Upravo zbog toga je neformalna grupa građana “Za Plan” organizovala fokus grupu sa predstavnicima stručne javnosti, univerzitetskim profesorima, organizacijama civilnog društva i građanima, pokušavajući otvoriti pitanje kako danas izgleda urbanističko planiranje u Banjaluci i ko zapravo odlučuje o prostoru u kojem građani žive.

Tokom razgovora učesnici su ukazali na posljedice dugogodišnjeg neusvajanja novog Urbanističkog plana, od nekontrolisane gradnje i nestanka zelenih površina do sve izraženijeg osjećaja da se odluke donose iza zatvorenih vrata, bez stvarnog uključivanja javnosti i struke.

Posebno je naglašeno da javni prostor ne smije postati isključivo prostor profita.

“Zaključeno je da javni prostor mora ostati prostor javnog interesa, te da njegovo planiranje i uređenje zahtijeva odgovoran, transparentan i participativan pristup”, poručili su iz inicijative “Za Plan”.

Kao jedno od mogućih rješenja predložena je izmjena gradske Odluke o uređenju gradskog građevinskog zemljišta, kako bi buduće uređenje zelenih i javnih površina obavezno podrazumijevalo javne konkurse za idejna rješenja i uključivanje stručne javnosti u izbor najboljih projekata.

Građanska inicijativa “Za Plan” od odbornika Skupštine grada već duže vrijeme traži da se obustave donošenja novih regulacionih planova dok ne bude usvojen novi Urbanistički plan Banjaluke.

Iz “Za Plan” podsjećaju da važeći Urbanistički plan datira još iz 1975. godine, te upozoravaju da donošenje novih regulacionih planova bez dokumenta višeg reda predstavlja ozbiljan pravni i urbanistički problem.

“Grad ne treba da se gradi ‘od slučaja do slučaja’ — već na osnovu jasne i javne vizije budućnosti”, poručuju iz inicijative.

Uprkos tome, skupštinska većina je u martu ove godine usvojila izmjene još 22 regulaciona plana u gradu. Vlast je takve poteze predstavljala kao nastavak razvoja Banjaluke, dok struka i stanovnici Banjaluke upozoravaju da se zapravo radi o ubrzanom popunjavanju posljednjih slobodnih prostora u već formiranim naseljima.

Jedan od ključnih glasova struke posljednjih mjeseci je redovna profesorica na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu u Banjaluci Brankica Milojević, koja upozorava da se urbani razvoj grada praktično tri decenije odvija bez strateškog plana.

Podsjeća da je posljednji ozbiljan pokušaj izrade Urbanističkog plana za period 2020–2040 zaustavljen nakon javnog uvida početkom 2022. godine, nakon čega je uslijedilo intenzivno usvajanje pojedinačnih regulacionih planova.

“Štetne posljedice ovakvog razvoja su već sada vidljive i ogledaju se u nekontrolisanoj ekspanziji stambene izgradnje, potpuno prepuštenoj zahtjevima tržišta i investitora, smanjenju zelenih površina, posebno u stambenim blokovima, nedostatku dječijih igrališta i sportskih terena, dječijih vrtića, osnovnih škola, nedostatku javnih prostora i sadržaja, ugrožavanju obale Vrbasa”, rekla je profesorica Milojević.

Građani koji se godinama protive novim gradilištima u naseljima poput Obilićeva-Mejdana, Rosulja ili Starčevice upozoravaju da infrastruktura više ne može pratiti tempo gradnje. Ulice su zakrčene, parking mjesta nestaju, zelene površine se smanjuju, a dječija igrališta postaju potencijalne građevinske parcele.

Istovremeno, iz inicijative “Za Plan” tvrde da institucije mjesecima izbjegavaju da jasno odgovore na pitanje zakonitosti usvajanja regulacionih planova bez Urbanističkog plana. Zbog toga su protiv gradonačelnika Draška Stanivukovića i načelnika Odjeljenja za prostorno uređenje Vuka Višekrune podnijeli i krivičnu prijavu, tvrdeći da je višegodišnjim usvajanjem spornih planova nanesena šteta javnom interesu i otvoren prostor za korist privatnih investitora.

NGG „Za Plan“ najavila je da će u narednom periodu nastaviti aktivnosti usmjerene ka zagovaranju institucionalnih promjena koje bi omogućile veće učešće građana i stručne javnosti u procesima urbanog planiranja u Banjaluci.

