Stanivukovićevom kabinetu budžet je za 80 odsto u odnosu na prošlogodišnji povećan na vanrednoj sjednici banjalučke gradske skupštine. Ove godine gradonačelnik će da raspolaže sa 1,85 miliona maraka. Prošle godine je budžet njegovog kabineta iznosio je nešto više od milion maraka maraka.

Prije dvije godine budžet kabineta gradonačelnika iznosio je manje od 300 000 maraka. Za dvije godine Stanivuković je tražio i dobio više od pet puta veći budžet.

Banjalučka opozicija tvrdi da povećanje budžeta ima veze sa činjenicom da je Republika Srpska u izbornoj godini u kojoj će Stanivuković vjerovatno ciljati na jednu od inokosnih funkcija. Navode i da je prilikom usvajanja budžeta bilo dosta čudnih stvari, od uzajamnih pohvala gradonačelnika i skupštinske većine do neprotivljenja budžetima koje su predlagali.

“Izborna je godina pa je gradonačelnik odlučio da sebe počasti velikim budžetom kako bi mogao na taj način kupovati naklonost i glasove za izbore. Krajnji je bezobrazluk i licemjerstvo s jedne strane odreći se plate a sa druge povećati sebi budžet i novcem svih građana plaćati ličnu kampanju. Ovaj model je već viđen na republičkom nivou gdje je opozicija uvijek opravdano kritikovala povećanje budžeta predsjednika Republike Srpske koji je prošle godine iznosio 77 miliona a ove 80. Ja u tome apsolutno ne vidim nikakvu razliku“, kaže za Gerila info Dijana Ješić odbornica Narodnog Fronta.

Inače, Draško Stanivuković će, novom sistematizacijom, u 2026. godini imati 16 savjetnika. Dobiće i savjetnika za socio-ekonomske analize koji će ga savjetovati kako da nastupa u kriznim situacijama u komunikaciji sa medijima. Povećava se i tim za protokol gradonačelnika Banjaluke.

Skupština Banjaluke usvojila je juče budžet grada za ovu godinu u iznosu od 284 miliona maraka.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Copy Dodik paste Stanivuković first appeared on Gerila.info.

Okupljeni roditelji ističu da im nisu isplaćene tri subvencije iz ove godine i tri iz prošle. Naglašavaju da to više nije samo problem administracije, već egzistencijalno pitanje za mnoge porodice. Dodaju i da ne vjeruju da će se problem uskoro riješiti, ali da su došli kako bi pokazali da neće ćutati.

Roditelji su pokušali da razgovaraju sa predstavnicima vlasti, a među rijetkima koji su im se obratili bio je predsjednik Kluba odbornika SNSD-a, Dragan Lukač.

„Predložili smo amandmanima da se problem riješi. Naša ideja je da sve subvencije budu iste za svu djecu. Djecu treba gledati kao djecu“, poručio je Lukač.

Na ulazu u zgradu Gradske uprave predsjednik Socijalističke partije Srpske Goran Selak nakratko se zaustavio i saslušao roditelje poručivši da će njegova stranka podržati izjednačavanje subvencija.

Iz Gradske uprave se niko nije zvanično obratio okupljenim roditeljima.

Dok su roditelji tražili prava za svoju djecu, u Skupštinskoj sali fokus je bio na drugim temama. Gradonačelnik Draško Stanivuković je prije rasprave o budžetu tražio dopunu dnevnog reda kako bi se uvrstila odluka o izgradnji objekta uz Hram Hrista Spasitelja, uoči praznika Spasovdana. Predsjednik Skupštine, Ljubo Ninković, kritikovao je gradonačelnikovu inicijativu, poručivši mu da „nema potrebe da glumi popa“.

Dok gradski čelnici raspravljaju o svojim prioritetima, roditelji djece iz privatnih vrtića ostaju bez odgovora i konkretnih rješenja. Njihova poruka je jasna: djeca ne smiju biti kolateralna šteta političkih prepucavanja, niti građani drugog reda samo zato što njihovi roditelji nisu uspjeli dobiti mjesto u javnim vrtićima.

Gerila.info

The post Roditelji pred Gradskom upravom: Djeca iz privatnih vrtića ne smiju biti građani drugog reda first appeared on Gerila.info.

Na spisku svih korisnika koji su ostvarili pravo na podsticajna sredstva prošle godine, koji je objavljen prije nekoliko dana, našla se i kompanija koja se povezuje sa Igorom Dodikom, sinom predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Iako su ovoj kompaniji svi računi ugašeni nakon što je dospjela na „crnu listu“ Sjedinjenih Američkih Država, ona je opet dobila pozamašan dio finansijskog kolača iz budžeta Republike Srpske i to pola miliona maraka.

Po šest hiljada maraka dobili su „A-media“, „A-radio“ i Aleternativna televizija i to za podršku informisanju korisnika i promociju sektora poljoprivrede. „A-media“ je kćerka-firma Alternativne televizije koja je i registrovana na istoj adresi kao i ovaj medij. Vlasnik „A-radija“ je Alternativna televizija koja se, baš kao i „Prointer“ nalazi na „crnoj listi“ SAD.

Kompanija „Prointer ITSS“ stavljena je na crnu listu Sjedinjenih Američkih Država 18. juna 2024. godine. Odluku je donijela Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a. Ova mjera je uslijedila nakon što je otkriveno da je „Prointer“ povezan s Igorom Dodikom, sinom predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je već bio sankcionisan.

Generalni direktor „Prointera“ Vladimir Perišić bio je, prema saopštenju OFAC-a, direktno odgovoran za izvršavanje poslovnih odluka u skladu s uputstvima Igora Dodika. Takođe, Perišić je bio uključen u sprovođenje koruptivnih aktivnosti koje su uključivale „Prointer“ .

