Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT upozorila je da se ove sedmice navršavaju pune četiri godine od početka sudskih postupaka koje je firma Buk d.o.o. pokrenula protiv dvije aktivistkinje, zbog njihovog javnog istupanja protiv izgradnje mini hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci. Predmeti su zvanično otvoreni 24. januara 2022. godine, ali do danas nijedan nije dobio sudski epilog.

U predmetu protiv Sare Tuševljak održano je samo pripremno ročište. U slučaju Sunčice Kovačević započeto je i glavno ročište, ali ono od decembra 2024. godine nije dovršeno. Razlog – vještačenja koja, prema navodima Centra za vještačenje i procjenjivanje „Zenit d.o.o.“ iz Banjaluke, spadaju u „izrazito složena, stručna i komplikovana“, zahtijevaju izlazak na teren i visok nivo specijalizovanog znanja.

Problem je, međutim, u tome što nalaz vještaka sud do danas nikada nije zaprimio. Iako je postupajući sudija u proteklih 14 mjeseci više puta slala urgencije i dopise, rokovi su probijani iznova. Iz ACT-a s pravom pitaju: da li vještak uopšte ima kapacitete za ovakvu vrstu postupka – ili je nekome u interesu da se predmeti razvlače unedogled?

Ove tužbe su u međuvremenu prepoznate kao klasičan primjer SLAPP postupaka – strateških tužbi protiv javnog interesa – od strane UN-ovih specijalnih izvjestitelja, kao i organizacija Amnesty International, Front Line Defenders i Coalition Against SLAPPs in Europe. Njihova svrha nije dokazivanje štete, već zastrašivanje, iscrpljivanje i ušutkavanje onih koji javno govore o zloupotrebama.

Dok sud ćuti, investitor djeluje.

Samo nekoliko mjeseci nakon što je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS u oktobru prošle godine poništilo ekološke dozvole za MHE „Samar“ i „Slapi“, firma Buk ponovo je podnijela zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu – ovaj put za MHE „Slapi“, snage 0,925 megavata. Riječ je o istom projektu koji je već jednom proglašen nezakonitim, ali sada se vraća kroz novu administrativnu proceduru.

Lokacija dodatno pojačava zabrinutost. Prema upozorenjima ACT-a, vodozahvat planirane elektrane bio bi smješten u samom srcu planiranog zaštićenog područja „Kanjon Kasindolske rijeke“, dok bi se mašinska zgrada nalazila tik iznad Bolnice „Srbija“ u Kasindolu. Uprkos tome, Ministarstvo je pozvalo javnost da u roku od 15 dana dostavi primjedbe, što su aktivisti iskoristili da ponovo mobilišu građane.

Neformalna grupa STOP izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci poručila je da neće odustati. Podsjećaju da je gotovo 3.000 građana potpisalo peticiju za zabranu gradnje, da je Grad Istočno Sarajevo potpisnik Deklaracije „Gradovi/Opštine bez brana“, te da konačna pobjeda može biti samo proglašenje zaštićenog područja i raskid koncesionih ugovora koji važe do 2044. godine.

Sudski postupci protiv Sare Tuševljak i Sunčice Kovačević time prestaju biti samo lična pravna bitka. Oni postaju dio šire slike građanskog otpora u Bosni i Hercegovini, u kojoj ulogu zaštitnika javnog interesa često preuzimaju upravo građani i aktivisti – onda kada to izostane od strane institucija. Njihovi napori se, međutim, nerijetko pokušavaju neutralisati dugotrajnim i iscrpljujućim sudskim postupcima, dok se istovremeno isti sporni projekti vraćaju „na mala vrata“, uz institucionalnu podršku.

Kasindolska rijeka je, stoga, danas ogledalo odnosa institucija prema javnom interesu i lakmus-papir spremnosti države da zaštiti one koji brane prirodu, umjesto da ih izlaže pritiscima, tužbama i zamoru.

Četiri godine bez presude i novi zahtjev za dozvolu jasno pokazuju da ova borba još nije završena – i da cijena njenog ishoda daleko nadilazi obale jedne rijeke.

Dejan Rakita / GERILA

The post Sudski procesi bez kraja, rijeka bez mira: Kasindolska rijeka ponovo pod pritiskom investitora first appeared on Gerila.info.

Međutim, samo nekoliko mjeseci kasnije, investitor je pokazao da ne namjerava da se povuče.

Firma „Buk“ d.o.o. iz Istočnog Sarajeva ponovo je podnijela Ministarstvu zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu, ovaj put za projekat izgradnje male hidroelektrane „Slapi“, instalisane snage 0,925 megavata, na području opština Istočno Novo Sarajevo, Trnovo i Istočna Ilidža. Riječ je o jednom od obaveznih koraka u proceduri pribavljanja nove ekološke dozvole – uprkos činjenici da su prethodne dozvole ukinute upravo zbog nezakonitosti i propusta u proceduri.

