Publika je ostala zatečena kada su aktivistkinje sa transparentom poručile da rudari, zemlja i voda ne smiju postati moneta za potkusurivanje u energetskim igrama globalnih korporacija. Posebno su naglasile apsurd konferencija poput SECW-a, koje, kako kaže, služe da se „iza zatvorenih vrata“ dogovaraju privatizacija i prodaja zajedničkih resursa.

„Prekinuto je izlaganje DPM-a na konferenciji koja je rezervisana za korporacije, institucije i sve koji mogu da priušte ulaz kako bi slušali i promovisali prodaju i privatizaciju onog zadnjeg što je ostalo zajedničko i što smo izgradili — energetskog sektora”, istakle su aktivistkinje.

ZBOR, odnosno Združeni balkanski otpor i rad, je transnacionalni samoorganizovani kolektiv koji okuplja i pomaže sve koji se bore protiv nepravedne tranzicije na Balkanu i šire, tranzicije koja je samo pokriće za privatizaciju i uništavanje prirordnih i društvenih dobara.

Drugi ZBOR održan je nedavno u Brezi, simbolično, u gradu koji je nastao zahvaljujući rudniku i čiji su stanovnici generacijama gradili svoje živote na rudarskom radu. Poruka okupljenih bila je jasna: dok se u ime zelene tranzicije zatvaraju državni rudnici, otvaraju se novi, privatni, u interesu kapitala i političkih elita.

ZBOR je, inače, prvi put održan prošle godine na Homolju u istočnoj Srbiji, gdje kompanija Dundee godinama vrši geološka istraživanja s ciljem otvaranja rudnika, među kojima je i rudnik zlata koji se planira, kako ističu aktivisti, ispirati cijanidom. Na Homolju je do sada napravljeno više od 2000 istražnih bušotina, što je čak četiri puta više od projekta Jadar i kompanije Rio Tinto.

Iz ZBOR-a poručuju da građani više ne žele šutjeti i da jasno daju do znanja institucijama i investitorima šta misle o njihovim planovima.

„Nama niko ne daje riječ – mi je sami uzimamo. Rudari su među prvima osjetili udar, jer se već unaprijed zna kad će koja jama biti zatvorena. I šta nude? Bonove za gorivo, da rudari napuste gradove koje su gradili njihovi djedovi i očevi, a sada i oni sami”, poručuju iz ZBOR-a.

Aktivisti naglašavaju da se iza priče o klimatskoj tranziciji kriju interesi velikih korporacija i međunarodnih finansijskih institucija. 

„Nisu nama kritični minerali za vaše korporacije i vaše ratove. Nama su kritično bitni naši rudari, zemlja i voda. Naši domaći izdajnici, vaši MMF-ovi i Svjetske banke uništili su privredu, a sada na nas puštate kapitaliste da dokrajče energetski sektor i da otmu samu utrobu ove zemlje“, naglašavaju aktivisti.

Kao upozorenje navode i iskustva iz drugih država: „Dundee bandits uništavaju Namibiju, Ekvador, Bugarsku, Srbiju – i sad su došli u Bosnu. Mi ih ovdje ne želimo! Plaćaju dva eura po toni nečega što niko i ne zna šta je, a zauzvrat ostavljaju posječene šume, devastirane puteve, toksični otpad, radnike otrovane olovom i uništene zajednice.“

Na kraju poručuju da odustajanja nema: „Nećemo dati naš ugalj, nećemo napustiti naše rudare, nećemo im dati ni vodu ni zemlju za njihove ratne minerale. No pasarán prevarantima i lopovima! Za rudare, zemlju i vodu! Free Homolje, free Bosnia, free Palestine!“

Podsjećamo, Sarajevo Energy & Climate Week (SECW 2025) okuplja ključne aktere iz sektora energije, klime, biznisa, javnih institucija i nevladinog sektora radi “razmjene politika, praksi i inovacija za zelenu tranziciju u BiH i regionu”. Teme na ovoj konferenciji obuhvataju dekarbonizaciju, otpornost na klimatske promjene, energetsku efikasnost, politiku EU i instrumente poput CBAM-a i ETS-a. Događaj je organizovan u partnerstvu sa World Energy Council Bosnia and Herzegovina.

Dejan Rakita /GERILA

The post „Kapitalisti odbijte – dundeebandits“ na konferenciji u Sarajevu: ZBOR – glas otpora protiv privatizacije energetskog sektora first appeared on Gerila.info.

