Komentarišući rezultate izbora Milorad Dodik je rekao da je opozicija bila rezultatski blizu jer je Branko Blanuša dobio 20.000 glasova od strane Bošnjaka u Republici Srpskoj.

“Treba da podsjetimo u postizbornom danu da ovi što su namjeravali, ovaj konglomerat, od strane bosanskih muslimana, njihovih partnera ovdje a to su SDS i PDP, da uzmu mjesto predsjednika, nije uspio. Znali smo prije izbora da opozicija može dovući 18.000 do 20.000 glasova Bošnjaka koji su glasali za njihovog kandidata Blanušu i time je učinilo ovaj rezultat neizvjesnijim”, izjavio je Dodik.

Takva retorika produbljuje podjele i proskribuje čitavu jednu zajednicu, označavajući je kao strano tijelo koje nema pravo uticaja. Time se dodatno ističe uloga bošnjačkih birača kao neprijatelja, a ne kao ravnopravnih građana.

Istovremeno, na društvenim mrežama su se pojavili komentari koji ukazuju na etničku strukturu birača.

“Rezultati u staroj Janji (bošnjačka biračka mjesta): 60 – Кaran, 627 – Blanuša. 30-40 hiljada bošnjačkih glasova u RS je glasalo ovako. Nije da nismo upozoravali…”, naveo je jedan korisnik društvene mreže X.

Резултати у старој Јањи (бошњачка бирачка мјеста):

60 – Каран
627 – Блануша

30-40 хиљада бошњачких гласова у РС је гласало овако. Није да нисмо упозоравали…

— Александар Ђурђевић (@Aleks_Djurdjev) November 24, 2025

Drugi navodi da je “Karanova pobjeda u srpskom biračkom tijelu 50.000 ako se od Blanušinog rezultata oduzme 40 000 glasova Bošnjaka”.

Karanova pobjeda u srpskom biračkom tijelu je 50 000 ako se od Blanušinog rezultata oduzme 40 000 glasova Bošnjaka!

— Miloš Lukić (@tnjiteras) November 23, 2025

Ovakve izjave zapravo otkrivaju dominantan pogled prema bošnjačkom glasačkom tijelu koje se vidi kao tuđe i potencijalno opasno, bez obzira što ti ljudi žive, rade i plaćaju poreze upravo u Republici Srpskoj.

Uprkos retorici o „masovnom glasanju Bošnjaka“, izlaznost u mnogim bošnjačkim sredinama bila je izuzetno niska. Analize ukazuju da su Bošnjaci možda i presudili ishod, ali svojim izostankom. U Doboju, na primjer, odziv u bošnjačkim dijelovima grada bio je simboličan. Čak i u rodnom mjestu ministra Edina Hurtića, pobijedio je kandidat SNSD-a.

Pojedini mediji ističu da je riječ o razočaranju u sve ponuđene opcije. Kandidat opozicije, uprkos šansi da motiviše bošnjačko biračko tijelo, nije to uspio, nije bilo konkretne kampanje upućene povratnicima, niti prepoznatljivih garancija za promjene koje bi ih se direktno ticale.

Među bošnjačkim povratnicima su se čak pojavile spekulacije da su pozivani da ne izlaze na izbore, bilo iz osjećaja beznađa, bilo zbog kalkulacija stranaka iz Sarajeva koje ne žele jačanje opozicije u RS.

Trgovina bošnjačkim glasovima, inače, nije nova pojava. Već godinama je dio predizbornih dogovora, kalkulacija, paktova i prećutne podrške pojedinih bošnjačkih aktera aktuelnoj vlasti u Republici Srpskoj. Kada se trguje s njihovim glasovima, stvarni problemi Bošnjaka povratnika, kao što su institucionalna zastupljenost i ekonomski razvoj, ostaju po strani.

Poruke u kojima se Bošnjaci nazivaju „muslimanima iz Sarajeva“, „stranim glasovima“ ili „problemom za srpsko jedinstvo“ nisu izuzetak, već pravilo. Kada društvene mreže i političari otvoreno promovišu ideju da se bošnjački glasovi trebaju „oduzimati“ iz rezultata to je poruka da oni nisu ravnopravni. Takva retorika ne samo da ponižava jedan dio stanovništva, nego i stvara atmosferu u kojoj se opravdava isključenost, strah i mržnja.

Gerila.info

The post Bošnjački glasovi kao prijetnja, a ne pravo: Kako su izbori za predsjednika RS ogolili političku trgovinu i govor mržnje first appeared on Gerila.info.

U gradiću opterećenom tragičnom istorijom, ovogodišnji kandidati za načelnika Srebrenice su Miloš Vučić iz SNSD-a, kao zajednički kandidat svih srpskih političkih stranaka, te Hamdija Fejzić iz SDA, koga podržavaju sve bošnjačke političke stranke u Srebrenici.

Inače, sam izbor Vučića, kao zajedničkog kandidata srpskih stranaka za načelnika Srebrenice, u samom SNSD-u bio je mnogo napetiji i komplikovaniji od bilo kakvih “tradicionalnih” razmirica i svađa koje ta partija ima sa svojim redovnim političkim konkurentima iz SDS-a ili neke druge opozicione stranke. Razlog tome jesu višegodišnji sukobi u srebreničkom SNSD-u, odnosno javno ispoljavana netrpeljivost između odlazećeg gradonačelnika Mladena Grujičića i šefa Opštinskog odbora SNSD Srebrenica, Radomira Pavlovića.

