Banjaluka je bila dio prvobitno najavljenog karavana kroz Republiku Srpsku i Brčko distrikt, tokom kojeg su studenti trebalo da razgovaraju sa građanima i predstavljaju program izborne liste „Studenti pobeđuju“ pred vanredne parlamentarne izbore u Srbiji.

Prema ranijem rasporedu, studenti su 22. septembra bili u Bijeljini, narednog dana u Brčkom i Trebinju, dok su za 24. septembar bili planirani Doboj i Višegrad, a za 25. septembar Banjaluka i Bratunac.

Problemi su počeli u Brčkom, gdje su studenti juče, 23. septembra postavili štand na Trgu mladih, dijelili letke i razgovarali sa građanima, nakon čega je policija identifikovala dvojicu organizatora.

Policija Brčko distrikta saopštila je da organizatori nisu dostavili obavještenje o održavanju mirnog okupljanja, zbog čega je, s obzirom na to da su strani državljani, protiv njih pokrenut skraćeni prekršajni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta BiH.

Iz policije su istovremeno naveli da okupljanje nije bilo spriječeno niti prekinuto i da su policijski službenici bili na mjestu događaja radi obezbjeđivanja reda i poštovanja zakona.

Na društvenim mrežama prethodno su se pojavile informacije da su studenti u Brčkom bili privedeni, ali je policija kasnije pojasnila da su identifikovana dva organizatora protiv kojih je pokrenut prekršajni postupak, što je potvrđeno i u izvještajima lokalnih i regionalnih medija.

Nakon Brčkog studenti su prema ranijem planu trebalo da nastave aktivnosti u Doboju, gdje je razgovor sa građanima takođe prekinula policija RS.

Prema informacijama koje je Gerila dobila, tokom aktivnosti u Doboju došlo je do novih problema, studenti su privedeni na informativni razgovor, nakon čega je odlučeno da se planirani dolazak u Banjaluku otkaže.

Za sada, nije objavljeno zvanično obrazloženje Policijske uprave Doboj o događajima tokom posjete studenata.

Međutum, na društvenim mrežama su se pojavili snimci gdje pripadnici policije u Doboju odvode u stranu nekoliko predstavnika studentske inicijative.

!!!!! PAŽNJA !!!!! IZDAJNIK MILORAD DODIK UDARIO NA STUDENTE IZ SRBIJE !!!!!

!!!!! POLICIJA REPUBLIKE SRPSKE JE DOBILA NAREĐENJE DA HAPSI STUDENTE IZ SRBIJE !!!!!

!!!!! UHAPŠENI STUDENTI IZ NOVOG SADA U DOBOJU !!!!!

POD KLEROFAŠISTIČKIM REŽIMOM MILORADA DODIKA MOŽEMO OČEKIVATI DALJE UKIDANJE OVLAŠĆENJA I POSTEPEN NESTANAK REPUBLIKE SRPSKE.

KAO ŠTO JE VUČIĆ PRODAO KIM, TAKO JE I MILORAD DODIK DOVEDEN DA ISTOM METODOM UNIŠTI SRBE I REPUBLIKU SRPSKU ZAPADNO OD DRINE.

— Marin Bodirogić (@bodirogic45829) September 24, 2026

The post Studenti iz Srbije otkazali dolazak u Banjaluku nakon privođenja u Brčkom i Doboju (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) uputio je Skupštini komentare na ovaj nacrt, upozoravajući da takvo zakonsko rješenje ne samo da ide protiv osnovnih principa upravnog postupka, nego i direktno krši međunarodne obaveze koje je BiH preuzela.

„Uskraćivanje prava na žalbu je nedopustivo jer je jedno od osnovnih načela upravnog postupka ‘načelo dvostepenosti’, a ovo pravo garantovano je i Ustavom BiH, u koji je inkorporirana Evropska konvencija o ljudskim pravima i slobodama“, navodi se u saopštenju TI BiH.

Prema navedenom predloženom zakonu, ako građanin, novinar ili organizacija civilnog društva zatraži pristup određenim informacijama, a institucija njegov zahtjev odbije, jedini preostali pravni lijek biće pokretanje sudskog postupka?!

Ovo u praksi znači da će svi oni koji žele da dođu do informacija od javnog značaja morati da snose znatne finansijske (ali i vremenske) troškove – taksa na tužbu u upravnom sporu iznosi 100 KM, taksa na presudu dodatnih 100 KM, a često je potreban i angažman advokata jer mnogi ne znaju kako da pravilno sastave tužbu.

Takav pristup ne samo da obeshrabruje tražioce informacija, već stvara prostor vlastima da izbjegnu odgovornost i dodatno zamagljuju transparentnost sopstvenog rada.

„Ovo rješenje je katastrofalno, jer s jedne strane imamo organ koji neće raditi svoj posao (odlučivati po žalbi) za koji je nadležan, a s druge strane odgovornost se prebacuje na sudove koji su ionako pretrpani“, navodi TI BiH.