Dejan Rakita / GERILA

The post “Za Plan” okupio struku i građane: Banjaluka ne može dalje bez Urbanističkog plana first appeared on Gerila.info.

Javni uvid u izmjene regulacionog plana za Rosulje je završen. Kao i slučaju Mejdana, o čemu smo detaljno u više navrata pisali, tako je i ovdje inicijator izmjena regulacionog plana grad Banjaluka. Planirana je izgradnja šesnaest novih zgrada visine od 4 do 6 spratova sa oko 650 novih stanova. 50 000 kvadrata novog stambenog prostora uz saobraćajnicu i uz osnovnu školu u tom naselju. Protiv drastične izmjene izgleda svog naselja glas su digli mještani Rosulja. Oni tvrde da bi njihovo naselje ukoliko izmjene prođu u predloženom obliku umjesto porodičnog kvarta postalo urbana džungla sa preopterećenom infrastrukturom i drastično povećanim saobraćajem i aktivnim i onim u mirovanju.

Banjaluka, inače, usvaja izmjene i donosi nove regulacione planove bez Urbanističkog plana. Skupština grada je od definisanja nacrta Urbanističkog plana u decembru 2021. godine do danas usvojila više od 40 regulacionih planova.

“Štetne posljedice ovakvog razvoja su već sada vidljive i ogledaju se u nekontrolisanoj ekspanziji stambene izgradnje, potpuno prepuštenoj zahtjevima tržišta i investitora, smanjenju zelenih površina, posebno u stambenim blokovima, nedostatku dječijih igrališta  i sportskih terena, dječijih vrtića, osnovnih škola, nedostatku javnih prostora i sadržaja, ugrožavanju obale Vrbasa sa novom stambenom izgradnjom, infrastrukturnom zagušćenošću, posebno saobraćajne mreže, nedostatku parking prostora, narušavanju kvaliteta životne sredine…“, navodi profesorica na Katedri za urbanizama banjalučkog Arhitektonsko građevinskog fakulteta Brankica Milojević.

Nedavno je održana javna rasprava i kada su u pitanju izmjene dijela regulacionog plana koji se odnosi na dio naselja Mejdan/Obilićevo. U dijelu tog naselja na jako malom prostoru planirana je izgradnja 23 nove stambene zgrade sa oko 800 novih stanova na štetu zelenih površina i dječijih igrališta. Javna rasprava i primjedbe djelimično su urodile plodom pa su neki od zahtjeva građana usvojeni.

Stručnjaci, inače, upozoravaju kako planiranu izgradnju u cijelom gradu ne prati izgradnja nove infrastrukture a da se takvom neplanskom gradnjom uništava grad i zagorčava život postojećim stanovnicima gradskih naselja.

Generalno nema odgovora zašto se grad ne širi i zašto se nove zgrade grade i planiraju uglavnom u gradskim naseljima. Iz banjalučke gradske uprave nisu odgovorili na ova pitanja ali je jasno da je izgradnja u gradskim naseljima isplativija investitorima jer novoizgrađene zgrade mogu lako priključiti na postojeću infrastrukturu a kvadrati u prodaji su skuplji. Samim tim i zarada.

Jedno od pitanja predstavnicima gradske vlasti na javnoj raspravi u slučaju mejdana bilo je i kome pada na pamet izgradnja velikog broja novih zgrada u već gusto naseljenim naseljima. Pitanje je ostalo bez odgovora. Građanima koji su do vrha napunili salu gradske skupštine rečeno je samo da interes za gradnjom pokazuju investitori. Bez odgovora je ostalo i pitanje novinara Gerila info, koji je prisustvovao javnoj raspravi, čiji interes je važniji, onaj investitora ili javni.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Javna rasprava za Rosulje! first appeared on Gerila.info.

Nakon Mejdana na redu su Rosulje. Javni uvid u nacrt izmjena regulacionog plana za dio naselja Obilićevo/Mejdan je završen i treba da uslijedi javna rasprava. U tom naselju na inicijativu grada planira se izgradnja više od dvadeset novih zgrada samo u jednom kvartu. Gotovo osam stotina novih stanova. Planirano je da bude uništeno jedino veće dječije igralište ali i dvorište vrtića Neven. Planirane su saobraćajnice kroz stambene blokove a izgradnju novih stambenih objekata ne prati adekvatna zgradnja prateće infrastrukture.