„Prointeru“ su banke u Bosni i Hercegovini počele gasiti račune ubrzo nakon što je stavljen na „crnu listu“. Do 15. jula 2024. godine, prema podacima regionalnog ekonomskog registra LRC BIS, ugašeno je ukupno 21 bankovni račun firmama poput „Prointera“, „Kaldera Company“, „K- 2 Audio“, „Sirius 2010“ i „Una World“ . Nakon toga, 17. jula 2024. godine, ugašena su preostala dva računa „Prointera“, čime je formalno okončana njegova poslovna aktivnost pod tim imenom.

„Prointer“ je od Agencije za agrarna plaćanja 2022. godine dobio 161.898 maraka. Godinu dana kasnije dobili su 453.081 i to po istom osnovu – za podršku i održavanje Registra poljoprivrednih gazdinstava i ETFARM sistema kontrole. „Prointer“ je ovaj posao, kako saznajemo, polako, ali sigurno otimao od Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge.

Goran Dakić, Gerila info

The post Agencija za agrarna plaćanja častila „Prointera“ sa pola miliona maraka first appeared on Gerila.info.

Vjetroelektrana Ivovik predstavlja jedno od najvećih ulaganja u obnovljive izvore energije u BiH, sa kapacitetom od 84 MW i godišnjom proizvodnjom od 259 GWh električne energije a izgradnja ovog postrojenja počela je 2021. godine na zemljištu za koje građani tvrde da im je nezakonito oduzeto zbog čega još uvijek traje sudski spor.

Katastarski ured u Livnu proveo je eksproprijaciju koristeći poziv za usaglašavanje zastarjelih podatka iz 1982. godine koji je upućen putem lokalnog radija i oglasne table opštine. Kako je većina stanovnika ovog područja raseljena, u dijaspori ili ne obilazi redovno zgradu lokalne administracije, mnogi su propustili rok za dostavljanje dokaza o vlasništvu pa su tek početkom radova saznali da je njihovo zemljište prešlo u državno vlasništvo i da se na njemu počinje graditi postrojenje za proizvodnju električne energije pomoću vjetra.

Pred Općinskim sudom u Livnu pokrenut je spor kako bi se dokazalo da je zemlja nezakonito oduzeta privatnim vlasnicima, ali nadležne institucije nisu zaustavile projekat, već su nastavile sa izdavanjem dozvola. Sve je kulminiralo dozvolom Regulatorne komisije za energiju FBiH (FERK) nakon koje je omogućena proizvodnja električne energije iako je imovinski spor još u toku – što bi u pravnim državama automatski zaustavilo projekat.

Problemi oko izgradnje vjetroelektrane, koje je TI BiH detaljnije izložio u najnovijoj studiji slučaja, se protežu od 2008. Godine, kada je Vlada kantona 10 prvobitno dodijelila koncesiju firmi Ivovik d.o.o. čiji vlasnik, pokojni Ivan Matković je bio brat Stjepana Matkovića, tadašnjeg ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u kantonalnoj vladi. Osim ovog potencijalnog sukoba interesa, proces dodjele koncesije za ovaj projekat je sproveden uprkos odluci Ustavng suda Federacije BiH da je Zakon o koncesijama Kantona 10 povrijedio pravo na lokalnu samoupravu te se ne smije primjenjivati, što je ovaj sud ponovio u odluci iz 2024. godine.

Uz to, Vlada je ugovor je sa firmom Ivovik d.o.o., koja je povezana sa visokim funkcionerom u samoj toj vladi, potpisala na period od 30 godina uz naknadu od 20 hiljada evra i uslov da taj rok počinje teći tek danom početka proizvodnje, a ne potpisivanja ugovora. Time se išlo na ruku investitoru koji nije bio u obavezi da odmah realizuje projekat, već je dobio mogućnost da čeka odgovarajući momenat za preprodaju koncesionog prava, praksa poznata kao tzv. „mešetaranje“ koncesijama.

To se na kraju i desilo, pa je 2017. godine Ivovik d.o.o. prodat kompanijama pod kontrolom kineske vlade – CNTIC i Sinohydro za iznos od 8 miliona evra do kog su došli mediji, što je pratio i prenos koncesionog prava na izgradnju vjetroelektrane. Struktura vlasništva je kasnije još više zamagljena prebacivanjem vlasništva na firme u Luksemburgu, da bi izgradnja vjetroparka počela 2021. godine.

Dobijanjem upotrebne dozvole i odobrenjem priključenja na mrežu koje izdaje Elektroprenos BiH, krajem 2024. godine postrojenje počinje sa probnim radom, a u februaru 2025. FERK izdaje dozvolu za proizvodnju električne energije, čime firmi VE Ivovik počinje komercijalni rad.

Od tog datuma počinje i da se obračunava i koncesiona naknada od oko 1,5% prihoda od prodaje električne energije, koja je definisana ugovorom iz 2008. godine – 17 godina nakon dodjele koncesije i nakon što je prvobitni vlasnik preprodao firmu i pravo na izgradnju vjetroparka za višemilionski iznos. U prevodu, Vlada kantona 10 je licima koji su u bliskim srodničkim odnosima sa jednim od svojih članova omogućila da zarade milione preprodajom prava na „vjetar“ dok budžet kantona i lokalnih zajednica lokalne zajednice nisu imale gotovo nikakvu korist.

Ivovik šalje pomiješanu sliku naizgled uspješnog projekta energetske tranzicije, u pozadini kog se nalazi čitav niz neregularnosti. Uslovi koncesije napisani su tako da pogoduju koncesionaru, a ne javnom interesu, dok su nadležni zakazali na svakom koraku: od dodjele ugovora, preko nadzora, do krajnjeg izdavanja dozvola. Uz to, čitav proces, koji se pokazao kao netransparentan, se odvijao pod okriljem zakona koji je neustavan dok su osnovna prava građana, kao što je pravo na imovinu, prekršena od strane institucija upravo zaduženih da ih štite.