Kršenje međunarodnih obaveza i ignorisanje evropskih standarda

Zabrinjavajuće je i to što nacrt zakona nije usklađen sa evropskim standardima i postojećim zakonima na drugim nivoima vlasti u BiH. Posebno je sporno ignorisanje Konvencije Savjeta Evrope o pristupu službenim dokumentima – poznate kao Tromsø konvencija, kojom se garantuje pravo na pristup informacijama i obaveza države da uspostavi efikasne i pristupačne mehanizme žalbe.

Uz to, zakon predviđa kažnjavanje odgovornih lica isključivo ako ne postupe po nalogu nadzornog organa, dok potpuno izostaje sankcija za one koji nezakonito odbiju pristup informacijama, što dodatno obeshrabruje građane u traženju odgovornosti.

Povratak unazad u odnosu na ranije rješenje

Brčko distrikt je do sada primjenjivao državni zakon o slobodi pristupa informacijama. Međutim, donošenjem novog zakona na državnom nivou, u paketu tzv. evropskih zakona, nastala je potreba da Distrikt reguliše ovu oblast samostalno. Umjesto da se novi zakon uskladi sa standardima Evropske unije i praksama ostalih nivoa vlasti, predloženo rješenje predstavlja korak unazad!

Transparency International BiH zato apeluje na poslanike Skupštine Brčko distrikta da vrate nacrt zakona na doradu, kako bi se unaprijedila, a ne urušila transparentnost vlasti i dostupnost informacija građanima.

Kako je to riješeno u EU?

U većini zemalja Evropske unije, pravo na pristup informacijama podrazumijeva besplatan i jednostavan žalbeni mehanizam. Primjera radi, u Sloveniji Komisija za pristup javnim informacijama (IPRS) rješava žalbe brzo i efikasno bez sudskih troškova. U Švedskoj, pravo javnosti na pristup informacijama je jedno od najstarijih u svijetu, dok u Njemačkoj svaki građanin ima pravo da bez ikakvih taksi zatraži dokumente, a u slučaju odbijanja koristi se upravna žalba prije suda.

Upravo zbog toga, stručnjaci upozoravaju da bi usvajanje ovakvog zakona u Brčkom značilo drastično udaljavanje od evropskih praksi, dodatno obeshrabrujući već ranjivu borbu za transparentnost i odgovornost javne vlasti u BiH.

Dejan Rakita / GERILA

The post Brčko planira zakon koji uskraćuje pravo na žalbu za pristup informacijama: Građani i novinari prepušteni skupim sudskim postupcima?! first appeared on Gerila.info.

Predloženi tekst zakona, umjesto da unaprijedi postojeće standarde transparentnosti i odgovornosti javnih institucija, sadrži odredbe koje bi mogle ozbiljno ugroziti pravo građana na pristup informacijama od javnog značaja.

Posebno ističemo problematičnu odredbu koja onemogućava građanima pravo na žalbu u slučaju odbijanja pristupa informacijama. Ovakvo ograničenje je u suprotnosti s temeljnim principima demokratskog društva i predstavlja korak unazad u pogledu zaštite ljudskih prava i sloboda. Pravo na pristup informacijama je ključno za osiguranje transparentnosti rada javnih institucija, borbu protiv korupcije i omogućavanje građanima da aktivno učestvuju u donošenju odluka koje ih se tiču.

Takođe, zabrinjavajuće je što nacrt zakona ne predviđa jasne mehanizme za test javnog interesa, što bi omogućilo institucijama da proizvoljno odbijaju zahtjeve za pristup informacijama, pozivajući se na neprecizno definisane razloge. Ovo otvara prostor za zloupotrebe i dodatno narušava povjerenje građana u institucije vlasti.

Dodatno, upozoravamo da bi usvajanje ovakvog zakonskog rješenja dovelo do nesklada i pravne nesigurnosti, budući da bi bio u direktnoj suprotnosti sa zakonima koji regulišu slobodu pristupa informacijama na nivou Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Federacije BiH, koji svi prepoznaju pravo na žalbu kao temeljno procesno pravo građana.

Udruženje „Umbrella“ poziva vlasti Brčko distrikta BiH da preispitaju predloženi nacrt zakona i u njegovu izradu uključe predstavnike civilnog društva, medija i stručne javnosti. Neophodno je osigurati da zakon bude u skladu s međunarodnim standardima i najboljim praksama u oblasti slobode pristupa informacijama, te da garantuje efikasne mehanizme zaštite ovog prava.

Ukoliko se nacrt zakona usvoji u sadašnjem obliku, to bi predstavljalo ozbiljan korak unazad u pogledu transparentnosti i odgovornosti javnih institucija u Brčko distriktu BiH. Stoga apelujemo na zakonodavce da uvaže primjedbe i prijedloge stručne i šire javnosti, te da osiguraju donošenje zakona koji će zaista služiti interesima građana i jačanju demokratskih procesa.

Udruženje „Umbrella“ ostaje posvećeno promociji i zaštiti prava na pristup informacijama, te će nastaviti aktivno pratiti dalji razvoj situacije i u skladu sa tim preduzimati odgovarajuće aktivnosti.

