Najava dolazi u paketu s planom da minimalna plata za zaposlene sa srednjom stručnom spremom poraste sa 900 na 1.100 KM, a za visoku spremu na 1.400 KM – „bez obzira na stanje u privredi“. Dodik tvrdi da podizanje minimalca poboljšava ekonomiju i da se društvo „ne može graditi na jeftinoj i neplaćenoj radnoj snazi“. No, ekonomske kazaljke i reakcije s terena pričaju drugačiju priču.

Ovo nije prvi put da se crta magična brojka. Još 2018. Dodik je najavljivao skok prosjeka na 500 eura do 30. juna 2019, pa potom poduplavanje na 1.000 evra „u narednih godinu dana“. Prvi prag dostignut je s oko dvije godine zakašnjenja. Drugi iz mjeseca u mjesec ostaje – „iduće godine“. U međuvremenu, realne plate stalno sustižu rast cijena, a javni sektor i javna preduzeća nose sve teži balast.

„Ne znam da li da se prekrstim ili da se smijem“

Ekonomistkinja Svetlana Cenić poruku komentariše bez rukavica.

„Sva njegova obećanja se sastoje u slici javnih preduzeća, opšte propasti, finansijskog stanja Republike Srpske, ali i u činjenici da se donose zakoni koji se ne poštuju. Nema nijednog zakona koji su oni ispoštovali! … On kad priča o ekonomiji, ja ne znam da li da se svečano obučem i krstim… ili da sjednem i da se smijem?“ kaže Cenić, ocjenjujući da „cijeli ekonomski program Milorada Dodika stane u jednu riječ: propast“.

Podsjeća i da je „20 godina na vlasti“, te da je „on sve bogatiji, a RS sve siromašnija“.

Poslodavci: 22% skok na papiru – skok cijena u praksi

U Uniji poslodavaca RS telefoni su se „usijali“ odmah nakon Dodikove objave.

Njihova računica kaže: predloženo povećanje minimalca znači rast od oko 22%.

„Smatramo da je ovo povećanje koje izlazi iz ekonomskih parametara te da je potpuno nerealno“, kaže predsjednik Unije Zoran Škrebić u izjavi za Capital. Podsjeća da je kriza u prerađivačkoj industriji proteklih mjeseci dublja, sa padom obima proizvodnje i zaposlenosti, i da bi udar najviše pogodio izvoznike u lon poslovima i drvoprerađivače.

Poslovna zajednica traži da se o minimalcu pregovara u Ekonomsko-socijalnom savjetu, a ne da se privatni sektor dovodi pred svršen čin. Jer, ako rast troškova rada pretekne produktivnost – razlika se preliva u cijene.

Suvlasnik i direktor „Krajinaklasa“ Saša Trivić ne okoliša: „Hljeb će odmah poskupjeti za sedam odsto, jer nam plate u ukupnim troškovima učestvuju sa 36 odsto.“ Veći rast očekuje u uslugama, gdje je učešće rada još veće. „Sve će ovo na kraju platiti krajnji kupac“, kaže Trivić (Capital).

To je i suština: bez rasta produktivnosti, izvoza i investicija, administrativno podizanje plata najčešće završava na fiskalnim računima budžeta i računima potrošača – kroz inflaciju.

Između parole i plate

Da li je potrebna veća plata? Naravno. Problem je kako do nje stići.

Srpska danas nema luksuz da ignoriše realnost: prezadužena i neučinkovita javna preduzeća, skupi dug, izvozna industrija koja posustaje, pad produktivnosti i odlazak radne snage. U takvom okruženju, svako „skakanje“ minimalca bez pratećih reformi – rasterećenja doprinosa, rezanja parafiskala, profesionalizacije upravljanja javnim preduzećima i ozbiljne borbe protiv korupcije – više liči na političku kampanju nego na ekonomski plan.

Zato se Dodikove najave ponovo doživljavaju kao – rokovi bez pokrića. U međuvremenu, građani već žive posljedice: skuplje korpe, sve tanji realni dohoci, i beskrajan niz „idućih godina“.

GERILA

The post „Hiljadu evra, ali dogodine“: Dodik ponovo diže očekivanja, poslodavci upozoravaju na inflaciju, ekonomisti na – stvarnost first appeared on Gerila.info.

Prema informacijama koje je redakcija podijelila na društvenim mrežama, utvrđeno je da je napad stigao preko IP adresa iz Singapura i servera Alibaba Cloud, što ukazuje na dobro organizovanu operaciju sa mogućim naručiocima izvan BiH.

„Naša IT podrška je uspjela uspostaviti normalno funkcionisanje sajta, uz upozorenje da uskoro očekuje novi i jači talas napada“, navedeno je u objavi portala Capital.