Neda je, podsjećamo, zajedno sa Nadom Vasiljević vodila i vodi bitku protiv Ministarstva prosvjete i kulture, tačnije ministrice Natalije Trivić i njene savjetnice Enee Hotić koje su ih primoravale da za posao u OŠ Branko Radičević skupljaju glasove za Ujedinjenu Srpsku, čiji su članovi Trivić i Hotić. Učiteljice Nada i Neda svoju pravnu bitku pred Osnovnim sudom vode i danas, a prvostepena presuda se očekuje početkom naredne godine.

Pismo koje je poslala našoj redakciji odnosi se na konkurs koji je bio otvoren u OŠ Georgi Stojkov Rakovski u kojoj je direktorica Ivana Ljubojević, kadar SNSD-a, inače majka Anje Ljubojević, kandidatkinje ove stranke na predstojećim izborima za NSRS.

Nedavno su nastavnici baš ove škole djecu odveli na Gradski stadion u Banjaluci povodom “Sportskog dana”, a kojem je i prisustvovao Milorad Dodik koji je tom prilikom dijelio djeci novčanice od po 100 KM.

Pismo Nede Mićić objavljujemo u cjelosti, bez intervencija.

Neda Micić / FOTO: GERILA

Svi znamo da su članovi vladajućih partija oduvijek imali određene povlastice u društvu.  Poslovi su ugovarani po kafanama i restoranima, usluga za uslugu, a nekad i za keš. U moru tih pregovora, čisto, zbog nekog „kobajagi“ obraza i održavanja balansa, znalo se desiti da neko pošteno dođe do posla. Tako je valjda bilo i u školi. Na 5 raspisanih konkursa bar jedan je bio fer i korektan. To su bila neka „ljepša vremena“.

Naša relanost je, ipak, malo drugačija. Danas su to pažljivo birani kandidati, po odgovarajućim članskim kartama, uspjesima, po specifičnim pravilnicima, zakonima koji nisu jednobrazni, za koji škole imaju mogućnost da ih tumače po potrebi i na date okolnosti.  Dana 18. 8. 2022. na sajtu Zavoda za zapošljavanje pojavilo se nekoliko konkursa, između ostalog samo deset mjesta za profesore razredne nastave. Imajte u vidu da jedna škola obično raspiše konkurs za 5 mjesta samo za produženi boravak.

Šta se desilo ove godine? Kolege u panici, gdje su konkursi?  Koje kolege?

One iste kojima prekidate ugovore na svakih 10 mjeseci, koji dobiju platu u julu, pa tek krajem oktobra, ako imaju sreću I budu primljeni u školu.  Oni učitelji koje psihički terorišete godinama. Naše porodice,zajedno sa nama prolaze stres pred svaki konkurs, isprate svaku suzu zbog unaprijed dogovorenih I popunjenih mjesta, svjedoče našem ponavljanju nastavnih sadržaja, prelistavanju stotina stranica  stručne literature, željno iščekujući pozitivne rezultate konkursa. Dragi moji,  to nije samo plata, to je nečija kora hljeba, rata za kredit, budžet za opremanje školarca, prinove u porodici,  za pomoć nemoćnim roditeljima.

Većina direktora je uzela sebi za pravo, u nekom njihovom, internom dogovoru, da pozovu radnike i to bez konkursa, na 60 dana. Vjerovatno su se pozvali na  član 128. Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju („Službeni glasnik Republike Srpske“broj 81/22), gdje stoji:

I ta šaka konkursa je organizovana u dva dana sa istom satnicom, tako da se odmah izvrši eliminacija pojedinih kandidata. Odlučila sam se prijaviti na konkurs koji je raspisao rukovodilac  OŠ „Georgi Stojkov Rakovski“  Banja Luka, kojim se tražio nastavnik razredne nastave na neodređeno vrijeme.  Nakon što je izvršeno testiranje, dobila sam obavještenje iz škole gdje stoji da je na neodređeno vrijeme primljena Danijela Granula. Ovo je rang lista kandidata.

Odmah sam uočila da su mi pogrešno obračunati bodovi na osnovu ostvarenog radnog staža u školi. Kontaktirala sam svog advokata, te smo poslali prigovor Školskom odboru. U prilogu tog prigovora su bile i rang liste iz drugih škola prema kojima ja imam više od 3 boda po ovom osnovu.  Školski odbor je uvažio moj prigovor, a sekretar me pozvao da me o tome i obavijesti. Tom prilikom mi je rekao da  se u njihovoj školi godina rada u produženom boravku vreduje sa 0,25 bodova.  U suštini,  po tom „njihovom“ sistemu bodovanja došlo do matematičke greške, tako da  ja sad ima 3 boda. I dalje sam u nevjerici povodom saznanja da svaka škola može da manipuliše bodovima na osnovu staža. Od 2012. kako aktivno idem na konkurse bodove na osnovu staža sam dobijala na osnovu rada kako u nastavi, tako i u produženom boravku (godina dana – 0,50 boda). U Zakonu stoji sljedeće….