Slično je i u naselju Rosulje. Javni uvd izmjena regulacionog plana za to naselje je i dalje u toku. Kao i slučaju Mejdana tako je i ovdje inicijator izmjena regulacionog plana grad Banjaluka. Planirana je izgradnja šesnaest novih zgrada visine od 4 do 6 spratova sa oko 650 novih stanova. 50 000 kvadrata novog stambenog prostora uz saobraćajnicu i uz osnovnu školu u tom naselju.

“Ne znam kako su uopšte zamislili da naprave zgrade tamo. Ulice su uske, prilagođene za miran porodičan život. Nema tu mjesta za novih 500 automobila kojih bi sigurno bilo na taj broj stanova. Škola je već sada opterećena, prima djecu iz područnih odjeljenja. Vodovodna i kanalizaciona mreža će se preopteretiti pa će doći do velikih problema, navodi odbornica u banjalučkoj skupštini Dijana Ješić a prenosi srpska info.

Stručnjaci, inače, upozoravaju kako planiranu izgradnju u cijelom gradu ne prati izgradnja nove infrastrukture a da se takvom neplanskom gradnjom uništava grad i zagorčava život postojećim stanovnicima gradskih naselja.

Generalno nema odgovora zašto se grad ne širi i zašto se nove zgrade grade i planiraju uglavnom u gradskim naseljima. Iz banjalučke gradske uprave nisu odgovorili na ova pitanja ali je jasno da je izgradnja u gradskim naseljima isplativija investitorima jer novoizgrađene zgrade mogu lako priključiti na postojeću infrastrukturu a kvadrati u prodaji su skuplji. Samim tim i zarada.

Banjaluka, inače, usvaja izmjene i donosi nove regulacione planove bez Urbanističkog plana. Skupština grada je od definisanja nacrta Urbanističkog plana u decembru 2021. godine do danas usvojila više od 40 regulacionih planova.

“Štetne posljedice ovakvog razvoja su već sada vidljive i ogledaju se u nekontrolisanoj ekspanziji stambene izgradnje, potpuno prepuštenoj zahtjeva tržišta i investitora, smanjenju zelenih površina, posebno u stambenim blokovima, nedostatku dječijih igrališta  i sportskih terena, dječijih vrtića, osnovnih škola, nedostatku javnih prostora i sadržaja, ugrožavanju obale Vrbasa sa novom stambenom izgradnjom, infrastrukturnom zagušćenošću, posebno saobraćajne mreže, nedostatku parking prostora, narušavanju kvaliteta životne sredine…“, navodi profesorica na Katedri za urbanizama banjalučkog Arhitektonsko građevinskog fakulteta Brankica Milojević.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Desant na Rosulje first appeared on Gerila.info.

Poludivlja gradnja legalizovana kroz usvajanje izmjena regulacionih planova u posljednjih petnaestak godina uzela je maha u svim naseljima i kvartovima Banja Luke. Nepostojanje Urbanističkog plana koji bi jasno definisao planove razvoja i nove gradnje u gradu kroz loše mehanizme zaštite interesa grada i stanovnika Banjaluke, oličene u predstavnicima grada i odbornicima banjalučke skupštine, od Banjaluke prave urbanu džunglu u kojoj život postaje nemoguć.

Ruke trljaju jedino investitori, koji od izgradnje novih objekata u Banjaluci posljednjih godina zarađuju milione. Primjera je previše.

Za dio banjalučkog naselja Obilićevo/Mejdan na inicijativu Grada, kako piše u tekstualnom dijelu nacrta, u pripremi je izmjena regulacionog plana koji će investitorima omogućiti izgradnju dvadesetak novih stambeno-poslovnih objekata u srcu naselja.

NA UDARU DJEČIJE IGRALIŠTE I DVORIŠTE VRTIĆA

Gustina stanovanja bi se, ukoliko izmjene regulacionog plana budu usvojene a izgradnja realizovana, u ovom dijelu naselja povećala sa sadašnjih oko 380 stanovnika po hektaru na više od 500, a što nije praćeno izgradnjom dodatne neophodne infrastrukture i pratećih sadržaja.