Ovaj slučaj oslikava potpuni slom u upravljanju koncesijama u BiH koje se često koriste kao instrument za privatnu dobit nauštrb javnog interesa, na šta je ukazao prvi Registar koncesija u BiH koji je objavio TI BiH.

Pravna nesigurnost, netransparentnost, zloupotrebe i pogodovanje privatnim interesima su sve odlike procesa dodjele koncesija u BiH zbog čega TI BiH poziva na hitnu reformu zakonodavnog i institucionalnog okvira – kako bi javni resursi konačno služili javnom, a ne privatnom interesu.

(transparentno.ba)

The post Zelena tranzicija u sivoj zoni: Zloupotrebe kao pozadina najveće vjetroelektrane u BiH first appeared on Gerila.info.

Ovi podaci nisu ni potpuni, jer 27 opština, gradova, entitetskih i kantonalnih ministarstva nije dostavilo informacije, a sve je prisutniji trend da velike iznose novca za udruženja dijele profitabilna javna preduzeća.

TI BiH je uporedio podatke o udruženjima koja su primala javna sredstva sa Registrom funkcionera i identifikovao 344 udruženja čija odgovorna lica obavljaju javnu funkciju, a na njihovo finansiranje je potrošeno 16 miliona KM u prethodnih pet godina. Od toga, 83 udruženja vode rukovodioci (direktori i članovi nadzornog odbora) javnih preduzeća, dok su na čelu 184 udruženja rukovodioci javnih ustanova. Tu je i 77 udruženja koje vode izabrana i imenovana lica, odnosno obavljaju neku od političkih funkcija.

Zloupotrebe i sukob interesa

Javni novac se u većini slučajeva dijelio bez ikakvih kriterija i javnog poziva, na šta ukazuju revizori iz godine u godinu na svim nivoima, a ovaj problem prepoznat je i u strategijama za borbu protiv korupcije.
Sa druge strane budžetska sredstva se zloupotrebljavaju za finansiranje podobnih udruženja ili čak troškova izbornih kampanja. TI BIH je u proteklom periodu podnosio prijave protiv čelnika udruženja koji su se nalazili u direktnom sukobu interesa, jer su istovremeno obnašali javnu funkciju, ali nije bilo adekvatne reakcije.

Nakon prijave protiv bivšeg savjetnika Predsjednika Republike Srpske Milana Tegletije, vlast u RS je ekspresno izmijenila zakon i ozakonila sukob interesa u finansiranju nevladinih organizacija iz budžeta. Tako je omogućeno svim funkcionerima da imaju svoje NVO i primaju neograničen iznos javnih sredstava, ako za rad u udruženju ne primaju platu. Podsjećamo da je cilj ovog zakona bio da spriječi funkcionere da novac iz budžeta dijele sopstvenim udruženjima i privatnim preduzećima, pa se pojava sukoba interesa nikako nije smjela svoditi na primanje plate, čime je načinjena nesaglediva šteta.

Dodatno, revizori u RS su utvrdili da se sredstva odobravaju udruženjima koja su ih nenamjenski trošila, ali uprkos nekoliko sudskih presuda u korist TI BIH-a i reakciji Ombudsmana, resorno ministarstvo u Vladi RS i dalje skriva ove informacije.

Takođe, u Federaciji BiH od 2013. ne postoji nadležna komisija koja odlučuje o sukobu interesa dok institucije koje dodjeljuju javna sredstva potpuno ignorišu postojanje zakona i činjenicu da je udruženjima koja vodi javni funkcioner zabranjeno primiti više od 10.000 KM godišnje, odnosno 50.000 za udruženja iz oblasti kulture i sporta.

Brčko Distrikt daje najviše novca

Najviše novca podijeli se na lokalnom i kantonalnom nivou, ali značajnu sumu dijelile su u prethodnom periodu i entitetske vlade.

U poređenju sa visinom budžeta, ubjedljivo najveći procenat dijeli Vlada Brčko Distrikta koja za finansiranje NVO izdvaja 16 ,8 miliona KM godišnje. Distrikt su u navedenom periodu potresale brojne afere oko raspodjele ovog novca ali je vlast kasnije značajnu reformu napravila usvajanjem poboljšanog zakona o sukobu interesa.

Takođe iznos sredstava za finansiranje udruženja povećava se iz godine u godinu a jedini pad zabilježen je 2020. kada je zbog COVID-a naplaćeno značajno manje javnih prihoda.

Ovi podaci dovoljno govore koliki je stepen političke kontrole nad finansiranjem civilnog sektora iz budžeta. Sredstva se dijele udruženjima koja često nemaju ni web stranicu, ne objavljuju izvještaje o radu, kao ni to u koje svrhe troše javna sredstva.

Sa druge strane novim zakonom nepodobnim udruženjima u Republici Srpskoj vlast namjerava ograničiti rad i označiti ih “stranim agentima” ukoliko se finansiraju iz evropskih ili drugih fondova. Iste te fondove koristi i sama vlast koja kroz ovaj zakon pokušava, pod krinkom transparentnosti, ograničiti rad nepodobnih udruženja, dok ne postoji ni minimum transparentnosti kod finansiranja “vladinih nevladinih organizacija”.

(transparentno.ba)

The post Vlasti u BiH podijelile 383 miliona KM za 12.200 udruženja, preko 1.800 povezano sa strankama first appeared on Gerila.info.

Načelnik Teslića Milan Miličević za GERILU kaže da on više nema skupštinsku većinu. Ta većina je, dodaje on, minimalna, ali je većina. Rebalans budžeta prošle godine nije usvojen. I ne samo da nije usvojen, kaže on, već nije ni stavljen na dnevni red.