Na naš portal je juče izvršen jak hakerski napad, zbog čega smo određeno vrijeme bili nedostupni čitaocima. Ustanovili smo da je naručeni napad stigao preko IP adresa u Singapuru i servera Alibaba Cloud.
Naša IT podrška je uspjela uspostaviti normalno funkcionisanje sajta, uz…

— CAPITAL.ba (@portal_CAPITAL) March 14, 2025

Ovo nije prvi slučaj da se mediji u BiH suočavaju sa sajber napadima. S obzirom na to da Capital redovno objavljuje istraživačke tekstove o korupciji, zloupotrebama javnih sredstava i političkim aferama, sumnja se da napadi nisu slučajni.

Slično su ranije prošli i portali Žurnal, Buka, Inforadar, te drugi mediji koji se bave istraživačkim novinarstvom. Metode napada variraju – od DDoS napada koji obaraju sajtove, fišing pokušaja s ciljem krađe podataka, pa sve do sofisticiranih pokušaja proboja u administrativne sisteme portala.

Iako precizni naručioci napada ostaju nepoznati, dosadašnji slučajevi pokazuju da se hakerski napadi najčešće intenziviraju u trenucima kada mediji objavljuju priče koje razotkrivaju političku korupciju ili ekonomske malverzacije. Upotreba stranih servera i IP adresa dodatno otežava identifikaciju odgovornih.

Stručnjaci za sajber sigurnost upozoravaju da ovakvi napadi često dolaze iz zemalja koje nude mogućnost anonimnog iznajmljivanja servera, ali da naručioci mogu biti iz BiH ili regiona. Pored toga, neki od ovih napada mogu biti i dio šire strategije zastrašivanja medija, kako bi se smanjio prostor za objektivno izvještavanje.

Digitalna prava: Nevidljiva granica slobode u online svijetu

Organizacije koje se bave zaštitom medijskih sloboda u BiH i regionu već su ranije upozoravale na rastući trend sajber prijetnji. Ističu da je svaki napad na novinarski rad direktan napad na slobodu izražavanja i pravo građana da budu informisani.

Dok Capital i dalje pruža nesmetano informisanje uprkos napadima, postavlja se ključno pitanje – hoće li institucije u BiH prepoznati ozbiljnost problema i preduzeti konkretne korake u zaštiti nezavisnih medija od digitalnih prijetnji?

Gerila.info

The post Mediji u BiH pod udarom hakerskih napada: Ko stoji iza pokušaja gušenja slobode informisanja? first appeared on Gerila.info.

On je na konferenciji za medije bez ikakvih dokaza i arumenata optužio nekoliko medija  da uz pomoć novca iz Velike Britanije protiv Republike Srpske i njenog rukovodstva stvaraju atmosferu progona.

“Znamo da je u zadnjih 15 dana četiri miliona funti došlo iz Velike Britanije i da se umreženim aktivnostima protiv Republike Srpske i njenog rukovodstva pravi atmosfera progona. Izvršioci radova su sarajevski mediji i portali pojačani sa “Bukom”, “Capitalom”, “BN televizijom”, koji se izdajnički odnose prema Republici Srpskoj, a podanički odnose prema novcu koji dobijaju za te stvari”, kazao je Dodik.

Takođe, dodao je i da se aktivnosti ovih medija, a nad kojima on nema nikakvu kontrolu, prate.

“Misle da samo oni imaju pravo da prate, da imaju informacije itd. Davno smo se mi odmakli od toga”, poručio je Dodik.

Kao i nekoliko puta do sada Dodik je ponovo kao metu identifikovao N1 televiziju, a novinara Mladena Vujinovića bez ikakvog osnova izvrijeđao.

Vujinović je pitao Dodika da li je odustao od ranije najavljenih zakona kojima je obećao da će protjerati Sud i Tužilaštvo BiH, što je ovaj iskoristio da se sa njim obračuna.

“Razumijem tvoj poriv da izvučeš ili da pokažeš kako je Milorad Dodik nedoslijedan i kako laže. To razumijem, ali nemoj da budeš očigledan, pokušaj unijeti nekog intelekta. Sve što je Narodna skupština donijela će biti na snazi i biće rehabilitovano. To nismo sprovodili zato što se desio rat u Ukrajini i što su vaši finansijeri pobjesnili pa im treba neko malen kao što je Republika Srpska da se na njoj iživljava bez ijednog razloga”, rekao je Dodik.

Takođe, naveo je i da je taj medij neprijatelj srpskog naroda.

“Moraće vas jednog dana biti sramota da hodate po Republici, ne zato što tako misli Milorad Dodik, već zato što urušavate zajedničku vrijednost za koju su ljudi ginuli i za koju se bore. Ne bi volio da vas sretnem u ovom vremenu. Otićiću van normi ponašanja, samo da znaš. Republika Srpska je mala zajednica i da bi skrenula pažnju na maltretiranje Amerikanaca i vaših medija moramo da vičemo i galamimo jer ste vi neprijatelji srpskog naroda. Vi ste neprijatelj srpskog naroda i Republike Srpske, a ako ti lično nisi, onda napusti tu medijsku kuću”, rekao je Dodik .

