljudskim resursima i finansijskog upravljanja. Do sada je usvojeno 15 novih Pravilnika i drugih internih akata, a 30-ak je u proceduri usvajanja. Time će biti značajno unaprjeđen sistem prevencije od korupcije u navedenim oblastima što može rezultirati finansijskim uštedama, bolje obučenim medicinskim radnicima i kvalitetnijom zdravstvenom zaštitom pacijenata“, istakao je Emsad Dizdarević, projekt menadžer TI BiH.

Projekat „Izliječimo zdravstvo“ je, u velikoj mjeri, doprinio usvajanju entitetskih strategija za razvoj sistema internih finansijskih kontrola u javnom sektoru. Takođe, kao jedan od dugoročnih rezultata istaknuta je i formirana Koalicije za monitoring i zagovaranje borbe protiv korupcije u zdravstvu koja će, u narednom periodu, nastojati odgovoriti izazovima u ovoj oblasti i nastaviti raditi posebno na lokalnom nivou.

Projekt prevencije i borbe protiv korupcije u zdravstvu (Izliječimo zdravstvo), koji finansira Europska unija u iznosu od 490.000 eura, ima za cilj doprinijeti smanjenju rizika od korupcije u zdravstvenom sektoru u BiH kroz poboljšanje transparentnosti, odgovornosti i integriteta u 15 javnih zdravstvenih ustanova u BiH i uspostaviti sistemska preventivna rješenja u područjima rizika od korupcije. 

The post “Izliječimo zdravstvo”: Prevencija korupcije u zdravstvu – bolja zdravstvena zaštita pacijenata first appeared on Gerila.info.

„Bez organizovanja javnih saslušanja revidiranih institucija, nema ni potpune kontrole trošenja javnog novca“ –   istaknuto je danas u Banja Luci na press konferenciji Centara civilnih inicijativa (CCI) koji su predstavili Analizu procesa javne revizije u Republici Srpskoj za period 2016 – 2019. godina.

Nakon objavljenih revizorskih izvještaja, obaveza institucija je realizovati revizorske preporuke, što u velikoj mjeri izostaje. Također obaveza Odbora za reviziju Narodne skupštine Republike Srpske je organizovati javna saslušanja  revidiranih institucija – što se u praksi ne dešava. Kroz Analizu, CCI upozoravaju da pristup procesu javne revizije u Republici Srpskoj, treba biti znatno odgovorniji od strane revidiranih institucija i Odbora za reviziju NSRS.  Za period od 2016. do 2019. godina, Glavna služba za reviziju, je zaključno sa decembrom 2020. godine objavila 267 izvještaja o finansijskoj reviziji institucija u Republici Srpskoj od kojih najviše čine korisnici budžeta, (njih 127). Za finansijske izvještaje u periodu od 2016 – 2019. godine dato je 106 pozitivnih, 145 mišljenje s rezervom i 16 negativnih mišljenja.

Zabrinjavajuće je da 51% mišljenja s rezervom, i dodatnih 7% negativnih mišljenja, ukazuje da revidirani subjekti i dalje u značajnom broju ne rade u skladu sa zakonima i drugim propisima te da je njihova finansijska disciplina još uvijek nedovoljna. Ono što bi pomoglo spriječiti dalje ponavljanje sličnih ili istih propusta jesu javna saslušanja pred nadležnim Odborom u Narodnoj skupštini RS koja trebaju omogućiti učešće javnosti, medija i organizacija civilnog društva. To bi bila prilika da revidirane institucije pojasne uočene nedostatke, te pokažu odgovornost i ozbiljnost u radu, preuzimajući obavezu realizacije preporuka koje bi dovele do otklanjanja nedostataka. Također, Odbor za reviziju može da predloži Narodnoj skupštini smanjenje budžeta budžetskih korisnika, na osnovu nalaza i preporuka iz izvještaja o reviziji.  Međutim, ovakva javna saslušanja izostaju, što u najmanju ruku znači neispunjavanje zakonom precizirane uloge Odbora za reviziju Narodne skupštine Republike Srpske a u konačnici dovodi do nepostojanja kontrole trošenja javnog novca.

Nažalost, posljednje javno saslušanje revidiranih institucija sa uključivanjem javnosti organizovano prije 10 godina – što neosporno ukazuje da uloga Odbora za reviziju NSRS u kontroli trošenja javnog novca nije dovoljno iskorištena, čime se dodatno otvara prostor neodgovornom trošenju novca građana Republike Srpske i mogućoj korupciji. S obzirom da je Glavna služba za reviziju dostavila sve konačne revidirane izvještaje, jasno je da Odbor za reviziju nije postupio prema svim izvještajima kako je to propisano Poslovnikom o radu, Smjernicama Odbora i Zakonu o reviziji. Očigledan je primjer negativan revizorski izvještaj za APIF, koji nije razmatran u Narodnoj skupštini, pred poslanicima.

Dodatno, zabrinjava činjenica da je Glavna služba za period 2016 – 2019. god. uputila čak 2172 preporuke revidiranim institucijama. Međutim, od 1672 preporuke za period 2016 – 2018. god. samo 23% posto preporuka je realizovano do kraja 2020. godine. Ovo upućuje da ne postoje jasno propisane sankcije za nepoštivanje preporuka, što pojedine revidirane institucije očigledno koriste i ne postupaju po upućenim preporukama. U ovom kontekstu, bitno je istaći, da uspjeh revizije ne zavisi samo od rada Službe za reviziju, nego je ključna obaveza djelovanja ostalih institucija, poput tužilaštava, parlamenta, političkih aktera i u konačnici i sudova.   Tim povodom, Centri civilnih inicijativa pozivaju na unapređenje procesa javne revizije u Republici Srpskoj. Korak ka uspješnijoj kontroli trošenja javnog novca bit će zasigurno odluka Odbora za reviziju da organizuje javna saslušanja uz prisustvo medija i zainteresovane javnosti, kao i konačne aktivnosti parlamenata, tužilaštava, političkih partija i sudova da koriste proces javne revizije i rade u korist svih građana i građanki.

The post “Bez organizovanja javnih saslušanja, nema ni kontrole trošenja javnog novca” first appeared on Gerila.info.