Ljudi, isti je stručni profil, vi ste učitelj u nastavi ili u produženom boravku. Ovo je degradiranje učitelja koji rade u produženom boravku. Radili kao učitelj na trafici ili u produženom boravku, isto vam se piše. Čestitamo! Upravo ste za godinu radnog staža osvojili 0,25 bodova.

Uglavnom, greška je ispravljena i ja sam sada prvorangirani kandidat.

To se sve odvijalo 12. septembra. Rekao mi je da sad čekamo 8 dana za eventualne prigovore. Ovo je nova rang lista.

Nakon tog telefonskog poziva bila sam u nevjerici, šoku…..Sabrala sam se i odlučila da tu informaciju zadržim za sebe, koliko to bude moguće. Poučena iskustvom, znala sam da je sistem zatrovan političkim uticajima i da ne mogu nikom vjerovati dok ne potpišem taj nedostižni ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Danas, 29. septembra dobila sam poziv od sekretara sa informacijom da se Danijela Granula žalila  na test Prosvjetnoj inspekciji, te da je inspektor u najkraćem roku došao u školu. Pomislih, žena se morala žaliti da joj je test bio pretežak. Kako sam čula,  koleginica je dugi niz godina radila kao profesor njemačkog jezika, a tek prije desetak godina se prekvalifikovala za učiteljicu. Da bude još zanimljivije, u neobaveznom razgovoru sa kandidatima, dok smo čekali intervju, slučajno sam čula da se Danijela Granula pohvalila kako joj ne pada na pamet da išta ponavlja, te da nema ni jednu metodiku u kući, te da im je prof. Ilić sve diktirao tada. U međuvremenu je do mene došla informacija  da  žena već ima ugovor na neodređeno u OŠ „Sveti Ćirilo i Metodije“ u Piskavici, gdje je trenutno uzela godinu neplaćenog odsustva.

Uglavnom, inspektor Darko Stojnić u svom Rješenju nalaže direktorici Ivani Ljubojević da poništi Odluku prema kojoj sam ja primljena, te da se ponovi testiranje, SAMO TESTIRANJE.

Poziva se na to da aktiv nije pripremao pitanja, a prethodno navodi dio zapisnika gdje stoji da su pitanja odabrana na sastanku aktiva, te da je navedena i literatura za data pitanja. Pitam se koliko konkursa bi bilo poništeno da se inspektori malo prošetaju i provjere zapisnike po drugim školama? Na kraju, da li ja kao kandidat treba da ispaštam zbog greške komisije, institucije ili koga već, jer nisu zapisali pitanja u 3 sveske, nego u jednu- svesku zapisnika?

I šta sad? Sad čekamo testiranje koje se organizuje samo za koleginicu Danijelu, čekamo da ona zablista sa svoja 4 naučena pitanja.

Pitam se da li do svega ovog došlo zbog političkih interesa pojedinaca? Ko je kome šta obećao i šta je tražio zauzvrat, vrijeme će pokazati.

Naglasila bih da su me u ovih par dana žalbenog roka 3 puta zvali sa Zavoda za zapošljavanje, nudili mi da idem u druge škole, kao zamjena na neki kraći period. Kako sam na birou, od 2012. godine, NIKADA me niko nazvao nije, eto baš sad se nađe nešto i za mene. Slučajnost, ne bih rekla.

Ima li mjesta u ovoj državi za mlade ljude koji su svoju diplomu pošteno zaradili, bili najbolji u svojoj generaciji? Uzimajući u obzir da ovo nije prvi slučaj da se uspjeh pojedinih kolega degradira, da se diploma i ocjene koje su nam dali doktori nauka omalovažavaju. Zapitajmo se, treba li nam uopše Učiteljski studij? Da li je ovo signal da treba bježati iz naše države?

Neda Mićić, Master razredne nastave

Student godine na Učiteljskom studiju 2012. godine

Dobitnik Plakete Vlade Republike Srpske za učešće u organizaciji nastave na daljinu tokom pandemije

The post Otvoreno pismo učiteljice Nede Mićić: DRUGARICE UČITELJICE, IZBORNA JE GODINA! first appeared on Gerila.info.

Dojče vele u pregledu njemačke štampe navodi da se mnogo ljudi iz Jugoistočne Evrope iseljava na Zapad, ističući zabrinutost da ovaj dio Evrope krvari zbog iseljavanja.

