Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Skupština Brčko distrikta je u proljeće 2018. godine donijela odluku da je u javnom interesu asfaltiranje puta koji vodi do porodične kuće dogradonačelnika Ante Domića u naselju Skakava Gornja.

Kako ova trasa puta vodi preko zemljišta njegovog rođaka Filipa Domića, pokrenuta je eksproprijacija kako bi se ono oduzelo i pretvorilo u javno dobro. Filip se tome protivi, pokušavajući dokazati da put nije u javnom već u privatnom interesu. I nije jedini. Bogoljub Mićić iz Ražljeva i Miloš Milić iz mjesta Brezovo Polje Selo takođe se bore da zadrže zemlju koju im vlast oduzima zbog izgradnje pristupnih puteva do kuća članova političkih stranaka i lojalnih glasača.

Prema Zakonu o eksproprijaciji nekretnina u Brčko distriktu, privatno zemljište se oduzima vlasnicima nakon što Skupština, na prijedlog Vlade, donese odluku da je gradnja u javnom interesu. Pritom Zakon nije obavezao institucije da obrazlože razloge za takvu odluku niti je građanima dozvoljeno žaliti se na nju. Uz to, nije propisano ni da vlasnik mora dati saglasnost za eksproprijaciju.

„Suština je ovo: da se jasno može vidjeti i zaključiti da se odluke o javnom interesu koje se donose na Skupštini zloupotrebljavaju i da se pod plaštom tih odluka faktički nečiji privatni interesi realizuju“, kaže advokat Milenko Marjanović.

Domić protiv sistema

Filip Domić je vlasnik parcele koja se nalazi uz glavnu cestu u Skakavi Gornjoj. Preko nje makadamski put vodi do zemljišta i roditeljske kuće njegovog rođaka Ante Domića, zamjenika gradonačelnika i predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Brčko distrikta. U kući stanuje Antin brat Niko sa porodicom.

Rođaci Domić su bili bliski, odrasli su zajedno i stanovali skupa tokom školovanja pa su se usmeno dogovorili da nesmetano koriste makadamski put. S namjerom da da i pismenu saglasnost o pravu korištenja puta, Filip je sredinom aprila 2019. godine otišao u administrativno sjedište Brčko distrikta i tada saznao da mu Vlada namjerava oduzeti zemljište.

“To je meni bilo nejasno i čudno. Kontao sam: nisam to dogovorio sa Antom”, prisjeća se Filip. Bezuspješno ga je pokušavao pozvati kako bi saznao o čemu se radi.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je otkrio da je četiri godine ranije Anto Domić, koji je tada bio gradonačelnik, predložio da se za izgradnju i asfaltiranje puta koji vodi do njegove porodične kuće u Skakavi Gornjoj iz budžeta izdvoji 15 hiljada KM. Poslanici su prihvatili gradonačelnikov amandman pa se put od 160 metara dužine i četiri metra širine našao na listi kapitalnih projekata.

Odjel za javne poslove Brčko distrikta počeo je sa realizacijom projekta i od nadležnih institucija zatražio dokumente potrebne za gradnju. Prikupljeni materijal je Vlada Brčko distrikta uputila poslanicima Skupštine koji su sredinom aprila 2018. godine jednoglasno donijeli odluku da je izgradnja puta u javnom interesu. U čemu je javni interes, nisu obrazložili. Time je otvoren put za izuzimanje privatnih parcela na trasi puta.

Filip Domić je tada prvi put dobio službenu informaciju o planovima izgradnje. Protivio se eksproprijaciji, tvrdeći da put nije od javnog već privatnog interesa te da njegovi rođaci imaju i alternativne prilaze kući, ali to nije bilo od pomoći. Naime, u oktobru 2019. Vladin odjel je donio Rješenje o izuzimanju parcele jer protivljenje vlasnika ne utiče na proces kada postoji odluka o javnom interesu.

„Ne znam kako bi mi to sve gradili kada bi pitali“, kaže za CIN zamjenik gradonačelnika Skupštine Brčko distrikta Ivo Filipović iz HDZ-a Bosne i Hercegovine.

On kaže da materijal za odluku o javnom interesu prije Skupštine prođe kroz obradu brojnih institucija Vlade i Pravobranilaštva: “Ja, lično, ne želim propitivati, želim da vjerujem institucijama“.

Filipović kaže da poslanici usvajaju odluke o utvrđivanju javnog interesa uglavnom bez rasprave, tvrdeći da ne znaju gdje se nalaze putevi o kojima glasaju. Iako je iz susjedne Skakave Donje i iz iste stranke, Filipović tvrdi da ni on nije znao da će sporni put ići prema Domićevoj porodičnoj kući, ali i da jeste, isto bi glasao.

Zamjenik gradonačelnika Domić nije želio razgovarati sa novinarima CIN-a.

Njegov brat Niko Domić kaže da mu porodica živi u otežanim uslovima. Filip Domić je u međuvremenu potpuno zabranio prolazak preko zemlje, postavio željezne rampe pa Nikina porodica do glavne ceste mora preko potoka. Za Niku ni postojeći makadamski put koji su koristili nije trajno rješenje, naročito zimi.

„Tri-četiri jutra ja sam to čistio, put, da izađem i htio sam da imam asfalt“, opisuje Niko, dodavši da asfaltirani javni put podrazumijeva i zimsko održavanje pa i rasvjetu te da je izgradnja puta u javnom interesu, bez obzira koristi li ga milion stanovnika ili jedan čovjek. „To je isto, gospođo“, kaže Niko novinarki CIN-a.

Zakon o eksproprijaciji imovine u Brčko distriktu nije jasno definisao pojam javnog interesa niti postupak njegovog utvrđivanja. „Da bi bio javni interes, trebalo bi da bude u interesu barem više građana, a ne samo jednog građana, odnosno jedne porodice“, kaže advokat Darko Milićević koji zastupa Filipa Domića.

Za razliku od entiteta u kojima se na odluke o javnom interesu građani mogu žaliti, u Brčko distriktu to nije moguće.

Advokat Milićević kaže da Zakon o eksproprijaciji u Brčkom stvara podlogu za zloupotrebu. „Ovakvi zakonski propisi omogućavaju nekome ko ima političku moć da može bilo koju, bilo čiju, nekretninu da izuzme, da prethodno Skupština utvrdi da se radi o javnom interesu, a da se, ustvari, zaista i ne radi o javnom interesu.“

Milićević je krajem aprila 2020. godine uputio Apelacionom sudu u Brčkom zahtjev za utvrđivanje usklađenosti Zakona sa Statutom Distrikta koji je propisao da se nekretnina ne može oduzeti bez saglasnosti vlasnika. Na osnovu toga Sud je u oktobru 2020. poništio odluku Skupštine, uz obrazloženje da je vlasnik nekretnine trebao biti uključen u proces.

Ova odluka je proces vratila na početak, ali protivljenje Filipa Domića ni ovaj put ne utiče na rješenje.

„Nemam kome objasniti kako se osjećam“, kaže on za CIN.

Amandmanima do glasača

Do avgusta 2021. godine Apelacioni sud Distrikta poništio je još dvije odluke kojima je proglašen javni interes izgradnje puta preko imovine Bogoljuba Mićića iz Ražljeva i Miloša Milića u mjestu Brezovo Polje Selo.

Bogoljub Mićić je suvlasnik zemlje preko koje bi se trebao asfaltirati put, dug 257 metara i širok četiri metra, koji vodi prema njegovoj i kući strica Ilije Mićića. Za izgradnju puta trebalo bi srušiti Bogoljubovu ogradu i bunar, a njemu je to neprihvatljivo. Svjestan je da je odlukom Apelacionog suda tek nakratko sačuvao zemlju. Potrošio je, kaže, novac na advokata, izgubio vrijeme i živce, ali nije zaustavio proces eksproprijacije.