The post Dodik napao na pojedine medije, prozvao ih izdajnicima (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Umičević je prijavu protiv Vukelića podnio jer je Capital objavio audio snimak na kojem se čuje kako odbornik SNSD-a vrijeđa novinarku i urednika tog portala.

Marinko Umičević je početkom prošle godine u telefonskom razgovoru vrijeđao novinarku Capitala Bojanu Ninković a zatim i urednika tog portala Sinišu Vukelića.

Povod za razgovor bilo je nastojanje novinarke Capitala da od Umičevića dobije komenatar povodom odluke Grada Banja Luka da Rukometnom klubu Borac, gdje je Umičević obavljao potpredsjedničku funkciju, dodijeli grant od 168 hiljada maraka.

Capital je, inače, radio na tekstu o sukobu interesa kada javni funkcioneri budu u upravama sportskih klubova u Republici Srpskoj dok “njihove” institucije tim klubovima dodjeljuju novac iz budžeta.

Umičević je protiv urednika Capitala Siniše Vukelića krivičnu prijavu podnio zbog objavljivanja audio snimaka na tom portalu.

Gerila.info

The post Vukelić na saslušanju zbog krivične prijave Marinka Umičevića first appeared on Gerila.info.

Pohvalila se ministarka Zora Vidović u aprilu prošle godine da je Srpska ostvarila veliki uspjeh time što je uspjela da izađe i zaduži se za 300 miliona evra na Londonskoj berzi.

„Tu može izaći samo kredibilan prodavac i kupac, a to Republika Srpska jeste. Na ovu berzu izlaze samo suverene države i velika prednost Srpske je što je izašla da bi bila prepoznatljiva i vidljiva u svijetu“, poručila je tada ministarka Vidović.

Ministarka je u jednome bila u pravu. Republika Srpska zaista bi mogla postati prepoznatljiva i vidljiva u svijetu, ali ne kao kredibilan prodavac, već kao neko ko ne ispunjava svoje obaveze.

Republika Srpska se, kako je poznato, zadužila u aprilu prošle godine 300 miliona evra emisijom obveznica na Londonskoj berzi, po kamatnoj stopi od 4,75 odsto.

Kompletna priprema emisije odvijala se daleko od očiju javnosti, a Vlada ni nakon emisije nije saopštila mnogo više informacija.

CAPITAL, ipak, donosi detalje kako je tekla sama priprema emisije, sa kojim investitorima su se i kada sastajali najčešće predstavnici Ministarstva finansija i zbog čega je prije nekoliko dana protiv Srpske pokrenut još jedan milionski spor.

Razgovori o zaduženju na Londonskoj berzi počeli 2019. godine

Sve je počelo u oktobru 2019. godine kada je švajcarska firma „Synergy  Wealth Management“ stupila u kontakt sa Ministarstvom finansija RS.

Tada je, prema tvrdnjama ove firme, dogovoreno da će ona posredovati i za Vladu RS tražiti kupce za evroobveznice.

Iako je komunikacija dvije strane trajala godinu i po i iako je u tom periodu održano nekoliko sastanaka predstavnika Ministarstva finansija i firme „Synergy  Wealth Management“ tokom kojih je ova firma dobila saglasnost da u ime Vlade stupi u kontakt sa potencijalnim investitorima, ugovor između dvije strane do danas nije potpisan.

Tim ugovorom, između ostalog, trebalo je da bude ugovorena i naknada švajcarskoj kompaniji.

Nakon prethodno uspostavljenih usmenih kontakata, aktom od 28. oktobra 2019. godine pod naslovom „Savjetodavni mandat za pristup globalnim tržištima kapitala“, kompanija je dostavila ponudu i obavijestila ministarku finansija da u saradnji sa ministarstvom može identifikovati izvore finansiranja i izdati referentnu evroobveznicu u ime Ministarstva finansija.

U tom aktu je predstavljen akcioni plan koji je podrazumijevao i imenovanje zakonskog zastupnika kompanije „Synergy  Wealth Management“ Mađida Dušana Pajića za strateškog savjetnika ministra.

Tu su predstavljeni i finansijski uslovi saradnje koji obuhvataju nadoknadu putnih troškova i naknadu tužiocu od 0,5 odsto glavnog iznosa evroobveznice ukoliko je emisija uspješna.

Ta ponuda je, kako tvrde u ovoj kompaniji, prihvaćena na sastanku održanom početkom novembra 2019. godine u Ministarstvu finansija te je na bazi tog dogovora konsultant Dušan Pajić počeo da kontaktira banke, među kojima su i JP Morgan, Deutshe bank, Morgan Stanley, HSBC i druge.

Kao dokaz da je Ministarstvo prihvatilo saradnju navode i da je pomoćnik generalnog sekretara za IT Vlade RS Krsto Grujić krajem novembra 2019. zastupniku kompanije Dušanu Pajiću otvorio email na domenu vladars.net.