Naprotiv, planirano je da bude uništeno jedino veće dječije igralište u bloku, kao i velika zelena površina vrtića Neven u tom naselju. Nacrtom izmjena plana oduzimaju se postojeći parkinzi, ne obezbjeđuje dovoljno novog parking prostora, a predviđa povećanje stambenog prostora za oko 70 odsto. Nije predviđena ni jedna nova zelena površina, saobraćajnice ostaju uske i velikim dijelom unutar stambenh blokova, što nije dobro rješenje, dok je u cijelom naselju predviđeno oko 280 parking mjestana oko 1.400 stanova.

O saobraćajnoj gužvi koja će nastati u tom dijelu grada jer izgradnju i naseljavanje neće pratiti proširenje saobraćajnica prema centru grada suvišno je i govoriti.

Zbog svega navedenog, ali najviše zbog činjenice da će naselje ostati bez igrališta i zelenih površina, pobunili su se mještani tog dijela Mejdana. U naselju živi veliki broj djece koja u najvećoj mjeri za igru koriste postojeće dječije igralište smješteno između zgrada koje su pravljene u vrijeme kada je Banjaluka imala važeći Urbanistički plan.

„Primarni razlog protivljenja je što je predviđeno da jedino bezbjedno dječije igralište u širem krugu naselja bude betonirano saobraćajnicom i parking mjestima, čime bi se igralište svelo na par metara kvadratnih površine, sa izraženo ugroženom bezbjednošću djece. Naročito je problematično što su parkinzi i saobraćajnica vec predviđeni na igralištu u blizini, tako da ovo ostaje jedino igralište i veća zelena površina u naselju“, kaže Irena Radić Babić, mještanka ovog naselja.

Ona dodaje da su mještani detaljnijom analizom nacrta izmjena regulacionog plana uočili da igralište nije jedina zelena površina na udaru.

„Nakon toga građani su uočili i da se od javne predškolske ustanove vrtića Neven, koji je poznat po svom prostranom dvorišu, dvorište oduzima, ponovo za saobraćajnicu i parkinge, dok bi preostali dio dvorišta vrtića pripao bloku stambenih zgrada kao tzv. ‘novi skver’, tako da bi oko 200 djece dobilo saobraćajnicu umjesto igrališta“, navodi Radić Babić.

Činjenica da će im se naselje, ukoliko izmjene regulacionog plana u sadašnjem obliku prođu gradsku skupštinu, pretvoriti u urbanu džunglu bez plana natjerala je stanovnike ovog dijela naselja da reaguju. Na vanrednom zboru građana u mjesnoj zajednici Obilićevo građani su u velikom broju iskazali nezadovoljsto načinom planiranih izmjena regulacionog plana, a od nadležnih gradskih institucija ultimativno su zatražili da dječije igralište mora preživjeti izmjene regulacionog plana.

U GRADSKOJ UPRAVI ZAKOPČANI DO GRLA

„Planiramo uložiti detaljne prigovore sa prijedlozima konkretnih rješenja koje smatramo prihvatljivim i za postojeće stanare, i Grad i investitore. Vjerujemo da, ukoliko bude postojala volja, ovo naselje može ostati po mjeri čovjeka, paralelno sa izgradnjom novih kolektivnih stambeno-poslovnih objekata. Dakle, mi ne odbacujemo izgradnju, samo tražimo izgradnju u humanim vrijednostima“, kaže Irena Radić Babić.

Iz banjalučke Gradske uprave nisu odgovorili na pitanja Valtera u vezi sa planiranim izmjenama regulacionog plana za Mejdan. Tražili smo odgovor na pitanja zašto se insistira na izgradnji novih višespratnica u već gusto naseljenim dijelovima grada kao i zašto, godinama, izgradnju novih stambenih objekata ne prati izgradnja pratećih sadržaja neophodnih za normalno stanovanje u urbanim dijelovima grada.

„Nadamo se da će naši prigovori naići na razumjevanje, što ćemo vidjeti na javnoj raspravi koja će se održati u decembru. Nakon toga, razmotrićemo naredne korake, o kojim ćemo obavijestiti javnost ukoliko bude potrebe, tj. ako se naši prijedlozi i prigovori ne usvoje. Zasad smo dobili obećanje od predstavnika Grada da zelena površina i igralište u ulici Marka Kraljevića, koje je bilo primarni razlog naše pobune ostaje u sadašnjem obliku, tj. da odustaju od saobraćajnice i parkinga, a da istovremeno traže rješenje i kako bi sačuvali dvorište vrtića Neven“, govori Irena Radić Babić.