“To i nije toliko neobično. Ali je neobično da nije usvojen nacrt budžeta za ovu godinu. Dešavalo se i ranije da se rebalans ne usvoji iako je opština bila u plusu tri miliona maraka. Decembarska plata neće biti isplaćena svim radnicima u javnim ustanovama i preduzećima. Sva javna preduzeća u Tesliću su „na trezoru“, čak i Dom zdravlja” rekao je Miličević.

Plate, dodaje on, ne mogu biti uknjižene. One se prenose u ovu godinu kada će, tvrdi Miličević, biti isplaćene. Decembarske plate ne mogu biti knjižene na 2024. godinu. To je, kaže načelnik Teslića, tako i radnici su sa time upoznati.

“Većina ne želi da usvoji nacrt budžeta koji je radni i početni dokument za svaku opštinu i iz kojeg proizlazi budžet. Ne pamtim da je neko to učinio. Ili su neznalice ili su zlobni. Odluka o privremenom finansiranju je na snazi. Oni misle da mogu predložiti svoj budžet. Načelnik predlaže budžet, Već sam uputio nacrt budžeta, a saglasnost na taj dokument dalo je i resorno ministarstvo. Nacrt može da se izmijeni kroz amandmane i prijedloge u skladu sa željama većine. Ali, nestručnost je prevladala“, istakao je Miličević.

Podsjećamo da je Miličević imao skupštinsku većinu, ali je ona nestala nakon što je Marina Ostojić Maletić „pokajala“ i vratila u SNSD. Upravo je Ostojić Maletić, uz Slavena Jelića iz SPS-a, pomogla Miličeviću da formira većinu, ali su se karte promiješale nepuna dvadeset i četiri sata nakon konstituisanja lokalnog parlamenta.

Podsjećamo, skupštinsku većinu u Tesliću inili su Stojan Smiljanić, Mladen Kovanušić, Dijana Smiljanić Vuković, Siniša Kitić, Mladen Đurić, Aleksandar Šakanović, Sandra Prpoš, Neđo Simić, Dragana Kovačević, Miroslav Lipovčić, Maja Gačić (svi iz SDS-a), Mehmed Dubravac (SDP), Igor Balukčić (HDZ 1990), Slaven Jelić (SPS) i Marina Maletić (SNSD).

Opozicija je bila sastavljena od sedam odbornika SNSD-a, tri odbornika SPS -a, jednog odbornika DEMOS-a, dva odbornika SDA i jednog odbornika „BH Zelenih“. Miličević je imao 16, a SNSD 15 odbornika. Nakon što se Marina Ostojić Maletić vratila „izvornom jatu“, stvari su se okrenule i sada koalicija okupljena oko SNSD-a ima 16 ruku.

Nezvanično saznajemo da je pritisak na Marinu Ostojić Maletić trajao satima, a u pregovaranje o njenom povratku u SNSD uključili su se i najvažniji ljudi ove stranke. Šef Kluba odbodnika SNSD Radislav Đurić za GERILU kaže kakoće nacrt budžeta biti usvojen na sljedećoj sjednici skupštine opštine koja će, tvrdi on, biti održana 31. januara ili 3. februara.

“Prekosutra je kolegijum na kojem ćemo utvrditi tačan datum održavanja sjednice. Načelnika Miličevića treba pitati zašto radnici nisu dobili decembarsku platu. On je primio veliki broj radnika i sad nema para da isplati plate“, kaže Đurić.

Miličević se, dodaje on, brani povećanjem plata, ali one nisu povećane za dva miliona maraka, nego za svega par stotina maraka. Do tog povećanja, kaže Đurić, došlo je u sedmom mjesecu prošle godine, ali to ne može biti razlog za neisplaćivanje decembarske plate.

“Sto osamdeset radnika je nenormalno mnogo i to je problem. Decembarska plata će biti problematična. Miličević je potrošio pare, a tražio rebalans od tri miliona. Nema pfeniga na računu i rebalansom hoće da pokrije rupe. Da je imao 2,5 miliona maraka na računu, usvojili bismo rebalans. Ali ne možemo mi da mu krpimo rupe. Imao je pet mjeseci većinu za usvajanje rebalansa, pa to nije uradio“, rekao je Đurić.

Goran Dakić, GERILA info

The post Miličević bez većine, Teslić bez budžeta, radnici bez plata first appeared on Gerila.info.

CIK je do sada po prijavama TI BiH izrekao 14 sankcija u ukupnom iznosu od 59.500 KM koje se u najvećoj mjeri odnose na preuranjenu kampanju, dok i dalje izostaju sankcije za zloupotrebu javnih resursa. Za dva mjeseca predizbornog perioda kroz jednokratna davanja penzionerima i drugim kategorijama najčešće od 50, 100 ili 200 KM, svi nivoi vlasti podijelili su oko 53 miliona KM po podacima TI BiH.

Uprkos tome što je zakonom prvi put zabranjena indirektna kupovina glasova kroz pružanje ove vrste jednokratne pomoći građanima, po ovoj odredbi još niko nije sankcionisan. Iz ove zabrane izuzete su samo redovne budžetske subvencije ali je CIK zauzeo stav da su sve subvencije redovne ako se “isplaćuju iz stavki planiranih budžetom” tako da je teško očekivati da će bilo ko biti sankcionisan ako se ova praksa nastavi.

Od raspisivanja izbora CIK je od TI BiH i drugih subjekata zaprimio ukupno 70 prijava za zloupotrebu javnih resursa od kojih dobar dio još nije riješen a izrečene su samo dvije sankcije i to za zloupotrebu sredstava komunikacije. Zbog svega je TI BiH još u julu zatražio autentično tumačenje od OHR-a koji  je u odgovoru istakao da je tumačenje zakona spada u nadležnost CIK.