Međutim, ugovor ni tada nije potpisan, a Pajić je krajem 2019. u dva navrata ministarki Vidović dostavljao nacrt, ali potpis nije dobio, iako je u međuvremenu održao sastanke sa predstavnicima vodećih svjetskih banaka i o tome obavještavao predstavnike ministarstva.

Viber poruke sa Zorom Vidović

———————————————————————————-

Inače, sva komunikacija tokom pripreme emisije išla je preko Ministarstva finansija, dok se premijer Radovan Višković rijetko uključivao u ovaj posao. Zakonski zastupnik tužioca Mađid Dušan Pajić u cjelokupnom spornom periodu bio je u neposrednom kontaktu sa ministarskom Zorom Vidović putem viber aplikacije, o čemu je sudu dostavio dokaze.

———————————————————————————-

Takođe, u tom periodu je održan i sastanak na kojem je prisustvovao i premijer RS Radovan Višković, a na kojem je korigovan nalog, tako da je predviđeni iznos emisije smanjen na 300 miliona evra.

O visini zaduženja i tome kako se mogla dobiti znatno niža kamata kasnije u tekstu…

Zatim su početkom 2020. godine održani sastanci i prezentacije Republike Srpske u Beču i Banjaluci sa predstavnicima banaka Citibank, Societe Generale, JP Morgan i Raiffeisen International.

Švajcarski konsultant i tu ističe svoju aktivnu ulogu u organizaciji ovih sastanaka, nakon čega od marta 2020. dolazi do zatvaranja finansijskih tržišta zbog pandemije korona virusa.

Tvrdi da je i nakon toga nastavio da pruža savjetodavne usluge Ministarstvu finansija koje je obavještavao o ostvarenim kontaktima sa novim potencijalnim izvorima finansiranja među kojima su  RTB, SocGen i Citi, Raiffeisen, a da su od januara 2021. nastavljene aktivnosti s ciljem izdavanja evroobveznica RS.

Krajem februara ponovo dostavlja Ministarstvu finansija ugovor o strateškoj saradnji u kojem je predviđena naknada od 0,5 odsto, na koji je, kako navodi, Ministarstvo imalo manje zamjerke, ali koje se nisu odnosile na iznos naknade.

U kompletnu komunikaciju sa predstavnicima ministarstva, od 25. februara do 8. marta 2021. uključena je i ministarka Vidović.

U ovoj kompaniji ističu da su bez obzira na odugovlačenje Ministarstva finansija da potpiše ugovor o strateškoj saradnji, nastavili da pružaju savjetodavne usluge sve do konačne emisije evroobveznica.

U međuvremenu je došlo do prodaje obveznica RS na Londonskoj berzi, a emisiju je vodila renomirana svjetska banka „Societe Generale“ sa kojom je Vladu Srpske, prema tvrdnji konsultanta, u vezu doveo upravo on.

Zora Vidović nudila nagodbu i pet puta manji iznos

Iako je emisija okončana, ugovor koji je konsultant čekao skoro godinu i po, i dalje nije potpisan zbog čega je u proljeće prošle godine Pajić zatražio sastanak sa Zorom Vidović kako bi pokušali da se dogovore u vezi sa isplatom sporne naknade.

Kako tvrdi na tom sastanku ministarka mu je ponudila isplatu 300.000 evra, odnosno pet puta manji iznos, što je odbio.

Međutim, kako ni nakon toga sporni odnos nije riješen Pajić je 25. juna prošle godine dostavio Vladi RS opomenu pred tužbu, ali ni to nije dalo rezultat.

Zbog toga je prije nekoliko dana Okružnom privrednom sudu u Banjaluci protiv Republike Srpske podnio tužbu tešku 2,9 miliona KM.

Iz tužbe, koja je u našem posjedu, se može zaključiti i da je Vlada RS posrednicima prilikom emisije akcija na Bečkoj berzi, prije nekoliko godina, platila znatno veće naknade, zbog čega Pajić navodi da će „ukoliko Srpska ne prihvata naknadu od 0,5 odsto emisije, tražiti da se utvrdi iznos koji je isplaćen kod sličnih emisija“.

Zanimljivo da je ovdje naveo da će tražiti da ugledne međunarodne revizorske kuće utvrde ugovorenu i isplaćenu naknadu u „neuspješnom projektu emisije obveznica RS na Bečkoj berzi 2018. godine“.

Komentarišući podnesenu tužbu, Mađid Dušan Pajić za CAPITAL kaže da je njegova firma od oktobra 2019. godine do aprila 2021. posredovala i omogućila da Republika Srpska emituje 300 miliona evra na tržištu evroobveznica u Londonu, a da Republika Srpska nije platila ništa za dogovorenu i izvršenu uslugu.