Međutim, jasno protivljenje stanovnika Mejdana i prepuna sala MZ natjerala je predstavnike gradske administracije na promjenu stava. Vuk Višekruna, načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje grada Banjaluka, najavio je da bi gradska vlast djelimično mogla usvojiti primjedbe građana.

„Po tom važećem planu predviđena je saobraćajnica sa parkinzima u okviru bloka u Ulici Marka Kraljevića i pored vrtića ‘Neven’. Izrađivač izmjene plana firma ‘Institut za građevinarstvo’ je zadržala ta rješenja. Međutim, građani su za drugačiju varijantu i mi iz Odjeljenja sa izrađivačem plana tražimo optimalna rješenja“, kazao je Višekruna.

Višekruna je, inače, jedan od obuhvaćenih krivičnom prijavom koju su banjalučkom Okružnom javnom tužilaštvu, zbog donošenja izmjena četrdesetak regulacionih planova u gradu bez zakonskog okvira, podnijeli predstavnici građanske inicijative Za plan. Krivična prijava podnesena je protiv Višekrune, gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića i odbornika u banjalučkoj gradskoj skupštini koji su glasali za predložene izmjene, iako ne postoji Urbanistički plan kao osnov za usvajanje svih izmjena postojećih i donošenje novih regulacionih planova u gradu Banjaluka.

STANIVUKOVIĆ I ODBORNICI VEĆ KRIVIČNO PRIJAVLJENI

„Postojanje osnova sumnje da su u vremenskom periodu od početka 2022. do danas, u Banjoj Luci, kao službena i odgovorna lica,  djelujući zajedno i po prethodnom dogovoru kao saizvršioci, u namjeri da drugome – prvenstveno privatnim investitorima pribave znatnu imovinsku i drugu korist, svjesno kršeći zakone i druge propise, iskoristili svoj službeni položaj i ovlašćenja, te očigledno  nesavjesno postupali u vršenju službe, tako što su pokretali, pripremali, predlagali i usvajali više od 30 odluka, zaključaka i drugih akata o izradi i izmjenama regulacionih planova, iako su bili svjesni ili su morali biti svjesni da za takvo postupanje ne postoji valjan i usklađen planski dokument višeg reda (Urbanistički plan), čime su teže povrijedili prava građana na zakonito i transparentno upravljanje prostorom, nanijeli štetu javnom interesu koji se ogleda u očuvanju  urbanističkog reda i pravne sigurnosti, te omogućili stvaranje uslova za sticanje protivpravne imovinske koristi trećim licima kroz buduću gradnju na osnovu nezakonitih planskih akata“, navodi se u krivičnoj prijavi u koju je Valter imao uvid.

Dalje piše da prijavljeni ne koriste Urbanistički plan iz 1975. da bi mogli očuvati postojeće stanje, da ga zloupotrebljavaju kao izgovor kako bi, u odsustvu novog, modernog plana, krojili prostor po mjeri investitora.

„To je kao da se pozivate na ustav iz 18. vijeka da biste opravdali regulaciju  interneta. Taj plan, zamišljen u eri pisaćih mašina i telefona sa brojčanikom, jednostavno ne može biti valjan osnov za planiranje grada u 21. vijeku. Odredba o produženoj primjeni plana je štit od haosa, a prijavljeni su je pretvorili u mač kojim komadaju javni interes. Ali ono što je još bitnije je činjenica da novi Regulacioni planovi nisu u skladu ni sa tim starim Urbanističkim planom. Kada god smo analizirali, utvrdili smo da nije u saglasnosti i da se Gradska uprava oslanja na činjenicu da to niko ne provjerava“, piše u krivičnoj prijavi protiv Stanivukovića, Višekrune i odbornika.

Iz banjalučkog Okružnog tužilaštva kratko su potvrdili da je predmet po krivičnoj prijavi u radu. Prijava je podnesena 30. oktobra ove godine.

„Podnesena je krivična prijava zbog niza izmjena regulacionih planova suprotno Zakonu o uređenju prostora i građenju, jer nisu bili u skladu sa važećim Urbanističkim planom i Prostornim planom. To su im ukazivali građani na javnim raspravama, stručna javnost u pisanim primjedbama, Republička inspekcija kroz obustavu postupaka izmjena. Uprkos svemu tome, Gradska uprava je nastavila s ovim načinom nezakonitog djelovanja, čime su svjesno zloupotrijebili službenu dužnost“, kaže advokat Aleksandar Jokić.