Da je bio u prilici doći na Skupštinu kada se donosila odluka o javnom interesu, Mićić kaže da bi rado pitao zastupnike: „De mi objasni kako je to za Vladu Brčko distrikta interes. Ako mi vi možete to objasniti, slobodno radite šta hoćete, rušite kuću“.

Odluka o javnom interesu je donesena u septembru 2019. godine, a Mićić kaže da za to nije ni znao dok nije došlo do eksproprijacije: „Zvali su me na svršen čin, bukvalno, da potpišem da im predajem tu zemlju“.

Mićićev advokat Milenko Marjanović kaže da je inicijativa prema Apelacionom sudu jedino što su mogli učiniti. „U Brčko distriktu je to masovno prisutno da se pod plaštom nekog javnog interesa grade putevi, asfaltiraju tamo gdje nekretnine imaju političari.“

Član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Ražljevu Grujica Kisić potvrdio je za CIN da je Mićićev stric Ilija njegov stranački kolega, a put do njegove kuće jedan od dva neasfaltirana puta u mjestu. Kisić kaže da je on preko stranačkih kolega u Skupštini inicirao da se taj put asfaltira, za šta je u budžetu planirano 15.000 KM.

“Nijedan put nije urađen bez neke stranke u Brčko distriktu, da li shvatate?! Svako ima nekoga ko mu predloži i kaže hajde ovaj put, hajde onaj put”, kaže Kisić. Javni interes za izgradnju puta je objasnio riječima: “Da čovjek ne gazi blatom!“

Ilija Mićić nije želio razgovarati sa novinarima.

Godišnje se u budžetu Distrikta planira prosječno 7,4 miliona maraka za realizaciju oko 300 kapitalnih projekata. Među njima su i pristupni putevi od svega nekoliko stotina metara. Ove projekte predlažu Odjel za javne poslove u Vladi Brčko distrikta te gradonačelnik i poslanici preko amandmana na budžet.

Bivši poslanik i član SNSD-a Vukašin Panić kaže da je to „jedan od načina da se dobiju glasovi građana”. Panić je u 2016. godini uložio amandman na budžet na osnovu kojeg je izdvojeno 12 hiljada KM za asfaltiranje puta dugog 81 i širokog tri metra. Put je slijepa ulica koja vodi do kuće Senke Milić i njenog supruga Ostoje Zeca, Panićevih glasača u mjestu Brezovo Polje Selo.

Trasa puta vodi preko parcela čiji su vlasnici Senka i njen brat Miloš Milić.

Senka je od Panića tražila da inicira asfaltiranje puta. Međutim, Miloš se ne želi odreći zemlje niti vidi javni interes u asfaltiranju puta. Smeta mu što se sve događalo bez njegove saglasnosti. Milić je tri decenije živio u Austriji, a dolaskom u penziju suočio se sa problemom za koji je tražio pomoć advokata. Pobili su odluku Skupštine o javnom interesu, dok su druga rješenja, poput onog o eksproprijaciji, i dalje na snazi.

Dejan Karan iz Odjela za imovinskopravne poslove Vlade Brčko distrikta objašnjava da se radi o hitnom postupku koji se provodi nakon što Skupština donese odluku o javnom interesu.

„Hipotetički gledano, ako imate većinu u Skupštini, možete čak donijeti odluku (…) da je u nekoj lokalnoj zajednici utorak, a danas je srijeda. Skupština može donijeti odluku da je danas utorak. Zvuči, zaista, nerazumno, ali vam je tako“, kaže Karan.

I asfalt i novac

Predsjednik Skupštine Brčko distrikta Siniša Milić kaže da se eksproprijacija na ovom području provodi na isti način već dvije decenije. Međutim, on misli da oborene odluke o javnom interesu ukazuju da postoji problem te da bi se trebao mijenjati Zakon. U Odjeljenju za javne poslove kažu da su ovi slučajevi izuzeci jer ljudi uglavnom žele asfaltirane puteve, a uz to dobiju i naknadu za izuzetu zemlju. Naknada zavisi od mjesta gdje se nekretnina nalazi i kreće se od nekoliko maraka po kvadratu u seoskim naseljima do 54 KM u gradskom naselju Brod.

U tom naselju je izgrađeno 220 metara puta ispred porodične kuće Senada Osmanovića iz Stranke demokratske akcije (SDA) koji je danas skupštinski poslanik. Put se nalazi na privatnoj parceli njegove uže rodbine i povezuje kuće njegove tetke i oca Hamida. Uvršten je u kapitalne projekte 2014. godine kada je tadašnji gradonačelnik Domić amandmanom predložio izdvajanje 25.000 KM za ove namjene.

U tom periodu Osmanović je bio nastavnik istorije, a poslije je postavljen za šefa Odjeljenja za obrazovanje u Vladi Brčko distrikta. On kaže da sa ovim projektom nema vezu i da i ne zna ko ga je inicirao.

„Jednostavno ga je neko uvrstio, zaključio da je to pogodno, vjerovatno za naseljavanje. Brod je jedno od uređenijih naselja gdje nema, možda, još jedno dvije-tri ulice u kompletnom naselju da nisu asfaltirane“, kaže Osmanović.

Za eksproprijaciju zemljišta površine 1.152 m2 za izgradnju ovog puta isplaćeno je oko 62 hiljade KM – Osmanovićevom ocu Hamidu oko 20.000 KM, a ostatak rodbini.

„Takav zakon“, zaključuje Osmanović.

The post „Javni interes“ u službi političara first appeared on Gerila.info.

Piše: Centar za istraživačko novinastvo (CIN)

„Ti – 1.300 maraka! Ja kopiram spisak (…), kažem za koga će glasati. Trinaestog ti dobiješ spisak u ruke. Ti daješ 40 (maraka op.a.). Ja dajem momku, razumiješ, imam dvojicu momaka“.

Ovako je glasila ponuda osuđivanog dilera Elvira Saletovića za kupovinu birača mladom kandidatu stranke „Narod i pravda“ nekoliko dana uoči Lokalnih izbora u Brčko distriktu.

Kandidat Abdulah Iljazović je prihvatio igru u kojoj će organizatori trgovine glasovima upasti u policijsku klopku.

Predstavljajući se kao stranački aktivisti, novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su organizovali sastanak Iljazovića sa trgovcima glasovima. Sastali su se u kafiću na jednoj brčanskoj pumpi, nakon kratkog dogovora porukom. Sve je ličilo na saradnju bez greške: Iljazović će dati 6.500 KM i dobiti 130 glasova, a Saletović i njegov partner Sanel Pengić će pronaći glasače i za svakog od njih naplatiti po 50 KM. Dio novca će zadržali za sebe.

Zahvaljujući Iljazovićevoj odluci da nemoralnu ponudu prijavi CIN-u, a kasnije policiji i tužilaštvu, spriječena je trgovina glasovima koji bi ovom kandidatu trebali donijeti mandat u Skupštini Brčko distrikta.

Saletović i Pengić su uhapšeni, a Tužilaštvo Brčko distrikta im je odredilo jednomjesečni pritvor.

U Brčko distriktu izborne prevare nisu novost. Policija je nedavno uhapsila trojicu zastupnika u Skupštini Distrikta i petero posrednika jer su planirali zloupotrebiti glasove najmanje 280 sugrađana.

Mještani brčanskih sela su novinarima CIN-a ispričali da su poznavali uhapšene, pa su neki od njih lako povjerovali da će u zamjenu za glas dobiti posao u javnim institucijama. Uhapšeni su uglavnom prevarili članove svoje porodice ili komšije.