Ministarstvo je o ovom zahtjevu obavijestilo javnost putem zvanične internet stranice, pozivajući zainteresovane građane i organizacije da izvrše uvid u dokumentaciju i dostave mišljenja, primjedbe i sugestije u roku od 15 dana, odnosno do 27.januara. Primjedbe se mogu poslati poštom ili elektronskim putem, što su aktivisti odmah iskoristili da ponovo mobilišu javnost.

Iz Ateljea za društvene promjene – ACT upozoravaju da je riječ o nastavku istog projekta koji je već jednom zaustavljen, ali i o dodatno problematičnoj lokaciji. Kako navode, vodozahvat planirane MHE „Slapi“ bio bi smješten u samom srcu planiranog zaštićenog područja „Kanjon Kasindolske rijeke“, dok bi se mašinska zgrada nalazila tik iznad Bolnice „Srbija“ u Kasindolu.

„Podsjećamo da su na jesen 2025. godine donesena rješenja Ministarstva o prekidu važenja ekoloških dozvola, a samo nekoliko mjeseci kasnije investitor ponovo započinje proces prikupljanja neophodne dokumentacije“, navode iz ACT-a, uz jasan poziv građanima da pošalju svoje primjedbe i uključe se u odbranu rijeke.

Sličnu poruku uputili su i aktivisti iz neformalne grupe STOP izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci.

„Kao što smo i ranije jasno poručili, nećemo prestati da se borimo za Kasindolsku rijeku. Pratićemo svaki vaš korak. Nijedna nova mala hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci neće biti izgrađena“, poručili su putem društvenih mreža.

Oni podsjećaju i da Grad Istočno Sarajevo ima dodatnu odgovornost, jer je potpisnik Deklaracije „Gradovi/Opštine bez brana“, te pozivaju predstavnike opština Istočna Ilidža, Istočno Novo Sarajevo i Trnovo, kao i gradske vlasti, da stanu iza građana – ali i iza sopstvenih ranije datih obećanja.

Prije četiri godine gotovo 3000 građana je potpisalo peticiju kojom se zahtjeva zabrana izgradnje pomenute dvije male hidroelektrane na ovoj rijeci. U borbi za očuvanje ove rijeke aktivisti su dobijali Slapp tužbe, trpili pritiske i prijetnje. Među najznačajnijima za pobjedu aktivista i građana u ovom slučaju su lokalne aktivistkinje Sunčica Kovačević i Sara Tuševljak.

Kasindolska rijeka već godinama predstavlja jednu od najvidljivijih linija sukoba između lokalnih zajednica i investitora u male hidroelektrane u Republici Srpskoj. Borba je započela kada su mještani i ekološki aktivisti upozorili da planirana izgradnja čak tri MHE prijeti da trajno naruši riječki ekosistem. Uslijedili su protesti, peticije – gotovo 3.000 građana potpisalo je zahtjev za zabranu gradnje – i dugotrajna pravna bitka.

U tom procesu, aktivisti su se suočavali sa pritiscima, prijetnjama i SLAPP tužbama, koje je dio javnosti i međunarodnih organizacija prepoznao kao pokušaj zastrašivanja i gušenja građanskog otpora. Upravo zato je odluka Ministarstva iz oktobra 2025. godine bila shvaćena kao presedan i rijedak primjer da se višegodišnja borba građana pretoči u institucionalnu odluku.

Danas, međutim, jasno je da ta borba još nije završena.

Iako nakon poništavanja ekoloških dozvola ne postoji nijedna važeća dozvola na osnovu koje bi MHE „Samar“ i „Slapi“ mogle biti izgrađene, investitor očigledno računa na zamor javnosti i ponavljanje procedure. Aktivisti, s druge strane, poručuju da će konačna pobjeda biti tek proglašenje zaštićenog područja i raskid koncesionih ugovora, koji važe sve do 2044. godine.

U zemlji u kojoj je tek oko tri odsto teritorije pod formalnom zaštitom – višestruko manje nego u državama Evropske unije – Kasindolska rijeka odavno je prestala da bude samo lokalna priča. Ona je postala simbol šire borbe između profita i javnog interesa, ali i test da li institucije stoje iza sopstvenih odluka ili ih relativizuju kroz nove administrativne procedure.

Dejan Rakita / GERILA

The post Kasindolska rijeka ponovo na udaru: Investitor pokreće novu proceduru za MHE uprkos ukinutim dozvolama first appeared on Gerila.info.