Inforadar.ba, Interview.ba, Impulsportal.net, Spin-portal.info, eTrafika.net, Gerila.info, Direkt-portal.com, Capital.ba, Hercegovina.info, Infoveza.com, Tačno.net, Fokus.ba, Žurnal

The post Umbrella: Nacrt zakona u Brčko distriktu mora garantovati pravo na žalbu i pristup informacijama first appeared on Gerila.info.

Prema informavijama pojedinih medija, Specijalna policija u Brčkom spremala je hapšenje Radovana Viškovića.

Prema nezvaničnim informacijama, Višković je sinoć trebao proći kroz Brčko i to na zaobilaznici oko grada, u reonu Potočari – Gornji Brezik, pa je shodno tim informacijama, Jedinica specijalne policije Brčko distrikta sinoć dobila naredbu za hapšenje.

Policija Brčko distrikta zvaničan komentar o ovom slučaju nije imala.

Vlada RS: Pokušaj da se politička kriza prenese u bezbjednosnu sferu

Vlada Republike Srpske saopštila je da je sinoćnji događaj na području Brčko distrikta, u kojem su učestvovala vozila iz pratnje predsjednika Vlade, još jedan pokušaj da se sadašnja politička kriza prenese u bezbjednosnu sferu.

“Još jednom je pratnja predsjednika Vlade Republike Srpske postupila profesionalno i odgovorno u ovoj situaciji, u skladu sa propisima”, navedeno je u saopštenju Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

The post U Brčkom pokušali uhapsiti Viškovića? first appeared on Gerila.info.

Drekoviću su ustanovljene lakše fizičke povrede, a Radić-Dragić je zbog pretrpljenog stresa upućena na dalje pretrage.

Na mjesto događaja je izašla policija, a napadači su privedeni u Policijsku stanicu Brčko distrikta. CIN je utvrdio da su privedeni članovi porodice Bogičević. Oni su rekli da su vlasnici objekta u kojoj se nalazi kladionica koju su snimali Dreković i Radić-Dragić. Nakon izjave policiji pušteni su na slobodu.

Protiv jednog člana porodice će biti podnesen izvještaj o počinjenom krivičnom djelu za nanošenje lakših tjelesnih povreda i oštećenje tuđe stvari Tužilaštvu Brčko distrikta, koje će odlučiti o daljem postupanju.

Radić-Dragić i Dreković rade na istraživanju o brčanskom političaru i biznismenu Zoranu Kokanoviću, vlasniku stambenih, poslovnih objekata i kladionica, koje su ovom prilikom snimali u brčanskom naselju Ilićka.

Tokom snimanja je iz zgrade izašla grupa ljudi u kojoj su bili Bogičevići i uz povike zabranjivali snimanje njihovog objekta. Iako su se novinari predstavili i pokušali objasniti šta snimaju i zbog čega te da to čine sa javne površine, Bogičevići nisu htjeli razgovarati već su ih fizički napali.

Trgali su bilješke iz ruku novinarke, oštetili joj torbu i oteli kišobran, vukli za jaknu, a snimatelju istrgnuli stativ kamere, koji su pritom oštetili te pokušali oteti mobilni telefon. Dreković je pri pokušaju da smiri tenzije, sačuva opremu i snimi događaj lakše povrijeđen.

Kako bi izbjegli dalju eskalaciju novinarka i snimatelj su se udaljili na drugu stranu ulice i sačekali policiju.

The post Novinari CIN-a napadnuti u Brčkom first appeared on Gerila.info.

U jednom stambenom objektu, koji su mediji prozvali “kućom strave”, pronađeno je 31 dijete, među kojima i beba. Do sada je uhapšeno više osoba, uključujući pripadnike policije i jednu ženu iz Banje Luke, zbog sumnje na uključenost u međunarodnu mrežu trgovine ljudima.

Prema tužilaštvu Brčko Distrikta, u akciji su prvobitno uhapšene tri osobe: policajac iz Brčkog, njegova majka i žena iz Banje Luke koja je došla po djecu. Naknadno je privoreno još pet osoba. Djeca, u dobi od nekoliko mjeseci do 12 godina, prebačena su na sigurnu lokaciju uz pratnju socijalnih službi. Gradonačelnik Brčko Distrikta, Siniša Milić, istakao je da su “djeca fizički zdrava, ali psihički potresena”.

Istraga pokazuje da su osumnjičeni djelovali u organizovanoj grupi, koristeći policijske veze za krijumčarenje djece preko granica. Žena iz Banje Luke, koja je došla po djecu, navodno je planirala njihov transport u inostranstvo.

BiH kao žarište trgovine djecom

Ovaj šokantni slučaj nije izolovan. U posljednje tri godine, granična policija BiH spriječila je više pokušaja krijumčarenja djece:

• U aprilu 2023. godine otkriveno je 19 osoba, među njima šestero djece, skrivenih u kamionu;
• Pripadnici Jedinice granične policije BiH Velika Kladuša, 16. novembra 2023. godine, spriječili su krijumčarenje 71 stranog državljanina u graničnom pojasu na području Velike Kladuše. Među krijumčarenim migrantima je i 30 djece.