„Ljudi kao ljudi, nisu vidjeli u tome nezakonitosti“, kaže Zekerija Mujkanović, glavni tužilac Tužilaštva Brčko distrikta.

Izborna sudbina od 50 maraka

Kandidat za Skupštinu Brčko distrikta Abdulah Iljazović je dvije sedmice pred Lokalne izbore 2020. dobio poziv za sastanak sa nepoznatog broja. Pristao je i sreo se sa Pengićem i Saletovićem. Njih dvojica su osuđivani trgovci drogom. Pengić mu je ponudio pomoć i rekao da ima druga koji prodaje glasove na izborima, ali je Iljazović to odbio:

„Onda sam na kraju mu rekao da ću ipak se čut sa jednim svojim starijim kolegom (…) kako bi se posavjetovao s njim da vidim šta želim da uradim“.

Abdulah Iljazović je postao poznat javnosti kada su lokalni mediji otkrili da je prije tri godine osuđen za posjedovanje i prodaju narkotičkih sredstava. Sada tvrdi da je to iza njega te da želi da skine teret sa sebe i da se opravda kod porodice, prijatelja i sugrađana.

Iljazović je pozvao novinare CIN-a i u dogovoru sa njima pristao da snimi drugi sastanak sa Pengićem. Sa njim je došao i Saletović, koji je ubrzo vodio glavnu riječ.

Saletović je od Iljazovića tražio 1.300 KM kao polog za početak posla. Najavio je da će mu dostaviti spisak ljudi koji su spremni glasati za novac. On i Pengić su Iljazoviću objasnili gdje namjeravaju kupovati glasove:

“Znači rek’o sam ti, 100 ovih, 20 Srba i deset Hrvata. Ovo su ti sve muslimani, znači 100. Sve su ti: Srpska Varoš, Grčica, Dizdaruša. Centar, znači ti vidiš da imaš iz Centra. Imaš ove moje. Srpska Varoš, Grčica. To ti je Bijela”, rekao je Saletović na sastanku.

Nedugo potom, Iljazović je o svemu obavijestio policiju.

„Ja sam se našao u situaciji gdje sam mogao birati da prešutim, a ja ne želim da šutim jer su svi do sad šutili i zbog te šutnje nam je ovako kako jeste“, objašnjava Iljazović svoju odluku.

Nekoliko dana kasnije, u pratnji novinara CIN-a predao je Saletoviću 130 novčanica po 10 KM kako bi ih on dao glasačima kao avans za kupljeni glas. Ostalih 5.200 KM se od Iljazovića očekivalo nakon završenog posla.

Plan je bio da svaki glasač dobije po 10 KM. Pengić je pred kandidatom Naroda i pravde i novinarom CIN-a popisao serijske brojeve novčanica. Svaki birač je trebao uz popunjeni glasački listić mobitelom slikati dobijenu novčanicu. Ta fotografija je trebala biti dokaz obavljenog posla, a zauzvrat su Saletović i Pengić glasačima trebali isplatiti preostali dio novca.

Sve novčanice koje je im je Iljazović dao bile su označene u detaljno planiranoj akciji „Glasač“ brčanskog tužilaštva i policije kako bi bile dokaz za izbornu prevaru.

13. novembra, na dan primopredaje ostalih 5.200 maraka Saletović i Pengić su uhapšeni u svojim domovima. Kod Saletovića su pronađeni spiskovi sa imenima glasača i novac.

Izborni glas od zatvora spas

Sličnu izbornu prevaru su planirali i drugi Brčaci.

Jasmin Ravkić je sredinom 2020. godine osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ilegalne sječe šume, ali se nadao da će mu skupštinski zastupnik Hrvatske seljačke stranke (HSS) u Skupštini Brčko distrikta Pejo Mendeš osigurati zamjenu zatvora društveno-korisnim radom. Tako je ranije pomogao njegovom rođaku Raifu Ravkiću.

Jasmin se zato dogovorio sa Mendešom da će mu za predstojeće izbore nabaviti podatke iz ličnih karata svojih komšija i članova uže porodice, kako bi ih Mendeš na izborima zloupotrebio za glasanje van BiH.

Plan je da političke stranke lažne glasače prijave za glasanje putem pošte iz Srbije i Hrvatske kako bi dobili glasačke listiće. Međutim, listići ne bi ni stigli na prijavljene adrese u inostranstvu, već u sjedišta stranaka.

„Lično sam bio s njim i Pejom Mendešom kad su pričali. On je rekao Peji: ‘Probaj pomoći a ja ću ti 50 ličnih karti sabrati za glasanje.’ Razumijete?“, govori Raif Ravkić novinarima CIN-a.

U augustu ove godine, Jasmin Ravkić je na prevaru dobio brojeve ličnih karata najmanje 20 svojih komšija, uključujući i njegove roditelje. Rekao im je da mu trebaju jer skuplja potpise za peticiju kojom bi mu se zatvorska kazna preinačila u društveno-korisni rad. U želji da pomognu, rado su mu ustupili svoje podatke, ne znajući da će ti podaci završiti na biračkim spiskovima za glasanje iz Hrvatske i Srbije.

„Kaže: ‘Bi li mi dali da potpišete peticiju da ne bih išao u zatvor ta tri mjeseca. Da mi Pejo Mendeš skine taj zatvor da bih ostao ovdje, da bih bio sa svojom djecom’. Pa hajde reko, ako je na taj način što ne bih“, objašnjava komšinica Sadija Čolić kako je Ravkić, kojeg poznaje od malena, prevario nju, supruga, sina i svekrvu.

Na ulazu u selo stanuje Ravkićeva sestra Sabina Zahirović sa suprugom Mustafom. Njihov prvi komšija je Mustafin brat Šemsudin sa suprugom. Raif Ravkić i njih četvero su znali čemu su trebali služiti podaci iz ličnih dokumenata.

„To je moj brat i da opet sutra treba ja ću opet tom Peji dati da ga spasi zatvora. Jer nije ništa bilo za mito, za pare, ništa, samo glas, jednostavno da ga spasimo“, kaže Sabina.

Među privedenim se nalazi i lokalni privrednik Slavko Blažević, koji je za kćerku i skupštinsku zastupnicu Ljubicu Ilić skupljao tuđe lične podatke. Ilić je zastupnica i kandidatkinja Hrvatske demokratke zajednice BiH (HDZ BiH) na predstojećim izborima.

Ona sa novinarima CIN-a nije željela razgovarati. Predsjednik brčanskog HDZ-a BiH Anto Domić kaže da je iznenađen, šokiran i nesretan zbog ovih dešavanja. Iako tvrde da nisu očekivali da se ona koristi ovakvim metodama prikupljanja glasova zastupnicu Ilić njena stranka za sada neće sankcionisati.

Ti meni lične karte, ja tebi posao

Svake četiri godine građani biraju gradonačelnika i 31 zastupnika Skupštine Brčkog distrikta. Podaci Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH) pokazuju da se pred ovogodišnje izbore broj glasača iz Brčkog koji su se prijavili za glasanje u odsustvu udvostručio u odnosu na prethodne.

„Neposredno nakon što je objavljen izvadak za glasovanje putem pošte za Lokalne izbore 2020. godine, u instituciju su dolazili građani Brčko distrika sa izjavama na kojima su tvrdili da se nalaze na tom izvatku mimo svoje volje“, kaže novinarima CIN-a predsjednica Izborne komisije u Brčkom Andrea Mrkonjić.

Kada su početkom oktobra 2020. godine počela hapšenja, Izbornoj komisiji Brčko distrikta su se počeli javljati i ostali prevareni građani. Više od njih 20 je posumnjalo da se njihova imena nalaze na glasačkim listićima u Hrvatskoj i Srbiji.