“Iako ne smatramo da institut autentičnog tumačenja treba koristiti u demokratskim sistemima, podsjećamo i da su izmjene Izbornog zakona nametnute, te nisu usvojene kroz demokratske procese i javne diskusije, zbog čega bi OHR trebalo da pokaže minimum odgovornosti da se osigura njihovo adekvatno tumačenje i primjena. U suprotnom se otvara prostor za neprimjerene uticaje na proces primjene zakona i na proizvoljno tumačenje ovih odredbi, zbog čega su u velikoj mjeri obesmišljene i nisu postigle svrhu”, istakla je Ivana Korajlić izvršna direktorica TI BiH.

TI BIH je već ukazivao na brojne primjere jednokratnih davanja pred izbore, a najnoviji primjeri odnose se na jednokratnu pomoć penzionerima u Tuzlanskom kantonu i Bratuncu od 100 KM, učenicima u Foči, Ljubuškom, Ugljeviku kao i na podjelu “kartica prijateljstva” za penzionere i besplatnih placeva za mlade od strane gradonačelnika Banjaluke. Treba istaći i da je Vlada FBiH najavila rebalans budžeta u jeku izborne kampanje i jednokratnu pomoć svim penzionerima od 100 i 200 KM,  što je već viđeno pred Opšte izbore 2022. godine.

TI BiH je objavio i interaktivnu mapu gdje je locirao 593 primjera predizbornih radova koji su počeli ili otvoreni u protekla dva mjeseca, čija vrijednost iznosi 569 miliona KM.  CIK je do sada izricao sankcije partijama koje su se hvalile predizbornim radovima u kontekstu preuranjene kampanje a TI BiH još čeka odluke  po prijavi protiv  državnog ministra Sevlida Hurtića koji je vodio izbornu kampanju i fotografisao se pored javnih radova finansiranih sa lokalnog nivoa u Doboju.  Takođe CIK-u je prijavljen i slučaj asfaltiranja lokalnih puteva iz sredstava ŠG Romanija Sokolac, jer putem ovih javnih radova direktnu izbornu kampanju vodi direktor tog preduzeća Strahinja Bašević koji je kandidat za načelnika.

Nastavljena je i praksa funkcionerske kampanje, a posmatrači TI BIH ispratili su u protekla dva mjeseca  350 događaja u organizaciji javnih institucija. Na preko 75% takvih događaja prisutni su bili izborni kandidati, na 14% događaja iznošene su političke poruke, iako se po zakonu i ovo smatra zloupotrebom javnih resursa.  Još se čekaju odluke po prijavama protiv poslanika u NSRS i nosioca liste SNSD-a u Banjaluci Vlade Đajića koji je slao predizborne poruke na nekoliko javnih događaja, a isti kandidat je kao i u prethodnim izbornim ciklusima započeo preuranjenu kampanju preko bilborda gdje nudi besplatne preglede penzionerima.

Zabilježeni su i slučajevi predizborne promocije načelnika Vukosavlja na „Gastro festu“ u ovoj opštini, načelnika Ustikoline na koncertu povodom dana opštine kao i načelnika Gornjeg Vakufa i ministra iz Vlade SBK kroz postavljanje plakata na fudbalskom turniru.

Evidentiran je i 41 primjer zloupotrebe djece u političke svrhe, a samo prvog dana škole 21 slučaj gdje su funkcioneri zloupotrijebili učenike osnovnih škola za vlastitu promociju i vođenje izborne kampanje. Takođe, zabilježen je i 72 slučaj povećanog zapošljavanja pred izbore, 101 primjera preuranjene kampanje, 67 slučajeva omogućavanja posebnih pogodnosti u vidu besplatnih pregleda ili drugih javnih usluga u predizbornom periodu.

Tu je i 14 primjera plaćenog oglašavanja institucija koje promovišu kandidate, te korišćenja sredstava komunikacije za izbornu kampanju što je zakonom zabranjeno. Izdvajamo primjere gradonačelnika Gradiške i Konjica koji video spotovima i drugim oblicima kampanje promovišu uspjehe dosadašnje gradske administracije.

TI BIH već dugo ukazuje na problem izbornih uslova u BiH, jer nekažnjena zloupotreba javnih resursa daje značajnu prednost kandidatima na vlasti. Posljednjim izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik ove zloupotrebe su samo djelimično sankcionisanje, ali zbog nepostojanja tumačenja i uske primjene,  ove odredbe za sada nisu dale očekivane rezultate. Ono što je pozitivno pomenuti jeste povećano interesovanja građana za izborni proces, a TI BIH je samo putem aplikacije Reflektor primio 878 prijava građana vezanih za pokušaje uspostave političke kontrole nad biračkim odborima, preuranjenu kampanje i zloupotrebu javnih sredstava.

(transparentno.ba)

The post CIK i dalje ne kažnjava zloupotrebu javnih resursa, OHR odbija dati autentično tumačenje Izbornog zakona first appeared on Gerila.info.

Po prijavama TI BiH strankama i kandidatima izrečeno je do sada 11 sankcija u iznosu od 43.000 KM, ali se one uglavnom odnose na preuranjenu kampanju. Sa druge strane, tempiranje i otvaranje javnih radova pred izbore i podjela jednokratnih novčanih pomoći građanima i dalje su dominantan oblik ponašanja javnih funkcionera u predizbornom periodu, a izmjene izbornog zakone nametnute od strane OHR-a i koje su trebale spriječiti zloupotrebu javnih resursa, u praksi do sada nisu dale rezultat.

To pokazuje i podatak TI BiH da su svi nivoi vlasti kroz jednokratne pomoći građanima u proteklih mjesec dana podijelili preko 29 miliona KM različitim kategorijama stanovništva. Sa druge strane TI BIH je objavio interaktivnu mapu gdje je locirao 350 primjera predizbornih radova koji su počeli ili završili u proteklih mjesec dana čija vrijednost iznosi 139 miliona KM.