Kršenje ove obaveze, kaže, je iznenađujuće i neprihvatljivo jer dolazi od najviših organa entiteta u BiH, koji pretenduje na poslovnost i samostalnost u ovakvim predmetima finansijskih transakcija na ino – tržištima.

———————————————————————————-

Vlada Srpske nikada nije objavila ko su kupci obveznica koje je emitovala na Londonskoj berzi, a jedan od naših izvora navodi da se među tim kupcima najvjerovatnije nalaze francuski fond „Amundi“, njemački fondovi „DIT“, „DWS“, „Union Invest“, iz Velike Britanije „Ashmore“, „Franklin“, „Templeton“, amrički fondovi „Blue Bay“, „Fidelity“, „PIMCO“, „TCW“, „T Rowe Price“ te austrijski fondovi „RBZ“ i „Erste“. Među investitorima ima i društava za osiguranje „Allianz“, „Axa“, „Zurich“, „Prudential“ i „Scottish widows“, kao i privatnih banaka poput UBS, CS, Julius Baer.

———————————————————————————-

„Ovakvo drastično kršenje obaveza narušava poverenje u RS i njene organe vlasti za bilo kakve buduće transakcije na međunarodnom finansijskom tržištu, jer će za ovo vrlo brzo čuti. Takođe, ovo dovodi u opasnost refinansiranje 168 miliona evra obveznica koje su emitovane na Bečkoj berzi, a koje dospjevaju u aprilu 2023. godine“, kaže Pajić.

Pajić: Svjedočio sam negativnom uticaju obveznica emitovanih na Bečkoj berzi na finansije RS

Pajić tvrdi da je tokom saradnje sa Ministarstvom finansija i Vladom RS svjedočio vrlo negativnom uticaju obveznica emitovanih na Bečkoj berzi na finansije RS i njenu finansijsku reputaciju.

Takođe, navodi i da je Vlada RS svjesno propustila priliku da na međunarodnom finansijskom tržištu  pozajmi 500 do 750 miliona evra sa kamatnom stopom od tri do 3,5 odsto 2020. godine, umjesto što se zadužila 300 miliona evra sa kamatom od 4,75 odsto u aprilu 2021.

„Očekujemo da će, uprkos dosadašnjem nerazumnom ponašanju, vlasti RS preispitati svoju odluku i izmiriti svoje finansijske obaveze za pruženu uslugu“, navodi Pajić.

Ministarstvo: Švajcarska firma nikada nije bila angažovana kao konsultant

Komentar u vezi sa optužbama švajcarske kompanije tražili smo i od Ministarstva finansija RS u kojem tvrde da ova firma nikada nije bila angažovana kao konsultant u bilo kojem pogledu na emisiji obveznica.

„Ministarstvo finansija RS sa konsultantskom firmom ’Synergy Wealth Management’ iz Švajcarske nikada nije zasnovalo ugovorni odnos, niti su ikada bili angažovani kao konsultanti u bilo kojem pogledu na emisiji obveznica koja je obavljena posredstvom Londonske berze“, rekli su kratko za CAPITAL u Ministarstvu finansija RS.

Međutim, CAPITAL je u posjedu zvaničnog dokumenta „Request for Proposal” koji je potpisala ministarka Vidović, a na kojem se kao jedan od primalaca  prijedloga za finansiranje RS od banaka navodi upravo Dušan Pajić.

Takođe, u tužbenom zahtjevu se navodi da je na nekoliko sastanaka prisustvovao i advokat Miloš Stevanović koji je za CAPITAL to i potvrdio.

Bez obzira na to ko je u pravu, očigledno je da Republiku Srpsku čeka još jedan milionski spor, a ukoliko izgubi jasno je da će to  njene građane koštati i više od 2,9 miliona KM, s obzirom na to da tužilac potražuje i zateznu kamatu.

Podsjećamo, Republika Srpska je u aprilu prošle godine emitovala obveznice u iznosu  od 300 miliona evra na Londonskoj berzi, a troškovi prodaje obveznica iznosiće preko 146,5 miliona KM.

capital.ba

The post Vlada RS prevarila konsultanta za obveznice na Londonskoj berzi first appeared on Gerila.info.

Predrag Starčević u čijem su porodičnom vlasništvu prijedorske apoteke „MEDICUS“ prijetio je narodnom poslaniku i predsjedniku Demokratskog narodnog saveza (DNS) Dušku Iviću i Marku Paviću, jer je o njegovom biznisu postavljeno pitanje u Narodnoj skupštini RS. Ivić je pitanje, prema sopstvenom priznanju, postavio po Pavićevom naređenju, a Starčeviću poručio da „sjedne sa šefom pa to završi“. Ovo potvrđuje snimak telefonskog razgovora koji je u posjedu portala CAPITAL.

Snimak dokazuje javnu tajnu o kojoj je malo ko spreman otvoreno govoriti – u ovoj zemlji sprega biznismena i političara jaka je dok traje međusobna podrška, a ucjene i prijetnje počinju kad jedna strana prestane sa pružanjem usluga i stavi se na raspolaganje konkurenciji.