Novinari CIN-a su otkrili da su u prevari učestvovali trojica skupštinskih zastupnika i jedan kandidat. Zastupnici Narodnog demokratskog pokreta (NDP) Radoslav Bogićević i Nenad Kojić, te njihov stranački kolega i kandidat Stojan Bavarčić su zloupotrijebili  114 ličnih dokumenata svojih sugrađana, komšija i članova porodice. Oni su preko trećih osoba skupljali dokumente, a zauzvrat im obećavali radna mjesta.

U selu Potočari ispred lijepe trospratnice sa velikom baštom novinari su sreli Kojićevog punca.

„Nije to nikakav kriminal, nisu oni kriminalci, to su pošteni ljudi od kako su rođeni. Ali zašto su to radili ja to ne znam. Oni su uvijek imali glasove od ovog svijeta. (…) Da ide u zatvor sad nakon toliko godina“, pokušava opravdati svog zeta Ratomir Gajić.

Tridesetogodišnjem stopostotnom invalidu Petru Bogićeviću iz istog mjesta, rođak Radoslav Bogićević je obećao radno mjesto u Javnom komunalnom preduzeću „Putevi“ ako mu osigura određeni broj glasova. Neznajući kakvu mu prevaru rođak sprema, Petar je od ukućana, porodice i prijatelja prikupio dokumente, misleći da će biti dovoljni za glasanje za NDP i Bogićevića. Nije znao da će ti podaci završiti na biračkom mjestu van BiH, a Radoslav Bogićević u tromjesečnom pritvoru.

Na dan objave spiskova, Petra su zvali prijatelji i članovi porodice, uvjereni da ih je namjerno prevario. On pred kamere CIN-a nije želio, jer se kaže plaši za svoju sigurnost. Nezaposlen i nezaštićen nema mogućnost da se suprotstavi prevarantima u vlasti.

Ni Petrova majka Joka nije mogla zamisliti da bi rođak mogao tako iskoristiti njenog sina.

„Pa zašto moje dijete i svoju familiju“, kroz suze novinarima CIN-a govori Joka Bogićević, „To je od mog pokojnog svekra prvi rođak, Radoslav Bogićević, šta da vam dalje pričam. On ga je prevario i sve nas prevario. Njegovi najbolji drugovi, prijatelji su njemu dali lične karte. Najbolji drugovi i prijatelji Petru za posao, da dobije posao“.

Prevareno selo

Iz rukovodstva brčanskog NDP-a niko nije mogao razgovarati sa novinarima CIN-a jer su predsjednik odbora Bogićević, potpredsjednik Kojić i Bavarčić u pritvoru. Njih Tužilaštvo Brčko distrikta sumnjiči za: krivotvorenje isprava, pripremanje izborne prevare i primanje mita.

Glavni brčanski tužilac Zekerija Mujkanović za CIN kaže da ovim akcijama žele zaustaviti dalje izborne prevare.

Ove godine je za glasanje izvan BiH prijavljeno 5.180 Brčaka. Četiri godine ranije bilo ih je registrovano upola manje. Ovaj broj glasača dovoljan je za izbor četiri od ukupno 31 poslanika.

„Znači, četiri poslanička mandata koja mogu, naravno, poslije da odrede vlast na ovaj ili na onaj način“, komentariše pred novinarima CIN-a predsjednik Partije demokratskog progresa Brčko distrikta Siniša Golić.

Kandidat Ujedinjene Srpske Neven Popić je pronašao svoje ime na spisku za glasanje iz Srbije. Odmah se obratio Izbornoj komisiji Brčko distrikta sa zahtjevom za brisanje.

„Da je ovakva anomalija uočena bilo gdje drugo, ne pričamo o BiH, izbora ne bi bilo i svi bi bili pohapšeni“, kaže šef brčanskog odbora Ujedinjene Srpske Uroš Vojnović.

The post Novinari CIN-a razotkrili mrežu trgovaca glasovima first appeared on Gerila.info.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Vrata udruženja „Inkluzija“ iz Gornjeg Rahića kod Brčkog mjesecima su zatvorena. Od nekadašnjeg dnevnog centra u kojem je boravilo 20 osoba sa poteškoćama u razvoju, danas su ostali pusta dvospratnica, razbacana obuća na hodniku, a na zidovima crteži i fotografije onih koji tu više ne borave.

„Od ove godine mi više ne radimo jer nemamo sredstava“, objašnjava Fehim Halilović, osnivač „Inkluzije“ koja je više od 15 godina radila zahvaljujući međunarodnim donacijama. Od institucija u Brčkom je godinama bezuspješno tražio sredstva pa je prestao i pokušavati.

„Ja mislim da to mora ići preko partije“, dodaje.

Dok se „Inkluzija“ gasi, u Brčkom se svakodnevno osnivaju nova udruženja za čiji rad novca ne fali. Zastupnici u Skupštini Distrikta prošle i ove godine podijelili su im više od devet miliona KM bez ikakvih pravila i kontrole, pokazuje istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN). Novac su dijelili prijateljima i stranačkim kolegama, a ne kriju da tako dobijaju glasove na izborima.

„To je to! Ti meni – ja tebi. Podrška!“, kaže predsjedavajući Skupštine Esed Kadrić.

Predstavnici udruženja su se razbacivali novcem građana – trošili su ga na sebe i prijatelje, nabavljali skupocjeni namještaj i opremu, a prilikom pravdanja manipulisali računima. To su mogli činiti jer nijedna institucija u Brčko distriktu nije detaljno kontrolisala njihovo trošenje.

Amandmani za mir u kući

Petnaestak kilometara od „Inkluzije“, u Savskoj ulici na broju 4, nalazi se zgrada iz koje dopire neugodan miris, a hodnik je zapušten i prepun smeća. Ovdje bi trebalo biti smješteno pet udruženja čiji će rad ove godine sa skoro 160 hiljada maraka finansirati građani Brčkog. Novinari CIN-a su više mjeseci pokušavali naći njihove predstavnike, ali oni su izbjegavali razgovor.

Većinu novca za njihov rad dao je Ćazim Dačaj, nezavisni zastupnik u Skupštini Brčko distrikta. On je u posljednje dvije godine podijelio više od 650.000 KM udruženjima.

„Ta udruženja ja nisam ni pratio, ali uvijek sam vidio da napreduju, rade nešto“, kaže Dačaj.

Polovina njih osnovana je samo nekoliko mjeseci prije nego što im je dao novac, o njihovom radu niti se šta zna, niti se mogu naći na prijavljenim adresama.

• Sifet Durmiš – SPEKTAR
• Vedad Begić – BOJE
• Ivana Trivunović – SNAGA

Dačaju i njegovim skupštinskim kolegama dijeljenje novca je omogućio Zakon o budžetu te Poslovnik o radu Skupštine. Svake godine zastupnici imaju priliku da kreiraju budžet tako što mogu oko 11 miliona KM podijeliti prema vlastitom nahođenju. To rade kroz amandmane. Skoro polovinu tog novca daju udruženjima, a ostalo je za kapitalne projekte, vjerske i mjesne zajednice. U prosjeku, svaki zastupnik koji je dio vladajuće većine može podijeliti između 200 i 600 hiljada maraka godišnje.

„Transparentnost je tu jako niska − nema javnog poziva, nema kriterija, nema pravila i ostavlja se preširoka mogućnost svakom od nas zastupnika koliko će se on tu korektno postaviti“, kaže nezavisni zastupnik Tomislav Stjepanović koji je ove godine podijelio udruženjima 106 hiljada maraka.