Ipak Centralna izborna komisija (CIK) je do sada izrekla samo dvije sankcije za zloupotrebu javnih resursa, koje se odnose na nezakonito korišćenje sredstava komunikacije, dok po odredbi koja zabranjuje indirektnu kupovinu glasova kroz jednokratne novčane ili nenovčane pomoći građanima još niko nije sankcionisan.

“Razlog je taj što CIK sve isplate iz budžeta za koje vlasti tvrde da su planirane jer su isplaćene iz budžetskih stavki , smatra “redovnim subvencijama” i u tome ne vidi ništa sporno bez obzira što to nisu redovna mjesečna ili godišnja davanja nego jednokratna davanja najčešće od 50 ili 100 KM tempirana pred izbore. Zbog toga su odbačene brojne prijave TI BIH za zloupotrebu javnih resursa, iako su CIK-u dostavljeni jasni dokazi da se radi o davanjima koja su tempirana pred ove izbore i nisu se ranije isplaćivala”, kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI BIH.

TI BiH je već ukazao na brojne primjere gdje se isplate jednokratnih pomoći socijalnim kategorijama u Nevesinju i Istočnom Novom Sarajevu, organizovanje besplatnog izleta za penzionere od strane gradonačelnice Sarajeva, te podjela kartica za besplatan prevoz penzionerima od strane gradonačelnika Banjaluke, ne smatraju zloupotrebom javnih resursa. U slučajevima gdje su se stranke na društvenim mrežama promovisale preko infrastrukturnih projekata i socijalnih davanja, sankcije su izrečene protiv SDA, Naše stranke, SDP-a i SNSD-a ali samo za preuranjenu kampanju, dok je teško očekivati sa ovakvom praksom da će iko biti sankcionisan za zloupotrebu resursa.

Još se čeka odluka po prijavi protiv načelnika Lukavca koji je pred ove izbore prvi put uveo jednokratnu pomoć boračkim kategorijama od 100 KM, a Ljubuški i Tomislavgrad uvode jednokratna davanja za učenike od po 200 KM. Pored toga nastavljeno je i sa praksom funkcionerske kampanje, a od 161 događaja javnih institucija ili ustanova koja su pratili posmatrači TI BiH, na preko 73% prisutni su bili kandidati na lokalnim izborima, dok su na 16% događaja iznošene političke poruke, što je zakonom zabranjeno. Izdvajamo primjer koncerta organizovanog povodom dana opštine Čelinac na kojem su se okupljenim građanima obraćali kandidati SNSD-a za gradonačelnika Banjaluke i nosilac liste ove partije, a zbog izrečenih političkih poruka upućena je i prijava CIK-u.

Zabilježeno je i 18 primjera zloupotrebe djece u političke svrhe, a u jednoj od odluka CIK-a odbačena je prijava TI BiH protiv SNSD-a u Prnjavoru uz tvrdnju da se na materijalima koji su dijeljeni u prostorijama udruženja djece sa posebnim potrebama ne nalaze stranačka obilježja, iako se ista jasno vide na fotografijama.

Takođe, zabilježeno je i 12 primjera plaćenog oglašavanja institucija koje promovišu kandidate, te korišćenja sredstava komunikacije za izbornu kampanju. TI BiH je osim toga evidentirao i 21 primjer omogućavanja posebnih pogodnosti građanima koji se u najvećoj mjeri odnose na besplatne javne usluge, preglede, koncerte, putovanja i slično. Na osnovu prijave TI BiH, CIK je izrekao sankciju protiv Ujedinjene Srpske jer je odbornica ove stranke organizovala akciju besplatnih pregleda uz isticanje logotipa političke partije. Dva slučaja prijavljena su Regulatornoj agenciji za komunikacije i Vijeću za štampu zbog objavljivanja predizbornih anketa koje ne sadrže relevantne podatke kao i pravljenja uličnih anketa od strane medija koje se predstavljaju kao reprezentativan stav birača o kandidatima, što je zakonom zabranjeno.

TI BiH već dugo ukazuje da zloupotrebe javnih resursa daju neprimjerenu prednost pojedinim kandidatima na izborima, ali vlasti godinama nisu imale sluha da kroz izmjene zakonske regulative ovu pojavu adekvatno sankcionišu. Posljednjim izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik  uvedene su nove odredbe koje se tiču ponašanja stranaka i funkcionera u predizbornom periodu i zloupotrebe javnih resursa, ali zbog različitih tumačenja samih odredbi i nespremnosti da se ove pojave sankcionišu, zloupotreba resursa i dalje ostaje dominantno obilježje kampanje.

TI BIH poziva i građane da se uključe i putem aplikacije Reflektor prijave slučajeve kršenja izbornog zakona ili zloupotrebe javnih resursa u kampanji.

(transparentno.ba)

The post Transparency International: Značajno povećanje javne potrošnje pred izbore, izmjene Izbornog zakona nisu spriječile zloupotrebu javnih resursa first appeared on Gerila.info.

Sedam sankcija odnosi se na preuranjenu izbornu kampanju i to najviše zbog sponzorisanih oglasa na drušvenim mrežama, iznošenja programa stranke prije vremena  ili objava političkih partija koje su se javno hvalile projektima javnih organa. Tako su SNSD i SDA kažnjeni su sa po 3.500 KM zbog toga što su se na društvenim mrežama hvalili asfaltiranim ulicama i drugim projektima ali CIK nije smatrao da se ovde radi o zloupotrebi javnih resursa za političku promociju. Republička stranka Srpske (5.000), pokret Možemo bolje (4.000) i HNP (3.000) kažnjeni su zbog plaćenog oglašavanja prije početka izborne kampanja, dok je DNS dobio kaznu od 3.000 KM zbog iznošenja programa stranke prije vremena.