Pad DNS-a u Prijedoru

Predrag Starčević je kao kadar DNS-a izabran u skupštinu grada Prijedora na posljednjim lokalnim izborima koji su održani 2016. godine.

Prva scena rata počinje kad je u februaru ove godine pomutio planove DNS-u i zajedno sa drugim odbornikom DNS-a Duškom Miletićem glasao protiv prijedloga DNS-ovog gradonačelnika Milenka Đakovića da se odgodi sjednica Skupštine.

Bio je to crveni alarm o kojem su detaljno izvještavali mediji, jer je najavio kraj neprikosnovene vladavine Marka Pavića u Prijedoru, a nakon prethodnog sukoba sa decenijskim koalicionim partnerom Miloradom Dodikom poslije opštih izbora. To je bio prvi put da neko od odbornika DNS-a glasa mimo odluka Kluba odbornika.

Đaković se nije libio da za to optuži SNSD koji „djeluje na ljude iz raznih uglova, ponudama i svim onim što smatraju da treba da bi se promijenila skupštinska većina“.

Tu nije bio kraj, jer Starčević i Miletić sa još dva odbornika DNS-a u martu definitivno napuštaju stranku pravdajući to „neslaganjem sa politikom rukovodstva stranke“.

Starčević postao „kriminalac“ nakon okretanja leđa DNS-u

Istovremeno sa okretanjem leđa stranci, iz DNS-a je osuta „paljba“ na četvoricu odbornika.

Iz te stranke su tvrdili da su odbornici Predrag Starčević, Duško Miletić, Želimir Kos i Goran Vučkovac isključeni iz DNS-a, jer su odlučili da formiraju samostalni klub odbornika i da djeluju mimo usaglašene politike DNS-a.

U saopštenju od 26. marta ove godine prijedorski DNS izvrijeđao je odbornike ističući da „su Skupštinu smatrali izvorom prihoda, a ne mjestom gdje nešto treba da kažu, da se bore za opšte interese i da ostanu upamćeni po smislenim i pametnim prijedlozima“.

Dodali su da su pomenuti odbornici politiku podredili pojedinačnim interesima i zapošljavanju bračnih drugova, a posebno su se osvrnuli na Starčevića za kojeg su naveli da je „najdrastičniji primjer“ takvog ponašanja.

„On je otišao i korak dalje mijenjajući politiku radi oprosta kriminalnih radnji. Neko ko se drzne da ostvari protivpravnu imovinsku korist na osnovu lažnih recepata i falsifikata dovoljno govori o sebi. Još više kada se zna koliko je ljudi sa zdravstvenim problemima, a bogatiti se na račun tuđe nesreće ipak je dno dna“, naveli su u DNS-u.

Dodali su da je Starčević „izdao DNS i da je sada u kontaktu sa drugom partijom preko koje misli da će biti oslobođen krivičnog gonjenja“.

„Odbornik Starčević je, iako je bio član DNS-a, radio za drugu partiju da bi na osnovu lažnih i falsifikovanih recepata ostvarivao imovinsku korist tako što su njegove apoteke „Medikus“ primale lažne i falsifikovane recepte i naplaćivale ih od Fonda zdravstvenog osiguranja iako je znao da je to zabranjeno i protivzakonito. Obezbijedio je preko određenih ljudi da se ti lažni i falsifikovani recepti iz njegovih apoteka realizuju u Fondu“, tvrdili su u DNS-u.

Optužbe „preseljene“ na republički nivo

Očigledno nezadovoljni odjekom saopštenja, DNS je iskoristio prvu iduću priliku i sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske da ponovo iznese „saznanja“ o Starčeviću.

„Kako je, gospodine ministre, moguće da je Fond zdravstva Republike Srpske potpisao ugovor sa apotekom „Medikus“ iz Prijedora kada je utvrđeno da je ta apoteka primala lažne recepte i kada je sam Fond zdravstva utvrdio nezakonitost u radu te apoteke“, upitao je poslanik DNS-a Duško Ivić na četvrtoj sjednici Narodne skupštine koja je održana 16. aprila 2019. godine.

Stvarni vlasnik zdravstvene ustanove „MEDICUS“ je Predrag Starčević. U zvaničnom registru APIF-a vodi se da je to apoteka i da ima pet poslovnih jedinica, a kao osnivač registrovana je Milena Starčević.

Nakon pitanja u Narodnoj skupštini uslijedio je telefonski poziv Starčevića prema Iviću čiji je snimak u posjedu portala CAPITAL.

Poslušajte SNIMAK razgovora Ivića i Starčevića:

Transkript razgovora

Ivić: Nemoj meni to, ti znaš kako to ide kod nas, nije to moje, to znaš.

Starčević: Stari, ja i ti imamo sad problem.