Predsjednik Komisije za budžet u Skupštini Halil Ljuca kaže da je ova praksa uvedena odavno jer je bilo nemoguće pomiriti veliki broj političkih subjekata koji čine vlast i usvojiti budžet.

„To su politički ustupci. Da bismo dobili budžet, a treba nam ta ruka, to se na taj način riješi i to je čista priča“, objašnjava Ljuca.

Novinari CIN-a su bili na sjednici Skupštine kada su zastupnici usvajali ovogodišnje amandmane. Čitav proces je trajao manje od 10 minuta jer su zastupnici hiljadu amandmana usvojili bez čitanja i rasprave. Nakon što Skupština odobri izdvajanje, Vlada udruženjima isplaćuje novac. Udruženja jedino trebaju priložiti dokaz o osnivanju te izjavu da su opravdali ranije grantove ukoliko su ih imali.

„Oni kao Skupština nisu sebe obvezali da imaju nekakve kriterije. Mi smo samo transmisija toga, jer ko smo mi da ne izvršimo budžet? To je dio sredstava na koji mi nemamo uticaj“, kaže Pero Gudeljević, šef Odjeljenja za privredni razvoj, sport i kulturu u Vladi.

Zastupnici kažu da im se udruženja obraćaju za pomoć, a u odlučivanju ih vode lični osjećaji, emocije i simpatije. Zbog toga često finansiraju udruženja prijatelja i stranačkih kolega, ali i onih koji im mogu donijeti glasove.

„Naravno, mi smo političari“, kaže Halil Ljuca, a sličnog je mišljenja i Ćazim Dačaj koji je kao predstavnik nacionalne manjine u Skupštinu ušao sa 384 glasa. Novinarima je rekao da je stotinjak glasova dobio zahvaljujući amandmanima.

„Ja kad uzmem te amandmane čitati, izaberem šta je meni interesantno – udruženje ovo, udruženje ono, nisu džabe grantovi. Može meni poslati udruženje „Zovik“ – to su Hrvati – šta ja tu imam kad tu nikad u životu nisam imao ni glasa, kontaš me”, kaže Dačaj.

Prema riječima sagovornika CIN-a, pojedinim zastupnicima nisu samo glasovi bili motivacija za dodjelu grantova, već su dio novca uzimali sebi. Zastupnici su to negirali, ali je četvero predstavnika udruženja reklo da su imali ponude da vrate dio novca onome ko im je dao. Dvoje nije pristalo na to i nisu željeli reći ko im je tražio, dok je drugo dvoje ispričalo da su vratili dio novca i to će uraditi i ove godine, ali zbog straha nisu htjeli govoriti javno.

Brčansko tužilaštvo vodi više istraga o zloupotrebi dodjele grantova udruženjima o čemu nisu željeli reći više detalja.

Prijateljska raspodjela grantova

Osim zastupnika, od grantova su profitirali i predstavnici brčanskih udruženja kojima je to dobar izvor zarade. U gradu sa 83 hiljade stanovnika trenutno je registrovano 641 udruženje. Za osnivanje su potrebne samo tri osobe i 200 KM takse. Predsjednik Skupštine Esed Kadrić kaže da udruženja niču kao gljive poslije kiše i da se stiče utisak da su motiv za to grantovi.

„Nas troje – ja, Vi i Vaš snimatelj možemo danas u Brčkom formirati udruženje i već sutra zakucati na vrata politike i, ovisi kakav je ko u politici, dogovarati eventualno neke aranžmane“, objašnjava Kadrić.

Sead Zahirović je osnivač dva udruženja − „Brčanskog demokratskog foruma“ i Fondacije „Zenan“. U zadnje dvije godine kucao je na vrata starog prijatelja Dačaja koji mu je dao 81 hiljadu maraka. Novinari CIN-a su otkrili da Zahirović dio prošlogodišnjeg granta nije opravdao na zakonit način jer je dostavljao duple račune za gorivo.

„Sejo je moj drug! (…) Šta radi iza mojih leđa, ja ne znam“, kaže Dačaj.

Zahirović izdaje prostor u Savskoj 4 udruženjima „Sektor“, „Boje“ i „Snaga“. Posljednja dva su osnovana krajem prošle godine i odmah su dospjela na spisak za dodjelu javnog novca. Nije poznato šta rade ni čime se bave, a njihovi osnivači o tome nisu željeli razgovarati.

„Sektor“ i „Zenan“ postoje od 2017. godine, ali o njihovom radu nema dostupnih informacija. Ova udruženja veže puno više od iste adrese. Oni su između sebe i prijatelja razmijenili 50 hiljada maraka budžetskog novca. Predsjednik „Sektora“ Aleksandar Gluhović je dobijao platu u „Zenanu“, a u isto vrijeme „Sektor“ je za iste poslove – vođenje administracije – davao platu Zahiroviću. Te poslove obavljala je još i nekolicina njihovih prijatelja.

• Bojana Lugonja
• Adis Mujdanović

Osim toga, Gluhović je Zahiroviću plaćao prostor, usluge „Brčanskog demokratskog foruma“ te je davao stipendiju njegovoj kćerki, a Zahirović se odužio angažujući osnivače „Sektora“ u svom udruženju. Ovo nije bilo dovoljno da opravdaju sav novac koji su dobili pa su, između ostalog, istim računima više puta pravdali gorivo, reprezentaciju i druge troškove oba udruženja. Tako su pronevjerili najmanje tri hiljade KM.

„Oko takvih stvari ja polažem račune onome ko mi daje pare. Daš mi 50 hiljada, ja ti opravdam 50 hiljada, udariš mi pečat i potpišeš“, kaže Gluhović.

Isti računi za gorivo u vrijednosti od skoro 500 maraka pojavili su se i u izvještaju o utrošku granta „Centra demokratije“ – još jednog udruženja o čijem radu ne postoje nikakve informacije. Vodi ga Edin Ražanica, suosnivač „Brčanskog demokratskog foruma“ i Zahirovićev prijatelj. On je skoro devet hiljada maraka potrošio na svoj honorar i iznajmljivanje vlastite kuće.

Priča sa Zahirovićem i Ražanicom ovdje se ne završava. Njihova imena su se pojavila u izvještaju o utrošku sredstava Kreativnog centra „Krijes“ jer su zajedno naplatili 11 hiljada maraka za održavanje novinarskih sekcija i odlazak na sajmove knjiga u Beograd i Sarajevo. „Krijes“ je prošle godine dobio grant od 25 hiljada maraka, ali njegova predsjednica Sanja Stanić ne zna kako. Kaže da je sav posao oko toga završio Zahirović.

Zahirović i Ražanica su se više puta sastajali sa novinarima CIN-a koji su im predočili sporne detalje u vezi sa utroškom novca, ali njih dvojica su odbili zvanično govoriti.

Javni novac za porodične firme

Razmjena novca dešavala se i između udruženja „Sportaš“ i „Centar za kulturu i turizam“. U jednom su Alen Mujkić i Alma Kajević, a u drugom Kajević i Mujkićeva supruga Aleksandra. Prošle godine su dobili ukupno 185 hiljada maraka, a više od četvrtine dali su firmama u čijim upravama je Alen Mujkić te firmi Danila Varcakovića, trećeg osnivača „Centra za kulturu i turizam“.

„Ja sam, u suštini, tamo samo na papiru“, kaže Varcaković i za sve informacije upućuje na Mujkića i Kajević koji nisu željeli zvanično razgovarati.

Zastupnici u Skupštini Brčko distrikta govorili su o načinima i motivima raspodjele javnog novca:

• Adnan Drapić

• Esed Kadrić

• Nenad Kojić

• Radoslav Bogićević

• Tomislav Stjepanović

Oni su oko 67 hiljada maraka potrošili na kupovinu LED-ekrana i ozvučenja te saradnike za koje se ne zna šta su radili, dok su za pravdanje 4.000 KM dvaput priložili iste račune. Ove godine su im odobrene još 144 hiljade KM za redovan rad i nabavku opreme.