Stručnjaci arhitektonsko-građevinske struke godinama upozoravaju na neplansku gradnju u Banjaluci i posljedice koje takva gradnja ima po kvalitet stanovanja i života u najvećem gradu Republike Srpske. Jasno se godinama napominje da je izbjegavanje donošenja novog Urbanističkog plana napravilo ogromne probleme „na terenu“ i da se pogodovanjem investitorima ne postiže harmoničan razvoj grada i ne ostvaruje kvalitet života svih njegovih stanovnika.

Redovna profesorica na Katedri za urbanizam banjalučkog Arhitektonsko-građevinskog fakulteta Brankica Milojević objašnjava da se urbani razvoj Banjaluke tri decenije odvija bez Urbanisičkog plana. Prvi i jedini do sada usvojen je Urbanistički plan grada Banjaluka za period 1975-1990. Taj plan na veoma kvalitetan način definisao je, napominje Milojević, planski period i dugo poslije njegovog isteka bio je dobar planski osnov za strateški razvoj grada, jer su njegovi planski kapaciteti bili za 206.000 stanovnika, odnosno prostorno-fizički kapacitet za 230.000 stanovnika.

Nakon isteka važenja Urbanističkog plana, pristupilo se izradi novog, ali i pored nekoliko pokušaja novi Urbanistički plan iz različitih razloga nikada nije usvojen. Posljednji pokušaj desio se 2017., ali Urbanistički plan nikada nije donesen, što obilato koriste investitori nailazeći na saradnju i aktuelnih ali i svih prethodnih gradskih vlasti.

„U 2020. godini urađena je 1. faza Urbanističkog plana 2020-2040 -Stanje urbanog uređenja Banjaluke, što je detaljno razmatrano na sjednici Savjeta plana. Nacrt Urbanističkog plana Banjaluke 2020-2040 je utvrđen u novembru 2021. god., nakon prethodno provedene stručne rasprave i učešća Savjeta u tom procesu, a javni uvid je obavljen od 6. decembra 2021. do 19.januara 2022. godine. Tada je došlo do zaustavljanja izrade urbanističkog plana i intenziviranja donošenja regulacionih planova, koji nisu bili usklađeni sa planom višeg nivoa, što je ugrozilo sam integritet procesa izrade urbanističkog plana i dovelo u pitanje njegov strateški karakter. Skupština grada Banjaluke je od definisanja nacrta UP u novembru 2021. do danas usvojila preko 40 takvih regulacionih planova.

Štetne posljedice ovakvog razvoja su već sada vidljive i ogledaju se u nekontrolisanoj ekspanziji stambene izgradnje, potpuno prepuštenoj zahtjevima tržišta i investitora, smanjenju zelenih površina, posebno u stambenim blokovima, nedostatku dječijih igrališta i sportskih terena, dječijih vrtića, osnovnih škola, nedostatku javnih prostora i sadržaja, ugrožavanju obale Vrbasa“, upozorava profesorica Milojević.

IZRADA 27 NOVIH REGULACIONIH PLANOVA

Ona navodi da je prema važećim, usvajanim, regulacionom planovima omogućen stambeni kapacitet za preko 400.000 stanovnika u Banjaluci, što se permanentno povećava usvajanjem svakog novog regulacionog plana. U pripremanom Urbanističkom planu Banjaluke 2020-2040. godina usvojena je realna demografska projekcija od 176.000 stanovnika do 2040., što ukazuje na ozbiljnu stratešku neusaglašenost jedne od osnovnih urbanih funkcija (stanovanje i broj stanovnika) sa svim ostalim aspektima urbanog prostora.

Ova banjalučka profesorica upozorava da izrada regulacionih planova bez uporišta u Urbanističkom planu predstavlja rizik sa dalekosežnim posljedicama po kvalitet urbanog prostora, zaštitu živtne sredine i funkcionianje grada kao cjeline.

„Posebno zabrinjava činjenica da gradska uprava konstantno radi na pripremi i donošenju novih regulacionih planova. Jedan od takvih je i nacrt izmjene dijela Regulacionog plana Obilićevo, u kojem je zelena površina blokovskog parka, kao nasljeđe socijalističkog urbanizma, predviđena dijelom za parking prostor, a nova stambena izgradnja dodatno guši prostor i smanjuje kvalitet života stanovnika. Saobraćaj u regulacionim planovima se ne planira na stručan i odgovoran način, koji se zasniva na bilansu i ocjeni stanja, problemima i egzaktnim planskim potrebama, već sve ostaje nedefinisano“,objašnjava profesorica Milojević.