Posebno je potresao slučaj djevojčice otete u Njemačkoj i vraćene majci nakon intervencije vlasti BiH 2024. godine.

Iako vlasti često ističu “poboljšanu saradnju” agencija, nevladine organizacije upozoravaju na nedostatak sistemskih rješenja. Aktivisti koji se bave ovim problemom ističu da su ovi slučajevi samo vrh ledenog brega. Djeca iz ranjivih grupa, posebno Roma ili iz siromašnih porodica, često nestaju bez traga.

Granična policija pojačava kontrole, ali kriminalne mreže prilagođavaju metode: koriste lažne dokumente, prevarene roditelje ili zloupotrebu službenih položaja. U slučaju Brčkog, upravo je uključenost policajca otvorila pitanje korupcije unutar institucija.

Inače, što se slučaja u Brčkom tiče, Tužilaštvo Brčko Distrikta najavilo je podizanje optužnica protiv osumnjičenih za “trgovinu ljudima” i “organizovani kriminal”, što nosi kazne do 15 godina zatvora. Djeca su trenutno na sigurnom a brigu o njima preuzeo je Centar za socijalni rad.

Međutim, pitanje ostaje: koliko je još “kuća strave” skriveno u gradovima BiH? Dok se institucije hvale akcijama, građani traže konkretne rezultate – a ne samo privremene udare protiv najuočljivijih, već i razbijanje mreža koje stoje iza ovih zločina.

Gerila.info

The post Brčko otkrilo mračnu tajnu: Djecu držali kao zatvorenike, policajac i njegova majka među uhapšenima first appeared on Gerila.info.

Stranačka zapošljavanja, smjena vlasti i enormno trošenje javnog novca obilježile su protekle četiri godine u Brčko distriktu BiH. Kancelarija za prevenciju i borbu protiv korupcije Brčko distrikta BiH u šest mjeseci prošle godine zaprimila je 21 prijavu po osnovu sumnje na koruptivne radnje. Njih 19 je obrađeno i proslijeđeno policiji i Tužilaštvu Distrikta na dalje postupanje.

Prekršena radnička prava

Mediji i nestranački aktivisti godinama upozoravaju na činjenicu da političke stranke imaju direktan uticaj prilikom zapošljavanja u brčanske javne institucije i preduzeća a bivši  gradonačelnik Esed Kadrić (SDA) je to javno i priznao u emisiji “Restart Info”, navodeći da su osobe zaposlene putem ugovora o djelu (ugovor van radnog odnosa) upravo i došle do posla zahvaljujući političkim strankama. Više pročitajte na missbih.ba.

Ugovorima van radnog odnosa podstiče se korupcija, kupuju glasovi i krše radnička prava.

Na nepravilnosti i nepotizam koji se godinama dešavaju u Brčkom ukazuje i Udruženje građana “Demos” Brčko kroz svoje projekte i konstantno pozivaju nadležne da otvore istragu po pitanju zapošljavanja “ugovoraca” i procesuiraju krivično djelo kojima su izložene stotine građana Brčko distrikta BiH.

Portal Žurnal je pisao da Kadrićev brat, snaha, sestra, supruga… rade u javnom sektoru, a čak su se i Kadrićeve želje u vezi sa radnim mjestom supruge ispunjavale.

Kadrić je u martu prošle godine smijenjen te je na njegovo mjesto došao Zijad Nišić (SBiH), koji je najavio borbu protiv korupcije, te realizaciju kapitalnog budžeta.

Zijad Nišić po struci je ljekar i članovi njegove uže porodice su takođe iz medicinske struke i na budžetu su. Ali za Nišića u tome nema ništa sporno i to nije nepotizam, kaže, u pravom smislu te riječi:

“Moja supruga je oftalmolog, jedan od tri oftalmologa u Brčkom. Sin je završio Medicinski fakultet, s prosjekom ocjena 8,5. Bio je na birou šest mjeseci, zaposlen je sada u JZU Brčko. Kćerka mi je stomatolog i radi u Domu zdravlja kao volonter”, objašnjavao je Nišić za Žurnal.

Brat Zijada Nišića, Mensur Nišić je prozvan kao “vječiti član upravnih odbora”. Zaposlen je kao stručni saradnik u Direkciji za finansije, s osnovnom platom u iznosu od oko 1.940 KM.

InfoRadar je još u februaru prošle godine objavio da Brčko distrikt izdvaja 100.000 maraka za koncert narodnjačke zvijezde iz Srbije Ace Lukasa i prateći dernek za dan Distrikta 7. marta ove godine. U raspisanom tenderu ova stavka je navedena kao “nabavka usluga za potrebe Kancelarije gradonačelnika Eseda Kadrića”. Na osnovu kojih kriterija je izabran baš Lukas nije poznato ni do danas.