„Centar za kulturu i turizam“ je smješten u kući Alme Kajević i, prema informacijama sa njegove internet-stranice, bavi se promocijom i poboljšanjem kulturne i turističke ponude Brčkog. U prethodnoj godini su organizovali nekoliko manifestacija i priredbi.

Neke od tih manifestacija te besplatnu školu plivanja organizovalo je i udruženje „Sportaš“. Ono bi trebalo da se nalazi na adresi Brka bb, ali ga novinari nisu uspjeli pronaći jer je cijelo ovo naselje, sa preko 700 domaćinstava, na toj adresi. U lokalnoj pošti kažu da pisma za udruženje nose u kafić u vlasništvu porodice Mujkić, ali ni uposlenici kafića tu nisu mogli reći gdje se nalazi udruženje jer za njega nikada nisu čuli.

Računima koji svjedoče o trošenju stotina hiljada maraka javnog novca niko ne posvećuje veliku pažnju. Analizirajući izvještaje o utrošku grantova, novinari CIN-a su brzo otkrili prevare. Vladini službenici priznaju da su svjesni toga, ali tvrde da ne mogu ništa poduzeti.

„Nemamo ni nadležnost niti možemo kontrolirati da li je neki račun ispravan ili nije“, pojašnjava Gudeljević, a slično su rekli i u Odjeljenju za stručne i administrativne poslove, Direkciji za finansije te Uredu za reviziju.

Iz izvještaja o utrošku sredstava vidljivo je da su se udruženja rasipala javnim novcem. Među njima su i „Sjedinjene nacionalne manjine“ (SNM), ali do predsjednice Enide Osmanović nismo mogli doći jer je blokirala pozive novinara.

Ona je sebi iz granta isplatila više od 10 hiljada maraka za zastupanje udruženja i iznajmljivanje vlastitog vozila – Fiata Punta. Iako u ovaj mali automobil može stati do 50 litara goriva, računi kojima je Osmanović pravdala grant pokazuju da je sipano 60, 70 pa i skoro 80 litara.

Rad SNM-a podržava nezavisni zastupnik i predstavnik turske nacionalne manjine Alija Denjagić. Osnovali su ga njegovi bliski prijatelji, a tu je radila i njegova bivša supruga. Telefonski priključak koji koristi Udruženje pripadao je upravo Denjagiću, a on je i svoju mobilnu internet-mrežu nazvao po njima – Alija Denjagić SNM. O povezanosti sa Udruženjem nije želio pričati.

„Taj ko Vas je naručio, sa njim obavite razgovor“, rekao je Denjagić, vrijeđajući novinare CIN-a i prijeteći im.

SNM je za dvije godine dobio 151 hiljadu maraka, a o radu ovog udruženja se malo zna jer u izvještaju nisu naveli nikakve aktivnosti. Kancelarija – opremljena luksuznim namještajem koji su građani platili 15 hiljada maraka – uvijek je zaključana, dok na telefone – čiji su računi iznosili više od 7.800 KM – niko nije odgovarao.

Za to vrijeme udruženja poput „Inkluzije“ se zatvaraju. Fehim Halilović se prisjeća da je kupovao polovan namještaj ili ga dobijao kao donaciju privatnih firmi, a većina saradnika njegovog udruženja bili su volonteri. Kaže da mu je žao što vlasti nisu prepoznale njegov rad, ali se ni na koga ne ljuti.

Za udruženjem žale i bivši korisnici dnevnog centra. Adnan Imamović, jedan od njih, umjesto da se druži sa prijateljima u dnevnom centru, dane provodi sjedeći uz prašnjavu cestu ispred prodavnice svoga daidže u Gornjem Rahiću. Na pitanje zašto više ne odlazi u „Inkluziju“, ovaj 28-godišnjak sa poteškoćama u razvoju kratko odgovara: „Nema para“.

The post Brčanski grantovi prijateljima i glasačima first appeared on Gerila.info.

Odbojkaški klubovi ŽOK Bimal Jedinstvo i Mladost Brčko su ponos Brčko distrikta. Oni su neprikosnoveni vladari parketa u Bosni i Hercegovini, te redovni učesnici evropskih takmičenja u kojima su imali nekoliko izuzetno dobrih rezultata.

Zato i ne čudi da su klubovi nagrađeni izdvajanjem iz budžetskih sredstava Distrikta jer oba tima na pravi način promovišu svoj grad na domaćoj i međunarodnoj sceni. Upravo je Vlada najveći finansijer klubova.

Ženski odbojkaški klub Bimal Jedinstvo je čak 13 puta uzastopno bio šampion Bosne i Hercegovine i osvojio je još 11 puta Kup BiH. Svoju dominaciju Brčanke su potvrdile i na međunarodnoj sceni, a ove godine će imati i dodatno iskušenje u Srednjoevropskoj ligi.

Generalni sponzor kluba je kompanija Bimal, ali je vrijednost ulaganja sponzorska tajna. Ipak ulaganja Vlade Brčko distrikta su poznata i ona iznose oko 55 000 maraka.

– Svake godine naš klub se prijavljuje na konkurs za dodjelu sredstava u Brčko distriktu i oni nam to isplaćuju. Takođe za svako kolo u evropskim takmičenjima upućujemo zahtjev i dobijamo određeni iznos. Iznos novca zavisi od udaljenosti rivala i kvaliteta takmičenja. Koliko kola prođemo, toliko puta šaljemo zahtjeve – ističe direktor kluba Saša Grekulović.

Brčanske princeze su svojim rezultatima i uspjesima zaradile da nastupaju i u najjačem takmičenju a to je Liga šampiona. Iako Vlada Brčko Distrikta obezbjeđuje dio novca, to nije dovoljno da se pokriju svi troškovi evropskih takmičenja.

U klubu takođe mogu da računaju i na podršku Ministarstva za porodicu, omladinu i sport u Vladi Republike SRpske jer je klub registrovan u Odbojkaškom savezu Republike Srpske.

Prema podacima ovog ministarstva za 2017. i 2018. godinu, Ženski odbojkaški klub Brčko je dobio po 5 000 maraka na konkursu za sufinansiranje sportskih organizacija.

– Iskreno malo smo i nezadovoljni tim sredstvima jer je nama neshvatljivo da jedan lokalni fudbalski klub iz Brčkog (Omladinac Potočari) dobije tri puta više sredstava nego mi, koji smo učesnici najjačeg evropskog takmičenja Lige šampiona – istakao je Grekulović.

U Bimal Jedinstvu najveći dio novca ide na evropska takmičenja, zatim plate igrača i troškove domaćeg takmičenja. Nažalost odbojkaši i odbojkašice su među slabije plaćenim sportistima u Bosni i Hercegovini iako postižu veoma dobre rezultate.

Takođe Bimal Jedinstvo je dobio i sredstva na konkursu od igara na sreću. Brčanke su dobile po 2 000 konvertibilnih maraka u 2017. i 2018. godini, što je nedovoljno za evropska takmičenja.

Ranije su klubovi dobijali sredstva od Ministarstva i po osnovu osvojenih titula u prvenstvu i Kupu Bosne i Hercegovine, ali je ta praksa prekinuta.

U sličnoj situaciji je i muški odbojkaški klub Mladost. Odbojkaši su već šest godina zaredom osvajači duple krune u Bosni i Hercegovini. I oni će kao i ženski tim naredne sezone igrati u Srednjoevropskoj ligi što je znatno uticalo na budžet kluba jer povećava troškove. Dio njih snosiće Vlada Brčko Distrikta.