Inače, u junu 2025. skupština grada Banjaluka odbila je prijedlog građanske inicijative Za plan da bude obustavljena izrada regulacionih planova do usvajanja urbanističkog plana. Na istoj sjednici su usvojene odluke o usvajanju ili pristupanju izradi 27 novih regulacionih planova. Rezultat je, između ostalog, i ono što se trenutno dešava na Mejdanu.

„Imamo aktuelnu situaciju još jedne u nizu mnogobrojnih izmjena i hiperprodukcije regulacionih planova u našem gradu. Ovaj se plan donekle razlikuje od prethodnih, ali ne po kvalitetu planiranja, već po stepenu uključenosti građana u proces. Ta uključenost, međutim, nije rezultat redovne prakse, već su je nezadovoljni građani sami inicirali i sami se organizovali da se suprotstave planskim rješenjima koja im se nameću“, kaže Igor Uletilović iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke.

Uletilović navodi i da stambeni blokovi ne mogu i ne bi smjeli imati tranzitni protok saobraćaja kroz unutrašnje saobraćajnice u bloku. Iz Centra za životnu sredinu napominju da je u konkretno nacrtu izmjena regulacionog plana za Obilićevo niz nedopustivih elemenata, od ukidanja zelenih površina, nedovoljnog broja parking mjesta, do realnog scenarija stvaranja nepodnošljivih saobraćajnih gužvi u stambenom naselju.

MEJDAN KAO IZUZETAK

Igor Mandić, odbornik Liste za pravdu i red u banjalučkoj gradskoj skupštini, dodaje da djelimično povlačenje gradskih vlasti i odustajanje od izgradnje saobraćajnice preko dječijeg igrališta na prvu izgleda kao značajan pomak i pobjeda stanara. Ostaje, ipak, problem najavljene izgradnje nove 23 višespratnice sa oko 800 novih stanova i poslovnih objekata.

„Naselje koje je još uvijek u velikoj mjeri sačuvalo svoje zelene površine, veliki broj odraslih stabala drveća, očigledno je zbog svoje blizine centru grada vrlo atraktivno investitorima. Umjesto da se povede računa o hroničnom nedostatku parking mjesta, zagušenim saobraćajnicama, Gradskom mostu koji je svako jutro i poslije podne zagušen automobilima, neko se dosjetio mijenjati Regulacioni plan, dodati samo u jednom obuhvatu tone betona i čak 23 nove zgrade. Ovim regulacionim planom ne rješava se ni jedan od trenutnih problema koje stanari imaju, ali će se u slučaju da ovaj plan bude usvojen i realizovan, sigurno stvoriti dodatni i novi. Gdje parkirati stotine novih automobila, u koje vrtiće i škole upisati stotine nove djece? Mislim, da je u ovom momentu, sve do izgradje mosta u Docu i usvajanja novog Urbanističkog plana, jedino rješenje i jedini način da se izbjegne haos, potpuno odbacivanje predloženog Regulacionog plana“, smatra ovaj odbornik Liste za pravdu i red.

Mandić podsjeća i na problem koji malo ko trenutno spominje. To je zagađenost vazduha u Banjaluci, naročito u zimskom periodu. Ekstremno povećanje gustine stanovanja na relativno malom prostoru, ogromno povećanje broja automobila i doatno usporavanje cirkulacije vazduha zbog izgradnje novih višespratnica, sigurno neće doprinijeti rješavanju problema zagađenosti vazduha.

Investitori o zdravlju građana gotovo sigurno ne vode računa. Nisu ni dužni. Oni koriste to što sa druge strane stola decenijama imaju ljude sa kojima se lako dogovore. Kao i to što stanovnicima Banjaluke uglavnom ništa ne smeta, a kada im i smeta uglavnom nemaju hrabrosti da progovore. Mejdanski slučaj ipak je izuzetak, a ne pravilo. Jer Mejdan je uvijek bio drugačiji.

valter portal

The post ČIJE INTERESE ŠTITI GRAD: Kako se djeci Banja Luke oduzima djetinjstvo radi tajkunskog poslovnog carstva first appeared on Gerila.info.