Podsjetimo da je InfoRadar objavio i to da je Kancelarija za reviziju javne uprave i institucija u Brčko distriktu BiH utvrdila niz nepravilnosti kada su u pitanju famozni ugovori o posebnim poslovima u javnim institucijama Distrikta. Više pročitajte na missbih.ba.

Nije obezbijeđena transparentnost prilikom izbora angažovanih lica, nije osiguran nadzor i praćenje njihovih ostvarenih rezultata, niti su podneseni izvještaji o izvršenoj analizi i ocjeni o efikasnosti obavljenih posebnih poslova.

Podsjetimo da je InfoRadar pisao i o nabavci Vlade Brčko Distrikta za potrebe Policije Brčko distrikta koja je kupila sedam motornih vozila (patrolnih i civilnih) za 353.846,15 KM bez poreza.

Sukob interesa

Iako je okvirni datum pokretanja postupka bio planiran 31. maja 2023. godine, postupak je pokrenut tek pet mjeseci poslije, odnosno 18. oktobra prošle godine. Portal Pratimo tendere ovoj nabavci je dodijelio crvenu zastavicu, što predstavlja visok stepen rizika na korupciju i druge zloupotrebe.

Treba svakako spomenuti da je Brčko distrikt prvi dio BiH u kojem je donesen Zakon o sprečavanju sukoba interesa.

Admira Mujić, predsjednica Komisije za odlučivanje o sukobu interesa Brčko distrikta BiH je u intervjuu za InfoRadar rekla da je Komisija tokom 2023. godine pokrenula 75 postupaka protiv nosilaca javnih funkcija u Distriktu zbog kršenja odredbi zakona po raznim osnovama.

U 44 slučaja su izrečene sankcije u kojim je 28 funkcionera kažnjeno opomenom, 13 sankcionisano obustavljanjem dijela naknade, po jedno lice novčanom kaznom od 1.000, 3.000 i 4.500 KM te jednim prijedlogom za razrješenje s javne funkcije.

Sa javne funkcije je u martu prošle godine smijenjen i Esed Kadrić a njegovu smjenu su izglasali NiP, SDP, SBB i SBiH. Kao razlog za to su naveli da nisu zadovoljni ukupnim stanjem u ovom gradu. Smjenu su podržali i SNSD i HDZ koji su ranije podržavali Kadrića.

Ni nova vlast nije donijela promjene na koje se čekalo. Nišiću se zamijeralo to da se posvetio samopromociji i slikanju a ne preduzimanju određenih mjera na prevenciji stvarnih problema građana, dok su ostali bitni poslovi prepušteni šefu Kabineta Nedimu Hamzabegoviću, koji se navodno ne snalazi baš najbolje ili ima neke druge ciljeve suprotne od gradonačelnika Nišića.

(INFORADAR.BA)

The post PROTEKLE ČETIRI GODINE U BRČKOM: Jača borba za fotelje od borbe protiv korupcije first appeared on Gerila.info.

Portal Times ba poznat je po tome što piše o korupciji i malverzacijama u distriktu Brčko a Dervišević je prije napada dobijao prijetnje. Napadač je nakon napada pobjegao a Dervišević je uspio da krene za njim, vidi marku vouila u koje je ušao i broj registracija. Očekuje s eda policija i tužilaštvo, ukoliko bude volje, brzo riješe slučaj s obzirom na svjedoke i to da je više ljudi vidjelo u koji automobil je ušao napadač.

Ovo je drugi brutalan napad na novinare u BiH u posljednjih pet godina. U avgustu 2018. godine dva napadača su u Banjaluci napala novinara Vladimira Kovačevića. Oni su ga napali metalnim šipkama a tužilaštvo je napad okarakterisalo kao pokušaj ubistva. Za napad su na zatvorske kazne osuđeni napadači Marko Čolić i Nedeljko Dukić. Nikada se, međutim, nije saznalo ko je nalogodavac napada niti na otkrivanju nalogodavaca postoje bilo kakve aktivnosti.

GERILA info

The post Pretučen novinar u Brčkom first appeared on Gerila.info.

„Konkurs je raspisan 05.11.2020.godine, dakle, 10-ak dana pred izbore. Pored mjesta za višeg stručnog saradnika za geodetska ispitivanja, konkurs je raspisan za još 10-ak pozicija, a ukupno se prima 10 ljudi.

Ja sam kao geodetski inženjer konkurisao za tu poziciju. Od uslova koji su traženi, traženi su geodetski ili rudarski fakultet i samim tim odmah je doveden u sumnju cijeli taj proces. 

Ja sam poželio da učestvujem u tom konkursu, pa da vidim kako će biti vršen izbor kandidata“, navodi Maunaga.

Kako kaže, nakon što je izašao konkurs pogledao je spisak kandidata koji su se pojavili i koji su ispunili te preliminarne uslove i provjerio ko je inženjer rudarstva i kome je to mjesto namijenjeno.