– Odbojkaški klub Mladost je od Vlade Brčko Distrikta na konkursu za finansiranje sportskih organizacija dobio 64 000 konvertibilnih maraka. Pored toga, klub može da računa i na dodatna sredstva za svako kolo koje prođe u Evropi. Što je bolji rezultat, to je i veći novac koji nam se uplaćuje. Mi smo ove godine uputili i zahtjev za dodatna sredstva jer ćemo igrati u Srednjoeevropskoj ligi, gdje ćemo imati više putovanja i mečeva. U prvom dijelu nećemo igrati ligu BiH, već samo završnicu. Vidjećemo koliko će nam sredstava odobriti – istakao je Mirsad Keserović, sekretar kluba.

Klubovi u zavisnosti od daljine i ranga takmičenja mogu dobiti od 13 do 20 000 maraka za jedno kolo u Evropi. Ta sredstva ne mogu da pokriju troškove takmičenja, ali su oba kluba veoma zahvalna na pdršci koju redovno dobijaju i bez koje ne bi mogla da se takmiče u Evropi.

Kao i Bimal Jedinstvo tako je i Mladost dobila određena sredstva i od Vlade Republike Srske. Prvo je u 2017 godini dobila na osnovu finansiranja klubova prvo 12 000 maraka da bi naredne godine na sufinansiranje dobila 15 000 maraka.

Od konkursa za dodjelu sredstava u igrama na sreću Brčaci su dobili 2 000 maraka a prema objavljenjim rezultatima su u grupi slabije nagrađenih timova.

U odjeljenju za privredni razvoj, sport Brčko Distrikta su nam potvrdili ove navode klubova oko finansiranja i ističu da pokušavaju maksimalno da im pomognu.

Dodatni problem odbojkaškim klubovima predstavlja činjenica da je sala Gimnazije u kojoj nastupaju ova dva kluba neuslovna za Ligu šampiona, pa se za ove mečeve ekipe moraju seliti na Pale što opet povećava troškove takmičenja.

(priča je urađena u sklopu projekta Centra za promociju civilnog društva, IMEP komponenta New Voice)

izvor: borac-sport com

The post Brčko Distrikt uz svoje odbojkaše first appeared on Gerila.info.

Brčko distrikt apsolutni je šampion u trošenju budžetskog novca na javnu rasvjetu! Sa postavljene skoro  22.000 sijalica na teritoriji ove opštine, te 2.320.000 KM godišnje za održavanje i električnu energiju javne rasvjete, prostom računicom dolazimo do cifre od 6.356 KM dnevno, koliko Brčaci daju za ove namjene.

Taj iznos podrazumijeva izgradnju nove rasvjete, održavanje stare, kao i električnu energiju koja se utroši za njeno funkcionisanje.

„Tu je suludo! Svijetlimo kao Las Vegas! Pred svake izbore se postavlja nova rasvjeta, bez ikakve potrebe i proračuna. Osvjetljavaju se čak i neki seoski putevi, poput prilaza šumama“, kaže naš izvor iz Vlade Brčko distrikta, koji je želio ostati anoniman.

Šef odjeljenja za komunalne poslove u brčanskoj Vladi Zoran Bulatović za medije je isticao da čak polovinu postavljenih sijalica čine LED sijalice, dok će se ostatak uskoro zamijeniti.

„Upravo uvođenje štedljive rasvjete je jedan od prioriteta, s obzirom da se na godišnjem nivou za održavanje ovog sistema , te utrošenu električnu energiju iz budžeta izdvaja oko dva miliona maraka“, kazao je on.

Ipak, u Vladi Brčko distrikta nam nisu mogli objasniti potrebu za ovolikim brojem sijalica, iako on obuhvata i rasvjetu na magistralnim i lokalnim cestama. Službenica za etiku Alma Burić Bašić kazala je da se održavanje javne rasvjete povjerava javnom preduzeću „Komunalno“ iz Brčkog. Na godišnjem nivou taj iznos je 200.000 KM.

„Prema Zakonu o komunalnim djelatnostima, za održavanje javne rasvjete zaduženo je JP ‘Komunalno’. Trenutno na teritoriji Brčkog nalazi se skoro 22.000 sijalica“, kazala je kratko Burić Bašić za eTrafiku, ne mogavši da opravda njihov broj.

Prema posljednjem popisu stanovništva, na 402 kvadratna kilometra Brčkog živi 83.500 građana. Poređenja radi, u Prijedoru živi 97.500 stanovnika na 834 kvadratna kilometra, dok je postavljeno 10.000 sijalica javne rasvjete, duplo manje od Brčko distrikta. Ova stavka u budžetu Grada Prijedor za 2018. godinu iznosi 1.160.000 KM, polovinu budžeta Brčkog.

„U proteklom periodu provođene su aktivnosti na uštedi električne energije na način da se pristupalo fizičkom isključenju određenog broja rasvjetnih tijela koja rasvjetljavaju javnu površinu, isključenju bespravno postavljenih rasvjetnih tijela, kao rasvjetnih tijela koja ne rasvjetljavaju javnu površinu, bespravnih priključaka drugih potrošača na javnu rasvjetu, zatim zamjenom klasičnih sijalica LED sijalicama gdje je to tehnički izvodljivo i pri izgradnji nove rasvjete. LED sijalice su zastupljene 10 odsto“, kazao je za eTrafiku Milorad Vujmilović, v. d. šefa Odsjeka za komunalne poslove i zaštititu životne sredine Grada Prijedora.

Slična situacija je i u Bijeljini. Iako je površinom i brojem stanovnika znatno veća (733 km2 i 107.000 stanovnika), u ovom gradu postavljeno je manje javne rasvjete nego u Brčkom – 18.000 sijalica. Za ove namjene se godišnje iz budžeta izdvaja dva puta manje novca nego u Brčkom, oko 1.120.000 KM.

„Instaliranjem tajmera, koji omogućavaju gašenje sijalica u ponoć, smanjili smo realnu potrošnju i od tada smo uštedili oko dva miliona maraka“, naveo je Tomica Stojanović iz Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove i zaštitu životne sredine Grada Bijeljina u prijašnjim izjavama za medije.

Sijalica skoro kao u Banjaluci

Iako je Banjaluka veća od Brčkog tri puta (1.238 kvadratnih kilometara) i u njoj živi 100.000 više stanovnika (185.000 prema posljednjem popisu), Brčko je skoro pa izjednačeno sa Banjalukom po ovoj budžetskoj liniji. Naime, Banjaluka je tokom 2018. godine izdvojila 2.370.000 KM na javnu rasvjetu, dok je ta brojka za Brčko tek 50.000 KM manja. Banjaluku obasjava oko 23.000 sijalica, što je samo za jednu hiljadu više nego u Brčkom.

„Trenutno nam je jako bitna strategija izvodivosti za prelazak na LED rasvjetu, za koju smo već obezbijedili novac. Cilj je širiti mrežu rasvjete, posebno u prigradskim naseljima, uspostaviti jedinstveni sistem upravljanja i preći na LED sijalice“, kazao nam je portparol Grada Banjaluka Milenko Šajić.

Moguća ušteda 30% energije

Marko Ikić, Milomir Šoja i Slobodan Lubura sa Elektrotehničkog fakulteta u Istočnom Sarajevu još su prije pet godina upozoravali na prevelika budžetska izdvajanja za javnu rasvjetu, kao i njenu neefikasnost. U svom radu „Ušteda električne energije u sistemu javne rasvjete“, oni navode da su istraživanja svjetskih еminеntnih institutа pokazala kako je primјеnоm sаvrеmеnih tеhnоlоgiја mоgućа uštеdа оkо 30% еlеktričnе еnеrgiје. Oni takođe navode da javna rasvjeta predstavlja značajno pоdručје zа primјеnu mеtоdа еfikаsniјеg kоrišćеnjа еlеktričnе еnеrgiје, posebno ukoliko se uzme u obzir da ona u ukupnој pоtrоšnji učеstvuје sа više od 20 odsto.