„Mnogo ljudi iz Jugoistočne Evrope odlaze u zemlje kao što su Njemačka, Italija i Španija. Plate u njihovim zemljama se povećavaju, ali samo neznatno. Čitava Jugoistočna Evropa je pogođena. Preduzetnici, eksperti i političari od Budimpešte do Atine su zabrinuti. Mladi, dobro obrazovani, ljudi koji su atraktivni za tržište rada se iseljavaju. Stručnjaci nedostaju na svakom ćošku”, piše list Berliner cajtung.

“Više od dva miliona Rumuna, prema procjenama vlade u Bukureštu, živi u inostranstvu, većina u Španiji i Italiji. Egzodus u susjedstvu je bio sličan: više od 700.000 Bugara se prema zvaničnim navodima iselilo u inostranstvo u okviru EU. Iz Hrvatske se, prema podacima Studije Nacionalne banke iz Zagreba, samo od 2013. do 2016. godine ukupno 230.000 građana iselilo u druge zemlje EU. Riječ je o dva odsto stanovništva u godini dana. Srbiju je, prema navodima vlade, napustilo 640.000 ljudi. Grčku je, nakon teške finansijske krize 2010. godine, napustilo, kako se procjenjuje, najmanje 400.000 ljudi, najvećim dijelom mladih”, navodi dalje Berliner Cajtung.

Njemačka rješava svoje demografske probleme

List piše kako se čini da politika na Zapadu podstiče iseljavanje: “Na vrlo siromašnom Kosovu je ministar zdravlja Njemačke Jens Špan nedavno posjetio jednu školu za obrazovanje njegovatelja koji idu u Njemačku. Ova njemačka škola, koju smatraju pozitivnim primjerom, važi kao lokomotiva “odliva mozgova”. Završi je do 30 učenika godišnje, i svakom od njih se nudi ugovor za dalje školovanje u Njemačkoj”, piše Berliner cajtung.

List prenosi mišljenje Tade Jurića, politikologa sa Katoličkog univerziteta u Zagrebu. On kaže da Njemačka ne treba da rješava svoje demografske probleme useljavanjem iz Jugoistočne Evrope: “Smatram da nije fer da Njemačka spasava sebe na račun svih nas”.

Region krvari

„U zemljama jugoistoka Evrope otkucava tempirana demografska bomba: natalitet, uz rijetke izuzetke, nije viši, ili je čak niži, nego u Njemačkoj – a mladi ljudi masovno odlaze ka Zapadnoj Evropi”, piše Frankfurter Algemajne Cajtung u tekstu pod naslovom „Jugoistočna Evropa krvari”.

„Njemačka je sve krcatija. Prošle godine je u zemlju došlo oko 400.000 ljudi više nego što je napustilo. Većina doseljenika, skoro 290.000 njih, stigla je iz zemalja članica EU ili drugih evropskih zemalja. U statistikama vodi Jugoistočna Europa”, piše frankfurtski dnevnik.

„Glavni razlog priliva iz Jugoistočne Evrope je – posao. Rumuni, Hrvati i Bugari mogu relativno lako da dođu jer su njihove zemlje članice EU; oni imaju pravo na boravak u bilo kojoj zemlji Unije. Doseljavanje iz preostalih zemalja regiona funkcioniše drugačije. Iz njih neki u Njemačku dolaze na svoju ruku ili preko neformalnih mreža. Drugi bivaju sistematski vrbovani.

Već šest godina postoji tzv. „Triple Win”, zajednički program Savezne agencije za rad i Njemačkog društva za međunarodnu saradnju. Program je nazvan „Triple Win”, dakle trostruka dobit – jer navodno svi učesnici od njega profitiraju. Njemačko društvo za međunarodnu saradnju njemačkim poslodavcima posreduje kvalifikovane njegovatelje, prije svega iz Srbije, BiH, Tunisa i Filipina: “Dok u Njemačkoj nema dovoljno njegovatelja, kvalifikovana radna snaga je u inostranstvu često bez posla. Pri tome od saradnje korist imaju i preduzeća u Njemačkoj, i sami njegovatelji i njihove zemlje porijekla”, navode u Njemačkom društvu za međunarodnu saradnju.

“Zvuči razumno”, piše Frankfurter algemajne cajtung, ali – “ipak nije sve tako jednostavno. Njemačko društvo za međunarodnu saradnju navodno sarađuje samo sa zemljama u kojima postoji “višak” dobro obrazovanih njegovatelja. Međutim, u Jugoistočnoj Evropi to odavno više nije slučaj; naprotiv – u brojnim mjestima nema dovoljno ljekara i njegovatelja. Situacija je iz godine u godinu sve teža”, navodi se na kraju pregleda njemačke štampe na portalu međunarodnog javnog servisa Dojče vele.

The post Dojče vele: Egzodus iz Jugoistočne Evrope first appeared on Gerila.info.