Ivić: Nemamo ja i ti problem niti smo kad imali. Ja i ti nikada problem nismo imali, niti imamo…

Starčević: Imamo stari, imamo sad, slušam na dnevniku srpske televizije, to nije u redu od tebe, ja to nisam očekivao od tebe.

Ivić: Slušaj, ti znaš da ja moram ispoštovati naredbu. To znaš vrlo dobro.

Starčević: Ko je naredio je*em ti mladu nedjelju više tebi i ko tebi može naređivati.

Ivić: Je*i ga braco ajd nemoj zaje*avati, sješćemo jednom pa ćeš…

Starčević: Ko tebi može naređivati?

Ivić: Je*i ga, aj sad, nemoj, u kafani sam i ja, nemoj, čekaj, stani, polako.

Starčević: Nemoj, pazi, jako sam ljut, sve sam dobio informacije. Imamo ja i ti sad problem veliki.

Ivić: Nemamo ja i ti nikakav problem.

Starčević: Imamo, veliki, što se tiče mene imamo veliki.

Ivić: Ti znaš s kim imaš problem.

Starčević: Ne znam, s kim?

Ivić: E sad, šta se praviš mutav?

Starčević: Ne pravim se, idi u pi*ku materinu, nemoj me zaje*avati. Ti mene prozivaš na skupštini da je moja apoteka…

Ivić: Ne, ja tebe ne, ja sam postavio pitanje koje mi je naređeno. Ti znaš da je to šef naredio i dobro znaš, šta se praviš mutav?

Starčević: Koji šef, je*em ti mladu nedjelju, tebi može narediti da ti udariš na mene?

Ivić: Slušaj braco, ti znaš kakva je politika.

Starčević: Stari, ja nikada ne bi na tebe udario, da moji radnici pitaju mene zašto Ivić nema više kod mene, zašto Ivića, ja sam se kleo u tebe, idi u pi*ku materinu.

Ivić: Slušaj, idi i ti u pi*ku materinu, ti znaš kako to ide. Aj šta se*eš je*o ga ti, kad sam se ja pitao neke stvari ti znaš da sam ja uvijek odrađivao kako je trebalo… I sad ti mene je*eš, šta mene je*eš kad me već izje*ali, nemoj mi još i ti sad.

Starčević: Što ti pitaš to, da mene Šeranić zove, o čemu se radi.

Ivić: Pa moram, je*em te luda.

Starčević: Jel moraš?

Ivić: Moram, da, ti znaš gdje se trebaš javiti za to, sjedneš sa šefom pa to završiš, što mene je*eš.

Starčević: Ko ti je reko, slušaj, Iviću, ja nisam glup momak.

Ivić: Ja znam da ti nisi glup, znaš ko je naredio.

Starčević: Ko je naredio?

Ivić: Pa Marko.

Starčević: Ko je naredio?

Ivić: Marko.

Starčević: Jel naredio Marko?

Ivić: Jeste.

Starčević: E je*aću mu ja majku.

Ministarstvo: Nema ništa sporno u poslovanju ZU „MEDICUS“

Ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić rekao je da nije obaviješten da se protiv zdravstvene ustanove „MEDICUS“ vodi ili je okončan istražni postupak.

Starčević i Ivić tvrde da nije bilo prijetnji, Pavić bez komentara

Starčević je za CAPITAL kazao da je postavljanje pitanja o radu njegovih apoteka na sjednici Narodne skupštine pokušaj njegove diskreditacije.

„To je čista izmišljotina od strane poslanika i jedna vrsta pritiska“, istakao je Starčević.

Na pitanje zašto se vrši pritisak na njega odgovorio je da „osjeća da je to pritisak da se napravi svakakva šteta koju je moguće proizvesti od toga – od diskreditovanja ličnosti, pa do ugrožavanja poslovnih aktivnosti“.

Odgovara da nije imao problema u poslovanju od kada je napustio DNS, te da je bilo „pokušaja“ kao što je i postavljanje pitanja od strane Ivića.

„Nema razloga da imam problema. Poslujem od 2000. godine, imamo deset apoteka – u Prijedoru, Banjaluci, Novom Gradu, Kozarskoj Dubici, zapošljavam od 40 do 50 radnika, broj radnika zavisi od perioda do perioda“, rekao je Starčević.

Za optužbe DNS-a da se izlaskom iz partije želio sačuvati krivičnih istraga, Starčević kaže da je to „glupost“ i da nema potrebe da se sačuva „jer se ne vodi istraga“.

„Ko je taj ko se može sačuvati? U DNS-u sam od 2013. godine i nikakvih problema nije bilo sa tim, kako su rekli, kriminalom i istragama. Onog momenta kada sam napustio DNS, onda su se oni sjetili da pokušaju naći nešto. To je providna stvar, svima je jasno šta se radi“, naglasio je Starčević.

Na pitanje da li je istina da je prijetio Iviću zbog postavljenog pitanja na sjednici Narodne skupštine, Starčević kaže da nije istina.