Ujedinjena Srpska dobila je sankciju od 3.000 KM jer je odbornica ove stranke na Palama Slavka Brezo organizovala akciju besplatnih PAPA testova ispred političke partije čiji logo se nalazio na promotivnim plakatima. CIK je smatrao da u njenoj objavi ima elemenata preuranjene kampanje, ali ne i obećavanja materijalne i druge koristi biračima.

Samo dvije kazne za zloupotrebu javnih resursa

Ipak, osim preuranjene kampanje CIK je do sada rijetko kažnjavao po novim odredbama Izbornog zakona koje se odnose na zloupotrebu javnih resursa. Po prijavama TI BiH izrečena je samo jedna sankcija i to načelnici opštine Jezero Snježani Ružičić koja je zloupotrijebila asfaltiranje puta od 160 metara za stranačku promociju, napisavši na  društvenim mrežama da “SNSD stigne asfaltom i do sela gdje se spajaju zemlja i nebo”!  Ipak u njenom slučaju ključno je bilo, po ocjeni CIK-a, to što je za promociju koristila službenu facebook stranicu opštine, pa je kažnjena po članu zakona koji zabranjuje zloupotrebu sredstava komunikacije za izbornu kampanju. U gotovu istom slučaju po prijavi drugog političkog subjekta, kažnjen je načelnik Banovića Bego Gutić jer je na službenoj staranici opštine objavio demanti. CIK je do sada po izvještaju zaprimio 33 prijave za zloupotrebu janvih resursa, a osim ove dvije sankcije i desetak koje još nisu riješene, gotovo su sve odbijene.

Asfaltiranje ulica i jednokratna novčana davanja i dalje su dominantan obrazac ponašanja kandidata, ali gromoglasno najavljene izmjene izbornog zakona koje je nametnuo OHR  do sada nisu dale gotovo nikakav efekat. Iako je zakonom jasno zabranjeno pružanje jednokratne novčane ili nenovčane pomoći građanima u ovom predizbornom periodu (osim ako to nije planirano u okviru redovnih budžetskih subvencija) po ovoj odredbi još niko nije sankcionisan.

Razlog je taj što CIK  sve isplate iz budžeta za koje vlasti tvrde da su planirane na različitim stavkama, smatra “redovnim subvencijama” bez obzira što to nisu redovna mjesečna ili godišnja davanja. Tako je odbačena prijava TI BiH zbog jednokratnog plaćanja maturske večeri u Nevesinju, jer je CIK u odluci naveo da su sredstva za ovu jednokratnu pomoć izdvojena “iz budžetske rezerve koja predstavlja dio planiranih sredstava budžeta”.  Jednokratne isplate maturantima iz budžeta opštine Istočno Novo Sarajevo takođe nisu smatrane zloupotrebom resursa jer je načelnik naveo da su sredstva planirana budžetom, a iz istog razloga odbačena je i prijava protiv gradonačelnice Sarajeva zbog finansiranja besplatnog izleta za penzionere iz opštine u kojoj će biti kandidat.  Besplatne kartice za prevoz penzionera koje se prvi put dijele u Banjaluci pred ove izbore po mišljenju CIK-a smatraju se “redovnim davanjima koja su realizovana i prethodnih godina” a nije bilo sporno ni to što se na promotivnim plakatima nalazi lični logo i parola gradonačelnika.

Po mišljenju TI BiH pod redovnim subvencijama mogu se smatrati samo one koje se isplaćuju redovno svakog mjeseca ili svake godine (npr. godišnji borački dodatak ili mjesečna socijalna davanja) ili druga davanja koja predstavljaju zakonsko stečeno pravo pojedinih kategorija. Ipak s obzirom na dosadašnju praksu CIK-a teško je očekivati da će po ovim odredbama iko biti sankcionisan uprkos brojnim jednokratnim isplatama pomoći građanima koje su tempirane pred izbore.

Brojni primjeri kampanje

Pored intenziviranja javnih radova i podjele jednokratne novčane pomoći, zabilježeni su i brojni slučajevi gdje su se političke stranke direktno promovisale kroz ove projekte ili kroz oglašavanje javnih ustanova i preduzeća.

SDS Кotor Varoš prijavljen za zloupotrebu resursa i preuranjenu kampanju jer je na stranicama javne ustanove „Centar za kulturu i informisanje“ promovisana lista ove stranke, a iz istog razloga prijavljen je i načelnik opštine Višegrad jer je njegova kandidatura ispred stranke objavljena na zvaničnoj stranici opštine. Takođe, u fabričkim novinama javnog preduzeća RITE Ugljevik objavljena je fotografija radnika sa kačketom na kom je logo NPS,  stranke iz koje dolazi generalni direktor tog preduzeća Diko Cvjetinović .

U ovim slučajevima postupci se još vode, kao i po prijavi protiv SNSD-ovih kandidata u Banjaluci, Vlade Đajića i Nikole Šobota, koji su vodili kampanju na manifestaciji “Кrajiško veče” gdje su dijelili majice sa promo natpisima „Svi za naše doktore“, a voditelj programa pozvao je okupljene da glasaju za njih. Niz ovih manifestacije organizovan je i pred prošle izbore i na njima su promovisani kandidati SNSD-a, a najavljeno je još nekoliko ovakvih skupova u Banjaluci koji bi trebali biti održani do Lokalnih izbora.

TI BiH je podnio i dvije prijave protiv HDZ-a koji se na društvenim mrežama hvalio infrastrukturnim projektima u Busovači finansiranim javnim sredstvima, dok je u Žepču zbog asfaltiranja 400 metara puta napisana i pjesma zahvale aktuelnom načelniku.

Takođe, premijer ZDК Nezir Pivić (SDA) prijavljen je zbog objave u kojoj zahvaljuje stranci u ime Vlade kantona i govori da su to prioriteti iz Izborne platforme stranke dok je Nedeljko Кerić, kandidat ispred SNSD u Tesliću prijavljen zbog ulične akcije mjerenja šećera u krvi koja je sadržala banere i promo materijale stranke.