Inače, zanimljivo je da je upravo Pavlović, koji već pune dvije decenije važi za nezvaničnog vladara Srebrenice i bez čijeg “aminovanja” ne prolazi nijedna značajnija odluka u tom gradu, uoči lokalnih izbora 2016. godine predložio Grujičića kao kandidata za načelnika opštine. Međutim, nakon par godina Grujičić se “oteo” Pavlovićevoj kontroli, pa je sve češće javno prozivao svog dojučerašnjeg mentora za brojne mahinacije u Srebrenici.

Na kraju, Pavlović je i iz ovog sukoba izašao kao pobjednik jer je Grujičić, iako je ranije dobio podršku svih ostalih srpskih političkih stranaka za još jedan načelnički mandat, nakon razgovora sa stranačkim šefom Miloradom Dodikom odustao od kandidature u korist malo poznatog Miloša Vučića, inače novog političkog štićenika Radomira Pavlovića.

“Još ranije svi su se složili da nastavim sa svojim poslom. Međutim, na sastanku je prezentovano da će Srebrenica imati više uspjeha ako se svi složimo oko jednog kandidata koji u ovom trenutku ima podršku i ljudi koji su glasači izvan opštine Srebrenica. Da ne bi doveli u pitanje dolazak investicija i eventualni gubitak Srebrenice, prihvatili smo da se okupimo oko jednog kandidata kako ne bi narušili to jedinstvo i ne bi doveli u pitanje pobjedu srpskog načelnika”, izjavio je Grujičić nedugo nakon pomenutog sastanka s Dodikom.

Inače, kako se nezvanično navodilo u pojedinim medijima, odluci da Miloš Vučić bude kandidat za načelnika Srebrenice navodno je presudno kumovala njegova rodbinska povezanost s aktuelnim predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem.

Što se tiče zajedničkog kandidata bošnjačkih stranaka za načelnika Srebrenice, Hamdije Fejzića, usaglašavanje oko njegove kandidature između SDA i ostalih bošnjačkih političkih partija prošlo je bez većih trzavica. Nakon što su do 2016. godine i tadašnje Grujičićeve pobjede svi prethodni poslijeranti načelnici Srebrenice bili Bošnjaci – od Abdurahmana Malkića, Osmana Suljića pa do Ćamila Durakovića, bošnjačke stranke vjeruju da će nakon osam godina pauze ponovo imati “svog” načelnika. Iako, ruku na srce, nijedan od navedenih bošnjačkih načelnika skoro da ništa nije uradio na poboljšanju života tamošnjih građana.

Naime, prema brojnim procjenama, od svih gradova i opština u BiH Srebrenica je poslije rata dobila najveću međunarodnu pomoć, a u javnosti se često pominju vrtoglave cifre koje dosežu čak i do milijardu KM. Ipak, u Srebrenici je prije par mjeseci prestala s radom posljednja mesnica, u gradu nema apoteke, a većinu svakodnevnih potreba rijetki preostali mještani tog grada zadovoljavaju u susjednim opštinama u Republici Srpskoj ili preko Drine, u Srbiji.

O razlozima zbog kojih su sve srpske političke stranke u Srebrenici podržali kandidaturu Miloša Vučića iz SNSD-a za načelnika Srebrenice pitali smo predsjednika Opštinskog odbora SDS, Momčila Cvjetinovića. Posebno iz razloga što je upravo on ranije insistirao na tome da sve srpske stranke podrže kandidaturu Mladena Grujičića.

“Mi smo još u februaru ove godine imali dogovor da se podrži Grujičić. Iza toga su stale sve srpske političke stranke, osim dijela srebreničkog SNSD-a kojeg kontroliše Radomir Pavlović. Iza podrške Grujičiću stala je i naša crkva, boračka udruženja i organizacije. Međutim, nakon sastanka kojeg smo početkom jula imali s predstavnicima ostalih političkih stranaka i aktuelnim rukovodstvom Republike Srpske, na insistiranje SNSD-a odlučeno je da kandidat bude Miloš Vučić. SDS neće ništa raditi na štetu srpskog jedinstva, kao što nismo radili ni do sada, iako je SNSD u Srebrenici bezbroj puta do sada izigravao sve naše prethodne dogovore i sporazume”, kaže Cvjetinović za Gerilu.

Na naše pitanje kada će, po njegovom mišljenju, doći vrijeme da Srebreničani biraju načelnika opštine po njegovoj sposobnosti da im život učini boljim, umjesto što se odlučuju po nacionalnoj pripadnosti kandidata, Cvjetinović odgovara da ne vjeruje da će se to dogoditi u bliskoj budućnosti.

“Nažalost, situacija je takva kakva je. Možda će do toga jednog dana doći, ali ne vjerujem da će se to desiti brzo”, zaključuje Cvjetinović u razgovoru za naš portal.

Na posljednjim lokalnim izborima, 2020. godine, Mladen Grujičić je reizabran sa osvojenih gotovo 72 odsto glasova (5.189), dok je kandidat SDA Alija Tabaković dobio povjerenje 1.973 glasača. Dva nezavisna kandidata “upisala” su ukupno 52 glasa.

Inače, Gerila je ranije pisala i o političkoj situaciji u Gradišci, Bijeljini, Trebinju, Zvorniku, Prijedoru, Kozarskoj Dubici i Palama, a slijede pregledi i u drugim opštinama pred lokalne izbore u oktobru. Takođe, analizirali smo i opštine u kojima SNSD izbornu bitku bije sa koalicionim partnerima.

Lokalni izbori u BiH zakazani su za 6. oktobar.

Gerila.info

The post Tamo gdje je i Bog rekao laku noć: Umjesto po sposobnosti, Srebreničani načelnike opštine i dalje biraju po nacionalnoj pripadnosti first appeared on Gerila.info.