„Ma ne, mi smo tu komšije, ni govora, to što je pitao je njegova stvar, koga će pitati, kako će pitati“, kazao je Starčević.

Poslanik Ivić je kazao da nije još dobio zvaničan odgovor ministra na poslaničko pitanje, iako je ono stiglo u Narodnu skupštinu.

„Kada vidim odgovor, onda ću dati izjavu o tome, nije problem“, kazao je Ivić na pitanje o njegovim navodima iznesenim na sjednici parlamenta o radu Starčevićevih apoteka.

Na pitanje novinara CAPITAL-a da li mu je Starčević prijetio i da li ga je kontaktirao nakon pitanja u skupštini, Ivić kaže da „niko ništa nije prijetio, nema to veze“.

„Nije, ne, ma kakvi prijetio, što će on prijetiti, znamo se mi ovako. Ništa, ništa, neću izjavu po tom pitanju dok ne vidim“, rekao je Ivić i prekinuo poziv.

Pavić nije želio ni da sasluša pitanje kada smo mu rekli da je u vezi sa odbornicima koji su napustili DNS u Prijedoru.

„Hvala Vam lijepo što ste pozvali“, kazao je Pavić i prekinuo vezu.

Sukob Milorada Dodika i Marka Pavića

Iako se nastoji prikriti sukob dugogodišnjih koalicionih partnera SNSD-a i DNS-a intenziviran je nakon opštih izbora održanih u oktobru 2018. godine.

Lider SNSD-a Milorad Dodik, ljut jer on kao kandidat za Predsjedništvo BiH i Željka Cvijanović kao kandidat za predsjednika RS nisu dobili punu podršku DNS-ovaca, tražio je od Marka Pavića da se odrekne „mangupa“.

Po Dodiku, „mangupi“ su bili ljudi iz DNS-a koji su radili za opozicione kandidate za najvažnije funkcije.

Nakon što je Pavić odbio da „mangupe“ makne sa političke scene krenulo je osipanje, a pod palicom Nedeljka Čubrilovića nastala je nova politička partija – DEMOS koja je DNS-u „uzela“ četiri poslanika, ali i mnogobrojne opštinske odbore.

Nakon što je DNS oslabljen u republičkom parlamentu krenuo je napad SNSD-a na Prijedor, najjaču bazu Marka Pavića.

Istupanjem četvorice odbornika DNS je izgubio većinu, a zanimljivo je da je to potvrđeno i smjenom predsjednika Skupštine grada Prijedora u aprilu i to dan nakon što je na sjednici Narodne skupštine RS postavljeno pitanje o Starčevićevim apotekama.

Politika prljavih ruku

Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Banjaluka Đorđe Vuković kaže da sprega politike i biznisa nije novost, da je prisutna kroz cijelu političku tradiciju srpskog naroda na prostoru ex-Jugoslavije, ali i jako izražena u zapadnom svijetu.

„Politikologija to markira kao pitanje morala, politike i prljavih ruku, navodeći kako biznismeni i kapitalisti utiču preko političara na pravljenje ambijenta u kojem njihov interes dolazi do izražaja. Međutim, nizak nivo političke kulture i kulturne svijesti koji vlada na našem prostoru, još više pogoduje tome. Svjedoci smo da, od kada je Republike Srpske, postoje i političke partije koje na neki način uslovljavaju direktno biznismene. Kod nas je preduslov za uspješng političara da ima uz sebe ili iza sebe biznismene i obrnuto, da bi neko uspio u biznisu mora imati pokriće u politici“, naglašava Vuković.

Sve to, prema njegovom mišljenju, svjedoči jednom nedemokratskom društvenom ambijentu i odsustvu bilo kakve političke odgovornosti.

„Umijesto da politika, javna i odgovorna, na neki način propituje i kontroliše finansijski sektor, suzbija crno tržište i korupciju, ona je njime uslovljena. To je veoma izraženo i dominantno i možemo naći mnogo primjera toga oko nas“, kaže Vuković.

Dodaje da je rješenje snažna pravna država, odnosno da zakoni i pravo važe podjednako za sve, a da tamo gdje je žarište novca i odlučivanja o sudbini naroda to bude još više izraženo.

„Kod nas je nažalost obrnuto. Neophodno je i podizanje stepena političke participacije građana, odnosno izgradnja jakog građanskog društva i slobodnih medija koji će stalno vršiti pritisak i skretali pažnju javnosti na negativne pojave i time povećali mogućnost kritičkog djelovanja. Te pojave je nemoguće suzbiti, ali one su kod nas postale gotovo pravilo, što je katastrofa i put u propast“, ističe Vuković.

CAPITAL: Svjetlana Šurlan

Tekst je proizveden u okviru medijskog poola-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

The post Capital.ba: Biznismen prijetio poslaniku i lideru DNS-a (SNIMAK) first appeared on Gerila.info.