„Da se primijetiti i po profilu na društvenim mrežama da je to pripadnik jedne političke partije. Ja nisam stranački opredijeljen i zato nisam prošao na ovom konkursu. Izbor kandidata je vršila komisija koju je imenovao Upravni odbor ‘Puteva Brčko’. U toj komisiji nema geodetskog inženjera i ista komisija je bila i za izbor radnika na ostala tražena radna mjesta“, dodaje Maunaga.

Kaže da su nevjerovatna pitanja koja su dobijali kandidati, te da se žalio nakon svega. Napominje i da misli da njegova tužba protiv ove firme neće biti jedina.

Ministarstvo poljoprivrede raspisalo konkurs, a kandidati već zaposleni u Ministarstvu

Samo 200 kilometara dalje od Brčkog, u Banjaluci, Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske raspisalo je prvog radnog dana u 2021.godini (4.januara) javni konkurs za 6 upražnjenih radnih mjesta.

Potreba Ministarstva je da zaposli više stručne saradnike u nekoliko resora, a izvori našeg portala kažu da je, takođe, riječ o namještenom konkursu, koji je raspisan samo da bi se ispunili formalni uslovi.

Naime, jedan dio kaandidat koji su se prijavili na konkurs već su zaposleni u Ministarstvu poljoprivrede, po osnovu raznih vrsta ugovora.

Tako, na primjer, za radno mjesto pod rednim brojem 1 (Viši stručni saradnik za planiranje i razvoj stočarske proizvodnje), prema informacijama Agencije za državnu upravu Republike Srpske, samo jedan kandidat  ispunjava sve formalne uslove.

Riječ je o Draganu Kesiću iz Gradiške, koji već radi u Ministarstvu. Kesić je u proteklom periodu u nekoliko navrata u ime Ministarstva bio i učesnik određenih projektnih aktivnosti.

Prema informacijama portala Gerila, na intervjuu koji je bio zakazan 23.02.2021.godine, Kesić se u razgovoru sa konkursnom komisijom zadržao manje od jednog minuta.

Za radno mjesto pod brojem dva (Viši stručni saradnik za proizvodnju vode, alkoholnih i bezalkoholnih pić), u trenutku raspisivanja konkursa, izvori Gerile napominju da je raspisan za Draganu Latinović iz Banjaluke, a ona je prema našim informacijama dobila 48 od mogućih 50 bodova.

Slična situacija je i sa ostalim radnim mjestima, a iz Ministarstva poljoprivrede nisu htjeli da odgovore na naše upite u vezi sa konkursom i osobama koje su u tom tenutku zaposlene.

Ovakvi ishodi konkursa su očekivani, kaže za Gerilu izvor iz Vlade Republike Srpske, jer iako konkursne procedure zvanično provodi Agencija za državnu upravu, u komisiji koja broji 5 članova, troje je iz organa/preduzeća koje traži radnika, a dva člana komisije iz Agencije za državnu upravu.

Namješteni konkursi više nisu vijest, građani sve češće šalju žalbe, a ono što je posebno upečatljivo, najveći broj takvih konkursa se sprovodi u izbornim godinama, ali i neposredno nakon izbora, kada stranke na svaki mogući način pokušavaju da “uhljebe” svoje kadrove u javni sektor.

Zabilježeni brojni slučajevi predizbornog zapošljavanja

Na pojavu stranačkog zapošljavanja, posebno u izbornim godinama, ponovo upozoravaju i u civilnom sektoru.

“Naši posmatrači su kroz monitoring predizbornog perioda u 70 opština zabilježili 36 slučajeva masovnijeg zapošljavanja u javnim preduzećima i institucijama. Radi se, uglavnom, o konkursima za prijem većeg broja ljudi, onda smo imali informacije da je i bez konkursa zaposlen veći broj ljudi. Bile su i brojne situacije gdje su javne institucije, raspisivale konkurse  za prijem pripravnika. Imali smo situaciju od strane Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, u tom predizbornom periodu sufinansirali su zapošljavanje skoro 2.000 ljudi”, govori za Gerilu Srđan Traljić iz Transparency Internationala.

Prema njegovim riječima, često se dešavalo kod tih projekata da su ljudi ponovo zapošljavani u javne institucije i javna preduzeća iako se očekivalo da bude više zapošljavanja u privredi, odnosno da privredna društva povlače ta sredstva.

“Brojni su primjeri gdje su javna preduzeća povlačila ta sredstva i zapošljavala te ljude. S obzirom da su svi ti konkursi bili tempirani pred izbore, može se dovesti u kontekst izborne kampanje i uticaja na izbore“, napominje Traljić.

A koliko je stranačko zapošljavanje postalo transparentno vidi se i po slučaju iz Ugljevika kada je je opštinski odbor stranke Ujedinjena Srpska iz ove lokalne zajednice na svojoj Facebook stranici podijelio objavu aktiviste koji se zahvaljuje osobama iz te stranke što su ga „ubacili u državnu firmu“.

Na taj način su u Ujedinjenoj Srpskoj, kako autor objave shvata potvrdili da im je omladina na prvom mjestu.