Pored prijava CIK-u, dva portala iz Banjaluke prijavljena su Vijeću za štampu jer su objavili istraživanje javnog mnjenja suprotno Izbornom zakonu, odnosno bez naziva institucije ili imena lica koje je naručilo i platilo istraživanje i bez naziva i sjedišta institucije koja je sprovela istraživanje.

U svim ovim slučajevim postupci se i dalje vode, a TI BiH će nastaviti i u narednom periodu prijavljivati izborne nepravilnosti. TI BIH poziva i građane da se uključe i putem aplikacije Reflektor prijave slučajeve kršenja izbornog zakona ili zloupotrebe javnih resursa u kampanji.

transparentno.ba

The post Samo dvije kazne za zloupotrebu javnih resursa, CIK najviše kažnjava preuranjenu kampanju first appeared on Gerila.info.

Uprava za indirektno oporezivanje nedavno je ponovo osvježila informacije o novcu koji je prikupljen po osnovu naplate akciza i putarina, a koji u tu namjenu plaća svako ko u ovoj zemlji natoči gorivo u svoje vozilo. Od 2006. godine pa do marta ove, ta brojka je dosegla cifru od gotovo 16 milijardi maraka (precizno: 15.823.511.647 KM od čega 7.275.439.129 KM putarina i
8.548.072.518 KM akciza).

Iz UIO su ponovili da svako od nas kada naspe litru goriva plaća 0,30 do 0,45 KM akcize (zavisno od naftnog derivata), putarinu za održavanje puteva u iznosu od 0,15 KM te putarinu za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju drugih puteva u iznosu od 0,25 . Dakle, od 0,70 do 0,85 KM. Ako sipate, recimo, 20 litara, vi od 14 do 17 maraka dajete za gore navedene namjene prilikom samo jednog odlaska na benzinsku pumpu.

Grčevita borba za akcize

I kada su krajem 2022. godine cijene goriva bile na vrhuncu, te se počele približavati cifri od četiri marke, političari, prije svih SNSD, su se žestoko protivili zamrzavanjem akciza, kako bi se koliko-toliko snizile cijene. I to je jedan od dokaza da taj novac često ne završava tamo gdje bi trebao, te da lako “sklizne” prema nekim drugim namjenama. Ono što je sigurno, od prikupljenog novca morao se izgraditi mnogo veći broj kilometara auto-puteva na prostoru čitave Bosne i Hercegovine od postojećih. Još kada uzmemo u obzir da su i oni mahom građeni iz kredita, opravdano se postavlja pitanju gdje završava novac koji svakodnevno punimo.

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da je najveći problem u priči sa akcizama netransparentnost trošenja sredstava prikupljenih na taj način.

“Situacija je takva da je najljepše kada ste na budžetu, da prikupljate sredstva i trošite ih kako je vama zgodno, bez ikakve odgovornosti. I, zamislite, bez obaveze da to bude transparetno i javno prezentovano! Da su institucije na nivou BiH i entiteta pružale informacije korisnicima i stanovnicima onda bi se jasno moglo vidjeti gdje su usmjerena sredstva koja su prikupljena za održavanje putne infrastrukture. Na ono za šta su namjenjena svakako nisu”, ističe Pavlović za naš portal.

Popravke i tekuća održavanja postojećih puteva su stvar ugovora, koji se mora obaviti putem tendera i vrlo jasno pravdati za svaku marku koja je uložena od javnih sredstava. Međutim, takve podatke, kaže Pavlović, danas nigdje ne možemo pronaći.

“Očigledno je da je to jako dobar izvor sredstava koji je potreban našim vlastima, jer su one u stanju da potroše ma koliku količinu novca koja dođe do njih. Rezultat prikupljenih sredstava i izgrađene infrastrukture apsolutno ne odgovaraju novcu koji su građani platili za tu infrastrukturu. Imajući u vidu da su kompanije koje su učesnici izgradnje autoputeva po pravilu povezane sa najvišim nivoima vlasti onda su na tom poslu prepoznali veoma dobru mogućnost da se svi ekstra privatno obogate a da praktično u toj svoj priči rezultat investicija bude vrlo loš ili nedovoljno kvalitetan”, ističe naš sagovornik.

Čemu zaduživanja

Ono što je očigledno, kaže on, jeste da je dobro prepoznata mogućnost da se novim zaduživanjem preko međunarodnih finansijskih institucija izgrađuju autoputevi, iako novac za njih već postoji.

“Na taj način dodatno zadužuju zemlju a novac koji se prikupili putem akciza i putarina se koristi za popunjavanje budžetskih rupa i troškove koje tako velikodušno sami sebi odobravaju ljudi u vladama, entitetima, nivou kantona i nivou BiH. Količina novca koja je prikupljena posljednjih 18 godina za putnu infrastrukturu postavlja pitanje zašto smo se ikada zaduživali za bilo koji kilometar autoputa”, pita se Pavlović.

On ističe da je osnovna stvar da državni organi na transparentan način krenu prezentovati trošenje sredstava.

“A to nije situacija u kojoj danas živimo. Mi danas ne znamo gdje taj silni novac odlazi, niko nema obavezu da takve podatke stavi na veb sajt, kako bi bilo ko od nas mogao provjeriti koliko je novca prikupljeno u kojem mjesecu, koji ugovori su potpisani i koliko novca je otišlo, šta je urađeno. Potrošnja javnog novca nikako nije transparetna, pogotovo novac koji se prikuplja za infrastrukturu”, zaključio je naš sagovornik.

Gerila

The post Crna rupa: Sipanjem goriva ne gradimo auto-puteve već “krpimo” budžete first appeared on Gerila.info.