„U vеćini јеdinicа lоkаlnе uprаvе i sаmоuprаvе u Rеpublici Srpskој, јаvnа rаsvјеtа sе pојаvlјuје kао vеliki (nееfikаsаn) pоtrоšаč еlеktričnе еnеrgiје i znаčајnа stаvkа u budžеtu. Оzbilјnе prоcјеnе i prоvеdеnа istrаživаnjа pоkаzuјu dа pојеdinе оpštinе u Rеpublici Srpskој, zаvisnо оd vеličinе i stеpеnа urbаnizаciје, nа gоdišnjеm nivоu plаćајu еlеktričnu еnеrgiјu kојu pоtrоšе јаvnе rаsvјеtе u iznоsu оd nеkоlikо stоtinа hilјаdа dо nеkоlikо miliоnа KМ“, ističu oni, te upozoravaju da se zamjene starih sijalica ne vrše na adekvatan način.

Naime, iako su pojedine živine sijalice zamijenjene natrijumskim, koje su efikasnije, dobijeni efekti su daleko od mogućih, ukoliko bi se primjenjivala savremena tehnologija.

„Na primjer, еfikаsnоst nоvе gеnеrаciје siјаlicа vеćа је zа 15-20% u оdnоsu nа klаsičnе, dоk је еfikаsnоst svјеtilјki pоvеćаnа sа 70% na 88%, štо dоvоdi dо kumulаtivnоg smаnjеnjа pоtrоšnjе еlеktričnе еnеrgiје оd оkо 35%, uz isti svјеtlоsni еfеkаt. Меđutim, nајsаvrеmеniја rјеšеnjа zаsnоvаnа nа kоmpаktnim fluоrеscеntnim siјаlicаmа (CFL) i svјеtlеćim diоdаmа (LED) оbеćаvајu smаnjеnjе pоtrоšnjе еlеktričnе еnеrgiје оd оkо 75%“, objašnjavaju sa Elektrotehničkog fakulteta.

Drugim riječima, ukoliko bi se projektovali novi, efikasniji sistemi rasvjete, a stari zamijenili adekvatnima, opštine ali i cijela RS bi osjetili znatno rasterećenje svojih budžeta. Pored materijalne, treba podsjetiti na ekološku dobit, kao i usaglašavanje sa EU standardima.

„Više od 30% svakog sistеma oslanja se na rasvjetu svjetilјkama čiji je vijek trajanja odavno prošao i čije svjetlotehničke i energetske karakteristike više ne zadovolјavaju zahtjeve kоје prоpisuјu stаndаrdi. To ukratko znači da je za iste svjetlotehničke rezultate potrebno u svjetilјku postavlјati znatno veću snagu siјаlicа nego što je to potrebno kada је riјеč o novijim tehnologijama svjetilјki“, ističu.

Uređaje koji se trenutno koriste za uključivanje i isključivanje ravjete ne smatraju efikasnim, jer se njihоvе kаrаktеristikе miјеnjајu pоd rаzličitim rаdnim uslоvimа, zbog čega daju nepouzdane informacije o nivou svjetlosti. Kako bi se došlo do efikasnijeg sistema i budžetskih ušteda, predlažu pravilno podešavanje automata za uklјučivаnjе/isklјučivаnjе rаsvјеtе, prоgrаmirаnо isklјučivаnje оdrеđеnih fаzа,zamjenu zastrarjelih sijalica CFL i LED tijelima, te kоntinuаlnu rеgulаciјu intеnzitеtа оsvјеtlјеnjа.

„Таkо јеdаn sаt rаdа dužе оd nеоphоdnоg vrеmеnа pоvеćаvа trоškоvе еlеktričnе еnеrgiје zа 5-10%, а smаnjuје živоtni viјеk siјаlicе zа 2-5%, zаvisnо оd dоbа gоdinе. Еfеkti uštеdе sе оglеdајu, nајčеšćе, krоz prаvilnо pоdеšаvаnjе pоstојеćih rаsvјеtа kоје sе uklјučuјu priје оptimаlnоg vrеmеnа i kоје sе isklјučuјu pоsliје njеgа. Аnаlizirајući litеrаturu i izvјеštаје rеаlizоvаnih svјеtskih prојеkаtа u pоglеdu pоvеćаnjа еnеrgеtskе еfikаsnоsti i uštеdе u sistеmimа јаvnе rаsvјеtе, mоžе sе zаklјučiti dа sе mоdеrnе rаsvјеtе nајčеšćе zаsnivајu nа LED tеhnоlоgiјi čiје su kаrаktеristikе znаtnо bоlје оd rаsvјеtnih tiјеlа čiја su tеhnоlоškа rјеšеnjа bаzirаnа nа živi i nаtriјumu“, zaključuju oni.

Priča je objavljena u sklopu programa podrške novinarima IMEP, finansiranog od strane USAID

The post Rekorder po pitanju javne rasvjete: Brčko svijetli kao Las Vegas! first appeared on Gerila.info.

Plate u javnom sektoru u Distriktu se kreću od 500 do 3,5 hiljade maraka. U posljednjih nekoliko godina nije bilo povećanja plata radnicima koji plate primaju iz gradske kase, a i to bi se uskoro trebalo mijenjati.

Prvi čovjek grada kaže da postoji inicijativa da se ne ide na usvajanje budžeta za narednu godinu dok se ne usvoji nacrt zakona o platama, kako bi se plate ujednačile.

 “Ono što nam je bio jedan od zadataka uz ovaj princip za isti ili sličan posao jeste i prije svega, istina podizanje plata za onaj najniži, najniže kategorije jer mi imamo danas situaciju da su najniža primanja u Distriktu Brčko čak i ispod onih na koje se mogu uplatiti doprinosi za PIO i tu definitivno nešto treba uraditi”, izjavio je gradonačelnik Brčkog Siniša Milić.

On je podsjetio da se plate u Distriktu dugi niz godina unazad nisu povećavale te da Brčko kaska i za entitetima, kada su nadoknade za rad u pitanju.

Naveo je da budžet distrikta može podnijeti povećanje plata u javnom sektoru što bi se pozitivno odrazilo i na opštu kupovnu moć te  na stanje u ekonomiji uopšte.

Povećanje plate u javnoj upravi znači da će se plate povećati i članovima Vlade i Skupštine, što neki poslanici iz vladajuće većine, smatraju nepotrebnim.

 “Što se tiče mene lično i kluba kom ja pripadam, mi nismo za neko značajno povečanje plata, pogotovu ne plata nama poslanicima I ja mogu reći za sebe sigurno da neću dići ruku za bilo kakvo povećanje plata poslanicima u Skupštini Brčko Distrikta”, rekao je poslanik SNSD-a u Skupštini Brčko distrikta Željko Antić.

Zbog povećanja povećanja plata podijeljena je i javnost u distriktu. Prosvjetari i radnici u drugim branšama kontinurano traže povećanje plata.

Oni sa slabijim primanjima govore da je radnicima u administraciji plata mnogo veća nego što svojim radom zaslužuju i da se mora smanjiti disbalans između plata u javnom i realnom sektoru, tako da je i golim okom vidljiv socjalni disbalans.

The post Brčko distrikt- povećanje plata radnicima u javnom sektoru first appeared on Gerila.info.