Objava, koja je kasnije uklonjena sa profila autora i stranice OO US Ugljevik, poziva i ostale da se „osvijeste“ te glasaju za „poštene i ispravne ljude“.

“To je bio jedan otvoreniji primjer stranačkog zapošljavanja, ali naša generalna ocjena je da se ovaj vid povećanog zapošljavanja koristi u tom predizbornom periodu, odnosno da su ga posebno koristile stranke koje su na vlasti da ostvare svoj uticaj na birače”, pojašnjava Traljić.

Sredstva za pripravnike uglavnom u javnom sektoru

U godini koju je obilježio korona virus, bilo je mnogo promjena kada je riječ o načinu života, međutim, nije promijenjena praksa zapošljavanja u javnom sektoru.

Zavod za zapošljavanje Republike Srpske raspisao je 19.06.2020. javni poziv poslodavcima i nezaposlenim licima za korišćenje sredstava za program zapošljavanja mladih sa VSS i SSS u statusu pripravnika u 2020. godini.

 Iz Zavoda za zapošljavanje u odgovoru za Gerilu kažu da su po ovom programu u 2020. godini odobrena sredstva od 6.030.895,68 KM za zapošljavanje 883 lica po tri komponente:

–         Prva komponenta: Zapošljavanje lica bez radnog iskustva sa VSS – djece poginulih boraca za 102 lica za šta su izdvojena sredstva od 1.011.905,28 KM.

–         Druga komponenta: Zapošljavanje lica bez radnog iskustva sa SSS – djece poginulih boraca za 70 lica za šta su izdvojena sredstva od 326.390,40 KM.

–         Treća komponenta: Zapošljavanje lica bez radnog iskustva sa VSS za 711 lica za šta su izdvojena sredstva od 4.692.600,00 KM.

“Naglašavamo da je realizacija po navedenom Programu u toku, a zaključno sa 27.01.2021. godine zaposleno je ukupno 531  lice za šta su utrošena sredstva od 3.562.476,04 KM”, navodi se u odgovoru Zavoda za zapošljavanje.

Po navedenom programu zaprimljeno je ukupno 779 zahtjeva poslodavca za zapošljavanje 2099 lica.

Prema istraživanju Gerile, samo u 2020. godini je odobreno zapošljavanje 834 osobe, a od tog broja su čak 634 osobe u javnom sektoru.

Nevjerovatno zvuči da u prvih 10 poslodavaca koji su rekorderi po broju pripravnika nema nijedno preduzeće iz tzv realnog sektora.

Zavod raspisuje konkurs, Zavod konkuriše za pripravnike, Zavod odlučuje o pripravnicima i sredstvima

Rekorder je opština Rogatica kojoj je odobreno čak 26 pripravnika, iako se ova lokalna zajednica nalazi na listi nerazvijenih opština. Slijede JP Šume Republike Srpske, sa 25 pripravnika, te Pošte  Srpske sa 20 pripravnika, Institut za javno zdravstvo sa 19…

Riječ je uglavnom o preduzećima i instituacijama koje su pod kontrolom Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Ujedinjene Srpske i Socijalističke partije.

Skoro nevjerovatno zvuči da je među poslodavcima koji su se prijavili za program zapošljavanja pripravnika čak i sam Zavod za zapošljavanje.

Praktično, Upravni odbor Zavoda nepotistički je glasao da sami sebi dodijele sredstava za zapošljavanje 12 pripravnika.

Na čelu Zavoda za zapošljavanje, nalazi se takođe, kadar SNSD-a i poslanik ove stranke u NSRS Miroslav Vujičić, koji je u javnosti već prije nekoliko godina dobio epitet “kralj nepotizma”, zbog zapošljavanja bliskih članova porodice.

Na nepotizam prilikom konkursa za prijem pripravnika ukazao je i Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS.

“Predstavnik Saveza sindikata nalazi se u Upravnom odboru Zavoda za zapošljavanje i oni su glasali da sami sebi dodijele sredstva za pripravnika. U Upravnom odboru u ime Saveza sindikata sjedi Danko Ružičić. Kako je on, koji je u Upravnom odboru kao predstavnik radnika, glasao da se dodijele sredstva baš Savezu sindikata”, pita Marić”

U Transparency Internationalu navode da nisu podatke razvrstavali po strankama, ali napominju da su one stranke koje imaju vlast i koje imaju uticaj u javnim preduzećima koristile taj oblik stranačkog zapošljavanja u predizbornom periodu.

“Mi naravno, nismo mogli sve zabilježiti, brojni ljudi su zaposleni bez konkursa. Pisalo se ko je aktivista koje stranke, ali te konkretne podatke je teško prikupiti. Mi sad kroz analizu finansijskih izvještaja javnih preduzeća pravimo neka poređenja. Već vidimo u nekim preduzećima da je u izbornoj godini povećan broj zaposlenih. To su pojave koje imamo svake godine. Za brojne poslove, pogotovo u javnim preduzećima se ne raspisuju konkursi, a mi već vidimo u nekim preduzećima da su povećali broj zaposlenih u 2020.godini”, napominje Srđan Traljić.