GERILA je pokušala da dobije odgovore na ta pitanja od redovnog profesora na Katedri za urbanizam Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci Brankice Milojević i potpisnika Odjeljenja za prostorno planiranje u Gradskoj upravi Vuka Višekrune.

Milojević kaže kako je urbanistički plan strateški dokument prostornog razvoja svakog grada i on je neophodan da definiše prije svega prostorne kapacitete sa stanovišta razvijanja i potreba jednog grada.

„On treba da definiše stanovanje, poslovne aktivnosti, da predvidi efikasnu saobraćajnu mrežu, saobraćajni sistem i sve prateće infrastrukturne elemente koji će obezbijediti da se svi sadržaj i sve aktivnosti u tom gradu mogu sprovoditi na održiv način. U svemu tome treba da se organizuje harmoničan razvoj grada koji će obezbijediti kvalitet života stanovnika i zaštitu životne sredine“, istakla je Milojević.

Urbanistički plan je, dodaje ona, strateški dokument i on treba da bude osnov za izradu regulacionih planova. To je dugoročni razvojni dokument i svi se postojeći regulacioni planovi trebaju usaglašavati sa tim dokumentom jer on ima snagu višeg ranga.

Posljednji urbanistički plan donesen je 1975. godine i važio je do 1990. godine. Banja Luka je 35 godina bez urbanističkog plana.

Višekruna kaže da grad u takvim okolnostima svakako trpi i dodaje da Banja Luka u proteklom periodu nije bila bez planskog osnova za razvoj.

„Banja Luka je, naravno, bila hendikepirana u smislu nepostojanja urbanističkog plana, ali formalno-pravno nije imala problema da donosi ostale dokumente. Urbanistički plan je taj koji preciznije definiše zone stanovanja, poslovanja, saobraćajne. Banja Luka je u prethodnom periodu imala osnovu da donosi regulacione planove. Nismo imali mogućnost da zaustavimo donošenje regulacionih planova, jer nemamo ima urbanistički plan“, kazao je Višekruna.

Prethodno donošenje regulacionih planova, kaže Milojević, nije bilo utemeljeno u prethodnom urbanističkom planu. Problemi su bili mnogi – u prenamjenama površina, u aktiviranju šireg urbanog područja, u velikom stepenu izgrađenosti, u prenamjeni industrijskih kapaciteta u stambene i stambeno-poslovne zone.

„Mnogo je stvari koje se dešavaju, a koje jednostavno nisu utemeljene ni u zakonu, jer zakon kaže da sprovedbeni dokumenti moraju biti usklađeni sa planom višeg reda. Mnogi regulacioni planovi su donešeni na takav način. To je ugrozilo kvalitet urbanog prostora. To je očigledno i građani to već i prepoznaju. Oni su praktično onemogućili jedan kvalitetan strateški razvoj u budućnosti“, smatra Milojević.

Višekuruna kaže kako se u periodu izrade urbanističkog plana mogu usvajati regulacioni planovi. I ne samo da mogu, nego i moraju. Da regulacioni planovi nisu usvajani, dodaje on, Grad bi kršio zakon.

„Ako imate neki proces koji je otpočeo i koji se odvija po zakonu, kako da ga zaustavimo dok se ne usvoji urbanistički plan? To je mogla da uradi jedna Skupština grada. Imali smo priliku da dobijemo jednu takvu inicijativu ove godine, ali ona na skupštini nije prošla. Skupština grada je imala mogućnost da to zaustavi, ali nije bilo mogućnosti“, kazao je Višekruna.

U Nacrtu Urbanostičkog plana pojavila se nova kategorija – visoki objekti.

U te objekte spadaju sve zgrade koje su više od 30 metara. Plan precizno propisuje uslove koje ti objekti moraju da ispunjavaju – od procenta zauzetosti parcele, rješavanja parkiranja, udaljenosti od granica parcele.

„To je novi moment u ovom nacrtu. Pojavila se želja da se na području grada, na nekoliko lokacija, grade visoki objekti i onda je nosilac izrade plana vjerovatno osjetio da je potrebno da se taj dio dodatno definiše“, istakao je Višekruna.

The post Gerila podcast: Zašto je Urbanistički plan u Banjaluci uzburkao duhove? (VIDEO) first appeared on Gerila.info.