Stranačko zapošljavanje u školama

Na očite primjere stranačkog zapošljavanja ukazuje i novinar i aktivista Stefan Blagić. Blagić je u serijalu tekstova na portalu infoveza istražio procese stranačkog zapošljavanja u školama u Republici Srpskoj.

Slučaj Nade Vasiljević, učiteljice iz Banjaluke kojoj je u zamjenu za posao traženo da se priključi stranci Ujedinjena Srpska, kao i da radi tokom izborne kampanje za pomenutu stranku, otkrio je samo dio mehanizama rada političkih partija.

Blagić, koji je dio i UG Restart je početkom septembra 2020.godine u Narodnu skupštinu RS predao peticiju sa blizu 4.000 potpisa sa idejom da se izmjeni Zakon o sistemu javnih službi u Republici Srpskoj.

Kako kaže, odgovor od NSRS došao je u decembru prošle godine, gdje su iz opomenute institucije rekli da odbijaju peticiju, pa su Restart i Blagić morali da traže drugi put kako bi sporoveli pomenutu inicijativu.

„Klub poslanika SDS-a je bio formalni predlagač, odnosno stavili su Nacrt zakona o izmjeni i dopuni zakona o sistemu javnih službi u proceduru, međutim, Vlada Republike Srpske je dala negativno mišljenje na čitav zakon, te ga ponovo vratila, iako po mišljenju pravnika koje smo kontaktirali, za to ne postoji apsolutni nikakav razlog. Jedno od obrazloženja koje su naveli jeste da se naš Nacrt zakona kosi sa drugim zakonima, ali nisu naveli kojim. Taj proces je stao tu, a mi ćemo ponovo vratiti Nacrt u skupštinsku proceduru“, kaže Blagić za Gerilu.

Prema njegovim riječima, više je nego jasno da je partijsko zapošljavanje, pogotovo neposredno prije izbora i poslije izbora, vidljivo u svim sferama društva.

„To se pogotovo odnosi na javna preduzeća, fondove, to jeste uglavnom u javni sektor, tamo gdje nije predviđena obaveza raspisivanja konkursa, političke partije to zloupotrebljavaju na najgori mogući način. Primjeri za to su i 2018.godine, kada je, kćerka tadašnjeg ministra poljoprivrede Steve Mirjanića, a i supruga tadašnjeg ministra rada i boračko-invalidske zaštite Milenka Savanovića zaposlene u Fond za ekologiju, bez ikakvog konkursa, ali s obzirom na trenutni zakonski okvir, rečeno je da je sve urađeno u skladu sa zakonom“, zaključio je Blagić.

Bojan Zec/ gerila.info

The post Novi primjeri stranačkih zapošljavanja i namještenih konkursa u javnom sektoru first appeared on Gerila.info.

Poziv je podijeljen u tri lota:
– Prvi lot odnosi se na dionicu od Brčkog do Vukosavlja, vrijednosti 600 miliona KM
– Drugi lot dionica Brčko- Bijeljina, vrijednosti  310 miliona KM
– Treći lot dionica autoputa od Bijeljine do Rače, vrijednost 440 miliona KM.

Prema tenderskoj dokumentaciji, ove tri dionice ukupno su dugačke 70 kilometara, što ovo predstavlja jednim od najskupljih autoputeva u svijetu, sa vrijednosti od oko 20 miliona KM po jednom kilometru.

Primjera radi, 72 kilometra autoputa Banjaluka-Doboj, koštalo je Republiku Srpsku 402 miliona evra.

Izgradnja 32 kilometra autoputa od Klašnica do Gradiške, do sada je građane koštalo oko 330 miliona KM.

U današnjem pozivu je navedeno da je prva dionica dužine 33 kilometra, druga dionica dužine 17, a treća dionica je dužine 20 kilometara.

Kako navode u Autoputevima Republike Srpske „svrha projekta je da se omogući bolje povezivanje mreže autoputeva unutar Republike Srpske, uključujući i povezivanje sa Republikom Srbijom, zatim razvoj lokalnih zajednica, kao i razvoj lokalne i regionalne ekonomije“.

Početak projekta je u zoni Modriče, to jeste opštini Vukosavlje, odnosno predstavlja planiranu obilaznicu oko Vukosavlja, kao sastavni dio Koridora Vc, dok je završetak na administrativnoj granici sa Republikom Srbijom.

Kriterijum za dodjelu ugovora je ekonomski najpovoljnija ponuda sa dva potkriterijuma i to cijena 99% i garantni rok 1%.

Rok za predaju ponuda „Autoputevima“ 25. septembar.

Kako Gerila saznaje u “JP Autoputevi Republike Srpske”,  projekat će biti finansiran putem kredita koje ovo preduzeće namjerava podići, a garanciju za otplatu kredita daće Vlada RS.

Gerila.info

The post Autoputevi RS raspisali tender od nevjerovatnih 1,35 milijardi KM first appeared on Gerila.info.